Matrini metodi rjeavanja elektrinih mrea

Rjeavanje mrea pomou Kirhofovih zakona Mrea sa elementima sa jednim pristupom Broj vorova Nn i broj grana Nl Poznate u-i karakteristike svih elemenata mree koje su ujedno i jednaine stanja grana mree Svaki element ini jednu granu mree Stanje mree u svakom trenutku vremena t odredjeno je varijablama stanja: naponima u(t) i strujama i(t) grana. Vrijednosti vektora u(t) i i(t) mogu se odrediti rjeavanjem sistema jednaina p j prema KZ uz koritenje j jedna j ina, , koje j opisuju p j stanje j grana. g Matrina jednaina prema KZS: sadri Nn - 1 nezavisnu algebarsku jednainu sa Nl nepoznatih varijabli: struja grana ii(t) ( i = 1 ; 2; : : : ; Nl ).

Matrina jednaina prema KZN: sadri Np = Nl - Nn + 1 nezavisnu algebarsku jednainu sa Nl nepoznatih varijabli: napona grana ui(t) ( i = 1 ; 2; : : : ; Nl ). Dakle prema Kirhofovim zakonima mogue je napisati Dakle,

( Nn - 1) + ( Nl - Nn + 1) = Nl
nezavisnih linearnih, linearnih algebarskih jednaina sa konstantnim koeficijentima koeficijentima, koje sadre 2Nl nepoznatih varijabli. Jednaine prema Kirhofovim zakonima opisuju ogranienja na vrijednosti vektora u(t) i i(t), koja zavise od topologije mree, a ne zavise od u-i karakteristika elemenata. Za svaku granu i mree u-i karakteristika u opem sluaju ima oblik: gdje p predstavlja operator diferenciranja p = d/dt, a ei signal nezavisnog izvora. Nl nezavisnih Matri ina formulacija f l ij predhodne dh d jedna j d ine: i jednaina sa F (v , pv ; i ; pi ; e ; t ) = 0 ; 2Nl nepoznatih

fi (u f ( i;p pui ; ii ; pi p i ; ei ; t ) = 0 ; i = 1 ; 2; ; ... Nl

KZS - (Nn - 1) jednaina; KZN * (Nl Nn + 1) jednaina;

UKUPNO Nl jednaina

F (v , pv ; i ; pi ; e ; t ) = 0

veza napona i struje grane Nl jednaina

Kombinovanjem jednaina prema KZ i jednaina u-i karakteristika grana, moe se definirati sistem 2Nl nezavisnih jednaina, koji sadri 2Nl nepoznatih ih varijabli ij bli - napona i struja j grana. Zakljuak: Kirhofovi zakoni i u-i karakteristike elemenata mree jednoznano definiraju stanje mree za svaki trenutak vremena t. Matrica F moe se razloiti na operatorske p submatrice nad vektorima struja i napona i na submatricu nezavisnih izvora u granama, u obliku: gdje su: P ; P1 ; R ; R1 kvadratne matrice reda Nl , parametara elemenata mree vezanih za krajeve nezavisnih izvora.

Ako defniemo operatorske matrice: Tada se matrina formulacija osnovnih jednaina mree moe napisati u obliku blik

Matrice P (p) i R (p) su rijetke matrice, koje za mree koje ne sadre magnetno spregnute elemente imaju dijagonalnu strukturu. Operator diferenciranja p se pojavljuje samo za grane koje sadre dinamike elemente (kondenzatore i zavojnice). Rjeavanje j j sloenih l ih mrea primjenom i j KZ ne predstavlja d lj metod d koji k ji je j pogodan za koritenje digitalnih raunara. U nastavku e stoga biti opisani matrini metodi, metodi koji su izvedeni koritenjem jednaina KZ i u-i karakteristika grana, a koji su pogodni za primjenu digitalnih raunara.

