SKI N A GRA IZAM AKTIV BE OM I OSO ALIDITET S INV

Uvodnik glavne i odgovorne urednice

Izlazak iz povijesne utnje

Potovane itateljice i potovani itatelji, sa zadovoljstvom mogu kazati kako smo ovaj broj asopisa posvetili graanskom aktivizmu u podruju unaprjeivanja ivota i rada osoba s invaliditetom.
Kaem sa zadovosljstvom zbog injenice to je Hrvatska trea zemlja u svijetu koja je potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, a etvrta u svijetu koja je ratificirala taj najvei dokument o ljudskim pravima u XXI. stoljeu. Tim se dokumentom Republika Hrvatska se obvezala da e raditi na ostvarivanju prava i interesa osoba s invaliditetom. Za potpisivanje i ratifikaciju toga dokumenta, i sama mogu posvjedoiti, zaslune su brojne organizacije civilnoga drutva. esto smo i do sada bili svjedoci kako zakonska razina unaprjeivanja nekoga podruja znai poetak finog procesa tkanja stvarnih promjena i iskoraka koji mijenjaju jednako svijet koliko i nae poimanje svijeta i vrijednosti koje gradimo o njemu... Kada govorimo o graanskome aktivizmu u podruju unaprjeivanja ivota i rada osoba s invaliditetom, zasigurno e vam biti dojmljiva biografija Eda Robertsa. Kao to ste i u naem ranijem broju asopisa mogli proitati, Ed Roberts prvi je student s ''tekim oteenjem'' koji se upisao na Sveuilite Barkeley u Kaliforniji, potkraj 1960-ih godina. Upisom na studij, Edova osobna borba oznaila je poetak politike borbe za prava osoba s invaliditetom. Upis na studij nepokretnog mladia oznaio je puno vie od te injenice, oznaio je poetak izlaska iz povijesne utnje brojnih osoba koje su unato invaliditetu unaprijedile i obogatile na ivot bez obzira na to je li rije o kulturi, umjetnosti, sportu ili znanstvenom doprinosu. To je poetak borbe za prihvaanje invaliditeta kao ljudskoga prava. Upravo stoga se nadam da e spremnost koju je Hrvatska pokazala ratificiravi Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom biti dobar znak svih pozitivnih promjena koje e uslijediti. U tom svjetlu uvjereni smo da e i ovaj broj asopisa biti najava svih pozitivnih promjena koje e tek nastupiti. Osim tekstova koji su vezani uz sredinju temu broja: o povijesnom odnosu prema osobama s invaliditetom, o zapoljavanju i kolovanju osoba s invaliditetom, o ulozi udruga osoba s invaliditeom, u asopisu moete proitati i intervju s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom gom Ankom Slonjak, koju je kao prvu pravobraniteljicu za osobe s invliditetom imenovala Vlada Republike Hrvatske prole godine. Zasigurno e zanimljive biti i reportae o uspjesima naeg kazalita Novi ivot, o naim paraolimpijcima i glasovitoj i svjetski poznatoj kineskoj izvoakoj skupini osoba s invaliditetom. U ovome broju moete proitati sve i o novom Registru neprofitnih organizacija, novostima u izdavatvu te o novodonesenom Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji. Nadamo se da ete tekstove objavljene u ovom broju sa zanimanjem proitati te da ete se odluiti, ako to do sada jo niste, na pretplatu na asopis. Podsjeamo da asopis Civilno drutvo izlazi tromjeseno te da ga izdajemo i u elektronikom obliku na stranici Nacionalne zaklade http://zaklada.civilnodrustvo.hr. Sve dosadanje pretplatnike pozivamo da obnove svoju pretplatu i za 2009. godinu te im zahvaljujemo na do sada iskazanom povjerenju. Svjesni da ovako vaan i sveobuhvatan asopis nee biti mogue ureivati bez povratnih informacija naih pretplatnika i ire zainteresirane javnosti, pozivamo vas da nam u tome pomognete te nam svoje prijedloge i komentare poaljite na telefaks broj 01/23 99 111 ili e-potom na adresu info@zaklada.civilnodrustvo.hr. Ugodno vam itanje, Cvjetana Plava-Mati

Spremnost koju je Hrvatska pokazala ratificiravi Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, bit e dobar znak svih pozitivnih promjena koje e uslijediti.

Upis na studij nepokretnog mladia potkraj 1960-ih godina oznaio je poetak borbe za prihvaanje invaliditeta kao ljudskog prava.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 3

Festival jednakih mogucnosti

Alarmantno ubrzanje klimatskih promjena

26 33 41

INTERVJU Anka Slonjak,

pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

30 35 48

Povijest Olimpijskih igara za osobe s invaliditetom

Novi ivot - kazalite slijepih i slabovidnih u Zagrebu

Svjetska atrakcija iz Kine izvodacka skupina osoba s invaliditetom

INTERVJU Carolyn J. Lukensmeyer

Konferencija: Uloga mladih u izgradnji mira

45 59

Kad srce kae "Dijete", "NE" kae Hrvatska

52 61

portret aktivista Hu Jia kineski aktivista i disident

CIVILNO DRUTVO I EU Varaju kupce avionskih karata

SA SVIH STRANA Kako izbjeci sukob interesa?

sadraj

03 Uvodnik U fokusu Festival jednakih mogunosti 06 07 Alarmantno ubrzanje klimatskih promjena 08-09 GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM 10-13 Povijesne promjene u stajalitima drutva prema osobama s invaliditetom /
Tomislav Benjak, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo

14-17 18 19-21 22-25 26-29 30-32 33-34 35 36-37

Socijalna politika i civilno drutvo u Hrvatskoj / prof. dr. Vlado Puljiz Udruge osoba s invaliditetom u Hrvatskoj / mr. sc. Mirjana Dobranovi Zapoljavanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj / Jasminka Filipas kolovanje osoba s invaliditetom / Mladen Ilikovi

Intervju: Anka Slonjak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom / Rua Beljan Paraolimpijci: Povijest Olimpijskih igara za osobe s invaliditetom / Elizabet krobo
Novi ivot - kazalite slijepih i slabovidnih u Zagrebu
Svjetska atrakcija iz Kine - Izvoaka skupina osoba s invaliditetom / Silvija eparovi

Anketa: Mijenja li se stav drutva prema osobama s invaliditetom?

AKTUALNI INTERVJU 41-44 Carolyn Lukensmeyer, osnivaica neprofitne organizacije AmericaSpeks / Tihana Anevi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji 45-47 Kad srce kae "Dijete", "NE" kae Hrvatska / Zorica Brankovi Znanje bez granica 48-49 Konferencija: Uloga mladih u izgradnji mira / Cvijeta Senta, Centar za mirovne studije 50-51 Dani demokratskoga obrazovanja / Dragana Boljei Kneevi, Udruga Slobodna kola 52-53 Portret aktivistA: Hu Jia kineski aktivist i disident / Christian Charles Bushill 54-56 Pojmovnik civilnoga drutva: Pristupanost Pitate? Odgovaramo. 57 Pitanje: to je Registar neprofitnih organizacija? / Ivana Bago Jakir 58 Novosti u izdavatvu: Mediji, kultura i civilno drutvo 59 Civilno drutvo i EU 61 Sa svih strana 63 Kampanja
"Moje pravo na komunikaciju i informaciju" udruge Dodir

u fokusu

Festival jednakih mogunosti

Snana poruka da se uvijek moe bolje

Festival jednakih mogunosti odran je potkraj svibnja kao trodnevna manifestacija na kojoj su se na sredinjim gradskim trgovima u Zagrebu svojim stvaralatvom predstavile osobe s invaliditetom irei poruku da trebaju uivati ista prava i obveze kao drugi graani. Drutvo tjelesnih invalida ve osmu godinu organizira Festival jednakih mogunosti radi razvoja drutvene svijesti o invalidnosti i prinosa kulturnoj i turistikoj ponudi rekao je predsjednik Drutva tjelesnih invalida Milan Oegovi. Dobar put Osma godina

Ovogodinji Festival odravao se do 27. svibnja na Trgu bana Jelaia i Trgu N. . Zrinskoga, a u osobe s invaliditetom i po tome je Hrvatska da- JADRANKA KOSOR, cjelodnevnom je programu nastupilo vie od 900 leko na europskom vrhu, jer se malo zemalja time PREDSJEDNICA VLADE izvoaa iz Hrvatske i inozemstva, od kojih oko moe pohvaliti istaknula je Jadranka Kosor, tada 600 osoba s invaliditetom. Predstavili su se glaz- jo potpredsjednica Vlade. Rekla je i kako se eli izvoaa iz beno-scenskim, likovnim i videoprogramima te postii da se to vie osoba s invaliditetom ukljui Hrvatske i portskim i edukacijsko-rekreacijskim igrama. u politiki ivot na lokalnoj razini, a prava su priinozemstva Pridruili su im se i estradni i kazalini umjet- lika za to lokalni izbori. nici, a u igru mobilnosti pod sloganom Preko Ovdje smo da uputimo snanu poruku da svi nastupilo je na ovogodiupoznavanja do boljeg razumijevanja pozvani su zajedno radimo kako bismo poboljali ivotne njem festivalu ministri da na improviziranom poligonu svladaju uvjete osoba s invaliditetom rekao je voditelj izazastupnice u zapreke u invalidskim kolicima i da se u simuli- slanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Hrvatskom ranoj sljepoi orijentiraju u prostoru. Vincent Degert. Ocijenio je da je u Hrvatskoj na saboru osobe Na skupu je naglaeno da je Hrvatska trea tom podruju uinjeno puno, ali se uvijek moe su s invaliditetom zemlja u svijetu koja je potpisala Konvenciju o jo bolje i Hrvatska je na dobrom putu. l pravima osoba s invaliditetom, a etvrta u svijetu koja je ratificirala taj najvei dokument o ljudIgra za ministre skim pravima u 21. stoljeu. U Hrvatskom su saboru dvije zastupnice osobe s invaliditetom, koje U igru mobilnosti pod sloganom Preko upoznavanja do boljeg razumijevaitekako mogu pomoi da se u zakonodavnom nja pozvani su ministri da na improviziranom poligonu svladaju zapreke u invalidskim kolicima i da se u simuliranoj sljepoi orijentiraju u prostoru. smislu stvari mijenjaju.

Ustanovili smo i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i po tome je Hrvatska daleko na europ Ustanovili smo i Ured pravobraniteljice za skom vrhu.

900 2

6 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Alarmantno ubrzanje klimatskih promjena

Ozbiljno i zabrinjavajuce i za bogate i za siromane

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon izjavio je da se utjecaj klimatskih promjena ubrzava alarmantnom brzinom te da zahtijeva urno djelovanje. Zastraujue je to to znanstvenici upravo revidiraju prva predvianja i priznaju da se promjene zbivaju mnogo veom brzinom nego to su prije predviali rekao je Ban o 5. po redu izvjeu Meuvladine konferencije o klimatskim promjenama.
To je vrlo ozbiljno i zabrinjavajue. Zbog toga pourujem i poruujem da, ako elimo neto poduzeti, to moramo uiniti sada, i to bez obzira na to iz koje zemlje dolazimo. I bogate i siromane zemlje moraju se tomu zajedniki posvetiti rekao je Ban Ki-moon. Slian je poziv glavni tajnik UN-a uputio i u Danskoj na poslovnoj konferenciji tematski vezanoj uz klimatske promjene. Na tom sastanku u Kopenhagenu pripadnici vodeih poslovnih krugova razgovarali su o dugoronoj politici prema klimatskim promjenama u sklopu priprema za UN-ovu konferenciju planiranu za prosinac, na kojoj bi sudionici trebali donijeti sporazum to e naslijediti vrijedei Protokol iz Kyota. Siromane zemlje trebat e gotovo 100 milijarda eura na godinu do 2020. kako bi im se pomoglo da smanje emisije stakleninih plinova, istie se u nacrtu izvjea pripremljenoga za sastanak europskih ministara financija koji je odran

Pourujem i poruujem da, ako elimo neto poduzeti, to moramo uiniti sada, i to bez obzira na to iz koje zemlje dolazite, bogate ili siromane.
BAN KI-MOON, GLAVNI TAJNIK UJEDINJENIH NARODA

Misli dugorono

7. lipnja 2009. u Bruxellesu. Izvjee je primljeno nakon to je Europska unija objavila da e raspisati natjeaj za financiranje projekata iji je cilj smanjenje emisija ugljikova dioksida u siromanim zemljama. Oba dokumenta upuuju na nov europski pristup uoi globalnih pregovora o klimi u Kopenhagenu u prosincu. Smanjenje emisija siromanih zemalja dijelom e samo sebe isplatiti jer istija energija i industrija smanjuju potronju skupih fosilnih goriva, ali za tu e svrhu i dalje e biti potrebno oko 100 milijarda eura na godinu do 2020., navodi se u izvjeu. To e ukljuiti i mjere za zaustavljanje unitenja uma i smanjivanje emisija iz poljoprivrede. l

milijarda eura na godinu potrebno je siromanim zemljama za borbu protiv klimatskih promjena do 2020. godine

100

Za prosinac je planirana UN-ova konferencija na kojoj bi sudionici trebali donijeti sporazum to e naslijediti vrijedei Protokol iz Kyota.

Novi europski pristup

Dokaz
Skupine za zatitu okolia kau da je raspisivanje natjeaja za financiranje projekata kojima je cilj smanjenje emisija ugljikova dioksida u siromanim zemljama dokaz da europski ekonomski strunjaci priznaju potrebu da se siromanim dravama prui potpora u borbi protiv klimatskih promjena.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 7

8 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 9

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

Povijesne promjene u stajalitima drutva prema osobama s invaliditetom

Postoji prostor za drutveni napredak

U Hrvatskoj je, kao i u drugim europskim zemljama, invaliditet openito bio zabranjena tema i osobe s invaliditetom do XX. stoljea nisu bile ukljuene u drutvene dogaaje
Pie: Tomislav Benjak, dr. med. Specijalist javnoga zdravstva Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Osob s invaliditetom ima svuda u svijetu i na svim razinama svakoga drutva. Prema procjenama UN-a, problem invalidnosti znatno je raireniji nego to se inae misli: od deset stanovnika svake zemlje barem je jedan u stanovitoj mjeri invalid, to ini oko 450 milijuna ljudi u svijetu. Podaci o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj prate se na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01). Prema podacima iz toga registra iz travnja 2008. u Hrvatskoj ive 486.302 osobe s invaliditetom, to ini oko 11% ukupnoga stanovnitva. Ti podaci upuuju na znatan napredak u praenju parametara vezanih uz osobe s invaliditetom. Hrvatska je 2007. donijela Nacionalnu strategiju za izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom. Prvi se put u sklopu strategije izdvaja podruje istraivanja i razvoja, s posebnim naglaskom na poticanje istraivanja koja mogu utjecati na poboljanje kvalitete ivota i izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom. Iznimnu vanost za razvoj spoznaja o osobama s invaliditetom ima i povijesni prikaz stajalita drutva prema osobama s invaliditetom. U vezi s time potrebno je istaknuti da su se i definicija invaliditeta i rjenik vezan uz osobe s invaliditetom tijekom povijesti mijenjali. U prolosti je rjenik kojim smo se sluili u govoru o osobama s invaliditetom bio uglavnom negativan. Rije
10 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ivi u obitelji. Taj podatak dodatno upuuje na to da je obiteljima s lanom koji je osoba s invaliditetom potrebno osigurati potporu.

75%

Rjenik prolosti

Osoba s invaliditetom ima trajno ogranienje, smanjenje ili ispad sposobnosti obavljanja neke fizike aktivnosti ili psihike funkcije primjerene ivotnoj dobi kao posljedicu oteenja zdravlja.
ZAKONSKA DEFINICIJA OSOBE S INVALIDITETOM

invalid oznaivala je osobu s invaliditetom. Bilo je uobiajeno da se ak i profesionalci koriste neprikladnim rjenikom kad bi govorili o osobi s invaliditetom, npr. idiot, bogalj, luak ili kreten. U koli su djeca s invaliditetom esto bila ismijavana i nazivana pogrdnim imenima, a njihov je invaliditet sluio kao isprika onima koji su ih zlostavljali. Jezik se poeo mijenjati osobito nakon Drugoga svjetskoga rata. Postali smo osjetljiviji i paljiviji u svojem govoru o osobama s invaliditetom. Nastojali su se uvesti nazivi kao osoba s invaliditetom ili osoba s posebnim potrebama. Drutvo je danas usmjereno vie na osobnost osoba s invaliditetom nego na njihov invaliditet. Zajednica se tijekom povijesti prema osobama s invaliditetom odnosila razliito, ovisno o stupnju ekonomskoga i kulturnoga razvoja i mnogim drugim okolnostima, pri emu je raspon odnosa varirao od potpuno nehumanoga odnosa i stigmatizacije preko ignoriranja i pasivnoga stajalita do integracije i jednakih mogunosti (usp. uni 2001). poljar (1960) izdvaja etiri faze u odnosu drutva prema osobama s invaliditetom. Prva je obiljeena iznimnom okrutnou prema djeci s oteenjima, koja su se prema vrijedeim zakonima ubijala ili su bila prodavana u ropstvo. Primjer je takva stajalita planina Tajget, na kojoj su boleljiva i nakazna novoroenad izlagana na milost i nemilost divljim zvijerima i elemen-

Promjene u odnosu drutva

tarnim nepogodama. Druga faza podudara se s feudalnim drutvenim ureenjem i obiljeena je toleriranjem invalidnosti, ali bez pruanja bilo kakve pomoi. Briga o takvim osobama bila je preputena obitelji, koja je zbog toga uglavnom bila u stanovitoj socijalnoj izolaciji. Trea se faza odnosi na prelazak iz srednjega u novi vijek i predstavlja nagovjetaj humanijega pristupa. Kransko milosre nalae pomo ubogima i siromanima, otvaraju se ubonice u koje se smjetaju stari i bolesni, no to se i dalje ne odnosi na djecu s tjelesnim ili mentalnim oteenjima (usp. Puljiz 1997). Tek u razdoblju od sredine XIV. do poetka XVI. stoljea humanizam i renesansa usmjeravaju pozornost na ovjeka i njegove ovozemaljske potrebe, pa i invalidi postupno sve vie postaju predmetom zanimanja, najprije istaknutih pojedinaca, a zatim i drutva (usp. ostar, Bakula Aneli 2006). Tako Vives (1492.-1540.) izraava vjeru u mogunost kolovanja i osposobljavanja slijepih, ime je imunije pojedince svojega doba potaknuo na organiziranje obrazovanja za takve osobe. I mnogi drugi mislioci, npr. F. Rabelais (1494-1553.), M. Montaigne (1555.-92.), Erazmo Roterdamski (1466.-1536.) i dr. u svojim su djelima izravno ili neizravno upozoravali na probleme invalida i njihov poloaj u drutvu i sustavu obrazovanja. Stanovitu su ulogu u tom procesu imala i djela engleskoga filozofa i pedagoga J. Locka (1632.1704.), u kojima je njegov empirizam i pedagoki optimizam izraen frazom tabula rasa, kojom istie da daje prednost odgoju nad naslijeem. I filozofski pravci racionalizam R. Descartesa (1569.-1650.) te senzualizam E. B. Condillaca (1715.-80.) neizravno su utjecali na osnaivanje svijesti o poloaju invalida. Prvi je uenje, tj. upoznavanje objektivnoga vanjskoga svijeta, svodio na razum tvrdei da je on neovisan o svakom osjetilnom iskustvu, a drugi na osjetila tvrdei da su upravo osjetila, a ne um, primarna u uenju. Racionalisti, dakle, tvrde da osoba zdrava uma, bez obzira na stanje osjetila, moe uiti, dok senzualisti, prema kojima u ljudskom umu nema niega to prije toga nije prolo kroz osjetila, vjeruju da znanje moe stjecati osoba zdravih osjetila bez obzira na stanje njezina uma. U tom pogledu posebno mjesto pripada materijalistima iz XVIII. st. (La Mettrie, Holbach, Helvetius, Diderot). Najizriitiji je u tom smislu bio D. Diderot

Invaliditet je ogranienje, smanjenje ili ispad sposobnosti obavljanja neke fizike aktivnosti ili psihike funkcije primjerene ivotnoj dobi osobe nastalo zbog oteenja zdravlja i odnosi se na sloene aktivnosti i ponaanje koji su openito prihvaeni kao bitni sastojci svakodnevnoga ivota.
ZAKONSKA DEFINICIJA INVALIDITETA

(1713.-84.), poznat po svojim tekstovima Pismo o slijepima namijenjeno onima koji vide i Pismo o gluhima i nijemima namijenjeno onima koji uju i govore iz 1751., kojima tadanjim tijelima vlasti u Francuskoj i francuskoj javnosti openito skree pozornost na slijepe i gluhe osobe, a neizravno i na druge vrste invalidnosti, predlaui da se sustavno izuavaju i rjeavaju njihovi obrazovni i socijalni problemi (usp. Zovko 1999). To je ujedno poetak etvrte faze u drutvenom vrednovanju invaliditeta. U XVIII. stoljeu nastaju velike promjene u drutvenom vrednovanju osoba s invaliditetom. Ideje Francuske revolucije o jednakim pravima svih na obrazovanje potiu zapadnoeuropske zemlje na otvaranje institucija za djecu i odrasle s invaliditetom. Dvadeseto stoljee razdoblje je u kojem se zbivaju znatne promjene u gledanju na potrebu osposobljavanja osoba s invaliditetom, koje se poinju promatrati i kao radna snaga. Drugi svjetski rat, zbog velikih ljudskih rtava i ranjavanja, donosi novi pogled na invaliditet kao problem zajednice. S osnivanjem Organizacije ujedinjenih naroda i s donoenjem Deklaracije o ljudskim pravima 1948. poinje sustavna promocija zatite ljudskih prava na meunarodnoj razini (usp. Teodorovi, Bratkovi 2001). U Hrvatskoj povijesni razvoj stajalita drutva prema osobama s invaliditetom ima slian razvoj kao i u drugim europskim zemljama. Mogua specifinost poiva u tome to su Hrvati vrlo ponosni ljudi i dobar glas obitelji smatra se vanim u ivotu zajednice. Katkada to znai da skrivamo svoju patnju, a katkad ukljuuje i skrivanje invaliditeta. Invaliditet je openito bio zabranjena tema i osobe s invaliditetom do XX. stoljea nisu bile ukljuene u drutvene dogaaje. Mnogi su roditelji skrivali svoje dijete da ga zatite od negativnosti u drutvu. Opeprihvaeno miljenje u Hrvatskoj bilo je da osobe s invaliditetom treba zatititi i da drugi uvijek znaju to takva osoba treba bolje nego ona sama. Obitelj je esto smatrala da je sramota to imaju dijete, brata ili sestru s invaliditetom. Neki su se ljudi pitali to su zgrijeili da ih je Bog kaznio na takav nain, dok su drugi na to gledali kao na Boji ispit njihove vjere. esto je dijete s invaliditetom u obitelji umanjivalo izglede svoje brae i sestara za enidbu i udaju. U prolosti su djeca s umjerenim invaliditetom i manjom potrebom potpore radila zajedno s drugim lanovima obitelji. Brinula su
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 11

Vrijeme velikih promjena

Zdrav um i zdrava osjetila

etiri faze drutvenoga vrednovanja invaliditeta:

1. iznimna okrutnost prema djeci s tjelesnim oteenjima 2. toleriranje invalidnosti, ali bez pruanja bilo kakve pomoi 3. nagovjetaj humanijega pristupa, mogunost kolovanja i osposobljavanja 4. jednaka prava svih na obrazovanje, otvaranje prvih institucija za osobe s invaliditetom.

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

Pisma o slijepima, gluhima i nijemima

D. Diderot uputio je 1751. vlasti i javnosti u Francuskoj Pismo o slijepima namijenjeno onima koji vide i Pismo o gluhima i nijemima namijenjeno onima koji uju i govore. Tim tekstovima skrenuo je pozornost na osobe s invaliditetom i predloio da se sustavno izuavaju i rjeavaju njihovi obrazovni i socijalni problemi.

se za goveda i ovce i istila staje. Neke su obitelji prema djeci s invaliditetom postupale kao prema slugama. Bilo je uobiajeno da se mladi iz sela nisu htjeli druiti s mladim osobama s invaliditetom (usp. Hrvatsko-australski socijalni centar 2004). Osobe s invaliditetom same su znatno pridonijele promjeni odnosa i stajalita drutva prema njihovim potrebama i problemima nakon to su pokrenule vane procese samoorganiziranja radi brega i lakega ostvarivanja svojih prava. Tijekom posljednjih tridesetak godina udruge osoba s invaliditetom promiu principe samozastupanja. Taj je pokret otkrio da i osobe s veim tekoama u razvoju na osobnom, socijalnom i politikom planu mogu postii mnogo ako nastupaju zajedno (usp. Wehmeyer, Berkobien 1996, prema Bratkovi 2002). Posebno mjesto u povijesnom pregledu ima i nain skrbi za osobe s invaliditetom. Podaci pokazuju da se briga za osobe s tekim invaliditetom s obitelji prenijela na institucije, a kraj XX. stoljea obiljeava sve vei broj zagovornika deinstitucionalizacije i povratka osoba s tekim invaliditetima u okrilje obitelji (Nirje 1970; 1976; Wolfensberger 1972). Razlozi koji se navode za smanjenje broja institucija koje skrbe za osobe s invaliditetom seu od toga da sustav svojom organizacijom restriktivno djeluje na osobu s invaliditetom pa sve do toga da su neke institucije zlostavljale svoje korisnike (usp. Feinstein 1986). No nalije borbe za deinstitucionalizaciju nije posve jasno ako se ne iznesu stajalita zastupnika ekonomskoga racionalizma, koji istiu da se procesom deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom tede velika novana sredstva.

