Glatka ploha i njena plotina

Denicija 5.9 Neka je u R

3
dan pravokutni koordi-
natni sustav
_
C;

i .

, .

/
_
. Skup o R
3
nazivamo
plohom ako za svaku to cku 1
0
o postoje otvorena
okolina \ _ R
3
od 1
0
, otvoreni skup l _ R
2
i
preslikavanje
q : l R
takvi da je . = q(r. ), (r. ) l, jednadba pres-
je cnoga skupa o \ . Jednostavnije re ceno: o R
3
nazivamo plohom ako je lokalno dio grafa neke
funkcije.
S
X
Y
Z
V
M
M '
V S
( x , y )
z = g ( x , y )
( a )
S
D
( b )
Re ci cemo da je ploha o glatka (u to cki 1
0
=
(r
0
.
0
. .
0
), .
0
= q(r
0
.
0
)) ako je pripadna funkcija q
diferencijabilna (u to cki (r
0
.
0
)).
(Drugim rije cima, ploha o je glatka cim u svakoj svojoj
to cki 1 o doputa tangencijalnu ravninu.)
Ako se za cijelu plohu o moe na ci jedno pre-
slikavanje
q : 1 R. 1 R
2
.
tako da njegova suenja udovoljavaju Deniciji 5.9,
onda se
. = q(r. ). (r. ) 1.
naziva eksplicitnom jednadbom plohe o.
Neka je G : \ R derivabilna funkcija na otvorenom
skupu \ _ R
3
sa svojstvom grad G(r. . .) ,=

0 u
svakoj to cki (r. . .) \ . Tada je skup
o = (r. . .) \ [ G(r. . .) = 0 R
3
glatka ploha. Pritom je, u svakoj to cki, gradijent
grad G(r. . .) =
_
JG
Jr
.
JG
J
.
JG
J.
_
(r...)
okomit na tangencijalnu ravninu, to odmah daje
jednadbu pripadne tangencijalne ravnine.
Primjer
Preslikavanjem
q : R
2
R. q(r. ) = r
2
+
2
.
je zadana glatka ploha (paraboloid) dana cija je
eksplicitna jednadba
. = r
2
+
2
. (r. ) R
2
.
Neka je
G : R
3
R. G(r. . .) = r
2
+
2
+ .
2
1.
Tada je skup
o = (r. . .) R
3
[ r
2
+
2
+ .
2
= 1 R
3
ploha. Ta ploha je glatka jer je za svaku to cku
(r. . .) o
grad G(r. . .) = 2r. 2. 2. , =

0 .
Napomena: Ovdje je o sfera, tj. ploha koja je unija
dvije plohe o
1
i o
1
cije su eksplicitne jednadbe
o
1
...... =
_
1 r
2

2
.
o
2
...... =
_
1 r
2

2
U nekim razmatranjima i primjenama javljat ce se
plohe poput ovih:
S
1
S
2
S
3
S
4
S
1
S
2
S
3
Uo cavamo da se radi o plohi o sastavljenoj od kon-
a cno glatkih ploha o
1
,..., o
:
tako da u to ckama
spojnih krivulja ne postoje tangencijalne ravnine (ni
normale).
Za takve plohe kaemo da su po dijelovima glatke.
Pokazuje se da je skup svih to caka takve plohe u ko-
jima nema normale plotinski zanemariv pa cemo
ga u naim razmatranjima o plonom integralu smjeti
zanemarivati.
Da bismo denirali plohinu plotinu polazimo od pret-
postavke da je plotina paralelograma odre

denoga
vrhovima 1
i
, i = 1. 2. 3. 4
1() =

1
1
1
2

1
1
1
4

Neka je, u danompravokutnomkoordinatnomsustavu

_
C;

i .

, .

/
_
, 1
i
= (r
i
.
i
. .
i
), i = 1. 2. 3. 4.
Budu ci da taj paralelogram lei u ravnini zadanoj
jednadbom
. .
1
= j(r r
1
) + (
1
).
to je
1() =
_
_
_
_
_
_

i

,

/
r
2
r
1

2

1
.
2
.
1
r
4
r
1

4

1
.
4
.
1
_
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
_
_

i

,

/
r
2
r
1

2

1
j(r
2
r
1
) + (
2

1
)
r
4
r
1

4

1
j(r
4
r
1
) + (
4

1
)
_
_
_
_
_
_
=

, +

_
_
_
_
r
2
r
1

2

1
r
4
r
1

4

1
_
_
_
_
=
_
j
2
+
2
+ 1 1 (
/
) .
gdje je
/
(tako

der paralelogram, s vrhovima 1
/
i
,
i = 1. 2. 3. 4) okomita projekcija paralelograma u
A1 -ravninu.
X
Y
Z
T
1
T
2
T
3
T
4
T
1
T
2
T
3
T
4
'
' '
'
Naime,
1 (
/
) =

1
/
1
1
/
2

1
/
1
1
/
4

=
_
_
_
_
_
_

i

,

/
r
2
r
1

2

1
0
r
4
r
1

4

1
0
_
_
_
_
_
_
=
_
_
_
_
r
2
r
1

2

1
r
4
r
1

4
r
1
_
_
_
_
.
Neka je . = q(r. ), (r. ) 1 R
2
, eksplicitna jed-
nadba glatke plohe o. Uo cimo bilo koji pravokutnik