PRIMJER 1

Jednaine grana

Generalisana grana mree

U prethodnom postupku usvojili smo pravilo da svaki element mree (svaki pristup kola sa koncentrisanim parametrima) ini jednu granu g j eg gg grafa. Ovakav p postupak p rezultira velikim redom sistema odgovaraju jednaina koje opisuju stanje kola. U nastavku j je definiran koncept p generalisane g (standardizovane) grane kola, koji u mnogim sluajevima omoguava da se redukuje red sistema jednaina stanja. Jednaina stanja generalisane rezistivne grane k k = 1 ; 2 ; : : : ; Nl ima oblik: ili u matrinom obliku

Jednaina stanja generalisane rezistivne grane k k = 1 ; 2 ; : : : ; Nl ima oblik: ili u matrinom obliku

Vektori napona vg i struja ig nezavisnih i ih generatora t G dijagonalna matrica Nl x Nl

Ekvivalentni naponski i strujni generatori generealisane grane Opa ema generalisane grane, grane moe se transformisati tako da sadri samo naponske ili samo strujne generatore.

Metod potencijala vorova

Klasina primjena metode potencijala (napona) vorova Metoda potencijala vorova omoguava lake rjeavanje elektrinih , p pisanjem j manjeg j g broja j j jednaina od samo Nn 1 j jednainu na mrea, jednostavan i ematski nain. Sistem jednaina po metodi potencijala vorova se dobija tako, to se u jednainama po KZS struje u granama izraze preko razlike potencijala (napona) izmeu vorova na koje je grana prikljuena. T Tako se dobija sistem od Nn 1 jednaine sa Nn nepoznatih potencijala vorova. Problem vika jedne nepoznate rjeava se tako to se onaj vor, za koji nije pisana jednaina po KZS proglasi referentnom takom. Potencijal tog (referentnog) vora jednak je nuli. Ova metoda je naroito pogodna u sloenim elektrinim mreama u kojima je broj grana znatno vei od broja vorova. Iz izraunatih napona grana, koji se dobiju kao razlika potencijala pojedinih vorova, mogu se potom izraunati struje svih grana.

Postupak rjeavanje elektrine mree metodom potencijala vorova je slijedei: A) U mrei se prvo prebroje vorovi. Jedan od njih odabere se za referentni vor sa nultim potencijalom, a ostali se oznae sa 1,2,...,Nn. Sistem jednaina koji emo postaviti bit e sistem za potencijale vorova 1,2,...,Nn, dakle, za potencijale V1 , V2 ,..., Vn mjerene u odnosu na referentni vor V0 = 0, ime zapravo dobivamo napone izmeu vorova 1,2,...,Nn i vora 0. B) ) Postavimo sistem j jednaina KZS za vorove 1,2,...,Nn. , , , Nakon sreivanja, jednaine dobijaju svoj konani, standarizovani oblik:

Vi potencijal i tog vora provodnosti koje j ulaze u i ti vor Gii zbir p Gij zbir provodnosti koje direktno povezuju i ti i j ti vor Iii algebarski zbir struja u i tom voru. voru Struja i tog vora predstavlja algebarsku sumu strujnih izvora i sumu proizvoda i d elektromotorne l kt t sile il naponskog k izvora i i provodnosti d ti grane u kojoj se nalazi naponski izvor, a koje su vezane za dati vor.

I I I gi Gi Ei
i 1 i 1

Uzima se znak plus ako struja strujnog izvora ulazi u vor, odnosno minus ako struja strujnog izvora izlazi iz vora. Ako je plus pol elektromotorne sile vezan za dati vor uzima se pozitivan predznak lana GiEi , odnosno negativan predznak ako je minus pol vezan sa datim vorom

C) Rjeavanjem postavljenog sistema jednaina dobiju se potencijali pojedinih vorova V1 , V2 ,..., Vn . D) Iz izraunatih potencijala vorova, vrativi se na prvobitno zadanu mreu, lako nalazimo struje u granama sa zadanim elementima na osnovu jedna j d ine. i V V E