Zajedniki nastup

oniranje obitelji s invalidnim lanom. Pri analizi kvalitete ivota roditelja, odnosno nositelja njege, prije svega treba imati na umu o kojoj je vrsti invaliditeta u lana obitelji rije. Invaliditet koji nosi sa sobom visok stupanj ovisnosti o lanovima obitelji u pravilu naruava kvalitetu ivota obitelji. Pozitivan utjecaj na kvalitetu ivota mogu imati dobro organizirane slube za pruanje pomoi osobama s invaliditetom, ije funkcioniranje ovisi o tehnikim pomagalima, npr. dijalizatoru, respiratoru i sl. (usp. J. Heaton, J. Noyes, P. Sloper, R Shah, Health & Social Care in the Community, 13(5): 441-50, rujan 2005). Iako mnoga istraivanja upuuju na negativan utjecaj dugorone brige za invalidnoga lana obitelji, postoje i drukija stajalita i argumenti u prilog suprotnomu. Tako ekonomski racionalisti navode da politika deinstitucionalizacije ne utjee na kvalitetu ivota obitelji kao nositelja njege, a svoje uporite nalaze u znanstvenim radovima koji naglaavaju da briga za invalidnoga lana poveava obiteljsku koheziju (Berg-Weger 1996), da takva situacija ne djeluje stresogeno na svaku obitelj (Moroney 1983), da je proces prilagodbe na novonastalu situaciju vrlo kratak i u konanici ima samo pozitivne uinke na obitelj (Weisz-Tomkins 1996). Morrony pritom naglaava da institucijska skrb nije u interesu osobe s invaliditetom ni njezine obitelji. Jedan od moguih poticaja pri prevladavanju tekoa u skrbi za osobu s invaliditetom jest spoznaja njezina zadovoljstva (Stephens, Franks 1999), a pogotovo pozitivan uinak emotivne vezanosti izmeu nje i nositelja njege (Pruchno, Rachel, Psychology & Aging, 18(4): 851-7, prosinac 2003). Svjetska zdravstvena organizacija u strategiji Rehabilitacije u zajednici iz 1989. potie navedeni koncept rehabilitacije s naglaskom na ravnomjerno ukljuivanje obaju spolova u proces skrbi (S. Hartley, P Ojwang, A. Baguwemu, M. Ddamulira, A. Chavuta, Child: Care, Health & Development. 31(2):167-80, oujak 2005.). Mogue probleme koji se pojavljuju u skrbi za osobu s invaliditetom Yau i Li Tsang (1999) u jednom od vodeih asopisa o ulozi obitelji u skrbi British Journal of Developmental Disabilities tumae razdobljem prilagodbe na novonastalu situaciju. Prema miljenju navedenih autora, nakon razdoblja prilagodbe i potpunoga prihvaanja osobe s invaliditetom i sebe u novonastaloj situaciji problemi vezani za skrb smanjuju se i postupno ne-

Australska je vlada preusmjeravanjem njege osoba s invaliditetom na obitelj utedjela 30,5 milijarda australskih dolara (usp. Istraivanje kvalitete ivota njegovatelja 2007). Takva politika skrbi za osobe s invaliditetom stvara materijalne utede za zajednicu, ali i mogue probleme za obitelj kao nositelja njege i skrbi. I tu nastaje kontroverzija: jesu li ekonomski racionalizam i tenja za utedom u javnim davanjima naruili kvalitetu ivota obitelji s invalidnim lanom? Obitelj u dananje vrijeme ivi u drutvenim okolnostima u kojima u najveem broju sluajeva oba roditelja rade, djeca se koluju, a i mnoge druge stvari openito oteavaju funkci12 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Obitelj s lanom koji je osoba s invaliditetom

Psihiko i fiziko zdravlje obitelji

staju. Isti autori istiu da roditelji smatraju kako je njihov ivot obogaen prisutnou njihova djeteta ili lana s invaliditetom. No da bi prisutnost lana obitelji s invaliditetom i skrb za njega na obitelj imale u potpunosti pozitivan uinak, potrebni su i neki preduvjeti: skladni odnosi u obitelji, visok socijalno-ekonomski status te ivot u zajednici koja tim obiteljima prua potporu (usp. Yau, Li Tsang 1999). Upravo ti imbenici potiu istaknutu kontroverziju i navode da se upitamo koliki broj obitelji zapravo ima tako idealne uvjete za skrb o lanu s invaliditetom. Istraivanje o osobama koje vode brigu za oboljeloga lana obitelji provedeno u Australiji 2006. upuuje na to da briga za oboljeloga lana ima potencijalno negativan utjecaj na obitelj u mnogim segmentima: financijskom, drutvenom, emotivnom, pa ak i u zdravlju lanova obitelji (usp. Conoley, Sheridan 1996). Izdanje o nositeljima njege u Australiji Njega i panja rizik su za zdravlje upozorava na njihovu niu razinu fizikoga i psihikoga zdravlja, pogotovo ako skrb za oboljeloga traje dulje vremensko razdoblje (usp. Evercare 2006). Literatura meu ostalim upuuje na to da obitelji koje se brinu za invalidnoga lana imaju u pravilu niu kvalitetu ivota (usp. Cummins 2001). Pojedini autori istiu da obitelji koje skrbe za osobe s invaliditetom imaju znatno smanjen broj drutvenih kontakata i manje vremena za odmor. Takve obitelji imaju problem s prihvaanjem situacije u ostalih lanova obitelji koji nisu izravno ukljueni u proces njege (usp. Fadden, Bebbington, Kuipers 1987). Budui da je Hrvatska poslijeratna zemlja iji BDP iznosi svega 52% prosjeka Europske unije, to je ini jednom od siromanijih europskih zemalja, osobitu je pozornost potrebno pridavati kvaliteti ivota cjelokupne obitelji koja ima lana s invaliditetom. Prema podacima iz Registra o osobama s invaliditetom iz sustava socijalne skrbi oko 75% osoba s invaliditetom ivi u obitelji. Taj podatak dodatno upuuje na potrebu skrbi za obitelji s invalidnim lanom. Stoga se i prvo poglavlje Nacionalne strategije za izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom odnosi upravo na obitelj. Jedan od vanih preduvjeta za izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom jest uvoenje meunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja u sustave koji se na bilo koji nain odnose na osobe s invaliditetom.

Bolna hrvatska iskustva tijekom povijesti

drugi uvijek znaju to osoba s invaliditetom treba bolje nego ona sama obitelj je esto smatrala da je sramota to imaju dijete s invaliditetom neki su smatrali da je invaliditet Boja kazna ili Boji ispit njihove vjere dijete s invaliditetom u obitelji umanjivalo je izglede svoje brae i sestara za enidbu i udaju neke su obitelji prema djeci s invaliditetom postupale kao prema slugama bilo je uobiajeno da se mladi iz sela nisu htjeli druiti s mladima s invaliditetom

Kvaliteta ivota obitelji

U Hrvatskoj je prevedena Meunarodna klasifikacija funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), to je iznimno vrijedan prilog promicanju zatite osoba s invaliditetom. Uporaba klasifikacije u praktinom radu treba omoguiti primjenu jedinstvenih kriterija pri ocjeni oteenja zdravlja, invalidnosti i funkcioniranja u ivotu i radu osobe s invaliditetom. Kad se svemu pridoda i podatak da je Hrvatska meu prvim potpisnicama Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, razvidan je napor zajednice da se postigne potpuna socijalna integracija osoba s invaliditetom, koja e takvim osobama omoguiti samostalan kvalitetan ivot. Za potpuno ostvarenje toga cilja potrebna je iroka meusektorska suradnja, to Nacionalna strategija za izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom posebice naglaava. Prostor za drutveni napredak, koji e rezultirati kvalitetnijim ivotom i izjednaavanjem mogunosti, postoji, ali jednako tako treba s aspekta povijesnoga razvoja stajalita drutva prema osobama s invaliditetom imati na umu da je do znatnije pozitivne promjene stajalita dolo tek nakon Drugoga svjetskoga rata te da se u ovo 3% vremena nakon Krista uinilo dovoljno toga i da e se u vremenu pred nama uiniti jo i vie za dobrobit osoba s invaliditetom. l

3% vremena nakon Krista

Preduvjeti za kvalitetan ivot

Da bi prisutnost lana obitelji s invaliditetom i skrb za njega na obitelj imale u potpunosti pozitivan uinak, potrebni su i neki preduvjeti: skladni odnosi u obitelji, visok socijalnoekonomski status te ivot u zajednici koja tim obiteljima prua potporu.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 13

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

Socijalna politika i civilno drutvo u Hrvatskoj

Pred nama je razdoblje izazova

Pie: prof. dr. sc. Vlado Puljiz

Hrvatska je u razdoblju nakon stjecanja neovisnosti preteno razvijala protektivnu dimenziju socijalne drave. To je najvidljivije po mnogobrojnim umirovljenicima te braniteljima, koji su u znatnoj mjeri drutveno pasivizirani. S druge strane, produktivna funkcija uglavnom je bila zanemarena, pa imamo nisku stopu zaposlenosti, nerazvijeno trite rada i nedostatne mjere socijalnoga ukljuivanja.

Socijalna je politika organizirana djelatnost drave i drugih drutvenih imbenika kojoj je svrha prevladavanje socijalnih rizika, pomo siromanim i iskljuenim pojedincima i socijalnim skupinama, ujednaivanje ivotnih ansi te openito unapreivanje socijalne dobrobiti graana (Puljiz 2005, 4). Socijalna je politika kljuni instrument djelovanja socijalne drave i usko je povezana sa socijalnim pravima. Civilno se drutvo moe definirati kao arena ili javni prostor u kojem se stvaraju i izraavaju miljenja, a nevladine organizacije djeluju kao trea snaga radi poboljanja i kontrole gospodarstva i drutva (Osborne, Kaposvari 1997, 211). Civilno drutvo moe igrati vanu ulogu u distribuciji socijalne dobrobiti unutar drutva. Civilno se drutvo pritom ravna naelom solidarnosti, dok tritem dominira interes, a dravom hijerarhija i vlast. Drugim rijeima, civilno se drutvo pojavljuje kao trei imbenik raspodjele nacionalnoga bogatstva, uz trite i dravu. Stoga je za razumijevanje ukupnih drutvenih odnosa i socijalne kohezije u nekoj zemlji vano analizirati stanje i interakciju socijalne politike i civilnoga drutva. U razdoblju prije Drugoga svjetskoga rata Hrvatska, koja je bila dominantno seljaka zemlja, uspostavila je rudimentarne elemente socijalne
14 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

bit e upamena kao godina povrata socijalnih trokova (povrat duga umirovljenicima, korekcija novih mirovina, poveanje nekih obiteljskih prava i naknada, rast izdataka za prava branitelja iz Domovinskoga rata)

2007.

Seljaka zemlja

Hrvatska je, prema visini BDP-a po stanovniku s obzirom na paritet kupovne moi, dosegnula 52,4% prosjeka Europske unije (25 lanica), a u isto je vrijeme nadmaila prijeratnu razinu BDP-a

2003.

politike i socijalnih prava. Prvi su socijalni zakoni austrijske i maarske provenijencije u naim krajevima, u ogranienim razmjerima, primijenjeni potkraj XIX. stoljea. Nakon Prvoga svjetskoga rata 1922. u Kraljevini SHS prihvaen je ambiciozan Zakon o osiguranju radnika, kojim je regulirana zatita od osnovnih socijalnih rizika. Meutim, taj zakon, zbog nepovoljnih drutvenih i politikih okolnosti, nije primijenjen sve do 1937. S druge strane, jo u XIX. stoljeu u veim su hrvatskim gradovima nastale mnogobrojne humanitarne udruge koje su u socijalnom sektoru u stanovitoj mjeri kompenzirale djelovanje dravnih tijela. Poznata su tako mnoga dobrotvorna drutva koja su pokretali pripadnici hrvatske elite, meu njima i drutva Katolike crkve i drugih vjerskih organizacija, osobito idovske, koje su pomagale siromanim ljudima, posebno djeci, starima i nemonima (usp. Puljiz 2006). Tijekom Prvoga svjetskoga rata razvila se intenzivna djelatnost zbrinjavanja ratnih stradalnika i ugroene sirotinje iz nerazvijenih junih predjela Hrvatske te Bosne i Hercegovine. U tome su prednjaile udruge kao to je bila Narodna zatita i Hrvatski radia (usp. Dimitrijevi-Kolar 2008). U vrijeme socijalizma (1945.-90.) Hrvatska je, u smanjenom obliku, zadrala bismarckovski tip

Vrijeme socijalizma

socijalne drave, koji se temeljio na socijalnom osiguranju, a do Drugoga svjetskoga rata ukorijenio su u zemljama kontinentalne Europe. U tom je razdoblju nastala respektabilna socijalna infrastruktura, koja je posluila kao osnova za razvoj socijalne politike nakon stjecanja hrvatske dravne neovisnosti. Ipak, mnogobrojni graani koji su ostali izvan socijalistikoga sektora i dravnih sluba (npr. seljaci, obrtnici) nisu imali socijalno osiguranje, nego su bili diskriminirani u sekundarnoj raspodjeli dobara i usluga, pa se moe rei da je posrijedi bilo svojevrsno dualno drutvo, koje se sastojalo od privilegiranoga i deprivilegiranoga dijela stanovnitva. Istodobno je socijalistika vlast aktivnosti udruga civilnoga drutva, pa tako i u socijalnom sektoru, gotovo u potpunosti potisnula. Samo je Katolika crkva vodila neke, od strane drave strogo ograniene, aktivnosti, prije svega preko humanitarne organizacije Caritas. Kad je potkraj 1980-ih godina nastupila kriza socijalizma, socijalna su prava graana u Hrvatskoj bila temeljno ugroena. Dogaaji u prvoj polovini 1990-ih godina (rat, raspad jugoslavenske federacije, postsocijalistika tranzicija) presjekli su, a zatim posve preokrenuli dotadanje razvojne trendove i u novi pravac preusmjerili gospodarski i socijalni razvoj Hrvatske. To je u presudnoj mjeri utjecalo na razvoj socijalne politike i civilnoga drutva. Rat je, kao to znamo, uzrokovao golema materijalna razaranja, stradanja i preseljavanja stanovnitva. To je vrijeme duboke gospodarske krize, obiljeene dramatinim padom nacionalnoga dohotka, visokom inflacijom, porastom nezaposlenosti, siromatva i socijalne ugroenosti velikoga broja hrvatskih graana, posebno prognanika i izbjeglica. U ratnim su se i tranzicijskim prilikama, kako je napisao jedan strani autor, izgubila sidra socijalne sigurnosti i potrgale socijalnozatitne mree. Bilo je to razdoblje krizne socijalne drave (emergency welfare state). Drugim rijeima, u prvoj polovini 1990-ih godina imali smo posvemanju mobilizaciju nacionalnih resursa radi prevladavanja gospodarske i humanitarne krize uzrokovane ratom i prvom fazom postsocijalistike tranzicije, koju je prolazilo hrvatsko drutvo. Nakon to je Hrvatska uspjeno zavrila rat za neovisnost, u drugoj polovini 1990-ih godina hrvatsko se gospodarstvo poelo - dodue, sporo

Politika rezanja trokova

U nepovoljnim poslijeratnim godinama Hrvatska priprema reforme glavnih sustava socijalne sigurnosti, u prvom redu mirovinskoga i zdravstvenoga sustava te sustava socijalne skrbi. Te su reforme u osnovi bile usmjerene na smanjenje javnih socijalnih trokova i prebacivanje dijela financiranja socijalne sigurnosti na graane, odnosno na trine mehanizme. To je argumentirano potrebom postizanja vee kompetitivnosti hrvatskoga gospodarstva u globaliziranoj ekonomiji.

- oporavljati. U tim godinama pripadnici onih slojeva stanovnitva koje moemo smatrati gubitnicima rata i tranzicije izraavaju znatne frustracije zbog svojega poloaja u drutvu, pa stoga zahtijevaju dravnu intervenciju u socijalnom i gospodarskom podruju, odnosno ispravljanje nepravda koje su dovele do neprimjerenoga raslojavanja hrvatskoga drutva i pojave velikoga broja siromanih i iskljuenih graana. U tim nepovoljnim poslijeratnim godinama Hrvatska priprema reforme glavnih sustava socijalne sigurnosti, u prvom redu mirovinskoga i zdravstvenoga sustava te sustava socijalne skrbi. Te su reforme pripremane pod snanim utjecajem Svjetske banke i MMF-a, glavnih zagovornika neoliberalnoga koncepta. Te se dvije meunarodne financijske organizacije tako pojavljuju kao svojevrsni voditelji promjena (drivers of change) u hrvatskoj socijalnoj politici (Stubbs, Zrinak 2006). Te su reforme u osnovi bile usmjerene na smanjenje javnih socijalnih trokova i prebacivanje dijela financiranja socijalne sigurnosti na graane, odnosno na trine mehanizme (rekomodifikacija). Rije je o tzv. politici rezanja trokova (retrenchement), koja se argumentira potrebom postizanja vee kompetitivnosti hrvatskoga gospodarstva u globaliziranoj ekonomiji.

Domovinski rat

Nevladin, neprofitni sektor u socijalnoj politici u to vrijeme doivljava krizu. Naime, meunarodne humanitarne organizacije, koje su tijekom rata dole pomoi ugroenomu stanovnitvu, postupno se povlae iz Hrvatske i premjetaju u druge, ratom vie pogoene krajeve bive Jugoslavije, prije svega u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo. Zbog toga su se smanjila inozemna sredstva kojima su financirane domae humanitarne i druge udruge, pa su se one morale okrenuti preteno domaim izvorima financiranja. U tom se razdoblju, dakle, s mnogo napora i kontroverzija konstituira poslijeratni domai nevladin, neprofitni sektor. Nakon 2000. Hrvatska je uglavnom prevladala najtee gospodarske i drutvene posljedice rata te je ostvarila razmjerno visoke stope rasta. Prema visini BDP-a po stanovniku s obzirom na paritet kupovne moi Hrvatska je 2003. dosegnula 52,4% prosjeka Europske unije (25 lanica), a u isto je vrijeme nadmaila prijeratnu razinu BDP-a. U tim se godinama poboljala situacija u pogledu zaposlenosti. Stopa zaposleBR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 15

Poslijeratni nevladin, neprofitni sektor

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

Temelj civilnoga sektora

U vrijeme Domovinskoga rata na scenu su stupile mnogobrojne domae i strane humanitarne organizacije, koje su razvile opsenu aktivnost, prije svega u zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, ali i ostalih socijalno ugroenih graana. Moglo bi se rei da je tada postavljen temelj za razvoj poslijeratnoga nevladinoga, neprofitnoga sektora u Hrvatskoj.

nosti (udio zaposlenih u radnom kontingentu od 15 do 64 godine) porasla je s 51,3% u 2000. na 55,6% u 2006. Istodobno udio nezaposlenih (tzv. anketna nezaposlenost) u ukupnoj radnoj snazi smanjio se sa 17% na 11,1% (Europska komisija 2007: Statistiki dodatak, str. 4). Moe se, dakle, rei da se u posljednjem razdoblju poboljalo socijalno i gospodarsko stanje u zemlji, pa je Hrvatska ula u fazu konsolidiranoga postsocijalizma. U socijalnoj je politici dolo do irenja prava i socijalnih izdataka, pri emu prije svega mislimo na povrat duga umirovljenicima, korekciju novih mirovina, poveanje nekih obiteljskih prava i naknada, rast izdataka za prava branitelja Domovinskoga rata. Mogue je, dakle, govoriti o ekspanziji socijalnih trokova, posebno u 2007. ini se da je nevladin, neprofitni sektor u socijalnoj politici, nakon krize nastale povlaenjem inozemnih humanitarnih organizacija potkraj 1990-ih godina, uao u razdoblje postupne institucionalne i funkcionalne stabilizacije. Njegova je uloga, meutim, i dalje daleko od one koja je mogua i poeljna u jednoj zemlji to pretendira postati uspjenom lanicom Europske unije. U studiji nastaloj na temelju istraivanja civilnoga drutva u Hrvatskoj jasno su naznaene dobre strane i slabosti nevladina sektora, pa tako i u socijalnoj sferi (Beovan, Zrinak 2007). to se tie budunosti socijalne politike, moemo predvidjeti da e se u velikim sustavima socijalne sigurnosti, kao to su mirovinski i zdravstveni sustav, nastaviti trendovi u prolom razdoblju zapoete rekomodifikacije, odnosno potrinjenja. Kao protuteu uvoenju tih trinih elemenata treba oekivati jaanje temeljne socijalne zatite, a k tomu i mjere socijalnoga ukljuivanja marginaliziranih skupina i pojedinaca. To podrazumijeva uvoenje socijalnih instituta kao to su nacionalne (socijalne, temeljne) mirovine, primjerena razina zdravstvene zatite zajamene svim graanima, olakice u pristupu zdravstvenim uslugama siromanima, uvoenje obveznoga srednjega obrazovanja, mjere aktivne politike na tritu rada, zapoljavanje osoba s invaliditetom te pripadnika drugih socijalno ranjivih skupina.

Temeljna socijalna zatita

je, koje su posljednjih nekoliko godina promovirale europske institucije, podrazumijevaju iroku lepezu djelovanja svih aktera socijalne politike. Te mjere idu od potpore obiteljima s djecom preko ulaganja u odgojno-obrazovni sustav i cjeloivotno obrazovanje te poboljanja temeljne zdravstvene zatite i suzbijanja siromatva do ukljuivanja u aktivni gospodarski i drutveni ivot svih onih koji u njemu mogu i ele sudjelovati. Na irem planu to znai jaanje sposobnosti drutva da se, u svijetu zahvaenom brzim promjenama, u uvjetima pluralizacije i individualizacije, uinkovito suoi sa sloenim izazovima koji se pred njega postavljaju. Socijalno kohezivno drutvo, u kojem se uspjeno prevladavaju socijalni problemi i u koje se integriraju njegovi lanovi s punim pravima i razliitostima, kompetitivno je i gospodarski uspjeno drutvo. Drugim rijeima, s jedne strane moemo oekivati povlaenje drave iz dijelova sustava koji e biti izloeni intenzivnijemu djelovanju trita, dakle rekomodifikaciji socijalnih prava (mirovinski i zdravstveni sustav, neke vrste socijalnih usluga, posebno za stare ljude), dok, s druge strane, treba oekivati opseniju intervenciju drave u demografskoj sferi, u odgoju, obrazovanju, politici na tritu rada, socijalnom ukljuivanju i jaanju osnovnih dimenzija socijalne kohezije. To podrazumijeva znatnu preobrazbu osnovnih znaajka socijalne drave, iz pasivne i protektivne u aktivnu i produktivnu. Lako je zakljuiti da je Hrvatska u razdoblju nakon stjecanja neovisnosti (u znatnoj mjeri pod pritiskom nepovoljnih okolnosti u kojima se zbog rata i postsocijalistike tranzicije nalazila) u pretenoj mjeri razvijala protektivnu dimenziju socijalne drave. Najvidljiviji su njezini pokazatelji mnogobrojni umirovljenici te branitelji, koji su u znatnoj mjeri drutveno pasivizirani. S druge strane, produktivna funkcija socijalne drave uglavnom je bila zanemarena. Pokazatelji su toga razmjerno niska stopa zaposlenosti stanovnitva, nerazvijena aktivna politika na tritu rada, nedostatne mjere socijalnoga ukljuivanja. Velika promjena koja predstoji u usmjerenosti i strukturi socijalne drave sastoji se, dakle, u jaanju njezine dosad zanemarene produktivne dimenzije. Vidimo, dakle, da velikoga povlaenja drave iz socijalne sfere, kako se to inilo u vrijeme do-

Aktivno i produktivno

Povlaenje i intervencije
16 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Paradigme ukljuivanja i socijalne kohezi-

minacije neoliberalne paradigme 1990-ih godina, vjerojatno nee biti. Meutim, mijenjat e se uloga drave i drugih imbenika u proizvodnji i raspodjeli socijalne dobrobiti. Hrvatskoj socijalnoj politici predstoji razdoblje izazova, koje e biti lake prevladavati u sklopu Europske unije, u krugu zemalja koje su kolijevka i danas glavni promotori socijalne drave. Uostalom, Europska unija trudi se razvijati nov model socijalne politike, primjeren promijenjenim okolnostima u suvremenom svijetu. l

Razmjeri krize
Jedna ilustracija razmjera tadanje gospodarske krize u Hrvatskoj: ako bruto drutveni proizvod iz 1989. godine oznaimo sa 100, onda je on u 1993. godini pao na 59,5. Vei pad bruto domaega proizvoda na jugoistoku Europe imale su Srbija i Crna Gora te BiH.

Kljune toke socijalne politike

Autocesta Zagreb-Split
Za gospodarski je napredak Hrvatske od kljune vanosti bila izgradnja kapitalnih infrastrukturnih objekata, a autocesta Zagreb - Split najvei je prometni objekt u povijesti Hrvatske.

Mirovinska i zdravstvena reforma

Nastavljene su potkraj 1990-ih godina zapoete socijalne reforme. Tako je 2002. poela druga faza mirovinske reforme, koja je rezultirala uvoenjem kapitalizirane mirovinske tednje (obvezatne i dobrovoljne) u okviru drugoga i treega mirovinskoga stupa. Usto, u zdravstvenom osiguranju poveana je participacija korisnika medicinskih usluga, a uvedeno je i dopunsko zdravstveno osiguranje.

rada i zapoljavanje promijenjeni su 2002. i 2003., pa je novim propisima smanjena razina zatite zaposlenih, ime je otvorena ira mogunost fleksibilizacije trita rada.

Socijalna sigurnost
Trebalo je prevladati neusklaenosti koje su se pojavile u glavnim sustavima socijalne sigurnosti. U mirovinskom osiguranju sredinji je problem postao povrat duga umirovljenicima, nastao tijekom 1990-ih godina. Ustavni je sud o tome donio odluku u svibnju 1998., a dug je umirovljenicima postupno, u razliitim oblicima, vraan tijekom posljednjih nekoliko godina. 2004. donesen je Zakon o provoenju Odluke Ustavnoga suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998.. Slijedom toga postignuta je

suglasnost Vlade i udruga umirovljenika oko visine i naina otplate preostaloga duga umirovljenicima.

Nove mirovine
U meuvremenu je aktualiziran problem tzv. novih mirovina. Naime, primanja umirovljenika koji su napustili svijet rada nakon 1999., tj. nakon poetka primjene prve faze mirovinske reforme, zbog promijenjenoga naina obrauna mirovina sve su vie zaostajala za mirovinama ostvarenima u prethodnom razdoblju.

MEunarodni poloaj
Nakon 2000. stabiliziran je meunarodni poloaj zemlje. Hrvatska je 2004. postala kandidatkinjom za lanstvo u Europskoj uniji. Pregovori o pristupanju poeli su ujesen 2005., a aktualne su prognoze da e punopravnom lanicom EU-a postati 2010. ili 2011.

Populacijska politika
Znatna pozornost posveena je obiteljskoj i populacijskoj politici zbog toga to je Hrvatska u posljednjih desetak godina imala osjetan pad broja stanovnika. U socijalnoj politici, uz dravu, u novim su okolnostima vani i drugi imbenici distribucije dobrobiti: trite, obitelj i organizacije civilnoga drutva.