Vi V j Rij I ij E ij

I ij

ij

Rij otpornost izmeu i tog i j tog vora

Rij

Eij elektromotorna sila izmeu i tog i j tog vora Ako u elektrinoj mrei ima grana u kojima se nalazi samo idealan naponski generator, pravilnim izborom referentnog vora broj jednaina se dodatno moe smanjiti. Neka se izmeu vorova j i k nalazi idealan naponski izvor elektromotorne sile E sa pozitivnim polom prema voru k. Ako se vor j izabere kao referentni (Vj = 0), ) tada je potencijal vora k ve odreen iz relacije Vk V j E , to automatski smanjuje red sistema j jednaina. Dakle, , ako u elektrinoj j mrei postoji p j idealni naponski izvor pogodno je odabrati referentni vor tako da se on nalazi u jednom od dva vora za koje je vezan idealni naponski generator.

PRIMJER 2: Podaci za proraun : E1 = 45 V , E2 = 10 V , E3 = 26 V , E4 = 34 V , E5 = 5 V , E6 = 20 V , R1 = 5 , R2 = 6 , R3 = 8 , R4 = 6 , R5 = 5 , R6 = 15 , R7 = 5 . , Nl = 6 Data mrea imaNn = 4 vora, generalisanih grana. To znai da imamo 6 nepoznatih jaina struje. Za rjeavanje d mree date direktnom di k primjenom i j KZS Si KZN potrebno je rijeiti sistem od 6 jednaina sa 6 nepoznatih. nepoznatih Primjenom metode potencijala vorova trebati rijeiti sistem od 3 jednaine sa tri nepoznate, j p , to j je znatno laki matematski problem. p

1 1 1 1 1 1 8 G11 S R2 R4 R5 6 6 5 15
1 1 1 1 1 1 59 G22 S R1 R2 R3 5 6 8 120

1 1 1 41 G33 S R3 R4 R6 R7 120

1 1 1 1 S G13 G31 S R2 6 R4 6 1 1 G23 G32 S R3 8 G12 G21

II I II E 2 E 4 E 5 10 34 5 3 A R2 R4 R5 6 6 5 E1 E 2 E 3 45 10 26 7 10 A R1 R2 R3 5 6 8 12
E3 E 4 E6 26 34 20 17 A R3 R4 R6 R7 8 6 15 5 12

I III

Rjeavanjem datog sistema jednaina dobiju se nepoznati potencijali vorova mree kao: Jaine struje u pojedinim granama se mogu dobiti kao:

Usporedba sa metodom direktne primjene KZ

I R1 U

Metod napona vorova u matrinom obliku

Za elektrinu mreu naponi grana v mogu se izraziti pomou napona vorova vn , koji predstavljaju potencijale vorova u odnosu na izabrani referentni vor vor. Obino se vor Nn usvaja kao referentni. referentni Tada se transformacija izmeu napona grana i napona vorova izraava relacijom:

Matrina jednaina KZN predstavlja jednostavniji oblik za koritenje od oblika Matri ina formulacija f l ij osnovnih ih jedna j d i ina mree, u kojoj k j j su uklju klj eni ii naponi vorova
Broj nepoznatih 2Nl + n > 2Nl

Rjeavanje rezistivnih mrea metodom napona vorova proizvoljna rezistivna mrea sadri Nn vorova i Nl generalisanih grana, odgovarajueg povezanog grafa i neka je vor Nn referentni. matrina forma jednaina prema KZS i KZN su date kao:

Jednaine stanja generalizovanih grana izrazimo u obliku Mnoenjem predhodne jednaine sa lijeve strane matricom A , uzimajui u obzir jednainu Ai = 0, substitucijom vektora napona grana v sa ATvn dobije se: odnosno