Trite rada
Zakoni kojima se regulira trite

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 17

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

Udruge osoba s invaliditetom u Hrvatskoj

Snaan

dobrovoljni sektor
Uzimanje bez davanja i prava bez odgovornosti ne vode razvoju te osobe s invaliditetom moraju poeti same djelovati s vjerom u to da nita nije nemogue i da sve treba iskuati
Pie: Valentina Novak, dipl. soc. rad

udruga tjelesnih invalida Sabor jednoglasno prihvatio potpunim konsenzusom svih stranaka. Tim su zakonima stvoreni osnovni uvjeti za daljnje planiranje mjera i aktivnosti vladinih i nevladinih organizacija. Djelovanje udruga osoba s invaliditetom i onih koje djeluju u korist osoba s invaliditetom postaje sve konkretnije i konstruktivnije. Udruge su vaan imbenik u ivotu osoba s invaliditetom, osobito u procesu mijenjanja svijesti okoline prema njima i rehabilitaciji. Imaju vanu motivirajuu ulogu kada se potiu i provode inicijative, akcije ili kampanje s razliitim ciljevima i temama (sudjelovanje u kreiranju zakona, poticaju sustavnog obrazovanja, uklanjanju prostornih zapreka i promicanju kvalitete ivota, edukacijama iz raznih podruja interesa - o timskom radu, menadmentu, koordinaciji subjekata, u habilitaciji i rehabilitaciji, vanosti udruga, medija i drugo). Procjenjuje se da je u Hrvatskoj registirirano oko 300 udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom ili im pruaju pomo. Radi se o dvije neformalne skupine takvih udruga: a) redovnije udruge osoba s invaliditetom i b) udruge nastale tijekom i nakon Domovinskog rata. No funkcioniranje, organizacija, djelovanje i djelotvornost udruga nije ekvivalentna njihovu broju. Udruge jo ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe i zahtjeve suvremenog poslovanja, javnog djelovanja i nisu dovoljno snane u prezentiranju sebe kao grupe za pritisak, pa tako ni u snanijem prezentiranju problematike osoba s invaliditetom. Djelomino razlog tomu lei u njihovoj slabosti i nedovoljnoj i neorganiziranoj koordinaciji, ali je njihova slaba uinkovitost dijelom posljedica, s jedne strane, nedjelotvorne i birokratizirane potpore i kontrole dravnih institucija zaduenih za njihov razvitak i praenje projekata i programa koje financiraju. S druge strane, prepoznaje se izostanak izvorne snage i spremnosti za djelovanje samih osoba s invaliditetom, koje pasivno promatraju drutvene tokove i pitaju samo za svoja prava. Udruge osoba s invaliditetom, mree, zaklade, privatne osobe ili razni drugi oblici udruivanja ine snaan dobrovoljni sektor. Rije je o nevladinu neprofitnom sektoru koji u partnerstvu s drugim drutvenim subjektima moe biti pokreta i korektor razvoja zajednice i drutva u cjelini. l

Mijenjanje svijesti

Broj osoba s tjelesnim invaliditetom u svijetu velik je i raste, a osobito je velik rast zabiljeen u Hrvatskoj od 1990. do 1996., tijekom Domovinskog rata (hrvatskih je ratnih invalida Domovinskog rata 50.469, stanje na dan 30. 3. 2009., izvor: Hrvatski registar o osobama s invaliditetom). Izobrazbom i rehabilitacijom osobe s invaliditetom postale su aktivnije kao snaga koja pospjeuje daljnji razvoj politike u vezi s invalidnou. Osnivaju se organizacije osoba s invaliditetom, njihovih obitelji i zagovornika, koje se bore za bolje uvjete ivota osoba s invaliditetom. Potkraj ezdesetih te su organizacije poele formulirati nov koncept invalidnosti, koji upuuje na usku povezanost ogranienja koja doivljavaju pojedinci s invaliditetom s poretkom i strukturom njihove drutvene okoline i stavovima cjelokupne javnosti. Taj tzv. socijalni model koncept je koji je zastupljen i u Hrvatskoj. Udruge osoba s invaliditetom ustrajno upozoravaju na to da je udio populacije s invaliditetom u stanovnitvu veoma visok i da su osobe s invaliditetom ponekad iznimno siromane, no tonih podataka o tome nema jer u Hrvatskoj ne postoje kontinuirana istraivanja ni kroz jedinstvenu evidenciju i postojei registar, nego povremeno iz baze podataka razliitih djelatnosti koje prate invaliditet. Za Hrvatsku je vano istai da je snanim javnim zagovaranjem Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida pri donoenju Zakona o popisu stanovnitva 2001. prihvaen amandman i u popisnicu su stavljena dva pitanja o osobama s invaliditetom. 2002. donesen je Zakon o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom, koji je nakon trogodinjeg volonterskog rada strunjaka okupljenih oko Hrvatskog saveza
18 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

udruga u Hrvatskoj okuplja osobe s invaliditetom ili im prua pomo

300

Ustrajno

Slabosti

Udruge jo ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe i zahtjeve suvremenog poslovanja i javnog djelovanja nisu dovoljno snane u predstavljaju sebe kao skupine za pritisak

Zapoljavanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj

Poslodavci su i dalje puni predrasuda

Poslodavci imaju pravo na vie vrsta poticaja: povrat doprinosa i trokova obrazovanja, naknadu plae zbog smanjenoga uinka, povrat novca utroenoga za prilagodbu radnoga mjesta, za trokove asistenta i radnoga terapeuta te sufinanciranje kamata kredita
Pie: Jasminka Filipas Privredni vjesnik

Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje, broj evidentiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom u posljednjih pet godina kontinuirano se smanjuje. Naime, pokraj 2003. u HZZ-u su bile evidentirane 7 684 invalidne osobe, godinu dana poslije 7 322, a ve 2005. taj je broj pao na 5 892. Od tada pa do kraja svibnja ove godine broj se smanjio za dodatnih 389, tj. tada je u HZZ-u ukupan broj nezaposlenih osoba s invaliditetom bio 5 503. Smanjenje nezaposlenih u evidenciji uglavnom je posljedica zapoljavanja. Broj se zaposlenih, naime, od 2003., kad ih je bilo 711, poveao na 1 423 u 2007., a samo u prvih pet mjeseci ove godine zaposleno ih je 565. Poslodavci, inae, od 2005., kad je posljednji put izmijenjen Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom, imaju pravo na vie vrsta poticaja: povrat doprinosa i trokova obrazovanja, naknadu plae zbog smanjenoga uinka, povrat novca utroenoga za prilagodbu radnoga mjesta, za trokove asistenta i radnoga terapeuta te sufinanciranje kamata kredita. Osobe s invaliditetom mogu dobiti pomo i kad se samozapoljavaju, tj. kad otvaraju vlastit obrt ili tvrtku. U Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom pokuali smo doznati koliko je poslodavaca i invalida dosad iskoristilo te mogunosti i koliko je drava dosad uloila u sve te poticaje. Meutim, jedino to smo nakon tri tjedna ekanja

Poticaji za zapoljavanje

Osobe koje su oslijepjele nakon 16. godine dobivaju naknadu do zaposlenja izmeu 280 i 400 kuna, a samo raunalo za slijepe stoji 80 000 kuna. Ta je naknada u nas, inae, manja nego u Albaniji.
VOJIN PERI PREDSJEDNIK SAVEZA SLIJEPIH

na odgovor uspjeli doznati jest "da se u Fondu ne vodi posebna statistika, a da se raspoloiva sredstva koriste za odravanje programa dosadanjih korisnika". Prema nekim podacima koje smo dobili lani, moe se zakljuiti da poticaje prima stotinjak poslodavaca. Godinu dana prije poticaje je trailo i dobilo 78 poslodavaca. Premda svi podaci pokazuju pomake u zapoljavanju, ipak se ne moe rei da je to dovoljno. Naime, u Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2001. (drugih podataka nema) ivi 429 421 osoba s invaliditetom. Procjenjuje se da ih je oko 40 000 u radnom odnosu te da ih oko 274 000 prima invalidsku mirovinu. Oko 15 500 djece s invaliditetom ukljueno je u proces odgoja i obrazovanja. to se dogaa s ostalim osobama s invaliditetom, teko je zakljuiti, ponajprije zato to u Hrvatskoj nema jedinstvene terminologije koja bi oznaivala invalidne osobe. Tako se u sustavu socijalne skrbi rabi pojam tjelesno ili mentalno oteene osobe, u kolstvu djeca i mlade s tekoama u razvoju, a u mirovinskom osiguranju osobe s invaliditetom. Koliko je razlika u tretmanu osoba s invaliditetom, i to ne samo u zapoljavanju nego i u obrazovanju koje bi im pomoglo u zapoljavanju, najbolje pokazuje primjer iz Hrvatskoga saveza slijepih. Naime, kako nam je rekao predsjednik Saveza Vojin Peri, osobe koje su oslijepjele nakon 16. godine dobivaju naknadu do zaposlenja izmeu 280 i 400 kuna, a samo raunalo za slijepe stoji 80 000 kuna. Ta je naknada u nas, inae, manja nego u Albaniji,
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 19

Broj zanimanja za slijepe treba proiriti jer telefonske centrale, na kojima su dosad uglavnom radili, odlaze u povijest.

Problemi slijepih osoba

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

osoba s invaliditetom u Hrvatskoj u radnom je odnosu

40 000

274 000
osoba s invaliditetom u Hrvatskoj prima invalidsku mirovinu

djece s invaliditetom u Hrvatskoj ukljueno je u proces odgoja i obrazovanja

15 500

gdje iznosi 100 eura. U Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini iznosi 175 eura, u Njemakoj 500, u Austriji 630, a u Francuskoj 715 eura. Jasno je da slijepi s naknadom ne mogu proivjeti ni pet dana, a kamoli od nje financirati kupnju raunala. Kada bi naknada bila vea, bili bi kreditno sposobni i onda bi ga nekako mogli kupiti kae Peri. Dodaje da su slijepe i gluhe osobe jako diskriminirane u odnosu na druge invalide, jer prema sadanjim propisima dobivaju mjeseni doplatak ovisno o uzrocima sljepoe, a ne o teini invaliditeta, a nisu ujednaeni ni s obzirom na to kojim su zakonom obuhvaeni. Tako osobe s invaliditetom iz Domovinskoga rata dobivaju na mjesec 3 824 kune, civilne rtve rata 3 320 kuna, slijepe osobe koje su do kraja 1998. bile obuhvaene propisima iz mirovinskoga osiguranja dobivaju 896 kuna, dok svi oni koji su roeni slijepi ili su oslijepjeli nakon 1999. dobivaju doplatak prema Zakonu o socijalnoj skrbi, i to na mjesec do 400 kuna. Peri istie kako bi broj zanimanja za slijepe trebalo proiriti jer telefonske centrale, na kojima su dosad uglavnom radili, odlaze u povijest. Mogunosti za zapoljavanje otvaraju se u tzv. call-centrima te u medicinskoj rehabilitaciji, gdje mogu raditi kao fizioterapeuti. No uvjet za obrazovanje opet je raunalo, do kojega veina od oko 6 000 slijepih osoba teko moe doi. Da problema u zapoljavanju ima, detektiralo je i istraivanje stajalita poslodavaca prema zapoljavanju osoba s invaliditetom koje je 2006. provela prodekanica za znanost Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Lelia Ki-Glava sa suradnicom Kristijanom Soka te istraivanje o stajalitima nezaposlenih osoba s invaliditetom prema zapoljavanju i nekim aktivnostima za poveanje njihove zapoljivosti koje je provedeno ove godine (L. Ki-Glava, K. Soka, V. Majsec Sobota, I. Sobota, A. Gavrilovi). Prvo je istraivanjem provedeno na uzorku od 1 029 poslodavaca (vlasnika i direktora tvrtki ili obrta) te na oko 500 poslodavaca koji su invalide duni zapoljavati prema kvotnom sustavu. Podsjeamo, do kraja ove godine poslodavci u tijelima dravne i javne uprave, u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te u drugim javnim slubama i tvrtkama koje su u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu drave na svaka 42 zaposlenika duni su zaposliti jednoga invalida. U razdoblju od 2009. do 2011. taj e se broj smanjiti na 35 zaposlenika, a od 2011. do 2017. na 20 zaposlenika. "S obzirom na to da je u Hrvatskoj s jedne stra-

ne zastupljena neravnotea ponude i potranje, tj. da se otvara premalo radnih mjesta i da postoji znatan viak radne snage, a s druge strane nema znatnih dodatnih poticaja za zapoljavanje osoba s invaliditetom, u svakodnevnim nastojanjima da se odre u trinoj utakmici poslodavci pri odabiru novih djelatnika preferiraju radno spremnu, potpuno 'zdravu' populaciju", navodi se, meu ostalim, u zakljuku prvoga istraivanja. Istie se kako se taj problem ne moe promatrati samo kroz motiviranost poslodavaca nego njegovu rjeavanju treba pristupiti interdisciplinarno, zajednikim naporima zdravstvenoga, obrazovnoga i socijalnoga sustava te sustava zapoljavanja, ali i samih invalida. "Da bi se taj proces unaprijedio i ubrzao, potrebno je osmisliti i dodatne programe i modele sufinanciranja poslodavaca te mjere pozitivne diskriminacije za zapoljavanje pojedinih jo tee zapoljivih skupina osoba s invaliditetom, primjerice osoba s mentalnom retardacijom i oteenjima vida. Istodobno treba ozbiljno poraditi na podizanju razine svijesti o potrebi zapoljavanja osoba s invaliditetom te na spoznaji o njihovim radnim i socijalnim vrijednostima", zakljuile su Lelia Ki-Glava i Kristijana Soka. Drugo je istraivanje provedeno na uzorku od 537 ispitanika, od kojih je vie od polovine na burzi rada dulje od pet godina i nema ni dana radnoga staa. Znanstvenike je vrlo neugodno iznenadilo to vie od 40% ispitanih uope nije znalo da postoji Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje, pa tako ni da mogu dobiti pomo u samozapoljavanju. "Rezultati istraivanja pokazuju da se ispitanici pri traenju posla o slobodnim radnim mjestima najee informiraju preko HZZ-a (51,1%), zatim se openito informiraju o poslodavcima na podruju na kojem ive (41,9%), prate oglase o slobodnim radnim mjestima (31,4%), piu molbe za posao (30,5%) i odlaze na razgovore k poslodavcima (30,2%). Najmanje kontaktiraju s privatnom agencijom za zapoljavanje (6,3%), daju oglas da trae posao (6,8%), informiraju se o poticajima za zapoljavanje (12,2%) i pohaaju neke dodatne oblike usavravanja (16,1%), obraaju se udruzi osoba s invaliditetom za pomo u pronalaenju posla (17,1%), odnosno ne poduzimaju nita glede traenja posla (17,6%). Nedvojbeno je da bi osobe s invaliditetom trebalo potaknuti da preuzmu mnogo aktivniju ulogu u rjeavanju pitanja svojega zapoljavanja", navodi se, meu ostalim, u drugom istraivanju. Dodaje se kako je vie od

Iskustva sa Zavoda za zapoljavanje

Stajalite poslodavaca

20 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Slijepa Gordana Boi zaposlila se u HT-u

30% ispitanika spremno na obrazovanje, ak i kad bi ga sami morali financirati ili sufinancirati, ako bi time osigurali zapoljavanje. Vie od 48% ispitanika spremno je na obrazovanje radi zapoljavanja, ali pod uvjetom da ne snose njegove trokove. Na daljnje obrazovanje nije spremno 21,5% ispitanih osoba s invaliditetom. "Osobe s invaliditetom, naalost, kao i dio ostale nezaposlene populacije, imaju dominantno pasivan odnos prema traenju posla, iako oni sami ne vide mnogo ni objektivnih ni subjektivnih zapreka za svoje vee aktiviranje u traenju posla. Znatnom smatramo i spremnost ispitanika na daljnje obrazovanje, koje bi u velikoj mjeri povealo njihovu zapoljivost. Naime, gotovo 80% anketiranih osoba s invaliditetom pokazuje spremnost na dodatno obrazovanje radi lakega zapoljavanja. Vjerojatno bi u tom pravcu trebalo usmjeriti zajedniko djelovanje svih zainteresiranih za veu zaposlenost i socijalnu ukljuenost osoba s invaliditetom. Sve to navodi na zakljuak da same osobe s invaliditetom, ali jednako tako i nevladin i Vladin sektor, imaju pred sobom jo mnogo mogunosti i posla u unapreivanju socijalne ukljuenosti osoba s invaliditetom", zakljuili su znanstvenici. Dva najvea problema u zapoljavanju predsjednica HSUTI-ja mr. med. sc. Mirjana Dobranovi vidi u nedovoljnoj informiranosti samih invalida te u i dalje prilino velikom broju predrasuda poslodavaca. Ipak kae da su njihova iskustva dobra jer je rad njihove udruge koncentriran na osnaivanje svake osobe. Lobiranje kod poslodavaca daje dobre rezultate. Najlake se zapoljavaju osobe s blaim invaliditetom i one koje imaju srednje obrazovanje kae Dobranovi i dodaje kako su radili i rade na izmjeni mnogih zakona. Pokuali smo skrenuti pozornost na broj od 3 587 osoba s invaliditetom za koje se ne brine ni sustav zapoljavanja ni sustav socijalne skrbi ni Fond za zapoljavanje. To su korisnici naknade do zapoljavanja od sramotnih 280 kuna na mjesec. Oni su, naalost, samo papiri u dokumentaciji centara za socijalnu skrb. U razgovoru s centrima za socijalnu skrb svi tvrde da je to najugroenija kategorija korisnika socijalne skrbi jer o njima nitko ne vodi brigu istie Dobranovi. l

Pasivnost u traenju posla

Slijepa Gordana Boi iz Velike Gorice godinama je ivjela od naknade od samo 280 kuna. Nedostatak novca sprijeio ju je da ostvari elju iz srednjokolskih dana, tj. da upie studij nekoga od stranih jezika. Kao vrlo inteligentnoj i komunikativnoj djevojci, teko joj je padalo to nije mogla studirati i raditi. Ipak, zahvaljujui Savezu slijepih osoba potkraj prole godine dola je do posla. - U Savez je dola gospoa Valentina Ljubei iz Geneze, tvrtke koja je partner HT-a. Pitala je tko eli raditi i ja sam se prijavila. Kad smo prvi put razgovarale, rekla mi je da e mi se uskoro javiti. I doista, razmjerno se brzo javila. Prola sam krai edukativni program, u kojem sam nauila kako ugovarati sastanke klijenata i vanjskih predstavnika HT-a. Nakon toga poela sam raditi. Vrlo sam zadovoljna i sretna jer je to stalni radni odnos, a radni uvjeti prilagouju se osobama s ivaliditetom. Tek sad vidim kako sam se loe osjeala dok nisam radila ispriala nam je Gordana Boi.

Tek sad vidim kako sam se loe osjeala dok nisam radila

Zaposleni imaju bolju sliku o sebi i vie samopouzdanja

Kako su navele Lelia Ki-Glava i Kristijana Soka u svojem istraivanju, koristi za drutvo u cjelini od rada osoba s invaliditetom mnogobrojne su. Najvea je svakako ekonomska isplativost. Nema tako bogate drave koja bi se mogla odrei materijalnoga doprinosa to ih svojim radom privreuju osobe s invaliditetom. Cilj je da one postanu stvaratelji, a ne iskljuivo korisnici novca iz dravnoga prorauna. Osim toga, radom ovih osoba smanjuju se socijalna i druga davanja, kojima se, ako nisu zaposleni, osigurava njihova egzistencija, pa i zadovoljavanje njihovih specifinih potreba. Manji su izdaci i za zdravstvenu zatitu i druge oblike skrbi, istie se u istraivanju. Mnogobrojne su koristi i za same invalide. Oni koji rade imaju bolju sliku o sebi i vie samopotovanja i samopuzdanja u odnosu na nezaposlene. Takve su osobe drutveno aktivnije i prilagodljivije promjenama. U svakodnevnom su ivotu znatno kompetentnije, ekonomski superiornije i manje obolijevaju nego nezaposlene osobe. Jedno istraivanje iz 1998. (Wehman, Kregel) pokazalo je da su zaposlene osobe s invaliditetom, ukljuujui i one s veim tekoama, openito visoko zadovoljne svojim poslom te da imaju pozitivne odnose sa svojim kolegama i nadreenima.

U Hrvatskoj zaposleno svega 9,3% Osoba s invaliditetom

Gordana Boi

U Hrvatskoj je od 430 000 osoba s invaliditetom zaposleno njih svega 40 000, odnosno 9,3%, to jasno govori da nisu ravnopravni s ostalim hrvatskim graanima, istaknuto je na raspravi o ljudskim pravima osoba s invaliditetom u Centru za ljudska prava. Via asistentica na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnoga fakulteta Ivana Gregurov ocijenila je da se odredba UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska potpisala sredinom ove godine, a ureuje rad i zapoljavanje osoba s invaliditetom, potpisala prebrzo. Gregurov je istaknula kako u hrvatskom javnom sektoru jedna zaposlena osoba s invaliditetom dolazi na 42 djelatnika iako se Hrvatska obvezala da e do 2017. u javnim slubama taj omjer biti jedan prema 20. Da se prebrzo prilo potpisivanju Konvencije, slae se i SDP-ova zastupnica u Hrvatskom saboru Vesna kuli, koja je kao lanica hrvatskoga izaslanstva sudjelovala u pisanju Konvencije. Meu lanicama EU-a Konvenciju su potpisale samo Maarska i panjolska, a kad sam upitala predstavnicu Finske zato je nisu potpisali, odgovorila mi je da najprije moraju obaviti pregled cjelokupnoga finskoga zakonodavstva da provjere je li sve u skladu s Konvencijom rekla je kuli.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 21

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

kolovanje osoba s invaliditetom

Barijere u glavama tvrde su od stuba pred kolama bez rampa za kolica

Ravnatelj je kljuna osoba izjavila je neslubeno majka jednoga djeteta s cerebralnom paralizom. Ako eli to dijete, on e ga primiti, a ako ga ne eli, nai e unato pritisku inspekcije jedan razlog da ga upie i sto da ga ispie.
Pie: Mladen Ilikovi

Sudei prema slaboj prisutnosti osoba s invaliditetom u javnom ivotu, pomalo je teko povjerovati u provjeren podatak da u Hrvatskoj otprilike svaki deseti stanovnik ima neki oblik invalidnosti. Naravno, nisu sve te osobe stopostotni nepokretni invalidi u kolicima. To je veoma raznolika skupina graana s obzirom na teinu i vrstu oteenja. Uglavnom se dijele na osobe s tjelesnim oteenjem, s intelektualnim tekoama, s oteenjem vida te s oteenim sluhom, a prema tomu se dijele i udruge koje ih zastupaju. Ope je poznato nejedinstvo koje vlada meu tim organizacijama civilnoga drutva jer rijetko ili nikad sve skupine nastupaju s istim zahtjevima. Primjerice, kad je rije o novanom dodatku na teku invalidnost, koji godinama trai Savez slijepih, on i dalje ne pronalazi partnere za ostvarenje toga zahtjeva. Moda je i to nejedinstvo jedan od razloga marginaliziranosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Dakako, ima i pomaka u njihovoj prisutnosti: nakon prve saborske zastupnice otprije
22 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

defektolog u Hrvatskoj radi u nekoliko kola istodobno, odnosno imamo jednoga defektologa na 2000 djece

Prava u 120 zakona

Problemi poinju onda kad roditelj djeteta s tekoama u razvoju pokua upisati dijete u vrti s djecom bez tekoa kako Neprilike bi ivjelo s nama, Dakle, problemi poinju onda kad roditelj dia ne pokraj nas ili jete s tekoama u razvoju pokua upisati u vrti s djecom bez tekoa kako bi ivjelo s nama, a daleko od nas.

pet godina, dobili smo i drugu zastupnicu s invaliditetom. No to je jo daleko od ministarskih funkcija, koje osobe s invalidnou obnaaju u Njemakoj ili Velikoj Britaniji. Drugi je pomak osnivanje Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom (www.posi.hr) prole godine, premda to Vladino tijelo ima samo savjetodavnu ulogu. ak i na razini legislative stvari, ini se, ne stoje tako loe pa osobe s invaliditetom godinama imaju i poseban Zakon o zapoljavanju, premda se ale kako su njihova prava regulirana u vie od 120 zakona. Strunjaci i politiari, s druge strane, esto pozivaju na integraciju osoba s invaliditetom ili njihovu bolju ukljuenost u drutvo. Postavljeno naopake, trebalo bi zapravo pitati gdje poinje iskljuenost osoba s invalidnou. Poinje dok su jo djeca s tekoama u razvoju (tu su formulaciju udruge prihvatile kao ispravnu za osobe do 18 godina, u kojih jo nije jasno o kojem e stupnju invaliditeta poslije biti rije).

ne pokraj nas ili daleko od nas. U nekoliko zagrebakih vrtia (a Zagreb jest sredina u kojoj se radi puno za osobe s invaliditetom) to se moe uiniti ako dijete nije u kolicima i nakon toga ono e biti u posebnoj skupini sline djece. Treba li, na kraju krajeva, uope i oekivati od teta koje inae imaju vie od dvadesetero druge djece da stignu raditi i s djetetom s tekoama, ako su uope za to dovoljno kvalificirane, jer dio vrtia nema ni defektologa? Dakle, lokalna bi samouprava trebala zaposliti vie strunjaka ako u vrtiu zaista eli djecu s tekoama. to ne bi bio samo napredak za tu djecu nego bi, uvjetno reeno, zdrava rano poela uiti o vrijednostima potovanja razliitosti i prepoznavanja mogunosti onih kojima je potpora nuna, ali koji mogu i pridonijeti drutvu. Ako se dijete ne upie u vrti, majka (naalost, u velikoj veini sluajeva majke preuzimaju vei dio tereta jer ih muevi esto potpuno ostavljaju ili se bacaju u posao da zarade za skupe terapije i pomagala) moe ostati s djetetom do upisa u kolu. Eto opet neprilika. Komisije procjenjuju sposobnosti djeteta i treba nai kolu u kojoj e ih prihvatiti. Ravnatelj je kljuna osoba izjavila je neformalno majka jednoga djeteta s cerebralnom paralizom. Ako eli to dijete, primit e ga, a ako ga ne eli, nai e unato pritisku inspekcije jedan razlog da ga upie i sto da ga ispie, recimo da dijete u kolicima ne moe na prvi kat, a ondje je, navodno, jedino mjesto na kojem se moe odrati nastava za njegov razred. No opet se pojavljuje problem nedostatka strunjaka, jer ako nema defektologa u koli koja ima zakonski propisanu samo jednu strunu osobu (a rije moe biti i o psihologu ili pedagogu), kola dijete ne treba upisati. Jedan defektolog koji radi u nekoliko kola, tj. jedan defektolog na 2000 djece, ne moe pruiti vie od savjetodavne pomoi uiteljima, a rehabilitacijski programi i pomo u uenju ne mogu se u potpunosti provoditi. Sve to nije obeshrabrilo lanove Udruge djece s posebnim potrebama Put u ivot, ili krae PU, koji su jo prije devet godina pokrenuli projekt asistenta u nastavi. Projekt je rastao zajedno s djecom roditelja koji su ga za njih pisali. Jedan je od korisnika 14-godinji Andrija Tabak, jedan obian 14-godinjak koji voli igrati igrice na raunalu ili na Playstationu, koji voli gledati akcijske filmove, itati Zagora i, naravno, igrati se. Pa ipak, bez potpore njegovo bi kolovanje, zbog

Arhitektonske barijere
Uz noviji Zakon o gradnji, koji obvezuje na izgradnju rampa u svim novim i renoviranim objektima, Ministarstvo obrazovanja jo od 2005. u suradnji s predstavnicima civilnoga sektora kroz projekt Mrea kola bez arhitektonskih barijera pokuava utvrditi stanje i potrebe za prilagodbom kolskih prostora uenicima s veim motorikim oteenjima. Time su se prvi put u Hrvatskoj osigurali uvjeti za donoenje plana mrea kola prema kriteriju pristupanosti (rampa, sanitarni vor, dizalo, pokretna traka) objanjava Vieslav Maji iz Ministarstva obrazovanja. Krajnji je cilj projekta prostorna prilagodba kola kako bi se djeci s veim motorikim oteenjima omoguilo polaenje osnovne kole u sredini koja im je bliska.

Deklariranje u tvrtki Kuehne+Nagel

Biserka i radna asistentica Ivana Udiljak iz Centra za rehabilitaciju Zagreb

Superfrend

14-godinji Andrija Tabak na nastavi uz osobnog asistenta Matiju Fresla

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 23

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

Dravi je jeftinije imati zaposlenu osobu s invaliditetom, ak i uz plaanje potpore radnoga asistenta, nego pasivnoga primatelja socijalne pomoi.

Maja Tabak, koordinatorica 59 osobnih asistenata u nastavi u Zagrebu

Radnici s invaliditetom vrlo su marljivi, savjesni, vrijedni, nikad ne prave probleme, za razliku od nas normalnih, i isto je ugodno s njima, iako ih ne mazimo.
Emil Pustini

njegovih motorikih tekoa, bilo oteano, moda i nemogue u redovitoj osnovnoj koli. Potporu mu osigurava njegov asistent u nastavi Matija Fresl, ve etvrti po redu koji mu pomae. Matija mi pomae na satu prepisati ili proitati to ne stignem, objasni to mi nije jasno, pomae mi oko knjiga, vodi me iz uionice u uionicu, vozi skalamobilom (vozilo za prijevoz uz stube i niz njih, nap. a.) gore-dolje po koli, eka me pred kombijem i ukrca u kombi, idemo zajedno na izlete, u kino, u kazalite kae Andrija. Matija je Andriji zapravo i superfrend bez kojega se u koli ne moe zamisliti, iako zna da je normalno da njegov asistent diplomira i nae drugi, bolje plaeni stalni posao. Superfrend e morati otii svojim putem, a Andrija u redovitoj srednjoj koli prieljkuje novoga pomonika. Matija se u toj blioj ili daljoj budunosti nada promjenama. Mislim da ovo ne bi trebao biti projekt, nego model funkcioniranja drutva, kolstva, socijale, odnosno svih mjerodavnih, a da se to dogodi, treba vremena. No ni tada se ne moe rei da je sve rijeeno, jer e uvijek biti mjesta za poboljanje. Andrijina mama Maja Tabak koordinatorica je 59 asistenata u 32 zagrebake osnovne kole. Ona u tim mladim ljudima od 22 do 25 godina prepoznaje dobar motiv, unutarnju energiju, snagu, volju i cijeni prihvaanje plae od 20 kuna po satu. Problem je zasienosti takvih ljudi, jer je to zahtjevan i fiziki teak posao. U Sloveniji, primjerice, mnogo ljudi ide na bolovanje jer svakodnevno diu djecu na WC, po stubama, prebacuju ih iz kolica na stolicu, i to ostavlja dugorone posljedice. Za nas roditelje to je normalno, ali netko komu je to posao treba se malo vie uvati kae Maja Tabak. No ne sumnja u odrivost asistenata u nastavi, jer su se mnoge kole i mnogi uitelji naviknuli na asistente i ne znaju vie kako bi drukije i radili. Usto, uz udrugu PU i Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s posebnim potrebama IDEM (www.idem.hr) provodi projekte asistenata u nastavi, kojih u Zagrebu ima ukupno 130, za to Grad izdvaja 2 milijuna kuna. Nije samo druenje s ostalima motiv za nastavak kolovanja u redovitim kolama nego i poveanje ansi za drutvenu afirmaciju. Zapreka za proboj u redovitu srednju kolu jesu, naalost, i predrasude.

Teak fiziki posao

EMIL PUSTINI, TVRTKA KUEHNE-NAGEL

S asistentom na nastavi

Kao i u zdravih, najmanje nezaposlenih osoba s invaliditetom ima meu najbolje obrazovanima.

Predrasude

24 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

 Predrasude o mogunostima ove djece i mladei, predrasude o pravima na zajedniko kolovanje s djecom i mladei koja nemaju tekoe, neprimjereni uvjeti u kolama na podruju cijele Hrvatske, izostanak strune defektoloke potpore uiteljima, nedostatak osobnih asistenata, prevoditelja, izostanak transparentnosti u pravima i moguim nainima obrazovanja djece i mladei, nedosljednost u tumaenju i pruanju zajamenih prava djeci i mladei s oteenjem sluha i komunikacijskim tekoama, sve su to razlozi zbog kojih se pravo na obrazovanje djece s oteenjem sluha i dalje teko ostvaruje u redovitim obrazovnim ustanovama misli ravnateljica zagrebakoga Centra za odgoj i obrazovanje Slava Rakaj Slavica Jeli. Jednako tako iz Hrvatskoga saveza gluhih i nagluhih naglaavaju kako postoje razlike izmeu Zagreba i ostaloga dijela Hrvatske kad je rije o pristupanosti obrazovanja gluhima jer, recimo, u Osijeku uz senzibilizirane ravnatelje i dalje postoje nastavnici koji su nedovoljno educirani i nepripremljeni za prihvat takve djece u nastavu. Pomak bi bilo donoenje Zakona o znakovnom jeziku, kojim bi se institucionalno odredila edukacija prevoditelja gluhih, to bi postalo i zanimanje. Dravni pedagoki standard ostavlja koli mogunost da organizira pomonika ili prevoditelja i to je napredak tvrdi profesorica znakovnoga jezika Mirjana Juria. No problem je to gluha djeca nisu spremna za redovite kole jer u toj dobi ne poznaju dobro znakovni jezik, budui da su uglavnom u kontaktu s onima koji uju, a manje s gluhima, i to zato to se s njima ne radi sustavno od same dijagnostike. Ako pak djeca oteena sluha odu u neki obrazovni program specijaliziran za njih, moglo bi im se dogoditi da se ne mogu zaposliti, to za sve oblike invaliditeta potvruje novinar i predsjednik Udruge za promicanje obrazovanja Delfin Hrvoje Belamari (i sam osoba s invaliditetom). Na burzi je 5000 osoba s invaliditetom, od ega ih je 35% s osnovnom kolom. Kljuno je za integraciju da se promijeni njihova slaba kompetencija, u koju sumnja cijelo drutvo, pa i oni sami. Mame poput Maje Tabak ne gledaju na obrazovanje djece s tekoama samo kao na put prema zapoljavanju nego i kao na dio njihove motiviranosti i ivotne angairanosti. Angairanosti koju potie Centar za rehabilitaciju Zagreb, koji je u tvrtki Kuehne+Nagel uspio zaposliti dvoje

to trite trai?
Tek u posljednje vrijeme vie surauju obrazovne institucije i zavodi za zapoljavanje, koji osobe s invaliditetom upozoravaju na to koja zanimanja trite trai. Velik je problem i to to su osobe s invaliditetom esto dugotrajno nezaposlene, pa je korak naprijed nedavno otvaranje Radnoga centra pri ustanovi za njihovo zapoljavanje URIHO u Zagrebu. Tu se dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom procjenjuju preostale sposobnosti i obrazuje ih se za razna zanimanja.

Stvar komocije

svojih korisnika s intelektualnim tekoama (koji su, uz slijepe, najtee zapoljiva skupina), a jo ih 17 ima u programu radne okupacije. Jedna je od njih 26-godinja Biserka iz Donjega Oreja. Posao mi puno znai zato to mogu plaati reije, super mi je tu jer, kad sam bila u radionici (zatitnoj, nap. a.), radila sam goblen, ali nisam nita zaradila. Onda me gospoa Beti, moja voditeljica, zaposlila i sad sam zadovoljna. A za Biserkino zadovoljstvo i ukljuenost bili su potrebni senzibilizirani poslodavac i radna asistentica Ivana Udiljak iz Centra za rehabilitaciju Zagreb. Radni je asistent osoba koja analizira radne zadatke na konkretnom radnom mjestu, pomae pri uvjebavanju tih radnih zadataka na njegovu poslu ovisno o njegovim potrebama, ona je svojevrsna poveznica izmeu radnoga tima iz Centra, samoga korisnika i poslodavca. Taj je poslodavac nagraen naslovom Poslodavac godine za zapoljavanje osoba s invaliditetom, koji mu je dodijelio portal Moj posao. Emil Pustini iz tvrtke Kuehne+Nagel misli kako osobama s invaliditetom ne bi trebalo oduzimati socijalnu pomo im se zaposle. On je svjestan da se od njegove tvrtke u drugim zemljama gdje posluje jednostavno oekuje takav angaman i to se dobro provjerava. Poslodavci u Hrvatskoj dobivaju poticaje za zapoljavanje osoba s invaliditetom te za prilagodbu radnoga mjesta, koje za slijepu osobu na raunalu moe stajati i 40-ak tisua kuna, pa je, rei e Pustini, samo stvar komocije hoe li zaposliti osobu s invaliditetom. Ipak, zakonske obveze dravnih tvrtki na kvotno zapoljavanje stanovitoga broja osoba s invaliditetom jednostavno se ne potuju. Trebao bi se plaati i kazneni doprinos za to, no ni to nitko ne kontrolira. U Sloveniji, u kojoj se esto uje kako je Hrvatska u bivoj dravi prednjaila u skrbi za osobe s invaliditetom, takve su kazne oko 300 eura po djelatniku, pa se svi trude zaposliti nekoga s invaliditetom ili u zamjenu dati posao tvrtki koja ih zapoljava. Moda takve prakse dou s lanstvom u EU-u, no ono ne moe uiniti pomake u glavama, barijere tvre od stuba pred kolama bez rampa za kolica. l

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 25

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM Anka Slonjak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Svi problemi pocinju kad ne moe preko rubnika

Organizacije civilnoga drutva pokrenule su korjenite promjene u odnosu drutva prema osobama s invaliditetom. Izmijenile su temeljnu paradigmu invalidnosti iz medicinske u socijalnu, pa do shvaanja invalidnosti kao ljudskoga prava. One su zaslune za izgradnju samopotovanja i samosvijesti osoba s invaliditetom.
Intervju vodila: Rua Beljan

Reagiramo na dojave i sumnje u loe postupanje

Na koji nain s vama komuniciraju osobe s invaliditetom? Zovu li vas da se sami uvjerite u neke probleme na terenu?
Najei je oblik komunikacije telefonski s obzirom na to da osobe s invaliditetom i roditelji djece s tekoama u razvoju nisu u mogunosti dolaziti u Ured, pogotovo ako su iz ruralnih sredina. Dolazak

u Ured za mnoge osobe s invaliditetom iziskuje osiguranje prilagoenoga prijevoza, pa i pratitelja, a ako u njihovo ime dolazi netko od lanova obitelji, tada im se kroz to vrijeme mora osigurati briga od strane druge osobe. Budui da nam Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom daje pravo pristupa u prostorije i uvida u nain

ostvarivanja brige o osobama s invaliditetom, posjeujemo institucije u kojima borave, rade ili ive, posebice u sluajevima kad postoji dojava ili sumnja u loe postupanje ili krenje njihovih prava. Jednako tako, posjeujemo ih u povodu obiljeavanja vanih datuma kako bismo im pruili potporu u radu i potkrijepili njihov pozitivan rad i nastojanja.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, ga Anka Slonjak, u Hrvatskom saboru

26 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Anka Slonjak ima 36 godina, roena je u Dsseldorfu, a kolovala se u Zagrebu. Kao devetnaestogodinjakinja, studentica druge godine Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu i aktivna sportaica, tada rukometaica Podravke, doivjela je prometnu nesreu u kojoj je ozlijedila vratnu kraljenicu i njezino je sadanje stanje tetraplegija posljedica te ozljede. U meuvremenu je zavrila studij i danas je diplomirana ekonomistica. Na dunost pravobraniteljice stupila je davanjem prisege pred zastupnicima Hrvatskoga sabora 18. lipnja 2008., a Ured je slubeno poeo raditi 1. srpnja iste godine. Koliko su vama kao osobi s invaliditetom od 1992. pomogle institucije, organizacije civilnoga drutva, "drava"? - Nakon rehabilitacije i osnovne prilagodbe na nov nain ivota prihvatila sam ivjeti ivot s posljedicama koje su vrlo evidentne i nimalo jednostavne kako bih organizirala svakodnevni ivot na najbolji nain za sebe i pritom to je mogue vie rasteretila obitelj, a ipak da ostanem ivjeti u obitelji. S obzirom na to da mi je potrebna pomo druge osobe 24 sata na dan, osim od obitelji veliku potporu imam i od organizacija civilnoga drutva, uz pomo kojih sam shvatila da je neizmjerno vano ukljuiti se aktivno u rad udruga, sudjelovati u edukacijama i osnaivanjima sebe i svoje okoline, jer obitelj je potrebno rasteretiti, a da uza sve to lan obitelji koji je osoba s invaliditetom bude maksimalno zadovoljan. Koji su danas najvei problemi osoba s invaliditetom? - Najei problemi vezani su uz nedovoljnu informiranost o moguem ostvarivanju njihovih prava. Problem je jednako tako u neodgovarajuoj primjeni ve postojeih propisa, neujednaenosti te neusklaenosti primjene zakona. esto se osobe s invaliditetom susreu s nedovoljnom senzibiliziranou javnosti. Graani nas u svojim upitima upozoravaju i na probleme u obrazovnom sustavu na koje nailaze djeca s tekoama u razvoju. Meu njima se najvie izdvajaju problemi pristupanosti, odnosno postojanje arhitektonskih i komunikacijskih barijera, potreba za asistentom ili asistenticom u nastavi, ali i problem neprilagoenih nastavnih programa i udbenika. Velika je tekoa nezaposlenost osoba s invaliditetom. Sve je ei problem nasilja nad djecom s tekoama u razvoju i nad osobama s invaliditetom, a on se oituje u nekoliko dimenzija, poevi od prijavljivanja, razot-

krivanja, ispitivanja, nemogunosti obrane pa do nedostatka primjerenih smjetajnih kapaciteta. Je li, prema vaoj ocjeni, velika razlika u poloaju osoba s invaliditetom izmeu urbanih i ruralnih sredina? - Urbane sredine u pravilu mogu izdvojiti vie sredstava za unapreenje kvalitete ivljenja osoba s invaliditetom, poput osiguravanja elemenata pristupanosti. Meutim, nedostatak financijskih sredstava esto nije presudan imbenik. Svjedoci smo da se uz skromna sredstva, ali i uz veu osvijetenost lokalne zajednice, mogu uiniti bitni pomaci. Postoji i jedan subjektivni problem: u ruralnim je sredinama odnos okoline prema osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima zasnovan vie na karitativnom pristupu te su one ondje naviknute na to da ih drugi tite umjesto da same promiu svoja prava. Arhitektonske barijere velike su zapreke osobama s invaliditetom. to e va ured poduzeti da se zakoni bolje potuju i primjenjuju? - Dobro ste primijetili taj element pristupanosti. Ako osoba ne moe samostalno ui u zgradu, ne moe ni ostvariti pravo na zdravstvenu zatitu niti se informirati o svojim pravima ili pak obrazovati. Svakodnevne aktivnosti, poput odlaska u trgovinu, posjeta prijatelju ili izlaska na kavu, postaju nemogue. Stoga Ured tomu problemu pridaje posebnu vanost. Osim to upozoravamo mjerodavne i traimo da se uklone propusti o kojima smo obavijeteni, koristimo se svakom prigodom kako bismo cjelokupnu javnost osvijestili o tome koliko, primjerice, jedan sputen rubnik ili primjereno javno prijevozno sredstvo pridonose ukljuivanju osoba s invaliditetom u drutvo. U tu svrhu informiramo i predstavnike lokalnih vlasti kako se, meu ostalim, ne bi dogaalo da novoizgraeni objekti, suprotno zakonu, ne budu pristupani. Takvih je primjera u posljednje vrijeme bilo dosta. Hrvatska je trea zemlja u svijetu koja je potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, a etvrta u svijetu koja je ratificirala taj najvei dokument o ljudskim pravima u XXI. stoljeu. Kako e to konkretno u svakodnevnom ivotu pomoi osobama s invaliditetom? - Republika se Hrvatska obvezala da e raditi na ostvarivanju prava i interesa osoba s invaliditetom koje promie taj najvaniji meunarodni dokument. Kako je Konvencija stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine, ona je po snazi ispod Ustava, a iznad zakona Republike Hrvatske.

Uredu se vie obraaju osobe iz urbanih sredina, emu je vjerojatno jedan od uzroka ne samo slabija informiranost osoba s invaliditetom iz ruralnih podruja o svojim pravima nego i oteana pristupanost.

Sputeni rubnik

Problemi u sustavu

Najvie upita, odnosno prituaba osoba s invaliditetom upuenih Uredu odnosi se na prava iz sustava socijalne skrbi, mirovinskoga osiguranja i pristupanosti. To je u prvom redu posljedica brojnosti zakona i propisa koji reguliraju prava osoba s invaliditetom, pa se vrlo esto ni strunjaci ne snalaze u njima.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 27

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

Velik je problem to se mnotvo pozitivnih zakonskih propisa nedostatno primjenjuje u praksi.

S osnivanjem naega ureda osobe s invaliditetom dobile su mogunost upozoravanja na one probleme koje ne mogu rijeiti preko drugih institucija u sustavu te podizanja na viu razinu, na kojoj se mogu pokrenuti inicijative za sustavno rjeavanje tih problema. Na dananji sustav zapoljavanja osoba s invaliditetom beneficiranoga je tipa, kao i u EU-u. Mislite li da e u skoroj budunosti zapoljavanje osoba s invaliditetom biti otvorenoga tipa, kao i osoba koje nemaju invaliditet? - S osnivanjem Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom, preko kojega se poslodavcima isplauju poticaji za zapoljavanje osoba s invaliditetom, poduzete su neke od vanih mjera da se potakne zapoljavanje na otvorenom tritu rada. Poticaj poslodavcu za prilagodbu radnoga mjesta velika je potpora. Ima pozitivnih pomaka, ali jo puno treba napraviti, ponajprije u otklanjanju predrasuda i mijenjanju stavova da su osobe s invaliditetom teret drutvu, ali i poticanju uvjerenja da osobe s invaliditetom mogu uz potporu drutva pridonositi njegovu

Ne teret, nego potpora

boljitku. Vano je osobe s invaliditetom osnaiti, educirati i informirati primjereno, ali istodobno poduzeti sve kako bi poslodavac spoznao mogunosti i sposobnosti osobe koju zapoljava. Na poetku godine najavljene su izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. to e se njime konkretno izmijeniti i poboljati? - U postupku je izrada jedinstvene liste tjelesnih i ostalih oteenja, to bi trebalo dokinuti dosadanju praksu razliitosti procjena oteenja zdravlja ovisno o sustavu, pa su, sukladno tomu, postojale i razlike u ostvarenim pravima za jednaka oteenja zdravlja. Vjerujemo da e to dovesti do ujednaenosti u pravima neovisno o sustavu u kojem se provodi. Nadamo se da e se izotriti i pravedni kriteriji za procjenu teke invalidnosti, ali i da e biti propisan sustav cjelovite zatite osoba s tekim invaliditetom. Preduvjet je za to i stvaranje jedinstvenoga tijela vjetaenja, na ijem se uvoenju radi. Prije etiri godine pokrenut je projekt osobnoga asistenta za osobe s najteim invaliditetom. To je nesumnjivo velika pomo. Kako je vi ocjenjujete? - To je svakako jedna od najvanijih aktivnosti

28 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Osobe s najteim invaliditetom prigodom preuzimanja ugovora o osobnom asistentu

poduzetih u svrhu ostvarivanja vee drutvene ukljuenosti osoba s najteim invaliditetom, ali i smanjenje pritiska na obitelj, spreavanje institucionalizacije i neosporan prinos ostvarenju njihove vee samostalnosti, a samim time i vee kvalitete ivota. S obzirom na to da sam i sama osoba s najteim invaliditetom i korisnik usluge osobnoga asistenta, smatram da je napravljena iznimna korist osobama s invaliditetom, jer im je omoguena bolja kvaliteta ivljenja, socijalna ukljuenost, pravo izbora i kontrole ivota, vea neovisnost, donoenje samostalnih odluka, vea informiranost, neizmjerno zadovoljstvo. S druge strane, obitelji su rastereenije, zadovoljnije, imaju vie vremena za svoje osobne potrebe, dok su, s tree strane, asistenti dobili priliku zapoljavanja, financijske sigurnosti, korisnosti, boljega upoznavanja ivota osoba s invaliditetom i irenja svijesti u lokalnoj zajednici. To je ujedno projekt koji je uveden u urbana i ruralna podruja i izazvao je najvee zadovoljstvo korisnika, kojih je sada 338. Osobni se asistent u naim uvjetima moe nazvati milenijskim pothvatom. U Hrvatskom saboru dvije su zastupnice osobe s invaliditetom. Znate li koliko je osoba s invaliditetom bilo na kandidacijskim listama na lokalnim izborima? Treba li ih biti vie u politici? - Svakako je potrebno da osobe s invaliditetom budu zastupljene i prisutne na onim mjestima na kojima se donose odluke koje utjeu na njihove ivote. Moram istaknuti da je sve vei broj osoba s invaliditetom na kandidacijskim listama i da prolaze. Nemam cjelovite podatke, ali mogu spomenuti gradove u kojima su na izbornim listama razliitih stranaka bile osobe s invaliditetom: Zagreb, Koprivnica, Varadin, Rijeka, Pula, Karlovac, Vukovar. Kakva je uloga organizacija civilnoga drutva u poboljanju stanja i prilika za osobe s invaliditetom? - Upravo su organizacije civilnoga drutva pokrenule korjenite promjene u odnosu drutva prema osobama s invaliditetom. Izmijenile su temeljnu paradigmu invalidnosti iz medicinske u socijalnu i sada primjenom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u razumijevanje invalidnosti kao ljudskoga prava. One su zaslune za izgradnju samopotovanja i samosvijesti osoba s invaliditetom, udruene nastoje jasnije i hrabrije prepoznati vrijednosti osoba s invaliditetom

te postupno i sigurno mijenjaju drutvenu svijest. Uvele su nazive "osoba s invaliditetom" za odrasle osobe te "djeca s tekoama u razvoju" za djecu. Izgradile su partnerske odnose s dravnim vlastima te lokalnim upravama i samoupravama. Civilno je drutvo i svojevrstan korektiv institucijama kad utjee na pozitivne promjene na planu institucionalne zatite. Poseban prinos udruge osoba s invaliditetom daju u podruju deinstitucionalizacije, ali i kreiranja inovativnih socijalnih usluga. Ujedno udruge osoba s invaliditetom djeluju na uspostavi standardizacije, primjene suvremenih tehnologija, ali i uspostave sustava kvalitete usluga. Slobodno moemo rei da su upravo organizacije civilnoga drutva osobe s invaliditetom pribliile drutvu, a drutvo pribliile osobama s invaliditetom. l

Dok ne bude prilagoenoga meugradskoga prijevoza, teko da e osobe iz ruralnih sredina moi biti izjednaene s ostalima, jer su i dravne institucije i usluge izvan njihove lokalne zajednice.

Poseban doprinos

Diskriminacija
iroko uzevi, osobe s invaliditetom diskriminirane su svaki put kad ih se zbog njihova invaliditeta dovodi u nepovoljniji poloaj u odnosu na druge graane. Tako uzevi, diskriminirani su svaki put kad ne mogu na ravnopravnoj osnovi s drugima sudjelovati u drutvenom i kulturnom ivotu zbog nepristupanih objekata ili im je onemoguen pristup zdravstvenim i obrazovnim institucijama ili zaposlenju.

Pritube
Najee se javljaju zbog informiranja o pravima i povlasticama, ali i zbog dugotrajnosti postupaka ostvarivanja pojedinih prava, osobito u podruju socijalne skrbi i mirovinskoga osiguranja, zbog smanjenja kvalitete zdravstvenih usluga, nerazumijevanja strunjaka pojedinih institucija te birokratiziranoga odnosa.

Izdvojeni projekti
Mnoge udruge provode kvalitetne projekte koje drava prepoznaje i financira. Izdvojila bih projekt neovisnoga ivljenja, u koji su bili ukljueni ronici na civilnom odsluenju vojnoga roka, te projekt osobnoga asistenta za osobe s najteim invaliditetom, ija sam i sama korisnica.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 29

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM Paraolimpijci Povijest Olimpijskih igara za osobe s invaliditetom

Ukljuciti sport u rehabilitaciju

Prvo sportsko natjecanje osoba s invaliditetom, prethodnica dananjih paraolimpijskih igara, odrano je 1948. u bolnici Stoke Mendeville u Aylesburyju izmeu dviju ekipa veterana iz streliarstva. Inicijator je bio neurokirurg dr. Ludwig Guttman. Tako je poelo.
Antonia Balek na Paraolimpijadi 2008. godine

Pie: Elizabet krobo

Ludwig Guttman bio je izniman lijenik. Jedan od onih koji su trajno promijenili lice svijeta. Taj je neurokirurg iz nacistike Njemake prebjegao u Veliku Britaniju, gdje je ostao do kraja ivota. Na zahtjev britanske vlade u bolnici Stoke Mendeville u Aylesburyju 1944. osnovao je Centar za ozljede lene modine. Tadanje metode rehabilitacije vojnika i civila s invaliditetom bile su nedostatne za medicinske i psiholoke potrebe osoba s invaliditetom, a dr. Guttman predlagao je revolucionarnu novost ukljuiti sport u rehabilitaciju. Zamisao je odmah proveo u djelo i ve 1948. u bolnici je odrano natjecanje dviju ekipa veterana iz streliarstva. Bile su to Prve igre Stoke Mendevillea. Sljedee godine za igre se prijavilo pet ekipa. Dalekovidni dr. Guttman ve je tada imao viziju da bi upravo te igre jednoga dana mogle prerasti u olimpijske igre za osobe s invaliditetom. Njegove su nade rasle s uvoenjem novih sportova (atletika, koarka u kolicima, maevanje, stolni tenis, plivanje) te s odravanjem prvih meunarodnih igara 1952. izmeu Velike Britanije i Nizozemske. Nakon 1952. sve vie zemalja sudjeluje u igrama, a s njihovim rastom pojavilo se i pitanje primjerenije organizacije sve brojnijih natjecanja. Odbor na elu s dr. Guttmanom zakljuio je da je vrijeme za organiziranje prvih paraolimpijskih igara. Igre su odrane u Rimu
30 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Temelji paraolimpijade

Rije paraolimpijada stvorena je kombinacijom triju rijei: latinskoga priloga par, koji znai slian ili jednak, grkoga prefiksa para, koji znai do ili uz, te rijei olimpijada.

Moto je paraolimpijskih igara: Um, tijelo i duh.

1960. Na njima je sudjelovalo oko 400 sportaa iz 23 zemlje, a natjecatelji su bili samo sportai u invalidskim kolicima. Dogovoreno je da se igre odravaju svake etiri godine i na svakoj su uvoene nove discipline. U Torontu 1976. prvi su put nastupile i osobe s amputacijama te slijepi i slabovidni sportai. Sportai s cerebralnom paralizom prvi su put nastupili na Igrama 1980., a paraolimpijske igre u Atlanti 1996. ugostile su i sportae s mentalnim invaliditetom. Slubeni naziv paraolimpijske igre su dobile 1988. Meunarodni paraolimpijski odbor danas ima 150 lanica, 7 meunarodnih sportskih federacija, 5 regionalnih organizacija i 4 meunarodne sportske organizacije, koje se dijele prema vrsti invaliditeta. Dr. Guttman do kraja je ostao u organizacijskom odboru igara i vjerno je pratio svake od njih. Zbog zasluga je od britanske vlade dobio i naslov viteza. Nedugo nakon prvih paraolimpijskih igara u Rimu i u tadanjoj se Jugoslaviji javlja potreba za organiziranim sportskim aktivnostima za osobe s invaliditetom. Organizirano bavljenje sportom poinje 1965. s osnivanjem Saveza za sport i rekreaciju invalida Hrvatske. On 1991. postaje Hrvatski sportski savez invalida, a 2006. Hrvatski paraoplimpijski odbor. Hrvatska je kao samostalna drava prvi put na paraolimpijskim igrama nastupila u Barceloni 1992. sa 6 paraolimpijaca.

Poeci u Hrvatskoj

Odmah medalje naa atletiarka Milka Milinkovi fantastino je bacala koplje i u domovinu je donijela broncu. Igre u Atlanti i Sidneyu nisu bile tako uspjene, no u Ateni smo dokazali da smo vana zemlja na karti paraolimijskih sportova. Jelena Vukovi u atletici je osvojila broncu, a Mihovil panja postao je nacionalni heroj nakon to je u plivanju osvojio ak 3 bronce. Osim na ljetnim, nastupili smo i s po 2 alpska skijaa na zimskim paraolimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. i Torinu 2006. Paraolimpijske igre u Pekingu odrane su od 6. do 17. rujna 2008. Bile su to 13. i najvee igre u povijesti paraolimpijskih igara. Nastupilo je 4000 sportaa iz vie od 150 zemalja. Hrvatska je na te igre poslala ak 25 sportaa. Bile su to nae najuspjenije, no poslije se pokazalo i najkontroverznije igre. Hrvatski paraolimpijski odbor doao je do spoznaje, a zatim i utvrdio u odgovarajuem provedenom postupku, da su atletiarka Antonia Balek, njezin trener Ivica Jakeli i izbornik za atletiku Branko Omazi u svojem radu i djelovanju te svojim ukupnim ponaanjem povrijedili Statut, etike i druge vrijedee akte i pravilnike Hrvatskoga paraolimpijskoga odbora, ime su naruili njegov ugled i integritet te natetili kontinuiranomu i predanomu irenju paraolimpijskih ideja i tolerancije. Unato tomu, 3. prosinca, na Dan osoba s invaliditetom, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi osvajaima odlija s 13. paraolimpijskih igara u Pekingu uruio je Red hrvatskoga pletera. Dvostrukoj olimpijskoj pobjednici i svjetskoj rekorderki u bacanju koplja i kugle Antoniji Balek te njezinim kolegama, bacau kugle i svjetskomu rekorderu zlatnomu Darku Kralju te Branimiru Budetiu, osvajau srebrnoga odlija u bacanju koplja. Predsjednik Mesi rekao je da su sjajni uspjesi paraolimpijaca pokazali kako su hrvatski sportai najbolji veleposlanici svoje domovine, koji snanom eljom, voljom i pobjednikim arom brane hrvatske boje. Kako opisati nae paraolimijce? Prije svega oni diu i ive za sport. U tome su potpuno ravnopravni sa svim drugim sportaima. No moraju se mnogo vie truditi zbog svojih esto krhkih tijela. Iako nesavrenih tijela, imaju savrenu volju i elju za pobjeivanjem. Svojim primjerom pokazuju kako sport ne poznaje granice, invaliditet ni bilo kakve podjele, a svakom se prigodom

Najuspjeniji u Pekingu

Dolazak hrvatskih predstavnika na Paraolimpijadu 2008.

Pomicanje granica

koriste da porue svima koji imaju neku manu ili nedostatak da se zbog toga nikada ne smiju smatrati manje vrijednima. Mihovil panja, recimo, uvijek je odgovorno tvrdio da se trud i znoj jednoga dana deseterostruko vrate. Sve vei broj posjetitelja na paraolimpijskom stadionima znak je koliko se potuje sportski uspjeh i velik trud paraolimpijaca. Bez pretjerivanja se moe rei da su nai paraolimpijci ponos domovine. Uinili su mnogo vie od osvajanja medalja na svjetskim, europskim i nacionalnim natjecanjima. Pomaknuli su granice koje postoje u njima samima, ali i, to je mnogo vanije, one koje postoje u mnogim glavama. Civilno je drutvo zahvaljujui mnogobrojnim udrugama u Hrvatskoj danas tolerantnije i mnogo osjetljivije na potrebe osoba s raznim tjelesnim i mentalnim tekoama. Velik je to korak za Hrvatsku, u kojoj prije samo desetak godina za dijete s invaliditetom u glavnom gradu nije bilo lako pronai primjeren vrti. Danas imamo stotine udruga roditelja, obitelji i osoba koje se bore za bolji socijalni i drutveni status i vie prava u hrvatskom drutvu. Jasan pokazatelj koliko nam je danas stalo do naih paraolimpijaca jest i izravno praenje paraolimpijskih igara iz Pekinga na nacionalnoj televiziji, organizirana slavlja i doeci, ali i odlazak navijaa na paraolimpijske igre. Nae drutvo tako iz dana u dan postaje sve vie inkluzivno, meu ostalim zahvaljujui i naim fantastinim paraolimpijacima, koji nas sve potiu da idemo naprijed - bre, vie i jae! l

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 31

GRAANSKI AKTIVIZAM I OSOBE S INVALIDITETOM

MILKA MILINKOVI
Najdui sta
Ona je natjerala Hrvatsku da skrene pogled na paraolimpijske sportae, ali i sve osobe s invaliditetom. KRALJENICA: Milka je nakon nezgodnoga pada i loma kraljenice s 13 godina trajno ostala vezana uz invalidska kolica. SPORT: S 15 godina ulazi u svijet sporta. Poinje s koarkom, atletikom, streliarstvom i ahom, no prva joj ljubav ostaje atletika. Uvijek je tvrdila da je u sportu pronala smisao ivota. Iako je bila bolesna toga dana, bacila je koplje do bakrenoga sjaja 1992. u Barceloni. ODLIKOVANJE: Predsjednik Tuman odlikovao ju je 1993. ordenom Danice Hrvatske za sportske zasluge. Bilo je to veliko priznanje sportaima s invaliditetom. 8 MEDALJA: Milka je, meu ostalim, i sportaica s najduljim paraolimpijskim staem. Od natjecanja se oprostila u Pekingu, no osim medalja koje je osvojila ostavila je i neizbrisiv trag u hrvatskom drutvu.