Matrica (AGAT) je kvadratna matrica dimenzija [Nn-1 x Nn-1], Matrice ( (AGvg) i ( (Aig) su n dimenzioni vektori. Ukoliko definiramo sljedee matrice Matrina jednaina se moe napisati u obliku: Yn matrica admitansi vorova mree in vektor matrica injektiranih struja vorova i predstavlja algebarsku sumu struja nezavisnih generatora koje se stjeu u vorove Elementi matrice Yn i vektora in odreuju j se na osnovu karakteristika mree (grafa G i u-i karakteristika grana mree). Data matrina jednaina naziva se jednaina vorova i za linearne rezistivne i ti mree predstavlja d t lj sistem i t nezavisnih, i ih linearnih li ih algebarskih l b kih jednaina n-tog reda, sa n nepoznatih varijabli stanja (napona vorova vn) Vektor napona vorova vn izraunava se prema relaciji:

Poto za povezane planarne grafove G vrijedi Nl > n , opisanim postupkom se jednaine prema KZ sa 2Nl nepoznatih varijabli (napona i struja grana), izraavaju pomou jednaina vorova sa n nepoznatih varijabli (napona vorova vn ), kao novih nepoznatih. Nove varijable stanja, stanja naponi vorova vn, definiraju se preko starih varijabli, napona grana v , transformacijom koja je data kao Ovim postupkom se dimenzija sistema jednaina koji treba rijeiti smanjuje sa 2Nl na n. Kada se prema predhodnoj matrinoj jednaini izraunaju naponi vorova vn, naponi grana se odredjuju prema relaciji: Struje grana i izraunavaju se prema relaciji: Za rezistivnu mreu, koja sadri samo nezavisne izvore, matrica admitansi vorovaYn je j simetri i t ina matrica, t i odnosno d vrijedi; ij di yij = yji , za i;j i j = 1,2,...,n 12 Ova osobina matrice Yn za rezistivne mree direktno slijedi iz jednaine transformacije poto za dijagonalnu matricu G vrijedi GT = G , odakle je

PRIMJER 3: Izaberimo I b i za referentni vor vor 4 Tada matrini oblik jednaina prema KZS ima oblik:

Prema KZN napone grana v moemo i izraziti iti preko k napona vorova vn

Jednaina stanja grana u matrinoj formi ima oblik

Vrijednost matrice admitansi vorova izraunavamo prema relaciji

vektor injektiranih struja vorova dobije se kao:

Jednaina vorova za datu mreu je sada

Naponi vorova se izraunavaju prema relaciji:

Naponi grana dobiju se kao:

Odakle se izraunaju struje grana prema relaciji

PRIMJER 4:
odrediti direktno matricu konduktansi vorova G, a potom provjeri njenu kore korektnosti koristei se analitikim izrazom

Orijentisani graf mree je dat na slici lijevo vor 5 referentni vor

PRIMJER 5: Za mreu prikazanu na slici potrebno je odrediti napone grana i struje u granama mree koristei metod napona vorova u matrinom obliku.
Neka je vor izabran kao referentni vor. vor

AT

AG

AT

Vektor injektiranih struja vorova odreen je prema relaciji:

Vektor napona vorova odreen je relacijom

na osnovu ega su naponi grana mree odreeni kao:

V kt struja Vektor t j u granama mree odre d en je j prema relaciji: l iji

Direktno pisanje jednaina vorova M t inu jedna Matri j d inu i napiimo ii u skalarnom k l obiku bik

Dijagonalni element yii izraunava se prema relaciji: lan (aij)2 moe imati vrijednosti 1-a ako o su vo vor i i g grana a a j incidentni c de t 0 - ako vor i i grana j nisu incidentni Odavde izvodimo sljedee pravilo: Dijagonalni element yii predstavlja sumu admitansi svih grana koje su incidentne sa vorom i . Zato se lan yii naziva sopstvena admitansa vora.