Sport me je ojaao
esto kaem da je meni sport obogatio ivot. Ne u materijalnom nego u duhovnom smislu. Ojaao me je, omoguio mi je da lake svladavam prepreke koje donosi ivot osobe s invaliditeom. Zato im svima preporuujem da se bave sportom. Nita nije mjerljivo s osjeajem kada se popnete na paraolimpijski tron, nema novca, moi, niega to moe zamijeniti taj osjeaj. Ja sam dobitnica 8 paraolimpijskih medalja i doista sam ponosna na to, meni je sport omoguio egzistenciju, zahvaljujui sportu danas imam mirovinu.

MIHOVIL PANJA
Najvie odlija
Mihovil panja bez konkurencije je parolimpijac s najvie osvojenih odlija.Roen je 1984. u Dubrovniku. KRIVO CJEPIVO: Kao estomjeseno novoroene primio je cjepivo koje nije smio, protiv jake upale grla. Sedamnaest dana poslije tijelo mu je bilo oduzeto. Fizikalna terapija i rehabilitacija u bolnicama bive Jugoslavije omoguili su mu gotovo potpun oporavak. No desna mu je noga atrofirala. Ve je tada, tvrdi Mihovil, shvatio koliko ivot vrijedi i kako brzo prolazi, pa je uinio sve da svoje stanje iz hendikepa pretvori u pobjedu. I uspio je. SPORT: Teko je danas izbrojiti njegove medalje osvojene u bazenu. panja je pet puta proglaen najboljim sportaem s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. ODLIKOVANJE: Predsjednik Stjepan Mesi odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Franje Buara. A do toga se dolazi samo radom, uvijek e iznova ponoviti panja. RAVNOPRAVAN: Ponosno tvrdi kako su sportai s invaliditetom ostvarili silan napredak te su danas potpuno ravnopravni svim ostalim sportaima.

32 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Novi ivot - kazalite slijepih i slabovidnih u Zagrebu

Entuzijazam je pobijedio vlastite komplekse

Novi ivot na godinu proizvede jednu do dvije premijere i od 1999. svake godine organizira meunarodni festival kazalita slijepih BIT, jedini takav u svijetu
Pie: Silvija eparovi

Prvoga dana proljea 1948. dogodila se ludost ispraena frenetinim pljeskom samoborske publike. Niti je ludost bila toliko luda niti je publika bila zadivljena kazalinim uitkom, no dogodilo se prvi put, a to je bilo dovoljno za big bang. Entuzijazam je pobijedio vlastite komplekse, a kripanje dasaka koje novi ivot znae postalo je svakodnevna glazba u uima slijepih glumaca. Tradicija da slijepe osobe uglavnom prose, sviraju pred crkvama ili prave koare ostala je u nekom drugom, dubljem mraku. Opisujui nastanak kazalita slijepih i slabovidnih Novi ivot u Zagrebu, tako danas, 60 godina nakon njegova nastanka, pie njegov dananji ravnatelj Vojin Peri.

Mi nismo kazalite za slijepe, mi smo kazalite slijepih koje igra predstave za sve.
VOJIN PERI

Glumci i plesai u predstavi Ksenije Zec Nos vamos a ver

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 33

Utjecaj Kleflinove

Plesaica Maja Marijani i glumac Vojin Peri u predstavi "Nos vamos a ver"

Redateljica Nina Kleflin i koreografkinja Ksenija Zec osobe su koje su otvorene, koje zaborave da ste slijepi. To katkad izaziva nesporazume, ali je jako dobro i jako vano.
VOJIN PERI

Suradnja s profesionalcima
Kazalite Novi ivot uvijek je suraivalo s profesionalcima, tu su povijest svoje redateljske i dramaturke kreacije i rjeenja utkala mnoga istaknuta imena Tom Durbei, Mirko Merle, Vladimir Jagari i mlai im kolege Snjeana Banovi, Mario Kova, Zoran Mui, Saa Boi, dok posljednjih godina u predstavama sve vie sudjeluju i gostujui glumci Franjo Kuhar, Otokar Levaj, Marko Makovii, ivko Anoi, Goran Bogdan...

Bio je to dakle big bang, a vie od pola stoljea nakon njega, sada, u lipnju 2009., nakon to je postavilo jo jednu svoju premijeru, kazalite je odradilo gostovanje u Njemakoj, kamo je pozvano na novu turneju ujesen, spremalo se na festival bajki u Ogulin i gostovanje u Bosni i Hercegovini. Mi nismo kazalite za slijepe, mi smo kazalite slijepih koje igra predstave za sve. Kazalitem za slijepe neka se pozabave profesionalna kazalita kao to su Gavella, HNK i druga, koja su duna kazalite prilagoditi slijepima u skladu s naelima jednakosti za sve kae ravnatelj Peri zamjerajuim tonom, a aludirajui na mnogobrojne sline neloginosti u primjeni jednakosti. Dio toga tona pripada i komentaru na injenicu da se Novomu ivotu, usprkos redovitim godinjim premijerama i velikim uspjesima, uporno ne dodjeljuje status kazalita. Novi ivot i dalje, naime, funkcionira kao udruga, to e rei da je ovisan o tono usmjerenom financiranju pojedinih programa i projekata, dok bi status pravoga kazalita znaio i obvezu drave da ga financira, u emu mnogi vide pravi uzrok zbog kojega Dramska sekcija slijepih i slabovidnih Novi ivot i dalje ostaje udrugom, a ne preobrazuje se u kazalite. Treba ipak rei da je, iako u strahu od moguih uinaka recesije, udruga zasad zadovoljna financijskim kontribucijama ministarstava zdravstva, branitelja i kulture te zagrebakoga Gradskoga ureda za kulturu, no injenica je da bi Novi ivot, koji ima 15-ak lanova, puno lake disao kad bi funkcionirao u formi koja bi mu omoguila sustavno financiranje, dovoljno barem za odravanje hladnoga pogona. Taj pogon na godinu proizvede jednu do dvije premijere i od 1999. svake godine organizira meunarodni festival kazalita slijepih BIT (Blind in Theater), jedini takav u svijetu.

Big bang

Za Novi ivot prijelomna su bila dva trenutka ili, bolje rei, dvije suradnje devedesetih bio je to angaman redateljice Nine Kleflin, a u desetljeu nakon toga koreografkinje Ksenije Zec. Nina je presudna utoliko to je teatar iz de facto radijske drame, tj. izgovaranja teksta i minimalnoga kretanja po sceni, napokon prerastao u teatar pokreta. Ona nas je prihvatila kao netko tko je imao namjeru i uspio drati glumce na uzdi i ulifati ih. Slijepa osoba ima odreene neloginosti u mimici, pokretu lica i druge, i to osobito ako je roena slijepa, a Nina je to sve rijeila. Otad zapravo i poinje sustavan rad na pokretu, jer je Nina promijenila nain rada i razmiljanja tako to presudno razdoblje opisuje Vojin Peri, za kojega je upravo ono bilo jednako vano. On sam, naime, tada je odluio potpuno se posvetiti teatru i uiniti ga svojom jedinom profesijom. Od tih prijelomnih predstava Molirea i Harmsa i slinih Novi ivot vie ne igra samo komedije i jednoinke i sa svakim komadom sve je jednakiji profesionalnoj produkciji.

Udruga, a ne kazalite

Tu slijedi drugi presudan utjecaj, kojega donosi jedna od najzapaenijih koreografkinja danas Ksenija Zec. Ona nas je stvarno oslobodila, natjerala nas je da se usudimo, da radimo i ono to smo mislili da ne moemo. Ksenija i Nina osobe su koje su otvorene, koje zaborave da ste slijepi. To katkad izaziva nesporazume, ali je jako dobro i jako vano. Jedino se tako zapravo slijepe osobe mogu ukljuiti u drutvo i jedino im se tako moe poruiti da su dio svih ostalih. S predstavom Ksenije Zec Nos vamos a ver Novi je ivot krenuo u jo jednu pustolovinu u ples. Ta predstava, opisivana kao takva u kojoj su slijepi glumci prvi put zaplesali, na meunarodnom teatarskom festivalu Zlatni lav u Umagu biva najbolja u profesionalnoj konkurenciji i osvaja Grand prix toga festivala. Plodna suradnja Novoga ivota i Ksenije Zec nastavlja se dalje i posljednju premijeru, izvedenu u svibnju ove godine, predstavu Drago mi je da vas vidim, potpisuje upravo ona. l

Utjecaj Zec

Djeja predstava "Cirkuski sloni Charlie"

34 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Umjetnici Izvoake skupine osoba s invaliditetom tijekom predstave "Moj san"

SVJETSKA ATRAKCIJA IZ KINE Izvoaka skupina osoba s invaliditetom

U Kini, zemlji s vie od 60 milijuna osoba s invaliditetom, prije vie od 20 godina nastala je umjetnika trupa osoba s invaliditetom i od udruge amatera postala je svjetskom atrakcijom.

Lekcija

Predstave kineske izvoake skupine osoba s invaliditetom diljem svijeta doekuju se kao jedinstveni umjetniki doivljaj, a njihova poruka razumijeva se kao lekcija o shvaanju i prihvaanju razliitosti, o tome da kreativnost nema granica.

Tai Lihua

Trupa tako uspijeva zaraivati za sebe, ali i ulagati u razliite humanitarne fondove, pa je svojedobno donirala Hong Kongu za djelovanje u krizi sa SARS-om i Indoneziji nakon udara tsunamija. Dosad je nastupala diljem kontinenata, u 50 zemalja, na otvorenju Olimpijskih igara u Pekingu 2008. te bez naknade na ceremoniji zatvaranja Paraolimpijskih igara u Ateni etiri godine prije.

Zarauju i ulau

Trupu, kao njezina predsjednica i umjetnika direktorica, vodi gluhonijema plesaica Tai Lihua, a svi izvoai u trupi osobe su s invaliditetom - s oteenjima sluha, s oteenjima vida, s tjelesnim invaliditetom, mentalno hendikepirani.

Bez greke

Profesionalci

Od amaterske organizacije nastale 1987. do 2002. preobrazili su se u neprofitnu profesionalnu umjetniku trupu i time stupili na kulturno trite, pa sada nastupaju prema sasvim trinim naelima, ali i s besplatnim predstava.

Predstave showa My Dream izvode sa zaprepaujuim umijeem - u jednom od najdojmljivijih plesova, izvodei The Thousand-Handed Goddess of Mercy, Tai Lihua savreno izvodi toku zajedno s 11 djevojaka i 9 mladia. Nitko od njih glazbu ne moe uti, a uz etvero instruktora koji uju i govore i koji signaliziraju ritam glazbe iz etiri kuta pozornice oni, nakon ustrajnoga uvjebavanja, toku izvode gotovo savreno, bez pogreke.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 35

ANKETA

Mijenja li se s
LJILJANA UZELAC, ZAGREB

prema osobama
Puno je lake
IVANA BLAI, ZADAR

Osjeam da se mijenja
ivim ovdje punih 17 godina. No tek posljednjih 4-5 godina osjeam na vlastitoj koi da se stav drutva promijenio, i to nabolje. Mislim da su najvea zapreka predrasude lokalnog stanovnitva, koje nas teko prihvaa kao ravnopravne lanove zajednice. Zahvaljujui sve veemu ulaganju Grada u premoivanje graevinskih barijera, zaboravim na poneki neumjesni komentar sluajnoga prolaznika na raun mojega hoda i ortopedskoga pomagala te na nesavjesno parkiranje nekih od vozaa koji mi onemoguuju normalno kretanje po gradu. Veliko samopouzdanje stekla sam zapoljavanjem u struci, drutveno sam korisna i financijski neovisna osoba te se lake nosim sa svakodnevnim problemima i primitivnim ljudima, kojih e, naalost, uvijek biti.
mr. med. sc. MIRJANA DOBRANOVI, ZAGREB

Rekla bih da je integracija osoba s invaliditetom u drutvo velikim dijelom i individualna, razlikuje se od ovjeka do ovjeka. Ja sam jako drutvena i oduvijek sam se trudila biti prihvaena u drutvu, a poznajem ljude koji se srame izai na ulicu. No, bez obzira na to, danas je integracija puno laka jer je javnost vie senzibilizirana za osobe s invaliditetom, a mediji i institucije daju vie prostora za prava osoba s invaliditetom.
MAJA BARA, ZAGREB

Treba jo raditi
Napravljeni su mnogi pozitivni pomaci u drutvu da se osobe s invaliditetom lake integriraju. Meutim, na dravnoj su razini mnogobrojni zakoni koje je drava donijela i dalje mrtvo slovo na papiru, najslabija karika u lancu promjena. Sigurno bi trebalo dati prilike osobama s invaliditetom za zapoljavanje, unaprijediti radno pravo, poboljati kulturu u prometu, pristupanosti. Iako su pomaci napravljeni, jo se puno mora raditi za stvarne, korjenite promjene.
MARINKA CRNOLATAC, ZAGREB

Jako se promijenilo
U invalidskim sam kolicima 23 godine. Sretna sam, vedra i aktivna. Odnos sredine prema osobama s invaliditetom jako se promijenio nabolje. Moje je miljenje da je to zahvaljujui medijima, udrugama, ali i nama, jer smo aktivniji, izlazimo, druimo se, zabavljamo se, radimo Druei se s nama, okolina mijenja stereotipe i prihvaa nas onakvima kakvi jesmo razliiti kao i svi ljudi. Grad je mnogo uinio na pristupanosti i mogunosti kretanja, ali jo uvijek ima mnogo zapreka, osobito u sustavu zdravstva (komisije na katu, ljekarne, sanitarni vorovi u bolnicama) i socijalne skrbi (nepristupani centri). ivot nam osobito komplicira katkada dug put do ostvarenja nekoga prava, iako se i to pojednostavnjuje.

Promjene su vidljive

Da, stavovi se zaista mijenjaju. Ne tako brzo kako bismo mi osobe s invaliditetom eljele, ali ipak vidljivo. Sve je vie situacija kada je slobodno parkiralino mjesto obiljeeno za osobe s invaliditetom, ima sve vie rampa za teko pokretne osobe uz stube, ima sve vie natjeaja na koje se udruge mogu javiti sa svojim projektima i programima, dodjeljuju se i nagrade poslodavca godine za zapoljavanje osoba s invaliditetom, hoteli prilagouju sobe za osobe s invaliditetom, postoje emisije o osobama s invaliditetom i na televiziji i na radiju a i sve se ee otvaraju teme i diskusije o toj ranjivoj skupini graana.
36 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

a s invaliditetom?
DARKO HALKA, ZAGREB MIRJANA PINTARI, ZAGREB

stav drutva
Prihvaeni smo Velik napredak
ivim u Zagrebu ve 20 godina i imam cerebralnu paralizu od roenja. Ne doivljavam to kao bolest, nego kao stanje stanovitoga ogranienja: ne mogu hodati, teko razgovijetno govorim i ovisna sam o drugoj osobi. Stav se drutva promijenio nabolje. Na osobe s invaliditetom danas se gleda drugaije, iako ja osobno nikada nisam imala loe iskustvo. Ne mogu ne zamijetiti veliki napredak u uklanjanju barijera za to slobodnije kretanje invalida gradom. Prije 8 godina poela sam se baviti boanjem. Poetak je bio teak i naporan, ali sam ostvarila svoje snove. Danas u 41. godini iza sebe imam 2 bronana, 4 srebrna i 5 zlatnih odlija te viestruka gostovanja s reprezentacijom, iji sam lan od 2005.
DARKO KRTANJEK, ZAGREB

Stav se drutva openito mijenja, osobe s invaliditetom prihvaaju se kao neto normalno. Tomu je pridonio i Domovinski rat te radijske i televizijske emisije koje su senzibilizirale drutvo za tu populaciju. Meutim, samo prihvaanje u drutvo ne rjeava mnogobrojne probleme, poput zapoljavanja nakon kolovanja, ivota s roditeljima ili odluka za samostalan ivot, smjetaja u dom za starije i nemone kad tvoja obitelj vie ne moe skrbiti za tebe. A domovi nisu ni osposobljeni za pravu brigu o ljudima koji nisu bolesni, a trebaju tuu pomo da bi ivjeli. To je pitanje koje mnoge od nas stalno pritie, vjerujte mi. I trai odgovor koji hitno trebamo.
STJEPAN FEKETE, AKOVO

Napredak u sitnicama
Dananje je drutvo u vrlo malom postotku senzibilnije prema osobama s invaliditetom nego negoli li je je to to bilo prije pet do 10 godina. Napredak se vidi u sitnicama, kao to su parkirna mjesta za invalide. Bolje je to to su danas otvoreni putovi putevi razumnim razgovorima kroz udruge i slino, ali invalidi su jo uvijek zapostavljena skupina. Odnos prema invalidima, pogotovo kroz strukture raznih javnih ustanova lo je i sramotan, jer brojni javni djelatnici nemaju osjeaj za osobe s invaliditetom i nimalo ih ne dira injenica to invalid eka u redu sa zdravim graanima. To treba promijeniti.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 37

Zagreb prednjai
Moje je miljenje da se stav drutva prema osobama s invaliditetom znatno promijenio nabolje od Domovinskoga rata u cijeloj Hrvatskoj, a pogotovo u Zagrebu. Osoba sam s cerebralnom paralizom od roenja, ovisan o pomoi druge osobe, a samostalan uz elektromotorna invalidska kolica. Sretan sam to ivim u Zagrebu, jer smatram da on i njegovi elnici najvie rade na poboljanju i kvaliteti ivljenja osoba s invaliditetom.

ANTUN KOVA, vii struni savjetnik u

Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Neovisnost se stjee zapoljavanjem

Svakako da se stav drutva prema osobama s invaliditetom mijenja, jer se mijenja i struktura drutva. Drugaije se doivljavaju osobe s invaliditetom u urbanim sredinama, posebno to vrijedi za grad Zagreb, za razliku od ruralnih sredina, u kojima se ti stavovi vjerojatno nisu znatnije promijenili. Oprezno govoriti

Tako npr. sama injenica da je danas zaposleno svega tristotinjak slijepih osoba, a da ih je prije 20-ak godina bilo zaposleno i vie od tisuu, govori sama za sebe. Moe se postaviti pitanje koliko su se doista promijenili stavovi o integraciji drutva u cjelini ili barem nekih njegovih dijelova. U tom bi sluaju odgovor mogao glasiti: Da, promijenili su se, ali u kojem smjeru - u pozitivnom ili negativnom? Za nas koji smo ostali u radnom odnosu jo iz vremena socijalistikoga sustava i za one malobrojne koji su se uspjeli zaposliti u novoj hrvatskoj dravi prilike za afirmaciju i integraciju u drutvo promijenile su se nabolje, ali ja bih rekao vie zbog tehnikoga napretka (koritenje raunalima, mobilnim telefonima, skenerima, dizalima s oznakama na Brailleevu pismu, zbog sputenih rubnika za osobe s invaliditetom u kolicima, zvunih semafora i dr.) nego zbog promjene stavova ljudi.

injenice

Ometanje

Za mene je puna integracija osobe s invaliditetom u drutvo obavljena onoga trenutka kad postane neovisna ili manje ovisna o pomoi drugih ljudi, a takva se neovisnost stjee u najveem dijelu zapoljavanjem. Sve dok se ne osiguraju uvjeti za bre zapoljavanje osoba s invaliditetom teko je govoriti o njihovoj punoj integraciji i afirmaciji u drutvu. Neuinkovito je zapoljavanje, dakle, najvanija otegotna okolnost koja ometa bru integraciju. Osim toga, mislim da se osobe s invaliditetom, unato mijenjanju stavova u drutvu, i dalje doivljavaju kao manje vrijedne i kao one koje samo troe dravna i druga sredstva.

Treba oprezno govoriti o mijenjanju stavova drutva prema osobama s invaliditetom. Ako taj problem promatramo povrinski, tada moemo doista govoriti o promjeni stava drutva. Tu prije svega mislim na naine ophoenja graana prema osobama s invaliditetom, na veu educiranost i informiranost graana o potrebama i mogunostima osoba s invaliditetom, na elju da konkretno pomognu osobama s invaliditetom, npr. na ulici, u tramvaju, u trgovini i dr. Meutim, ako dublje zagrebemo u problem, tj. ako pod integracijom podrazumijevamo punu ukljuenost u drutvo, neovisnost o drugim osobama i sl., a tako bi vjerojatno u grubim crtama integraciju trebalo shvatiti, onda stvari izgledaju malo drugaije.
38 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Licemjerje

Grubi kapitalizam, koji je danas na djelu u Hrvatskoj, ne poznaje solidarnost i uzajamnost. I sama se dravna vlast katkad licemjerno odnosi prema osobama s invaliditetom, jer esto ne provodi ono to je sama ozakonila ili potpisala (najsvjeiji je primjer UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom). I napokon, za sporu ili nedovoljnu integraciju djelomino su krive i same osobe s invaliditetom jer se mire s postojeim stanjem u drutvu i ne bore dovoljno energino za svoja prava i promjene. Pojedine udruge nastoje ovakvo stanje mijenjati, ali esto nemaju potporu ni od dijela udruga osoba s invaliditetom, neki put zato to su na elu tih udruga zapravo osobe bez invaliditeta.

Vano je imati: PRETPLATU

Budite informirani - postanite pretplatnik!
Civilno drutvo - jedini je struno-popularni asopis o civilnome drutvu u Republici Hrvatskoj, u izdanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva. U tematski koncipiranim brojevima strunim i novinarskim radovima zaokruuje teme i podruja koja su vana za razvoj civilnoga drutva te koja na sustavan i informativan nain daju uvid u aktivnosti i postignua organizacija civilnoga drutva. Pozivamo vas da pretplatom na asopis osigurate pravovremenu i kontinuiranu informiranost o civilnome drutvu u Republici Hrvatskoj i na meunarodnoj razini.

Pretplata i/ili kupnja prethodnih brojeva

Godinja pretplata na asopis za uplate u Hrvatskoj iznosi 200 kuna, a za pretplate iz inozemstva iznosi 30 eura. Nacionalna zaklada odobrava popust od 20% na godinju pretplatu organizacijama civilnoga drutva i obrazovnim institucijama. Cijena pojednianog broja iz prethodnih godina izlaenja iznosi 20 kuna. Informacije o dostupnosti prethodnih brojeva nalaze se na http://zaklada.civilnodrustvo.hr Podaci za uplatu opom uplatnicom / Internetskim bankarstvom: Primatelj: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva Svrha doznake: pretplata na asopis Civilno drutvo Poziv na broj: 001 Broj rauna: 2390001-1100314259 (HPB) Za dostavu predrauna molimo nazovite na 01/2399-100

Kako postati pretplatnik?

Uz ispunjeni kupon za godinju pretplatu molimo da dostavite i DOKAZ O UPLATI PRETPLATE opom uplatnicom ili Internetskim bankarstvom na telefaks 01/2399-111, potanskim putem ili e-potom.

Pretplatom do dara
Nacionalna zaklada svima koji se pretplate na asopis Civilno drutvo poklanja prirunik Odnosi s javnou za organizacije civilnoga drutva u izdanju Hrvatske udruge za odnose s javnou.

Ovaj prirunik djelatnicima, lanovima ili volonterima nevladinih, neprofitnih organizacija daje uvid u praksu i alate odnosa s javnou, to e im koristiti u organizaciji, komunikaciji i provedbi njihovih projekata.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 39

Prethodni brojevi

asopis broj 13/14

asopis broj 15

asopis broj 18/19

asopis broj 20

Kupon za godinju pretplatu

Naziv organizacije/ustanove/pretplatnika

Ime i prezime (za pravne subjekte ime i prezime odgovorne osobe)

Ulica i broj

Potanski broj i mjesto

Broj telefona / telefaksa

Matini broj

E-pota

Potpis ( i peat za pravne subjekte)

A - godinju pretplatu
40 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

B - pojedinani broj
Mjesto i datum

Potvrujem da se pretplaujem (zaokrui)

AKTUALNI INTERVJU

Carolyn J. Lukensmeyer, osnivaica neprofitne organizacije AmerikaSpeaks

Vano je stvoriti vezu izmedu javne volje i politickoga vodstva

Date li graanima crno na bijelo s koliko novca raspolaete i to odreene promjene znae, oni e lako donijeti odluku i rei za to jesam ili nisam spreman plaati vei porez
Intervju vodila: Tihana Anevi
Na primanju kod Predsjednika, uz Carolyn J. Lukensmeyer bili su dr. sc Igor Vidaak, Cvjetana Plava-Mati, te predstavnici Amerikoga veleposlanstva u Hrvatskoj

Carolyn J. Lukensmeyer osnovala je AmerikaSpeaks, kako kae, u trenutku u kojem se zabrinula za stanje demokracije u SAD-u, odnosno zbog injenice da ono to ljudi misle i izraavaju vie nije bilo bitno. - Ako kanimo rijeiti vane dravne probleme kao to je javno zdravstvo ili emigracija, pomislila sam, treba nam nov politiki okvir na dravnoj razini. Uvidjela sam da je retorika naih politikih stranaka postala poprilino zatrovana. Nastala je situacija u kojoj je javnost udjela za

rjeenjima i ljudi su uistinu bili spremni glasovati za one za koje su vjerovali da e ta rjeenja i ponuditi, no to se nije dogodilo zbog polarizacije stranaka u Kongresu. Tako sam bila napustila svoje radno mjesto. U tom trenutku radila sam za potpredsjednika Gorea u Bijeloj kui na preobrazbi vlade. Uvidjela sam da je trenutak da promijenim posao, pa sam osnovala neprofitnu organizaciju AmericaSpeaks kako bi geslo koje pripada narodu, koje je narod stvorio za narod uistinu poelo vrijediti i u praksi.

Sluiti javnosti znai davati sve od sebe da vaa misija prijee s rijei na djela.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 41

AKTUALNI INTERVJU

Svatko tko se odlui raditi u javnoj upravi mora biti iznimno motiviran za taj posao, odnosno mora uistinu htjeti biti na usluzi graanima.

Prvi nam je korak bio pridobiti politike dunosnike da dolaze sasluati graane. A graanima je trebalo dokazati da ih politiari doista ele uti.

Zaposlenici javnih sluba moraju biti izvrsni govornici, ali jednako tako moraju znati sluati.

Moete li nam komentirati prednosti graanskoga sudjelovanja u procesu donoenja odluka? - Najvea prednost graanskoga sudjelovanja u politikom ivotu, osim glasovanja, koje je, naravno, osnovni aspekt toga, upravo je u utjecaju koji graani mogu imati na politike promjene u odreenom gradu ili dravi. Uzmimo za primjer vrijeme velike financijske krize. U mnogo sluajeva vladajuim strukturama prihodi su se smanjili, pa su to trenuci u kojima se mnogi prorauni smanjuju, mnoge inicijative odbacuju. To je vrijeme u kojem treba doznati to narod misli, to javnost kao jedan kolektivni organizam eli. Tada je vano stvoriti vezu izmeu javne volje i politikoga vodstva, odnosno politike volje. To su trenuci u kojima je nuno javnost pribliiti politikim strukturama kako bi se mogle dogoditi vane promjene. Kad je organizacija poela raditi, vjerojatno ste se suoavali s tekoama pri ukljuivanju graana u razliite politike aktivnosti. Kako ste to rijeili? - Na poetku nam je uistinu bilo teko nagovoriti graane da se ukljue, ali i potaknuti izabrane politike dunosnike na takvu vrstu interakcije, jer odravanje javnih politikih sastanaka s tom svrhom u SAD-u ve neko vrijeme nije uspijevalo postii rezultate. Na takva je okupljanja dolazio vrlo malen broj ljudi, a meu njima je bila veina onih koje smo mi popularno nazvali istim facama. Znai, uvijek bi se tu motali isti ljudi. Kod graana je jednostavno trebalo iznova probuditi tu strast za artikulacijom vlastitoga miljenja u javnom prostoru. Trebalo im je pokazati da ih politiari uistinu ele uti. Tako nam je prvi korak bio pridobiti politike dunosnike da ih dolaze sasluati. Morali smo im dokazati da je vano uti to njihovi birai misle o prioritetima nekoga grada, na to bi se novac iz prorauna trebao troiti, to misle o javnom zdravstvu. I na taj smo nain uspjeli namamiti graane. Rekli smo im da e na sastanak doi i guverner i gradonaelnik i da ih oni ele sasluati. Koliko esto i koliko brzo dobivate povratnu informaciju od predstavnika vlasti? - Mi bismo se sastali s gradonaelnikom i njegovim ljudima prije sastanka kako bismo razgovarali o moguim rjeenjima nekoga problema, o izboru koji bi se nametnuo u nekoj situaciji.