 Vandijagonalni element yik izraunava se prema relaciji: lan ( (aijakj) ima vrijednost j (0) ( ) ako grana j nije incidentna sa jednim od vorova i i k, jer tada vrijedi aij = 0 ili akj = 0. 0 Kada K d j je grana j incidentna i id sa oba b vora i i k, odnosno d kada povezuje ove vorove, vrijedi aijakj = 1 . P Prema t tome vrijedi ij di pravilo: il Vandijagonalni element yik predstavlja negativnu sumu konduktansi grana Gj , koje k j su incidentne i id t sa vorovima i i i k . Za Z vorove k koji ji nemaju direktnu vezu vrijedi yik = 0. Z t se l Zato lan yik naziva i meusobna b admitansa d it vorova . Struje vorova in izraunavaju se prema sljedeem postupku: Mrea M se transformira t f i tako t k da d se svi i naponski ki generatori t i predstave dt pomou ekvivalentnih strujnih generatora generalisane grane. Tada se elementi vektora in za novu mreu izraunavaju na osnovu jednaine in = Aig , prema relaciji: aij = 0 samo za grane j koje su incidentne sa vorom i

PRIMJER 6

PRIMJER 7

PRIMJER 8

PRIMJER 9

Metoda struja petlji

KZN za unutarnje konture Matrica incidencije petlji i grana M ima dimenzije [Np x Nl]. Matrina jednaina napisana u skalarnoj formi ima oblik:

Data jednaina sadri Np nezavisnih, algebarskih jednaina (Np = Nl Nn + 1) sa Nl varijabli stanja, stanja napona grana vk (k = 1, 1 2, 2 ... ,N Nl). ) Definirajmo pojam struje petlje jpi kao struju koja "obuhvata" petlju i, i iji je j referentni f i smjer j odre d en smjerom j unutarnje j petlje lj (smjer ( j kazaljke k ljk na satu). Struje petlji su virtualne varijable, koje u opem sluaju nemaju fizikalno znaenje i za koje ne vrijede Kirhofovi zakoni. zakoni Struje grana i jednoznano su odreene pomou struja petlji jp prema matrinoj jednaini:

 Matrini metod struja petlji zasniva se na transformaciji struja grana u struje petlji, to omoguava da se jednaine stanja izraze pomou novih varijabli stanja. Pri izvodjenju novih jednaina stanja koriste se i jednaine stanja grana (broj (b j grana vei od d broja b j petlji). tlji) Rjeavanjem novih (transformiranih) jednaina stanja mree, koje se nazivaju jednaine struja petlji izraunavaju se struje petlji jp, preko njih struje grana i , a onda naponi grana v na osnovu jednaine:

Rjeavanje rezistivnih mrea metodom struja petlji

Za mreu koja sadri Nl grana i Nn vorova iji graf G je planaran i povezan, moe se defnisati Np = Nl (Nn -1) unutarnjih petlji. Za svaku petlju defnira se struja petlje (jpk ; k = 1, 2, ... ,Np ). Polazei od jednaine stanja grane k rezistivne mree izvo di se predhodno data matrina jednaina stanja grana

Matrica R naziva se matrica otpora grana. Matrica R je dijagonalna matrica dimenzija [Nl x Nl] i u opem sluaju ima oblik:

Mnoenjem matrine jednaine sa lijeve strane matricom M, uzimajui u obzir relaciju Mv = 0, nakon supstitucije vektora struja grana i preko vektora struja petlji jp prema relaciji i = MTjp , izvodi se matrina jednaina:

Matrica (MRMT) je kvadratna matrica dimenzija [Np x Np] Np], dok su matrice (MRig) i (Mvg) Np - dimenzioni vektori.

Defnirajmo sljedee matrice matrica impedansi petlji vektor napona petlji

Tada matrinu jednainu moemo pisati u obliku: Jednaina se naziva jednaina struja petlji i sadri Np nezavisnih, linearnih algebarskih jednaina sa konstantnim koeficijentima. Vektor struja petlji se odreuje prema relaciji: St j grana se tada Struje t d izra i unavaju j prema relaciji: l iji a naponi grana, na osnovu izraunatih struja grana, prema relaciji:

Direktno pisanje jednaina petlji

Na osnovu relacije Zp = MRMT , analogno sa izvoenjem pravila za direktno pisanje matrice admitansi vorova, mogu se definisati pravila za direktno p pisanje j vrijednosti j elemenata zik matrice impedansi p p petlji j Zp p.

PRIMJER 10:

Potrebno je odrediti napone grana i struje u granama mree koristei metod struja j petlji p j u matrinom obliku. ORIJENTIRANI GRAF MREE Matrica incidencije grana i petlji

Matrica otpornosti petlji moe se odrediti direktno ili analitiki k i j koritenjem relacije l ij

Vektor napona petlji moe se napisati direktno u obliku

Vektor struja petlji moe se odrediti koristei relaciju:

tako da su struje u granama mree:

Naponi grana mree:

PRIMJER 11: Za mreu na slici napisati matricu otpornosti petlji i matricu napona petlji za naznaene unutarnje petlje Rjeenje

PRIMJER 12: Za mreu na slici odrediti struje u granama koristei metod struja j p petlji j

Strujni izvor se transformira u naponski istog smjera

Stablo mree predstavlja povezan subgraf mree koji se dobije kada se neke grane iz grafa iskljue, a pri tome svi vorovi u mrei ostanu povezani. povezani Grane u stablu ne obrazuju nijednu zatvorenu petlju i nazivaju se grane stabla Svako stablo sadri Nn 1 granu (Nn broj vorova) Za povezani graf moe se definirati vie subgrafova tipa stablo. Ako povezani graf ima Nn vorova i ako ne sadri paralelne grane u opem sluaju moe se formirati NnNn-2 subgrafova tipa stablo. Stablo predstavlja jedinstven prost put izmeu vorova grafa mree Grane koje ne ine stablo grafa predstavljaju subgragf koji se zove kostablo. kostablo Svaka grana kostabla zajedno sa granama stabla formira jedinstveni zatvoreni p j put koji j se naziva kontura. Zato se g grane kostabla nazivaju spojnice. Ovako formirane konture nazivaju se fundamentalne konture

Metod struja kontura Jednaine KZ za fundamentalne konture

Jednaine KZ za fundamentalne konture Definiranje j j jednaina p prema KZ za fundamentalne konture ilustrovali smo na primjeru grafa prikazanog na slici Za Z graf f sa slike lik vrijedi: ij di Nn N = 5, 5 n = Nn -1 = 4, Nl = 8 i Nk = Nl n = 4. Z Za izabrano i b fundamentalno f d t l stablo, t bl grane: 5, 6, 7 i 8, subgraf kostablo sadri 4 spojnice: grane 1, 1 2, 2 3 i 4. 4 Dakle broj kontura jednak je 4, odnosno broj kontura jednak je broju unutranjih j petlji p j Nk = Np p = 4. Za svaku konturu mogu se napisati jednaine ravnotee napona grana prema KZN. Piu se za usvojeni referentni smjer konture, koji j odredjen je d dj smjerom j odgovaraju d j e spojnice. j i Tako za graf G smjerove kontura I, II, III i IV odredjuju smjerovi spojnica 1, 1 2, 2 3 i 4 respektivno. respektivno

Jednaine KZN za fundamentalne konture predstavljaju sistem nezavisnih, linearnih, homogenih algebarskih jednaina. Za graf G matrina jednaina KZN ima oblik

Matrica incidencije fundamentalnih kontura i grana g Definirajmo matricu incidencije fundamentalnih kontura i grana B iji elementi bik su dati relacijama:

Matrica incidencije fundamentalnih kontura i grana B ima dimenzije Nk x Nl . M ina f Matri forma predhodne dh d j jedna d i ine: U analiziranom primjeru numeracija grana je usvojena tako da grana spojnica 1 formira konturu I, I spojnica 2 konturu II itd. itd Openito, ukoliko numeraciju grana izabereno tako da se spojnice , pri p emu k-ta spojnica p j formira numeriu od 1 do Nk, k-tu konturu, grane stabla imaju numeraciju od Nk+1 do Nl .Tada matrica B ima formu: Ink jedinina matrica Nk x Nk