Znati sluati

Gradonaelnik bi zatim otvorio sastanak i obratio se izravno graanima. On bi im pokuao objasniti zato je vano da razmotre mogunosti koje se pred njima nalaze i donesu neke odluke. Gradonaelnik bi ih zatim sve sasluao, ali ono to je jednako toliko vano jest da se gradonaelnik na kraju sastanka ponovno vrati na pozornicu i kae da ih je razumio, da mu je jasno to oni od njega trae, to ele da uini. U sluaju gradskoga prorauna sastanak bi se obino dogodio izmeu etiri i osam tjedana nakon to javnost odredi prioritete na koje bi se sredstva iz prorauna trebala utroiti. Tada se gradonaelnik sastaje s ekonomistima, s vladinim agencijama i s vijeem kako bi donijeli odluke o javnim preporukama. Oni tada kau da ovo moemo uiniti, a ovo ne moemo jer ne raspolaemo s dovoljno novca. Zatim bi se sastanak ponovno odrao, a gradonaelnik bi odrao prezentaciju u kojoj bi pokazao kako e za obrazovanje dati, na primjer, 7 milijuna dolara vie jer su graani obrazovanje odredili kao prioritetno podruje. Zatim bi nastavio s onim to ne mogu uiniti jer nemaju dovoljno novca. Rekao bi da ne moemo dovesti nove ravnatelje u sve kole jer za to nemamo sredstava, ali uli smo vas i znamo da je to ono to vi elite, no to ne moemo jamiti. Takav je pristup vrlo vaan. Potrebno je vrlo jasno definirati i izraziti to se moe, a to se ne moe. Graani zatim imaju priliku reagirati i rei da je ipak potrebno da jo razgovaraju, na primjer o socijalnom stanovanju, i tako gradonaelnik i njegovi ljudi dobivaju jo jednu priliku pozabaviti se proraunom. Vi na taj nain ukljuujete graane u savjetodavne procese? - Tako je. Mi na taj nain planiramo uistinu uinkovita savjetovanja s graanima. Kako osmiljavate dnevni red za te savjetodavne sastanke i u kojem trenutku u to sve ukljuujete javnost? - Dnevni red osmiljavamo prema onomu to javnost zapravo zanima. Razgovaramo s graanima, a u obzir uzimamo i rezultate anketa. No u tom je procesu veoma vano da i oni koji donose odluke cijelu proceduru shvate vrlo ozbiljno. Zato mi razgovaramo i s politiarima i njihovim suradnicima kako bismo uvidjeli kakve nam sve mogunosti stoje na raspolaganju. Jasno je da javnost ne moe dobiti sve to eli. Graanima je tu jako vano objasniti i koliko to u refor-

Crno na bijelo

Savjetovanja s graanima

42 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

mi stoji i na koji bi to nain eventualno moglo utjecati i na njihove porezne obveze. Vrlo esto sam pojam javnoga propitivanja obeshrabruje i ima onih koji e rei da e nas graani traiti sve i svata ako im se za to prui prilika, no to je lako rijeiti davanjem tonih informacija. Date li graanima crno na bijelo s koliko novca raspolaete i to odreene promjene znae, oni e lako donijeti odluku i rei da za to jesam ili nisam spreman plaati vei porez. Na vae sastanke esto dolazi izmeu 1000 i 5000 ljudi. Kako sve to koordinirate i, to je za nas moda jo zanimljivije, kako to financirate? - Moete organizirati sastanke za skupine ljudi razliitih veliina i ima sastanaka na kojima sudjeluje svega nekoliko stotina ljudi. To obino ovisi o veliini izborne jedinice, no vanije pitanje svakako je ono o sredstvima za takve inicijative. U sluaju gradskoga prorauna gotovo je 100% financirao grad. Kad govorimo o velikim promjenama u politici neke zajednice, onda je to neizvedivo jer bi graani mislili da je to konflikt interesa. Iz toga razloga sredstva esto dolaze iz zaklada i kombiniraju se s javnim novcem. Katkad dobijemo i neke privatne donacije, kao to je bio sluaj s akcijama koje smo pokrenuli nakon 11. rujna. Tada smo pokrenuli projekt Oslukujmo grad, koji su u omjeru 50% financirale vlasti, 40% privatne donacije i jo 10% tvrtke ije su zgrade stradale u tom teroristikom napadu. to ini dobru javnu upravu? - Prije svega bih rekla da svatko tko odlui raditi u javnoj upravi, u dravnoj upravi, mora biti iznimno motiviran za taj posao, odnosno mora uistinu htjeti biti na usluzi graanima. Ta osoba nikada ne smije smetnuti s uma da taj posao i ne znai drugo doli provoenje volje naroda. Druga stvar koja je izrazito vana jest razumijevanje misije organizacije ili agencije za koju osoba radi. Dakle, sluiti javnosti znai davati sve od sebe da vaa misija prijee s rijei na djela, da nae svoj glas u svijetu. A da biste to radili, morate biti dobar menader kako biste mogli kvalitetno i mudro upravljati sredstvima, kako biste imali osjeaj odgovornosti i prema svojima nadreenima i prema javnosti, kako biste kvalitetno provodili svoju misiju zbog te iste javnosti. Uza sve ovo, tek se odnedavno govori o tom koliko je prijeko potrebno da zaposlenici javnih sluba posjeduju one vjetine koje e im omoguiti smislenu i uinkovitu interakciju i komunikaciju

Cerolyn J. Lukensmeyer na primanju kod predsjednika Stjepana Mesia

Sluiti javnosti

s graanima. To znai da oni moraju biti izvrsni govornici, ali da jednako tako moraju znati sluati. Javni slubenici moraju posjedovati i one organizacijske vjetine koje im omoguuju da osmisle dobre javne sastanke. etrnaest ste godina na elu organizacije AmericaSpeaks. to vas najvie ispunjava zadovoljstvom i ponosom? - Na to u pitanje danas odgovoriti drukije nego to bih to uinila prije est mjeseci. Tada bih rekla da sam najzadovoljnija uspjehom koji je organizacija AmericaSpeaks postigla s obzirom na golem broj ljudi i javnih djelatnika koje smo uspjeli nadahnuti da ustanu i pokuaju promijeniti neke stvari i zahvaljujui kojima javnost s vladom gradi jedan posve drukiji odnos, odnos zasnovan na povjerenju. To vrijedi i danas, ali ima jo neto drugo. Danas imamo predsjednika koji vjeruje da je kljuno da svaka agencija amerike vlade, svaki federalni program mora biti usmjeren na graane upravo kako bi se dravna politika unaprjeivala i kako bi oni iz nje mogli izvui ono najbolje. Mislite li da bi vai modeli za Hrvatsku bili prevelik izazov? - Zadivljena sam napretkom koji je Hrvatska ostvarila u samo deset godina. Uspjeli ste izgraditi institucionalni temelj koji je nudan za razvoj graanskog ili civilnog drutva. Ured za udruge doista barata podacima koji upuuju na niz aktivnosti koje su uinjene. Stoga vjerujem da je Hrvatska spremna pokrenuti neke svoje projekte u tom smjeru. Na ovim je izborima prvi put u vaoj povijesti narod izravno birao lokalne elnike. To bi, na primjer, bila sjajna prilika za neke projekte na lokalnoj razini. l

Graanima je jako vano objasniti i koliko to u reformi stoji i na koji bi to nain eventualno moglo utjecati na njihove porezne obveze.

Zadivljena Hrvatskom

Na poetku nam je uistinu bilo teko nagovoriti graane da se ukljue.

Dnevni red osmiljavamo prema onomu to javnost zapravo zanima.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 43

AKTUALNI INTERVJU

Sastanak umova
Za Europsku uniju radili smo na projektu Sastanak umova, koji se odnosio na pitanje etike u istraivanju mozga. Prije nego to smo u cijelu priu upleli javnost, nekoliko uglednih europskih znanstvenika koji su dobro upoznati s tom tematikom zajedno je organiziralo konferenciju na kojoj su definirali podruja koja su bila bitna za daljnji rad. Na primjer Alzheimerova bolest, mentalna retardacija i dr., za to su znanstvenici poslije definirali prihvatljive naine istraivanja, za razliku od onih preinvazivnih. S njihovim smo definicijama otili pred graane iz deset razliitih zemalja. Ti su se susreti odravali na materinskom jeziku stanovnika pojedine zemlje. U iduoj smo fazi predstavnike tih zemalja odveli u Bruxelles. Na tom se sastanku simultano prevodilo na 11 jezika, jer je u sluaju nekih zemalja posrijedi bilo vie od jednoga jezika, i tada je ta zajednica graana mogla dati svoje miljenje o spomenutoj problematici. U sljedeoj fazi taj je model primijenjen na ak 27 zemalja.

Nova era javne slube

Obama je naglasio i koliko je za rjeavanja problema vana suradnja izmeu graana i javnih sluba. Moete zamisliti to nakon etrnaest godina rada izvan vladajuih struktura sada znai ta mogunost premjetanja spomenute problematike unutar same vlade. Danas uistinu postoji potencijal da na model postane nain na koji vlada ispunjava sve one zadatke koji se tiu javnosti. Sada imamo priliku graditi novu eru javne slube, da se tako izrazim.

Sjajna prilika
Graani Hrvatske bit e pod dojmom svojega utjecaja s obzirom na to da su izravno izabrali gradonaelnike, pa vjerujem da e neki od izabranih gradonaelnika shvatiti vanost rjeavanja problema koji se u njihovoj okolini pokau goruima. Uvjerena sam da je ovo sjajna prilika da napravite upravo taj sljedei korak u pribliavanju javnosti vladajuim strukturama.

Zdravstvena reforma u Britaniji

Na najvaniji projekt izvan Amerike bio je projekt zdravstvene reforme koji smo radili za britansku vladu Tonyja Blaira.

Pet regija

Isprva smo u pet regija diljem zemlje organizirali preliminarne sastanke kako bismo shvatili na koji nain pojedinane regije vide pitanje javnozdravstvene usluge. Imali smo partnere i u samom Ministarstvu zdravstva u vrijeme ministrice Patricije Hewitt. Usko smo suraivali kako bismo definirali mogunosti koje smo predstavili graanima da bismo poslije u Ministarstvu mogli objasniti na koji nain graani diu.

zdravstva znae. Nakon toga smo iz te skupine odabrali oko 150 ljudi kao njihove predstavnike i oni su bili u trajnoj vezi s Ministarstvom. Budui da su sudionici bili iz razliitih dijelova zemlje, bilo bi nam ih teko ponovno okupiti drugi ili trei put.

Kompromis

Tisue okupljenih

Zatim smo u Birminghamu okupili tisue Britanaca. Graane koje smo pozvali odabrali smo nasumce, a zatim smo im predstavili to odreene promjene u sustavu javnoga

Izabrani predstavnici suraivali su izravno s Ministarstvom, koje bi uobliilo njihove zahtjeve i mijenjalo prijedlog zakona sve dok se ne bi postigla neka vrsta kompromisa. Naposljetku je to postao nain rada britanske vlade jer je ministrica Hewitt predstavila projekt Tonyju Blairu i takav nain rada sada je dio njihova zakona.

44 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

ZAKONI I PROPISI I ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUTVA Udruge i Predsjednik Republike Hrvatske Ustavnom sudu uputili zahtjev za procjenom ustavnosti zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji

Kad srce kae "Dijete", "NE" kae Hrvatska

Novi je zakon izglasovan sa 70 od ukupno 153 saborska glasa, usprkos brojnim apelima pacijenata i struke. I graanska je inicijativa podigla svoj glas i stala u zatitu onih ija je najvea elja imati dijete
Pie: Zorica Brankovi

Moramo i trebamo osigurati kvalitetne i dobre pretpostavke za osobe koje se bore s neplodnou i koje silno ele imati djecu.
IGOR DRAGOVAN, SABORSKI ZASTUPNIK SDP-a

Hrvatski je sabor 17. srpnja izglasovao novi Zakon o medicinski potpomognutoj oblodnji, jedan od najkonzervativnijih u Europi. Iako su se, im je prijedlog novog zakona ugledao svjetlo dana, udruge Roda i Beta otro usprotivile njegovu donoenju, kao i saborski zastupnici mahom iz redova oporbe, zakon je prihvaen u svojem najradikalnijem obliku. Na tetu neplodnih parova koji e, ako Ustavni sud zakon ne srui, svoje roditeljstvo pokuavati ostvariti izvan granica Hrvatske. Prvi prijedlog zakona napravljen je jo 2004., ali nikada nije prihvaen. Prijedlog je za neke bio suvie liberalan. Izmeu ostaloga, doputao je donaciju zametka i njegovo zamrzavanje, a nudio je i mogunost da se medicinski potpomognutoj oplodnji podvrgnu i ene bez partnera ako imaju medicinsku dokumentaciju o neplodnosti. Novi zakon to ne doputa. Glavnim je krivcem za neizglasavanjem takva zakona, kako u medijima, tako i u javnosti, proglaena Crkva, koja je pak u izradu novog prijedloga bila ukljuena od poetka. Za razliku od Crkve, u izradu prijedloga novog zakona nisu bile ukljuene osobe s problemom neplodnosti,

kojima je zakon namijenjen, ali ni udruge koje se intenzivno bave tom problematikom, dok se struka otro protivila njegovu donoenju. Iako se udruga Roda obratila Ministarstvu zdravstva s molbom da ih ukljui u radna tijela za izradu zakona, odgovor nikada nije dobila. Zbog svih je tih injenica, koje nikako ne idu na ruku osobama koje se bore s neplodnou, prije poetka sjednice Vlade 8. lipnja Udruga Roda uputila peticiju sa 5.000 potpisa da se donoenje takva zakona skine s dnevnog reda. Iako se govorilo kako e se sporne odredbe mijenjati, posebice ona o nemogunosti zamrzavanja zametaka, to se nije dogodilo. Prijedlog je izglasovan i to sa 70 od ukupno 153 saborske ruke "za". Odmah nakon donoenja Zakona graani i lanovi Udruge Roda zapoeli su zagrebaki prosvjedi. Sa transparentima Kad srce kae dijete, ne kae Hrvatska i Sram vas bilo! jo su jednom pokazali kolika je nepravda uinjena neplodnim parovima. Prosvjedi su nakon Zagreba organizirani i u ostalim gradovima Hrvatske Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Dubrovniku, Varadinu, Puli i Krku.

Sram vas bilo!

Udruge iskljuene

Ustavni nam je sud posljednja ansa da se neto promijeni i da se ispravi nepravda koja je ovakvim Zakonom nanesena neplodnim parovima.
KARMEN RIVOSEKI-SIMI, PRAVNICA UDRUGE RODA

Predsjednik i udruge

Predsjednik Stjepan Mesi, smatrajui da doBR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 45

ZAKONI I PROPISI I ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUTVA

DR. MIROSLAV KRAMARI, SPECIJALIST GINEKOLOGIJE I PORODILJSTVA

Kada bi oni koji su donijeli odluku o nemogunosti zamrzavanja zametaka znali koliko truda i muke treba proi ena da bi umjetnom oplodnjom ostvarila majinstvo, Neloginosti sigurno bi drugaU nizu neloginih i neravnopravnih odluka, ije razmiljali. poput nemogunosti umjetne oplodnje parovima koji nisu u braku, do odredbe po kojoj se doputa donacija sperme i jajnih stanica, ali donatori nee biti anonimni, najspornija je injenica to on predvia oplodnju samo tri jajne stanice pacijentice u jednom postupku. To znai da mogunost zamrzavanja zametaka nije predviena, iako se ona do sada koristila u praksi i poveavala uspjenost svakog postupka za deset posto. Dr. Miroslav Kramari, specijalist ginekologije i porodiljstva, smatra da, ako elimo voditi pronatalitetnu politiku, trebamo imati liberalan zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Kae kako ga je donesena odluka o nemogunosti zamrzavanja zametaka neugodno iznenadila, jer se time smanjuje mogunost zaea, ali i stvaraju veliki dodatni trokovi neplodnim parovima. - Kada bi oni koji su donijeli takvu odluku znali koliko truda i muke treba proi ena da bi putem umjetne oplodnje ostvarila majinstvo, mislim da bi drugaije razmiljali. Rije je prije svega o psihikoj traumi, ali i bolnom postupku uzimanja jajnih stanica te mukotrpne i skupe hormonske terapije istie dr. Kramari. Novi zakon teti zdravlju ena pa e znatno smanjiti broj djece roene zahvaljujui postupcima medicinski potpomognute oplodnje. - Takav Zakon nikom ne odgovara ni struci ni oboljelima. Ljudi s problemom neplodnosti oajni su. Takav zakon nema nijedna zemlja i smatram da je to zloin nad enskim organizmom! kae Karmen Rivoseki-Simi, pravni-

neseni Zakon o umjetnoj oplodnji graane dovodi u neravnopravan poloaj, Ustavnom je sudu podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti i to zbog injenice to onemoguava umjetnu oplodnju parovima koji ive u izvanbranoj zajednici. Prvi je to put da se Predsjednik Republike koristi svojim zakonskim ovlastima i pokuava osporiti neki zakon na Ustavnom sudu. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je i enska mrea Hrvatske, dok je Udruga Roda predsjedniku Mesiu uputila pismo s molbom neka u procjenu ustavnosti ukljui i najvei problem ovog zakona nemogunost zamrzavanja zametaka - problem koji je sutinski za uspjeh medicinski potpomognute oplodnje. Upravo je zbog te injenice novi zakon proglaen najrestriktivnijim u Europi, a iako je slian problem imala i Italija, sporne odredbe identine odredbama naeg novog zakona talijanski je ustavni sud proglasio neustavnima.

ca Udruge Roda, dodajui kako e ena nakon svakog neuspjenog pokuaja morati na ponovnu hormonsku stimulaciju, umjesto da se iskoriste zamrznuti zameci. Iako je ve i pri prvoj raspravi o prijedlogu novoga Zakona na sjedinici Sabora ministar zdravstva Darko Milinovi jasno dao do znanja kako ostaje pri svojem vrstom stavu izvanbrani partneri nee imati pravo na umjetnu oplodnju, a zamrzavanje zametaka nee biti mogue jer je bioloki dokazano da je zametak ljudsko bie te se ne moe pristati na njegovo kasnije unitavanje sad izjavljuje kako je ipak spreman na ustupke. Najavio je kako e se tijekom postupka medicinske oplodnje zameci u posebnim uvjetima ipak moi zamrzavati. Primjerice, u uvjetima kada se oplodi jajna stanica i stvori zametak, a eni se zbog zdravstvenih razloga, poput krvarenja, ne moe vratiti u maternicu, on se smije zamrznuti dok ena ne bude u zdravstveno optimalnom stanju. Ta bi se odluka, prema njegovim rijeima, regulirala pravilnikom, dok parovi koji ve imaju zamrznute zametke mogu iste slobodno koristiti jer se novi zakon na njih ne odnosi. No strunjaci iz podruja medicinski potpomognute oplodnje, kojima su u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi predstavljeni novi pravilnici, zbog niza nejasnoa do kraja rujna, odnosno dok se zakon nepone provoditi, nee izvoditi postupke umjetne oplodnje. Dozvolu za zamrzavanje zametaka u posebnim sluajevima ne smatraju osobitim, ali je smatraju ipak minimalnim napretkom. - Teka je diskriminacija uinjena parovima koji ive u izvanbranoj zajednici i koji prema ovom zakonu ne mogu ii na postupak umjetne oplodnje. S druge strane, nemogunost zamrzavanja zametaka ide na tetu buduih majki, odnosno ena koje se moraju podvrgavati bolnim postupcima pri svakoj slijedeoj oplodnji istie SDPov saborski zastupnik Igor Dragovan, dodajui kako su u izradu Zakona trebale biti ukljuene udruge koje zastupaju osobe s tim problemom, ali i lijenici koji imaju vrlo ozbiljne strukovne primjedbe na njega. SDP-ova zastupnica Biljana Borzan, lijenica po struci, kae kako je u zakonu najspornije to to se parovima koji su u izvanbranoj zajednici, a koja je po naem zakonu ravnopravna branoj, ne daje mogunost da na ovaj nain postanu roditelji.

Iznimke

Svi oni koji su digli ruku za takav zakon bit e odgovorni za to to e se u naoj zemlji znatno smanjiti mogunost dolaska na svijet zdrave i vesele umjetno zaete djece.
DR. BILJANA BORZAN, SABORSKA ZASTUPNICA SDP-a

Na tetu majki

46 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

- To je neto zbog ega bi Ustavni sud trebao reagirati i ponititi zakon, jer se njime direktno utjee na smanjenje ansi da parovi koji nemaju djece ikad postanu roditelji kae dr. Borzan. Ocjena ustavnosti bit e gotova najranije za est mjeseci jer Ustavni sud i dalje prima zahtjeve za ocjenu ustavnosti, pa se oekuje da procedura nee poeti prije sredine rujna. Postupak ocjene ustavnosti bilo kojega zakona ne moe biti ubrzan. l

Istine i lai o umjetnoj oplodnji

Udruga Roda tiskala je letak Lai i istine o medicinski potpomognutoj oplodnji, kojim je prije stavljanja na dnevni red konanoga prijedloga zakona o medicinskoj oplodnji po hitnoj proceduri eljela upozoriti saborske zastupnike, ali i javnost na pogrene interpretacije predlagatelja. Prenosimo dijelove iz toga letka:

Jajaca
LA: Dovoljno je oploditi tri
jajne stanice za uspjenost postupka izvantjelesne oplodnje.

Odbaeni embriji
LA: Postupak umjetne
izvantjelesne oplodnje unitava ivote jer neki embriji budu odbaeni.

ISTINA: To ovisi o eni i dijagnozi.

Samo u mladih, zdravih ena s najboljom prognozom, primjerice s mukom neplodnou, dovoljan je malen broj jajnih stanica da se ne dovodi u pitanje uspjenost postupka. Zbog toga ni u jednoj europskoj zemlji nije ogranien broj jajnih stanica koje je u jednom postupku doputeno oploditi.

ISTINA: Embriji koji se prestanu razvijati u laboratoriju prvih pet dana nakon oplodnje, tj. prije nego to budu vraeni u maternicu, u 99% sluajeva nezdravi su. Oni, dakle, nisu odbaeni, nego je to najraniji stupanj spontanoga pobaaja, koji se dogaa i prirodno. i prirodno. i prirodno. i prirodno. i pr

Dijete
LA: Svaka je oploena
jajna stanica dijete.

Prava i zdravlje ena

ISTINA: Vie od 50% oploenih jajnih

stanica, a u ena u 40-im godinama i do 90%, moe biti nezdravo jer ima pogrean broj kromosoma. Zato se prestaju razvijati i zavre kao rani spontani pobaaji, bilo u laboratoriju bilo u eninu tijelu. ak i zdravi embriji imaju samo 60 do 70% izgleda za implantaciju u maternici.

LA: Ovaj zakon titi prava i zdravlje ena ISTINA: Ovaj se zakon uope ne
obazire na zdravlje i dobrobit ene jer enu tjera na dodatne postupke koji su bolni, skupi te psihiki iznimno teko podnoljivi, toliko teko da se psiholoki uinak neplodnosti usporeuje s uinkom dijagnoze i tretmana karcinoma. implantaciju u maternici.

Svako je dijete dar

Udruga Roda jo je 15. sijenja 2005. u parku Maksimir organizirala mirni prosvjed pod nazivom Svako je dijete dar kao odgovor na brouru HBK Dijete dar ili stvar: istine i zablude o umjetnoj oplodnji, tiskanu u 140.000 primjeraka i namijenjenu distribuciji obiteljima prigodom blagoslova kua. Namjera nam je bila fotografirati skupinu djece, od kojih su neka zaeta postupkom medicinski potpomognute oplodnje, i provokativnim pitanjem "pogodite tko je stvar, a tko dar" jo jedanput naglasiti injenicu koja bi svima trebala biti jasna - svako je dijete dar.

Zamrzavanje embrija
LA: Zamrzavanje je embrija ubojstvo.

Dobar zakon?

LA: Ovaj je zakon dobar ISTINA: Praksa u Italiji te djelomino u Njemakoj pokazala je da je za treinu smanjen uspjeh postupaka, povean je broj vieplodnih trudnoa te uetverostruen broj parova koji idu na lijeenje u inozemstvo. Te su statistike najporaznije u Europi.

ISTINA: Zamrzavanjem embrija eni

se omoguuje da izbjegne ponovni hormonalni tretman i bolno vaenje stanica, dok taj postupak embriju omoguuje ivot unato tomu to se odmah ne vraa u maternicu. Time se ujedno izbjegavaju i vieplodne trudnoe, koje za majku mogu biti rizine.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 47

Znanje bez granica - Strani strunjaci na skupovima koje organiziraju udruge u Hrvatskoj Dani demokratskoga obrazovanja

Dijete je prije svega dijete, a tek onda ucenik

Manifestacija je od 15. do 20. oujka 2009. odrana u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu, Varadinu i akovcu
Pie: Dragana Boljei Kneevi Udruga Slobodna kola

Demokratsko obrazovanje vue korijene iz prve slobodne kole, koja je bila prva djeja demokracija, a osnovao ju je A. S. Neill u Engleskoj 1921. Ta ista kola, pod nazivom Summerhill, i dan danas, kao i onda, ispred svojega vremena prua jedinstven model internatskoga obrazovanja djeci iz svih dijelova svijeta, ali i iz susjedstva. Prema uzoru na njih otvorene su mnoge kole diljem svijeta, a u posljednjih dvadesetak godina taj pokret iniciran odozdo dobiva sve veu vanost i sve je vie djece i roditelja koji biraju upravo taj model obrazovanja. Predstavnici kola Summerhill i Sands te uenice tih kola svojim su iskrenim i neposrednim prezentacijama i odgovorima na mnogobrojna pitanja studenata uiteljskih fakulteta i novinara autentino predstavili svoju duboku vjeru u demokratski model obrazovanja i pozvali nazone da promisle o vrijednostima i koristima toga modela za budunost ne samo Hrvatske nego i svih demokratskih drutava. Futurist Marc Luyckx Ghisi, koji je predstav48 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Drutvo znanja

kola Summerhill ujedno je i predstavnica jedne kulture koja demokraciju gaji stoljeima i u kojoj je fer ponaanje tradicija jednako koliko i pijenje aja.

ljao ideje iz svoje knjige Drutvo znanja, upozorio je na promjene i tranziciju u koju ulazimo na globalnoj razini. Ona ukljuuje i promjene ustaljenih drutvenih paradigma, u kojima je zarobljeno i samo obrazovanje. Ghisi tvrdi da drutvo i ekonomija znanja trebaju nove modele uenja, one koji gaje autentinost, kreativnost i inovativnost te pripremaju mlade za cjeloivotno uenje. Prema njegovu miljenju, demokratske slobodne kole to ve ine i ve su ispred buduega vremena. Apelirao je na Hrvatsku da bude prva u Europi koja e svoj obrazovni sustav dovesti na tu razinu, jedinu loginu za budunost. Leonard Turton uitelj je iz kole Summerhill, ali istodobno i jedan od lanova i osnivaa EUDEC-a (European Democratic Education Community), s gotovo 34 godine iskustva u demokratskim modelima obrazovanja. Tijekom predstavljanja modela demokratskih slobodnih kola i organizacije EUDEC kao zajednice koja se na razini Europe zauzima za irenje svijesti i informiranosti o tim modelima

Ispred vremena

hrvatska se javnost prvi put upoznala s tim pokretom, koji je i danas ispred svojega vremena. Iskustva iz prve ruke koja je Leonard Turton nesebino i iskreno podijelio u svojem nadahnutom izlaganju i u odgovorima na pitanja od neprocjenjive su i nemjerljive vrijednosti jer su predstavljena prvi put i u originalu, autentino i izravno. Hrvatska kao drava u tranziciji moe puno toga nauiti od samoga naina funkcioniranja demokratskih kola, u kojima se istinski potuje svatko i svatko moe biti sasluan i imati ansu da se njegov prijedlog prihvati ili odbije, no na demokratski i transparentan nain. Civilno drutvo moe funkcionirati samo u kontekstu demokracije i u tom je smislu predstavljanje ovoga modela obrazovanja, koji je zalog za demokraciju, itekako korisno i dobrodolo. Demokratske slobodne kole mahom su poele kao graanske inicijative u okviru demokratskih, civilnih drutava. Upravo je to cilj udruge Slobodna kola, da kroz svoju djelatnost mobilizira zainteresirane graane za stvaranje uvjeta za otvaranje jedne takve kole u Hrvatskoj te za demokratizaciju klasinoga kolskoga modela. l

Zalog demokracije

Drutvo i ekonomija znanja trebaju nove modele uenja, one koji gaje autentinost, kreativnost i inovativnost te pripremaju mlade za cjeloivotno uenje.
MARC LUYCKX GHISI

Organizatori
Dane demokratskoga obrazovanja organizirala je Udruga Slobodna kola, uz potporu Grada Zagreba i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva. Skupu su bili nazoni predstavnici kola Summerhill i Sands, uenice tih kola te Leonard Turton, uitelj iz kole Summerhill.