Analogno sa metodom petlji, prema KZS mogu se napisati jednaine koje povezuju struje grana i i struje kontura jk , to odgovara linearnoj transformaciji koordinata stanja. U matrinoj formi ova transformacija je definisana relacijom: Iz predhodne jednaine za numeraciju grana kao u analiziranom primjeru, p j , izvodimo sljede j e zaklju j ke: 1. Struja grane spojnice jednaka je struji konture koju formira ta spojnica, p j , odnosno vrijedi j ij = jkj , za j = 1, , 2, , ...Nk . Dakle, za razliku od struja petlji, struje kontura imaju fizikalno znaenje. j grane g stabla ij (j = Nk + 1, ... , Nl) jednaka j je j algebarsko g j sumi 2. Struja struja kontura koje sadre granu j. Jednaine kontura se mogu izraziti i pomou matrice C:

Tada vrijedi j

odnosno

Izvoenje metode kontura ilustrovaemo na primjeru rjeavanja rezistivnih mrea. Pretpostavimo da rezistivna mrea ne sadri idealne strujne izvore. Polazei od matrine jednaine ravnotee generalisanih grana: uvaavaju j i j jedna d i ine prema KZN za k konture t Bv = 0 i KZS KZS, izraenih preko struja kontura i = BTjk , analogno sa metodom petlji imamo: petlji, JEDNAINA STRUJA KONTURA
Nk algebarskih jednaina

Zk = (BRBT) matrica impedansi kontura , dimenzija [Nk x Nk] Nk],

koja ima iste osobine kao i matrica impedansi petlji Zp. ek = BRig - Bvg Nk-dimenzioni vektor napona p kontura, , koji j ima iste osobine kao i vektor napona petlji ep .

Direktno pisanje jednaina kontura

Dijagonalni element predstavlja sumu otpora svih grana koje su incidentne sa datom konturom i.

Vandijagonalni element zik predstavlja sumu otpora grana koje su zajednike konturama i i k. Ukoliko su smjerovi kontura na zajednikim granama saglasni, suma ima pozitivan predznak. Za suprotne smjerove predznak sume je negativan. negativan Za konture koje nemaju zajedniku granu vrijedi zik = 0.

lan eki vektora ek jednak je algebarskoj sumi napona naponskih generatora u granama koje pripadaju konturi. konturi Pri tome se za naponske generatore iji smjer se poklapa sa smjerom konture usvaja pozitivan, a za generatore iji smjer je suprotan smjeru konture, negativan predznak .

Matrini metodi rjeavanja elektrinih mrea

Izbor matrinog metoda Analogija izmeu izvedenih metoda, koje su bazirane na transformaciji varijabli stanja, stanja izraena je relacijama:

Svi metodi metodi, transformacijom varijabli stanja smanjuju broj varijabli: na Np = Nk u metodima petlji i kontura i na Nn-1 1 u metodu t d vorova. Ukoliko graf sadri manje grana stabla od spojnica tada je efikasniji metod napona vorova. vorova U suprotnom, suprotnom efikasniji su metodi petlji i kontura. kontura Ukoliko mrea sadri veinom strujne generatore jednostavnije je primjeniti metod vorova, vorova a ukoliko sadri naponske generatore metode petlji ili kontura.

PRIMJER 13: Za mreu istosmjerne struje na slici p poznate veliine su naponi p naponskih p generatora, struja strujnog generatora i otpornost. Koristei metod struja kontura odrediti d diti sve struje t j u granama mree.

Matrica incidencije grana grafa prema fundamentalnim konturama

Konturne struje se dobiju kao

Struje j ug granama kola su sada:

Primjer 14: Odrediti struje u granama, te napone grana mree k koriste i i metod struja kontura u matrinom obliku. obliku

ORIJENTIRANI GRAF

STRUJE GRANA MREE

NAPONI GRANA MREE