Slobodna kola
Udruga Slobodna kola osnovana je u Karlovcu u svibnju 2008. radi promicanja ideje demokratskoga obrazovanja u Hrvatskoj i u regiji, stvaranja uvjeta za otvaranje jedne takve kole, upoznavanja javnosti i struke s dobrom i uspjenom praksom takvih ustanova te implementacije onoga to je mogue u postojei klasini model obrazovanja.

Kako to funkcionira?
Demokratske su kole u slubi osnovnih vrijednosti demokracije i demokratskoga drutva. U njima uenici i djelatnici demokratski upravljaju zajednicom i sve odluke donose na demokratskim sastancima, na kojima svatko ima jednakovrijedan glas i na kojima se donose sve odluke vezane uz kolu i sve koji je polaze ili u njoj rade. Uenici na taj nain od malih nogu prakticiraju demokraciju u svakodnevnom ivotu i poslije su spremni i sposobni biti aktivni, samostalni i odgovorni lanovi ire zajednice i drave.

Oblikovanje autentine osobnosti

Svakom djetetu, koje je prije svega dijete, a tek onda uenik, prua se mogunost aktivnoga sudjelovanja u oblikovanju svoje autentine osobnosti i u izboru vlastitoga obrazovnoga puta i naina rada i uenja.

Nema ispita

Uenici sami biraju kada e, s kim i to uiti u sklopu onoga to im kola moe ponuditi. Nastava je nerepresivna, to znai da se ne mora polaziti i za to se ne dobiva nikakva kazna. Nema testiranja i polaganja ispita. To se dogaa samo na zahtjev uenika.

Bez straha i stresa

Samosvjesni

Kad se priblii vrijeme pripreme za nastavak obrazovanja, odlazak na fakultet, to je upravo ono to uenici sami trae, jer su se do tada razvili u samosvjesne i odgovorne osobe koje tono znaju to ele u budunosti i u to su sigurni jer su do toga izbora doli sami, odluujui o svakom pojedinom koraku koji ih je doveo do toga ivotno vanoga raskrija.

Stoga u daljnje kolovanje odlaze opremljeni vanim i relevantnim sposobnostima odluivanja i odgovornoga ponaanja, koje nikako ne mogu stei ako im se sve u ivotu servira i za njih odlui, bilo od strane drave bilo kod kue. Povrh drutvene prilagoenosti, stjeu i najvanije sposobnosti, a to su zadovoljstvo, unutarnji mir i srea, koji su rezultat prihvaenosti, potovanja i izostanka straha i stresa u fazi odrastanja i formiranja osobnosti.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 49

Znanje bez granica - Strani strunjaci na skupovima koje organiziraju udruge u Hrvatskoj Konferencija: Uloga mladih u izgradnji mira

Propitivanje vlastite motivacije

U Donjoj Stubici (hotel Terme Jezerica, od 24. do 28. oujka 2009.) okupilo se 50 mladih iz drava EU-a (Njemaka, Francuska, Italija, Irska, Grka, panjolska), Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija, Albanija) i sredozemne regije (Maroko, Palestina, Jordan, Izrael) koji djeluju u podruju izgradnje mira
Pie: Cvijeta Senta Centar za mirovne studije

Istaknuti profesor i aktivist za ljudska prava Brian Phillips

Konferencija je bila usredotoena na razmjenu znanja i iskustava u podrujima vezanima uz mirotvorstvo, kao to su konflikti, suoavanje s prolou te izgradnja mira. S obzirom na to da se prakse i usredotoenost te znanja i iskustva sudionika i njihovih organizacija razlikuju, konferencija je bila dobra platforma za propitivanje vlastite motivacije, izazova i ideja koje nastojimo ostvariti i pristupa koje primjenjujemo. Sudionici su imali priliku diskutirati, uiti i razmjenjivati znanja i iskustva u radu na tim temama, dobiti uvid u razliite kontekste, tekoe i naine bavljenja izgradnjom mira te razgovarati o ulozi mladih u tim procesima. Tijekom
50 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Zajednike vizije

Tijekom Konferencije ekipa Centra za mirovne studije odrala je savjetodavni sastanak s Brianom Philipsom vezan za razvoj mirovnoga obrazovanja.

konferencije uspostavljena je suradnja meu organizacijama na temelju zajednikih vrijednosti, zanimanja, ciljeva i vizija. Unutar programa konferencije i nakon temeljite rasprave izraene su preporuke vezane uz izgradnju mira koje e se zagovarati u nacionalnim politikama i strategijama za mlade. Konferencija je okupila nekoliko istaknutih domaih i stranih strunjaka kao to su Arno Truger (Austrian Studies Centre for Peace and Conflict Resolution), Brian Phillips (Amnesty International), Orli Fridman (SIT Study Abroad i Institute for Comparative Conflict Studies), Vesna Tereli (Documenta), Nicolas Moll (French Cultural Center Andr Malraux) i drugi. Osim predavanja program konferencije sadravao je i mnogobrojne tematske radionice te diskusije, to je omoguilo uenje i razmjenu iskustava u velikoj mjeri. Istaknuti profesor i aktivist za mir i ljudska prava Brian Phillips odrao je predavanje na temu Kada poinje promjena? Razmatranja izgradnje mira i nenasilne akcije (When Does Change Begin? Reflections on Peace-building and Non-violent Action) te je bio suvoditelj dviju radionica na teme Preporuke za obrazovni kurikulum izgradnje mira i Izgradnja mira kao ivotni stil, kojima su sudionici bili izrazito zadovoljni (izraeno u evaluacijskim upitnicima). Profesor Phillips sudjelovao je i u pripremnim aktivnostima konferencije dajui savjete vezane za razradu programa te je pripremio saetak predavanja koji je bio dio radnih materijala i informacijskoga paketa konferencije. Inae, on

Kad poinje promjena?

godinama surauje s Centrom za mirovne studije te svojim znanjem i iskustvom kontinuirano pridonosi edukacijskim programima osiguravajui preporuke, savjetovanje i teorijske radove. U publikaciji konferencije nai e se i njegov esej o mirovnom obrazovanju, a u razdoblju od idue dvije godine sudjelovat e u edukacijskim aktivnostima Centra za mirovne studije i promovirati rad meu partnerskim organizacijama u SAD-u. Konferencija je dio je napora Centra za mirovne studije da okupi relevantna iskustva i znanja te suradnike oko izrade preporuka i zagovaranja uvoenja tema izgradnje mira kao mjera u nacionalnu politiku za mlade i u kurikulume obvezatnoga obrazovanja. l

Organizatori
Konferenciju je organizirao Centar za mirovne studije, a partneri u organizaciji bile su organizacije Documenta centar za suoavanje s prolou, panjolsko vijee mladih i Mrea mladih Hrvatske.

Strunjak
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva financijskom potporom omoguila je dolazak Briana Phillipsa, istaknutoga profesora i aktivista za mir i ljudska prava iz Amnesty Internationala.

Uz brojne mlade aktiviste na seminaru je bio nazoan i predsjednik Mesi

Primjeri dobre prakse

U izradi je publikacija s konferencije, u kojoj e se nai glavni rezultati konferencije, preporuke s radionica i iz diskusija, primjeri dobre prakse, deklaracija konferencije te eseji predavaa koji se bave glavnim temama konferencije. Publikacija e se uputiti relevantnim domaim i stranim institucijama, suradnicima, organizacijama mladih i organizacijama koje djeluju u podruju izgradnje mira.

Mirovno obrazovanje
Centar za mirovne studije namjerava Preporuke za kurikulum mirovnoga obrazovanja prof. Philipsa predstaviti relevantnim institucijama i zainteresiranoj javnosti te zagovarati njihovo integriranje u kurikulum obvezatnoga obrazovanja u razdoblju od iduih nekoliko godina.

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 51

PORTRET AKTIVISTA

Hu Jia kineski aktivist i disident

U kucnom pritvoru u Gradu Slobode

Kad je Hu uhien, njegova ki Qianci imala je 6 tjedana i moe se rei da ju je situacija njezinih roditelja uinila najmlaom osobom koja se nala u kunom pritvoru
Pie: Christian Charles Bushill
Hu Jia aktivist za ljudska prava, dobitnik nagrade Saharov

Hu Jia ve je vie od 200 dana bio u kunom pritvoru kad je potkraj 2007. uhien pod optubom da je poticao na podrivanje drave. Dogodilo se to odmah nakon to je preko konferencijskoga poziva svjedoio o ljudskim pravima u Kini pred Pododborom za ljudska prava Europskoga parlamenta, a optunica na temelju koje je u sudskom postupku 2008. osuen na tri i pol godine zatvora govorila je o odgovornosti za davanje dvaju intervjua inozemnim medijima i pisanje pet lanaka objavljenih na Internetu.

en je nagradom Saharov za slobodu miljenja to je dodjeljuje Europski parlamenta i bio je jedan od kandidata za Nobelovu nagradu za mir. Huov je aktivizam irok posebno se zauzima za ekoloka pitanja i borbu protiv AIDS-a. I tijekom kunoga pritvora, usprkos strogim ograni52 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Optunica na temelju koje je Hu Jia osuen na tri i pol godine zatvora govorila je o dvama intervjuima inozemnim medijima i o pisanju pet lanaka objavljenih na Kandidat za Nobela Iste godine taj kineski aktivist i disident nagra- Internetu.

enjima, uspio je redovito kontaktirati sa stranim novinarima, ali i odravati svoj blog na jednoj internetskoj stranici. Zauzima se i za slubenu istragu o intervenciji protiv demonstranata na Trgu nebeskoga mira u Pekingu 1989. Upravo ove godine u lipnju 20. je obljetnica tih krvavih dogaaja i u Kini su onemogueni svi pristupi informacijama o njima, dok neki podaci do kojih se moe doi s razliitih izvora govore i o ak 10 tisua pobijenih studenata koji su tada prosvjedovali traei slobode i reforme. Hu Jiau sudilo se u godini kad su kineske vlasti, zbog Olimpijskih igara u Pekingu, posebno temeljito pratile disidente i njegov je branitelj oekivao najviu kaznu od pet godina zatvora, koliko se moe dobiti za prijestup kakav mu se pripisivao. Jedan drugi kineski disident, Yang Chunlin, koji je organizirao peticiju Traimo ljudska prava, a ne Olimpijske igre te mu se zbog toga sudilo za poticanje na podrivanje drave, osuen je, naime, u to doba upravo na maksimalnih pet zatvorskih godina.

Prava, a ne igre

Hu Jia ivi u pekinkom stambenom kompleksu pod imenom kakva li apsurda Grad Slobode, a uz njega, pod jednakim uvjetima policijske prismotre, i njegova supruga Zeng Jinyan, takoer aktivistica. U jednom od videodnevnika koje je Hu Jia za to vrijeme vodio vidi se, kako to opisuje britanski novinar koji ga je posjetio za kunoga pritvora, kako policajac hoda iza Jinyan i okrutno oponaa njezin hod izvodei majmunske pokrete. Kad je Hu uhien, njihova ki Qianci imala je 6 tjedana i moe se rei da ju je situacija njezinih roditelja uinila najmlaom osobom koja se nala u kunom pritvoru. I njezinoj majci tada je bilo doputeno tek nekoliko puta s bebom posjetiti lijenika, a etnja s djetetom bila joj je zabranjena. l
lanovi Europskoga parlamenta s podignutim posterom na kojem je rije sloboda napisana na nekoliko jezika tijekom sveanosti dodjele nagrade Saharov kineskomu aktivistu Hu Jiau 17. prosinca 2008. u Strasbourgu

Hu Jiau sudilo se u godini kad su kineske vlasti, zbog Olimpijskih igara u Pekingu, posebno temeljito pratile disidente. Uz Hu Jiaa pod jednakim uvjetima policijske prismotre ivi i supruga Zeng Jinyan, takoer aktivistica.

Ruskinja Elena Bonner, udovica nobelovca i disidenta Andreja Saharova, tijekom sveanosti dodjele nagrade Saharov

Studenti i veterani prodemokratski aktivisti okupljeni na bdjenju s upaljenim svijeama u povodu 20. obljetnice krvoprolia na Trgu nebeskoga mira u Pekingu

Nagrada Saharov
Nagradu za slobodu miljenja, kojom je Hu Jia nagraen prole godine, Europski je parlament utemeljio 1988. i dao joj ime prema ruskomu fiziaru i politikomu disidentu Andreju Saharovu. Dodjeljuje ju pojedincima i organizacijama koje su pruile vaan prinos borbi za ljudska prava i demokraciju.

Laureati nagrade Saharov

Obiljeavanju 20. obljetnice postojanja nagrade u Strasbourgu prole je godine bila nazona i Saharovljeva udovica Elena Bonner, takoer disidentica, a okupili su se i neki dotadanji laureati, meu njima kurdska politiarka Lejla Zana, bengalska feministika autorica Taslima Nasreen, nigerijska odvjetnica za ljudska prava Hauwa Ibrahim te kosovski politiar nekad poznat kao kosovski Mandela Adem Demaqi. Svojedobno je ovu nagradu dobila i predvodnica oporbe u Burmi Aung San Suu Kyi, koja je od zadnjih 20 godina 14 provela u zatvoru, a ljetos ju je hunta na vlasti u Burmi ponovno osudila na 18 mjeseci kunog pritvora, to je izazvalo lavinu otrih prosvjeda iz svijeta. Istu nagradu dobio je i bosansko-hercegovaki dnevnik Osloboenje, kojemu je nagrada Saharov dodijeljena 1993., usred najee opsade Sarajeva.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 53

pojmovnik civilnoga drutva

Pristupanost

Osnovno ljudsko pravo na kretanje

ivimo u kulturi u kojoj se tjelesna razliitost jo uvijek zatakava i osporava, u kojoj zgrade nisu nainjene po standardima koji omoguavaju neometano kretanje osoba s invaliditetom
Pie: mr. sc. Mirjana Dobranovi

U Hrvatskoj se uurbano vre pripreme za ulazak u Europsku uniju na svim razinama. Provodi se niz projekta i programa s ciljem da se senzibilizira drutveno okruje za prihvaanje, toleranciju i suivot s osobama koje se oteano kreu, odnosno da se pomogne obiteljima takovih osoba u ostvarivanju kvalitetnijeg ivota u zajednici. Pristupanost strunjaci definiraju kao rezultat primjena mjera i tehnikih rjeenja u projektiranju, gradnji i odravanju graevine i pristupa do nje, a kojima se osigurava nesmetano kretanje, boravak ili rad osobama smanjene pokretljivosti. Poiva na konceptu realizacije prostora u kojima e se svi moi nesmetano kretati, do kojih e se moi nesmetano pristupiti i bez ikakvih ogranienja moi koristiti. U okvirima tog koncepta nalaze se javne zgrade i ustanove, lokalni i meugradski transport, prehrana i oblikovanje i izrada formulara za javnu uporabu. Pojam mogunosti slobodnog i nesmetanog kretanja ne odnosi se samo na fizike zapreke kao to su stube, stubita ili preuski ulazi i izlazi u prostorijama nego se misli i na mogunost vizualnog i taktilnog naina informiranja i orijentiranja osoba s invaliditetom. Pojam slobodnog i nesmetanog kretanja definiran je kao sveobuhvatno samo po sebi razumljivo oblikovanje opeg ivotnog prostora. Kad je o gradnji rije, ne misli se samo na specijalne i skupe graevinske izvedbe prostora nego prije svega na praktian i inteligentan na54 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

to je pristupanost?

Naalost, ideja i praksa politike korektnosti postala je ideoloko i kulturno bojno polje akademske i politike Desnice i Ljevice. Stoga je danas teko biti korektan prema politikoj korektnosti. Danas glavne amerike novine odbijaju oglase za prodaju ili iznajmljivanje kua i stanova ako se, primjerice, spominje; lijepi pogled (ime se vrijeaju slijepi) ili desetak minuta etnje do tramvaja (uvredljivo za hrome).

in gradnje objekata koji je orijentiran na to jednostavniju uporabu. Mnoge zemlje lanice Europske unije obvezale su se uskladiti pristup i kretanje u javnim i parlamentarnim zgradama i prostorima u okvirima o slobodnom i nesmetanom kretanju svih ljudi. Na lokalnoj razini te se odredbe provode jo i ire. Zbog pristupanosti kao osnovnom ljudskom pravu na kretanje potrebno je voditi rauna o elementima pristupanosti:
u javnim komunikacijama za neovisno ivljenje i osobnu asistenciju u prometu (npr. 5% od ukupnih parkiralinih mjesta za osobe s invaliditetom )

Zakonski okviri EU-a

Europska unija donijela je zakonske okvire koji omoguavaju osobama s invaliditetom laku integraciju u drutvo, eli ravnopravnost i integraciju osoba s invaliditetom u drutveni ivot kao to je to omogueno drugima, eli stvaranje temelja jednakosti i pruanje jednake anse svim lanovima zajednice u svakom pogledu. Dogovori su postignuti i prihvaeni a na zemljama je lanicama da ih provedu u stvarnost. U zakonima Europske unije temeljna se prava ovih ljudi zahtijevaju i promiu, a zabranjuju se bilo kakva diskriminacija. Osim toga, potrebno je omoguiti svim jednak pristup informacijskim tehnologijama, ukloniti sve stvarne i druge prepreke i krenuti s realizacijom procesa ''design za sve''. Strategija je objavljena u obavijesti koju je Europska komisija donijela 2. lipnja 2005. godine te predloila etiri

osnovne teme na ijoj je provedbi trebalo raditi tijekom Europske 2007.: prava, predstavljanje, priznanje i potivanje. Aktualni zakonodavni okviri koji rjeavaju pristupanost graevina je: Zakon o gradnji (NN 175/03 i NN 100/04), stupio na snagu 1.1.2004. Zakon o prostornom ureenju i graditeljstvu NN 76/07 (gdje u lanku 184. I 312. propisuju kazne od 25.000 kn za projektante, a 100.000 kn za izvoae) Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05) stupio na snagu 31.12.2005. i nalae pristupanost javnih zgrada u roku od 2 godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti NN 61/07. Zakon o gradnji iz 2004. prvi put uvodi nekoliko noviteta vanih za osobe s invaliditetom u odnosu na dosadanje zakone, a to je da postoji:
obveza da graevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgraene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad (lanak 14., stavak 1.) obveza da graevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i vie stanova moraju biti projektirane i izgraene tako da je mogua njihova jednostavna prilagodba za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (lanak 14., stavak 2.) obveza da uvjete i nain nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u graevinama te uvjete i nain jednostavne prilagodbe graevina pravilnikom propie ministar zatite okolia i prostornog ureenja, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova (lanak 14., stavak 3.), pravo da se u sluaju rekonstrukcije ili adaptacije pojedinane graevine u kojoj se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetani pristup kretanje, boravak i rad moe se odstupiti od nekih bitnih zahtjeva za graevina uz pribavljenu suglasnost Ministarstva (lanak 13., stavak 1.)

Zakonski okviri u Hrvatskoj

pitanje pristupanosti u Hrvatskoj bilo je regulirano Pravilnikom o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera. Problem je bio samo u primjeni.

1982.

pravo da se u sluaju rekonstrukcije postojee graevine kojom se nepokretnoj odnosno teko pokretnoj osobi koja ima 100% tjelesnog oteenja ili najmanje 80% tjelesnog oteenja funkcije organa za kretanje i priznaje joj se pomo druge osobe u obavljanju veine ili svih ivotnih funkcija, omoguava ili olakava kretanje graevinom ne mora pribaviti graevinska dozvola (lanak 116., stavak 1., toka 3.) pravo da se za radove na stubama, hodnicima i drugim prostorima razliitih razina na pristupima graevini i unutar graevine radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja u graevini za osobe s tekoama u kretanju ako ne naruavaju funkciju i namjenu graevine, odnosno ako ne utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i/ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge radove denivelacije, ugradnja zvunih semaforskih ureaja i ugradnja taktilnih povrina u graevinama i na javno-prometnim povrinama ne mora pribavitigraevinska dozvola (lanak 116. stavak 1., toka 5.), kao i kaznene odredbe za projektante, nostrifikatore projekata, izvoae i osobe koje izdaju graevinske i uporabne dozvole te graevinskih inspektora vezano za ispunjenje odredbi iz Zakona koje se odnose na pristupanost graevina. (Prekraji izvoaa lanak 184. - Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba u svojstvu izvoaa)

Europska unija u svojem Zakljuku promie i potie zapoljavanje i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom koje bi sve zemlje lanice EU-a trebale primijeniti u svojim zakonima o ravnopravnosti osobama s invaliditetom s ostalim lanovima zajednice i, naravno, provesti ih i u stvarnom ivotu.

2003.

Primjena svih tih odredaba poela je od 1. sijenja 2004. A to se tie mogunosti, ona je postojala i prije u Hrvatskoj te treba spomenuti da je pitanje pristupanosti bilo regulirano jo 1982. Pravilnikom o prostornim standardima, urbanistikotehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera (Narodne novine, broj: 47/1982). Problem je bio samo u primjeni, osobito kod izvoaa, to namee vanost educiranja izvoaa (izvoai su esto tvrdi i nee ili ne ele suradnju) pa je uloga udruga na lokalnim razinama iznimno vana. Moda je potrebno organizirati besplatni telefon, predavanja na lokalnim razinama s udrugama. Potrebno je primijeniti odrivi koncept razvoja, gdje svi trebaju voditi brigu o tome. Znaajnu ulogu u primjeni novog Zakona o gradnji imalo je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, koje je poduzimalo niz aktivnosti:
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 55

Mogunosti od prije

Europska unija u svojem Zakljuku promie i potie jednake mogunosti za sve graane EU-a. Akcija je dio sveobuhvatnih nastojanja EU-a institucija kojima se promie jednakost i nediskriminacija u zemljama lanicama i u radu institucija Unije.

2007.

pojmovnik civilnoga drutva

obavijeteni su svi uredi dravne uprave u upanijama te Hrvatska komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu o obvezama koje proizlaze iz novih propisa izraeno je i distribuirano oko 10.000 primjeraka Prirunika o pristupanosti graevina, koji sadri oba pravilnika s komentarima i uputama za primjenu osnovan je i nainjen plan rada povjerenstva Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja za izradu novog Pravilnika o pristupanosti graevina, koji bi zamijenio i modernizirao Pravilnik iz 1982., a priprema novog Pravilnika za objavu je odreena za poetak 2004. kako bi se mogao objaviti netom novi Zakon o gradnji stupi na snagu.

Usprkos naporima koji se ulau da bi se podruje pristupanosti graevina to bolje uredilo za budua vremena, ono to novi Zakon o gradnji nee rijeiti jest:
nepristupanost postojeih graevina koje bi ili su morale biti izgraene sukladno odredbama Pravilnika iz 1982., a prema popisu iz Pravilnika iz 2003. i vlasnika prava, koja prema novom ZOG ne utjeu na pravo da se prilagodba graevina provede bez graevinske dozvole, no koja mogu sprijeiti tu istu prilagodbu u skladu s odredbama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.

Svijetli primjer
Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida tijekom 2008/2009 proveo je Projekt Pristupanost osnovno ljudsko pravo na kretanje. Podralo ga je Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, a provodio se uz suradnju s deset regionalnih sredita Drutva arhitekata i Podrunim odborima Hrvatske komore arhitekata. Sklopljen je Sporazum o suradnji te je prema Programu strunog usavravanja ta edukacija bodovana arhitektima s dva boda za njihovu licencu.

Jednake mogunosti
PRAVA (rights) podizanje svjesnosti u drutvu o pravu na jednakost i nediskriminaciju. PREDSTAVLJANJE (representation) poticanje javnih rasprava o nainima sudjelovanja podzastupljenih drutvenih skupina. PRIZNANJE (recognition) pohvalno odnoenje prema primjerima razliitosti. POTOVANJE I TOLERANCIJA (respect and tolerance) promicanje socijalne kohezije

Pristupanost kao osnovno ljudsko pravo na kretanje za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj jo uvijek nije na onoj razini koju bi jedna civilizirana zemlja trebala imati i oito je da se zajednitvom civilnog drutva, struke i izvrne vlasti mora snanije i aktivno djelovati na tom planu. Ovakav nain rada pohvalili su i europski strunjaci. l
56 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Pitate? Odgovaramo.

Povecana financijska disciplina neprofitnih

je ostalo neusklaeno s raunovodstvenim sustavima, od samog obuhvata obveznika primjene, klasifikacije elementa financijskih izvjetaja, kategorijalne neusklaenosti do metodologije priznavanja prihoda i rashoda. To su bili razlozi zbog kojih je poetkom 2008. donesena nova Uredba o raunovodstvu neprofitnih organizacija.

Postojei reto je Registar neprofitnih organizacija? gistri ne sadre elemente Pie: Ivana Jakir-Bajo dostatne za praMinistarstvo financija enje financijskih U posljednjih desetak godina raunovodstvo podataka neproneprofitnih organizacija nije se unaprjeivalo te fitnih.
Pitanje:

osobnost nisu obveznici upisa u Registar jer se upis obavlja na razini pravne osobe. Najvei broj neprofitnih organizacija upisivao se, a i nadalje e se prilikom osnivanja upisivati, u odgovarajui matini registar. Od poetka 2009. novoosnovane neprofitne organizacije obvezne su se prijaviti i u Registar neprofitnih organizacija. U ovaj Registar upisuje se iskljuivo dostavljanjem Obrasca: RNO Ministarstvu financija najkasnije 30 dana od upisa u matini registar ili drugog naina osnivanja. Sve neprofitne organizacije koje su se u matini registar upisale prije 1. sijenja 2009. bile su obvezne upisati se u Registar najkasnije do 30. lipnja 2009. Podaci iz Registra javni su i dostupni sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Dio Registra objavljivat e se i na internet skim stranicama Ministarstva financija. Registar neprofitnih organizacija sadri sljedee podatke o neprofitnim organizacijama: I. skupina podataka: obuhvaa podatke koje popunjava Ministarstvo financija, a rije je o rednom broju neprofitne organizacije iz Registra, datumu upisa, odnosno datumu brisanja iz Registra i datumu posljednje promjene II. skupina podataka: obuhvaa ope podatke o neprofitnoj organizaciji, a to su: naziv neprofitne organizacije, matini broj, osobni identifikacijski broj, registarski broj upisa u matini Registar, raun, adresa sjedita, statistika oznaka grada/opine i upanije, ifra djelatnosti, osoba za kontakt, telefon/faks, e-pota, internetska stranica III. skupina podataka: obuhvaa podatke o osobi/ osobama ovlatenima za zastupanje neprofitne organizacija IV. skupina podataka: ukljuuje podatke relevantne za bazu financijskih izvjetaja o kojima su do sada neprofitne organizacije s malim prihodima i imovinom izvjetavale Ministarstvo financija i Dravni ured za reviziju da udovoljavaju kriterijima Uredbe i nisu obvezne sastavljati i predavati financijske izvjetaje te primjenjivati raunski plan. Od poetka 2009. o tome obvjetavaju iskljuivo Ministarstvo financija putem Obrasca: RNO. l
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 57

RKP broj
Registar korisnika prorauna olakao je ministarstvima i lokalnim jedinicama odluku ije sve financijske planove i financijske izvjetaje konsolidirati, a istovremeno osigurao dosljednost obuhvata koja je nuna u statistikim analizama te bolju kontrolu nad poslovanjem prorauna i proraunskih korisnika. Ovi ne mogu predavati financijske izvjetaje ako im nije dodijeljen broj iz Registra korisnika prorauna (RKP broj). Neprofitne organizacije koje se ne upiu u Registar neprofitnih organizacija i nemaju redni broj nee biti u mogunosti predavati financijske izvjetaje Ministarstvu financija.

Sadraj Registra

Ve je tijekom prve godine primjene nove Uredbe uoena potreba za veom i aurnijom kontrolom dostave financijskih izvjetaja neprofitnih organizacija Ministarstvu financija i Dravnom uredu za reviziju za to je bilo potrebno osigurati cjelovite podatke o obveznicima primjene neprofitnog raunovodstva. S tim ciljem razmiljalo se i o povezivanju postojeih matinih registara (Registra udruga, Registra zaklada, Registra pri trgovakom sudu i ostalih matinih registara). Uz informatiku i cjenovnu zahtijevnost takva projekta, kljuni argument zbog kojega se odluilo na ustrojavanje novog registra pod nazivom Registar neprofitnih organizacija (u daljnjem tekstu: Registar) lei u injenici da postojei registri ne sadre elemente dostatne za praenje financijskih podataka neprofitnih organizacija na razini sektora kao cjeline. Obveznici upisa u Registar istovjetni su obveznicima primjene Uredbe o raunovodstvu neprofitnih organizacija, odnosno to su: udruge i njihove saveze, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, politike stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, a za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije. Podrunice sindikata, politikih stranaka i drugih neprofitnih organizacija koje nemaju pravnu

Nova Uredba

Obveznici Registra

NOVOSTI U IZDAVATVU

Mediji, kultura i civilno drutvo

Naklada Jesenski Turk, 2008., Zagreb, uredila Zrinjka Peruko, autori: Hrvoje Butkovi, Snjeana Ivanovi, Daniela Angelina Jelini, Nina Obuljen, Zrinjka Peruko (urednica knjige), Helena Popovi, Nada Zgrablji Rotar, Aleksandra Uzelac i Ana uvela Bunja
Pie: Rua Beljan

Civilno drutvo s Facebooka

Krenuli smo od ideje da je civilno drutvo neka nova vrijednost, neto za to nismo sigurni da u Hrvatskoj postoji.

Mediji, kultura i civilno drutvo knjiga je koja pokuava odgovoriti na pitanja koja se tiu civilnoga drutva analizirajui povezanosti komunikacijskih, medijskih i kulturnih aspekata s njegovim djelovanjem. Knjiga je rezultat istraivakoga projekta Mediji, komunikacije i kulturni aspekti civilnoga drutva, koji je proveden u Institutu za meunarodne odnose iz Zagreba od 2002. do 2006. Civilnim drutvom urednica i autori odluili su se baviti s obzirom na njegovu aktualnost kao nunoga temelja za razvoj demokracije, posebno u zemljama zapadnoga Balkana, koje sudjeluju u procesu stabilizacije i pridruivanja Europskoj uniji.
Pozornost je prije svega posveena primjeru Hrvatske te ulozi i razvoju civilnoga drutva u nas, s pokuajima davanja odgovora na pitanja to je civilno drutvo i ima li ga u Hrvatskoj. Ovom knjigom otvoreni su pristupi analizi civilnoga drutva koji su u nas manje esti. Knjiga je strukturirana u tri dijela, u tri fokusa, kroz koja se analizira civilno drutvo: fokus komunikacija, fokus kultura i fokus civilno drutvo. Prvi dio knjige analizira aspekte komunikacijske i medijske povezanosti s djelovanjem civilnoga drutva, odnosa izmeu masovnih medija/ multimedija, javnosti, publika i civilnoga drutva. U drugoj cjelini analizira se uloga civilnoga drutva u kulturnom sektoru i u smislu njegova utjecaja na javnu kulturnu politiku i u smislu uloge civilnoga drutva koja se ostvaruje u kulturnom
58 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Fokusi

turizmu. Trei dio knjige obuhvaa istraivanje razumijevanja civilnoga drutva u Hrvatskoj na temelju analize percepcije znaenja i uloge civilnoga drutva u kulturnom sektoru u Hrvatskoj provedene metodom fokusnih skupina. Takav viestruki pristup i mogunosti uklapanja u razliite teorijske pristupe civilnomu drutvu raskriva se u tekstovima autorica i autora zastupljenih u knjizi. Oni prije svega produbljuju pitanja koja obrauju, na pojedina od njih daju konkretne odgovore i otvaraju one pristupe koji nisu bili toliko evidentni u Hrvatskoj. Knjiga Mediji, kultura i civilno drutvo, proizala iz znanstvenoga istraivanja, rezultirala je teorijski i metodoloki dobro utemeljenim radovima i aktualnou obraene teme predstavlja vrijedan struni prilog u kojem je raspravljena uloga civilnoga drutva u razvoju demokracije, promatranoga s aspekata njegovih doprinosa demokratizaciji kulturnoga i medijskoga prostora u Hrvatskoj.

Struni prilog

U Hrvatskoj je zabrinjavajue nerazumijevanje i nepovjerenje prema samoorganiziranju graana.

civilno drutvo i europska unija

Human Rights Watch o Hrvatskoj

Human Rights Watch u Izvjeu o stanju ljudskih prava u svijetu za 2008. ocjenjuje da je Hrvatska umjereno poboljala stanje ljudskih prava u 2008. te upozorava na tekoe u povratku Srba, suenjima za ratne zloine, nasilje prema novinarima i lo odnos prema traiteljima azila. Izvjee ima 564 stranice, od kojih se pet odnosi na Hrvatsku. Povratak Srba u Hrvatsku usporen je do razine kapanja, navodi HRW. Istiu i dvojbenu nepristranost i uinkovitost domaih suenja za ratne zloine.

Prema zakljunim rijeima urednice knjige Zrinjke Peruko, istraivanje je krenulo s "idejom da je civilno drutvo mnogo vie i vanije od udruga graana, na koje ne moe biti svedeno. Od ideje da je civilno drutvo neka nova vrijednost, neto za to nismo sigurni da u Hrvatskoj postoji, a jo manje znamo kako bismo do njega mogli doi. Istraivanje je pokazalo razliite naine u kojima se civilno drutvo u Hrvatskoj ostvaruje u komunikaciji i kulturi, a i dosta zabrinjavajue nerazumijevanje i nepovjerenje prema samoorganiziranim interesima graana kroz nevladine organizacije upravo od onih koji bi im trebali pomagati u pojavljivanju njihovih potreba / interesa". Primjeri koje navodi urednica kao "samoogranizaciju graana odozdo" jesu prosvjedi srednjokolaca 2008. i masovni izlazak Zagrepana na trgove 1997. radi zatite slobode sluanja Radija 101 kao nezaobilazan oblik graanskoga samoorganiziranja. l

Vie i vanije

Ratni zloini na Kosovu

Deset godina nakon rata na Kosovu Europska bi unija trebala uiniti pritisak na Srbiju i Kosovo kako bi se razrijeio velik broj blokiranih sluajeva ratnih zloina, navodi se u najnovijem izvjeu Amnesty Internationala. Desetljee nakon zavretka rata oko 1900 obitelji na Kosovu i u Srbiji i dalje ne zna sudbinu svojih najbliih, a do danas je malo uinjeno kako bi se razrijeili ti sluajevi, zbog nedostatka novca i politike volje i na Kosovu i u Srbiji. Europska bi unija stoga trebala pozvati Kosovo na odgovornost, a Srbiji bi trebala pruiti pravnu i financijsku pomo, istie se u izvjeu.

Novi Europski parlament

Graani zemalja lanica Europske unije izabrali su 736 zastupnika novoga Europskoga parlamenta, ali je i njihov odaziv na izbore bio rekordno nizak: 42,85%. Uvjerljivi su pobjednici izbora stranke desnoga centra, okupljene u Europskoj pukoj stranci (EPP). Druga po snazi politika skupina ostaju europski socijalisti (PES), koji su u odnosu prema prijanjemu sazivu veliki gubitnici izbora. Trei su liberali, a najvei porast u odnosu na prethodne izbore ostvarili su zeleni, koji ostaju etvrta snaga u Europskom parlamentu.

Pozitivna promjena
"Masovni prosvjed srednjokolaca (i studenata ove godine, nap. ur.) pokazao je da je stasala nova civilna generacija. Interaktivna je generacija svoju njenu revoluciju organizirala preko Facebooka i blogova te SMS-om te je tako pokazala svoju interaktivnu komunikacijsku kompetenciju. U prosvjedu u kojem nije bilo nasilja (ni fizikoga ni mrnje prema onima od kojih su traili odgovore) pokazali su da razumiju vrijednost suradnje, tolerancije i civilnosti. Tek emo vidjeti koju je pozitivnu promjenu ta nova epizoda civilne svijesti u Hrvatskoj izazvala. Svaka daljnja analiza civilnoga drutva ne moe je zaobii."

Djeca rtve seksualnoga iskoritavanja

Oko 150 milijuna djevojica i 73 milijuna djeaka mlaih od 18 godina rtve su seksualnoga iskoritavanja u svijetu, navodi se u izvjeu koje je objavio njemaki ogranak UN-ove zaklade za djecu (UNICEF). Svake godine u inozemstvo se proda na stotine tisua djece, esto u seksualne svrhe, istie se u izvjeu, koje je u Berlinu predstavio UNICEF-ov ambasador dobre volje Roger Moore. Prema UNICEF-ovim podacima, od 60 do 100 tisua djece rtve su seksualne industrije na Filipinima, a u Bangladeu rtva seksualnoga iskoritavanja prosjeno ima 13 godina. Na turistikim plaama Kenije 15 tisua djece svakodnevno se prostituira i rtve su stranih turista iz bogatih zemalja.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 59

civilno drutvo i europska unija

Varaju kupce avionskih karata
Petnaest zranih kompanija i dvadesetak mrenih mjesta koji prodaju zrakoplovne karte i dalje nastavlja zavaravati potroae, unato zahtjevima Europske komisije da se to promijeni. Istraga Europske komisije poela je u rujnu 2007., kada je inicijalna studija pokazala da je treina ljudi koji karte kupuju internetski na neki nain bila zavarana. ak 137 mrenih mjesta pogreno je informiralo potroae zuju da je svatko tko pokuava pomoi ljudima u eenija u smrtnoj opasnosti.

Nove arulje s puno ive

Vodee nevladine organizacije za zatitu potroaa upozorile su na nedostatke prelaska na nove, energetski uinkovite arulje. Naime od 1. rujna klasine arulje s uarenim nitima bit e zabranjene u svih 27 zemlja EU. arulje od 40 i 25 watta izai e iz uporabe do 2012., a sve energetski neuinkovite arulje nestat e do 2016. Nove arulje traju oko 15 puta dulje, a mogu utedjeti i do 80 posto energije koja se koristi za rasvjetu, ali imaju visok udio ive. Stoga je Europska komisija pozvana da smanji vrijednosti ive i uvede bolji sustav reciklae. Trenutni prag za koliinu ive u arulji je 5 mg, a novim tehnologijama mogao bi biti smanjen na 1 do 2 mg ive.

Bacali slatkie iz zrakoplova

Nevladina organizacija za borbu protiv siromatva CARE u suradnji sa berlinskom zranom kontrolom organizirala je sredinom kolovoza 'izbacivanje slatkia' u znak sjeanja na slatkie koje su Zapadni saveznici izbacivali iz zrakoplova stanovnicima zapadnog Berlina tijekom sovjetske blokade. 2009. biljeava se 60 godina od uspostave zranog mosta iznad Berlina, a organizacija CARE je tom prigodom izbacila 700 paketa slatkia mnotvu okupljenom na prigodnoj manifestaciji. Tijekom trajanja Berlinskog zranog mosta CARE je dostavila izgladnjenim Berlinanima vie od 200 tisua paketa, koji su postali sinonimom za humanitarnu pomo.

o cijenama ili ih je na neki drugi nain zavaravalo. Godinu dana poslije njih 115 ispravilo je pogreke. to se tie tvrtki, Bruxelles je zadovoljan Iberijom, SAS-om, TAP-om, Finnairom, Air Maltom i Taromom, a meu onima koje su se nastojale rijeiti uoene probleme jesu i Lufthansa, Alitalia, Air Lingus, Austrian Airlines, Lot, Brussels airlines, Swiss, Ryanair i Easyjet.

Ubijena Estemirova
Natalija Estemirova, istaknuta ruska aktivistica za ljudska prava, ubijena je 15. srpnja u ruskoj kavkaskoj republici Inguetiji. Oteta je i ugurana u kombi dok je izlazila iz svoje kue u Groznom, glavnom gradu eenije. Nakon nekoliko sati pronaeno je njezino tijelo s prostrijelim ranama u glavi i prsima. Estemirova se za rusku nevladinu organizaciju za zatitu ljudskih prava "Memorial" i u uskoj suradnji s Human Rights Watchom bavila istraivanjem stotina sluajeva navodnih otmica, muenja te likvidacija koje je provodila ruska vojska i milicija u eeniji. 2007. organizacija HRW je Estemirovu proglasila vodeim borcem za ljudska prava unutar programa "Glasovi za pravdu".

Vie ena u EU parlamentu, ali nedovoljno

Nedavni europski izbori doveli su do blagog napretka u zastupljenosti ena u Europskom parlamentu, koji sada dostie oko 35 posto u usporedbi s oko 30 posto tijekom mandata od 1999. do 2004., ali jo uvijek nisu postigli paritet niti ak prag od 40 posto ena koji su dogovorile zemlje lanice Vijea Europe, istie se u priopenju mree nevladinih organizacija 'Lobi europskih ena' (EWL). Ta je mrea 2008. pokrenula inicijativu pod nazivom 'Kampanja 50/50 za demokraciju' koja ima cilj poveati broj ena na vodeim pozicijama u Europskoj uniji, odnosno osigurati jednaku zastupljenost ena i mukaraca u europskim institucijama radi stvaranja sudionike demokracije.

Ubijena Sadulajeva
Reporteri bez granica okirani su ubojstvom Zareme Sadulajeve, voditeljice nevladine organizacije "Save the Generation" koja je pokuala odvratiti mlade od pristupanja u naoruane separatistike skupine, i njezinog supruga, Aleka Djabrailova, ija su tijela sa prostrijelim ranama od vatrenog oruja pronaena u prtljaniku automobila u eeniji 11. kolovoza, dan nakon njihove otmice u Groznom. U isto vrijeme, novinar Malik Ahmedilov iz lokalnog tjednika na avarskom jeziku 'Hakikat' ubijen je u susjednoj regiji Dagestan. Holly Cartner, direktorica HRW za Europu i Centralu Aziju rekla je kako ovaj grozni zloin jasno poka60 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Izrael: Veterani progovorili

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je vlade zemalja Europske unije da okonaju financiranje aktivistike izraelske organizacije 'Breaking the silence' (Prekriti utnju) to okuplja izraelske ratne veterane koji su objavili studiju o navodim povredama ratnih konvencija koje su izraelski vojnici poinili u pojasu Gaze u sijenju. Oni su u lipnju objavili izvjee na 113 stranica gdje navode iskaze izraelskih vojnika koji tvrde kako su izraelske snage koristile oruja znatne vatrene moi u gusto naseljenim podrujima i namjerno unitavale imovinu Palestinaca pritom se ne obazirui na palestinske rtve. Tijekom tih napada poginulo je oko 1400 Palestinaca.

SA SVIH STRANA
Nagrade Luka Ritz
Uenici Sarah Jalui iz Osnovne kole Kuranec i Zvonimir Lapov Padovan iz rijeke Srednje kole za elektrotehniku i raunalstvo dobitnici su Godinje nagrade za promicanje tolerancije i kole bez nasilja Luka Ritz. Nagrada se sastoji od skulpture, posebnoga priznanja u obliku povelje i jednogodinje stipendije u iznosu od tisuu kuna na mjesec. kola koju polazi nagraeni uenik takoer dobiva posebno priznanje. Sarah Jelui nagraena je za organiziranje uenika "anela pomagaa", koji pomau kolegama u koli sa 60% romske djece. Zvonimir Lapov Padovan organizator je niza radionica u svojoj srednjoj koli, a meu kolegama je omiljen i zato to je uvijek spreman pomoi u uenju matematike i fizike. PP Uka, NP Sjeverni Velebit, Park uma i dvor Trakoan te PP Papuk. NP Sjeverni Velebit ukupne je povrine 109 etvornih kilometara, izrazite je raznolikosti krkih fenomena, bogat ivim svijetom te iznimnih prirodnih ljepota i iskonske divljine na razmjerno malenu podruju. Osim toga, posjetitelji u Parku imaju i mogunost aktivnoga odmora u etnjama, planinarenju, jahanju, vonji biciklom, trekingu i drugo. Dosad su nacionalni pobjednici bili Sveti Martin na Muri i urevac.

HRT bez ravnopravnosti spolova

Saborski Odbor za medije na znanje je primio Izvjee o promicanju svijesti o ravnopravnosti ena i mukaraca u emisijama HRT-a u ovoj i proloj godini koje je podnijelo Programsko vijee HRT-a, zamjerajui nacionalnoj televiziji da premalo prostora daje tematici ravnopravnosti spolova. Predstojnica Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova Helena timac Radin u raspravi je rekla da je u godinu i pol dana u Dnevniku HTV-a emitirano samo 13 vijesti koje se tiu tematike ravnopravnosti spolova i da HTV uope nije izvijestio o donoenju novoga Zakona o ravnopravnosti spolova. Vlada je prigovorila zbog emitiranja propagandnih poruka koje potiu na drutveno neprihvatljivo ponaanje prema enama.

Nagrada za korporativnu filantropiju

Ovogodinje "Nagrade za korporativnu filantropiju" osvojili su: ADRIS grupa za najbolji program, Zadruga likovnih stvaralaca za najbolji projekt, a Holcim Hrvatska je dobio posebno priznanje za kvalitetu u pristupu filantropiji. Nagrade je, uz moto "Naa se dobrota ogleda u drugima", uruila premijerka ga. Jadranka Kosor. Radi se o projektu koji promovira i potie sudjelovanje hrvatskih tvrtki u irenju i promociji filantropije u naem drutvu. Filantropija nije samo dodjeljivanje novaca to znai i promiljanje o sustavnijem odgovaranju na potrebe okoline izjavila je ga Rujana imbur Baki, predsjednica uduge Donacije.info.

Srebrna Marija Ivekovi

Na otvorenom prvenstvu Europe za slijepe i slabovidne, koje je od 7. do 13. lipnja 2009. odrano na grkom Rodosu, naa paraolimpijka Marija Ivekovi osvojila je srebrno odlije u bacanju diska. Ivekovi je s hicem od 36,15 m ula u zadnju seriju kao vodea, ali ju je u posljednjem pokuaju uspjela nadmaiti Siena Tristen iz Njemake hicem od 37,22 m. Bronano odlije pripalo je predstavnici panjolske.

Kako izbjei sukob interesa?

Transparency International Hrvatske (TIH) pokrenuo je kampanju "Kako izbjei sukob interesa" kojom graane i lokalne dunosnike ele poblie upoznati sa Zakonom o spreavanju sukoba interesa. "Rije je o Zakonu koji je jedan od temeljnih u suzbijanju korupcije. No, kako se u est godina od donoenja vie puta mijenjao, o njemu jo nismo dobili povratnu informaciju od graana ili dunosnika", kazao je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrovi. Zakon su najee krili dunosnici koji nakon dolaska na vlast u propisanom roku nisu prenijeli udjele u svojim tvrtkama ili su tijekom obnaanja dunosti pogodovali lanovima svojih obitelji.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 61

Sjeverni Velebit, odredite izvrsnosti

Nacionalni park Sjeverni Velebit pobjednik je treega hrvatskoga izbora za Europsko odredite izvrsnosti (EDEN), koje je i ove godine provela Hrvatska turistika zajednica (HTZ). U Hrvatskoj se ove godine za taj izbor kandidiralo 19 turistikih odredita, a u ui su krug uli PP Lastovsko otoje,

SA SVIH STRANA
Nasilje u medijima
Hrvatski su mediji sve ee prostor krenja djejih prava, prava na privatnost i stvaranja stereotipa o djeci, reeno je na strunom skupu Nasilje u medijima, koji je organizirao Odjel za kolstvo Matice hrvatske. Umjesto da budu mjesto afirmacije djejih i ljudskih prava, mediji su danas njihovi najei kritelji, ustvrdila je Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice za djecu. Djeca su esto protagonisti crne kronike, gdje se prikazuju ili kao rtve ili kao bezobzirni poinitelji rekla je Flego i zakljuila da je zatita djece od neprihvatljivih medijskih sadraja odgovornost cijeloga drutva.

Informatiki udbenici za slijepe

Hrvatska udruga za promicanje i razvoj tiflotehnike predstavila je udbenike za izvoenje informatike nastave prilagoene slijepim i slabovidnim osobama. Rije je o prvim udbenicima te vrste u Hrvatskoj tiskanima Brailleevim pismom te pohranjenima u digitalnom obliku. Prilagodba udbenika dio je irega projekta Informatiko opismenjivanje slijepih i slabovidnih osoba. Program edukacije u est je mjeseci besplatno zavrilo 30 polaznika, ime su dobili mogunost upisa potvrde o informatikoj pismenosti u radnu knjiicu.

Najkorumpiranije je pravosue
Najkorumpiranije je u Hrvatskoj, prema miljenju graana, pravosue, najmanje su korumpirani mediji, a ak 71% graana misli da je vlast neuspjena u suzbijanju korupcije, pokazali su rezultati istraivanja koje je Transparency International proveo u 69 zemalja. Od 1000 ispitanika njih 44% upravo je pravosue ocijenilo najkorumpiranijim. Slijede dravne slube i privatni sektor, a nakon njih predstavnika tijela i politike stranke. Inae, i u posljednja dva istraivanja 2006. i 2007. najloijim je ocijenjeno pravosue. Istraivanje je pokazalo i da je lani 4% graana Hrvatske dalo mito, to je najmanji postotak u zemljama regije, ali je istodobno dvostruko vie od postotka u Austriji. Pozitivno je to su u Hrvatskoj graani davali manje mita od graana u novim lanicama Europske unije, pa je tako, primjerice, u ekoj mito dalo 11% graana, a u Maarskoj i Rumunjskoj ak 14%.

Zahtijevamo dostojanstvo!
Amnesty International Hrvatske je pod geslom "Zahtijevamo dostojanstvo! - Vie prava, manje siromatva!" na koncertima grupe U2 u Zagrebu obiljeio poetak svog sudjelovanja u globalnoj kampanji Amnesty International za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Kampanja ima za cilj okonanje globalnog siromatva priznanjem i zatitom prava siromanih. Njome e se od vlada, drava i korporacija traiti vodstvo, odgovornost i transparentnost. Sredinji dio zahtjeva Kampanje bit e usvajanje i provedba zakona, politika i praksa koje mogu okonati neimatinu, obespravljenost i nesigurnost.

Na Harvardu katedra za homoseksualnost

Ugledno ameriko sveuilite Harvard imat e katedru posveenu studijima homoseksualnosti, lezbijstva i transseksualnosti, objavile su osobe odgovorne za tu inicijativu. Homoseksualni i lezbijski odbor Harvarda istaknuo je da e katedra omoguiti sveuilitu da "redovito poziva istaknute strunjake za prouavanje seksualnih manjina". Odsjek e biti nazvan prema F. O. Matthiessenu, profesoru s Harvarda od dvadesetih do pedesetih godina prologa stoljea, koji je poinio samoubojstvo, kako se ini, nakon smrti svojega ljubavnika, umjetnika Russella Cheneya. Katedra e biti stalna poevi od 2010.

Vatreni u kampanji za djecu

Na poziv Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti hrvatska nogometna reprezentacija ukljuila se u nacionalnu kampanju protiv tjelesnoga kanjavanja djece u subotu 6. lipnja 2009. na nogometnoj utakmici Hrvatska Ukrajina. Prije poetka utakmice i u poluvremenu na semaforu je prikazan spot kampanje. Djeca koja su vodila igrae na nogometni teren i djeca koja su dodavala loptu tijekom utakmice nosila su majice sa sloganom kampanje Trebam ljubav. Cilj je da se djeci, roditeljima, odgojno-obrazovnim i javnim ustanovama, tijelima dravne uprave i drugima skrene pozornost na zlostavljanje djece i njihovo tjelesno kanjavanje kao drutveno krajnje neprihvatljiv oblik ponaanja koje na dijete i drutvo ostavlja trajne posljedice.
62 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

Kune biljke za istiji zrak

Tri kune biljke palma Areca (Chrysalidocarpus lutescens), sabljica ili svekrvin jezik (Sansevieria trifasciata) i avolji brljan (Epipremnum aureum) posebno su uinkovite u odravanju kunoga zraka svjeim i istim, objavila je meunarodna inicijativa Biljke za ljude (PfP) sa sjeditem u Dsseldorfu. Palma Areca, biljka visine do ramena koja potjee s Madagaskara, proizvodi dovoljno kisika za jednu osobu. Svekrvin jezik pretvara ugljikov dioksid u kisik, posebice nou, te je stoga posebice koristan u spavaim sobama. avolji brljan filtrira formaldehid i ostale tetne organske sastojke iz zraka.

kampanja udruge "dodir"

"Moje pravo na komunikaciju i informaciju"

Potrebe i prava gluhoslijepih

Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir tradicionalno je obiljeila Meunarodni tjedan Helen Keller (27.6. - 03.7.2009.) s ciljem senzibilizacije ire javnosti za potrebe i prava osoba s gluhosljepoom, ovoga puta u sklopu kampanje Moje pravo na komunikaciju i informaciju. Svrha je kampanje pridonijeti kvalitetnijem, odgovornijem i participativnijem pristupu u procesu stvaranja javne politike prema gluhoslijepim i gluhim osobama, posebice razradi i izradi zakona koji e prepoznati i zatititi lingvistike i kulturoloke razliitosti osiguravajui pritom dostupnost komunikacije i informacija kao preduvjet jednakoga pristupa svim informacijama, uslugama i servisima gluhoslijepim i gluhim osobama kao to ga imaju osobe bez oteenja sluha i vida.
"Gluhoslijepa osoba treba brigu i nadzor."
Sljepoa odvaja ovjeka od stvari, gluhoa odvaja ovjeka od ovjeka, a gluhosljepoa vodi u izolaciju.
SANJA TARCZAY

Zablude
"Gluhoslijepa osoba mora biti potpuno gluha i slijepa."
Ne, to ne mora. Potpuno gluhe i slijepe osobe ine samo 1% u populaciji gluhoslijepih.

Ona treba samo povremenu podrku i/ili pomo. Samo neke trebaju stalnu pomo i podrku, a to su osobe koje su bile dugo vremena zanemarene ili koje uz oteenje vida i sluha imaju jo nekih dodatnih oteenja.

"Gluhoslijepe osobe nisu sposobne upravljati vlastitim ivotom."

"Gluhoslijepe osobe ne mogu biti zaposlenE, ne mogu biti strunjaci ili profesionalci..."

Gluhoslijepa osoba i te kako zna to eli. Mogu samostalno ivjeti, raditi, zasnovati obitelj, baviti se raznim aktivnostima i sl. Uvijek moramo potovati osobnosti i elje svake gluhoslijepe osobe. Ne smijemo ih zatiivati, govoriti i odluivati umjesto njih.

Apsolutno pogreno, uz pomo dananje prilagodjene tehnologije, uz pomo prevoditelja-vodia, gluhoslijepa osoba moe itekako biti od iznimne koristi za iru zajednicu, a posebno za zajednicu gluhoslijepih osoba. Dakle, moe biti zaposlena kao prevoditelj, kao profesor i sl.
BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 63

64 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.

BROJ 21, ljeto 2009.

Civilno drutvo - asopis za razvoj civilnoga drutva u Republici Hrvatskoj Izdava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva 10000 Zagreb, Kulanova 27 Tel. 01/2399-100 Faks 01/2399-111 e-pota info@zaklada.civilnodrustvo.hr Internetska stranica http://zaklada.civilnodrustvo.hr Za izdavaa Cvjetana Plava Mati, dipl. oec. ISSN 1845-2515; UDK 316.3 Ureivaki odbor Tihana Anevi prof. dr. sc. Gojko Beovan mr. sc. Jasmina Boi prof. dr. sc. Ivan Grdei Tony Venables dr. sc. Igor Vidaek Glavna i odgovorna urednica Cvjetana Plava-Mati, dipl. oec. Izvrna urednica Rua Beljan Lektura Petar Vukovi Ureivaki postav Kulen vizija Dizajn Produkcija 004 Tisak Tiskara Zelina Naklada: 1000 primjeraka

BR.21 - ljeto 2009. I Civilnodrutvo I 65

66 I CivilnodrutvoI BR.21 - ljeto 2009.