/
_ 1 pa promatrajmo dio o
/
dio plohe o to se
okomito projicira na
/
.
Podijelimo
/
usporednicama s r- i -osi na vie
"malih" pravokutnika
/
i,
, i = 1. . :. , = 1. :.
To ce uvjetovati odgovaraju cu podjelu od o
/
na vie
"malih" ploha o
/
i,
, od kojih je svaka odre

dena suen-
jem funkcije q na
/
i,
, i = 1. . :.
x
y
z
S
S
i j
'
i j
'
i j
x y
Ozna cimo s
i,
"mali" paralelogram koji lei u tangen-
cijalnoj ravnini na plohu o u to cki (r
i
.
,
. q(r
i
.
,
))
o
/
i,
koji se okomito projicira na "mali" pravokutnik
/
i,
.
"Mali" paralelogram
i,
i "mala" ploha o
/
i,
imaju pri-
blino jednaku povrinu, naravno, pretpostavljaju ci
dovoljno sitnu podjelu pravokutnika
/
.
Zato za pripadnu povrinu uzimamo (priblino)
1(o
/
) =
:

i=1
:

,=1
1(o
/
i,
) -
:

i=1
:

,=1
1(
i,
) =
=
:

i=1
:

,=1
_
1 + j
2
i,
+
2
i,
1(
/
i,
).
Budu ci da je 1(
/
i,
) = r
i

,
, pri cemu su r
i
i
,
razmaci izme

du odgovaraju cih susjednih us-
porednica, to je
1(o
/
) -
:

i=1
:

,=1
_
1 + j
2
i,
+
2
i,
r
i

,
.
j
i,
=
Jq(r
i
.
j
)
Jr
.
i,
=
Jq(r
i
.
j
)
J
.
Sje caju ci se denicije odre

denog integrala skalarne
funkcije, uo cavamo da se na desnoj strani pojavila in-
tegralna suma skalarne funkcije
(r. )
_
1 +
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
.
pa ima smisla odre

deni integral
__

/
_
1 +
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
drd
smatrati povrinom plohe o
/
. Jasno je sada da se to
smije proiriti preko 1 na o.
Dakle, ako je . = q(r. ). (r. ) 1. eksplicitna jed-
nadba glatke plohe o. tada je
1(o) =
__
1
_
1 +
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
drd
njezina povrina.
Denicija 5.10 Neka je q : A R, A _ R
2
,
diferencijabilna funkcija, a 1 _ A zatvoreno po-
dru cje ome

deno po dijelovima glatkom jednostavno
zatvorenom krivuljom. Neka je o ploha zadana jed-
nadbom . = q(r. ), (r. ) 1. Tada njezinu
plotinu deniramo kao broj
1(o) =
__
1
_
1 +
_
Jq(r. )
Jr
_
2
+
_
Jq(r. )
J
_
2
drd.
Primijetimo da u slu caju konstantne funkcije
q(r. ) = c R na 1 dobivamo o = 1 i
1(1) =
__
1
drd.
to se slae s prije poznatom formulom.
Ako ploha o nije glatka, ali ju se moe rastaviti po
dijelovima glatkim krivuljama na kona cno mnogo "dis-
junktnih" glatkih ploha o
1
. . o
:
, onda je njezina
povrina zbroj
1(o) = 1(o
1
) + + 1(o
:
).
Uslu caju plohe o, to se okomito projicira na podru cje
1, implicitno zadane jednadbom G(r. . .) = 0, for-
mula za plotinu prelazi u
1(o) =
__
1
_
_
JG(r...)
Jr
_
2
+
_
JG(r...)
J
_
2
+
_
JG(r...)
J.
_
2

JG(r...)
J.

drd.
pri cemu nazna cene parcijalne derivacije treba
iskazati funkcijama od r i .
Napokon, formaliziramo li 1(o) =
__
1
do, smijemo
re ci da je
do =
_
1 +
_
Jq(r. )
Jr
_
2
+
_
Jq(r. )
J
_
2
drd
innitezimalni plotinski element. (Strogo, bolje bi
bilo pisati d1(o) umjesto do!).
Ploni integral prve vrste
Denicija 5.11 Neka je , : A R, A _ R
3
,
neprekidna funkcija (skalarno polje), a o _ A
glatka ploha zadana jednadbom . = q(r. ),
(r. ) 1 R
2
, na zatvorenom podru cju 1
ome

denom po dijelovima glatkom jednostavno
zatvorenom krivuljom. Tada dvostruki integral
__
1
,(r. . q(r. ))
_
1 +
_
Jq(r. )
Jr
_
2
+
_
Jq(r. )
J
_
2
drd
nazivamo plonimintegralomprve vrste skalarnoga
polja , po plohi o i ozna cujemo ga s
__
o
,do.
(Primijetimo da je oznaka u skladu s prethodnim
razmatranjem.)
Primjer 1 Izra cunati povrinu dijela stoaste plohe
= 2
_
r
2
+ .
2
koji je odre

den uvjetom 1 _ _ 2.
x
z
y
S
D
Slika 1.
Ploha o ("privilegirana" -os) i njena projekcija 1
(krug r
2
+ .
2
_ 1) na r.-ravninu prikazani su na Slici
1.
Treba izra cunati
1(o) =
__
1
_
1 +
_
J(2
_
r
2
+.
2
)
Jr
_
2
+
_
J(2
_
r
2
+.
2
)
J.
_
2
drd..
1(o) =
__
1
_
1 +
_

r
_
r
2
+ .
2
_
2
+
_

.
_
r
2
+ .
2
_
2
drd. =
__
r
2
+.
2
_1
_
2drd. =
_
2
__
r
2
+.
2
_1
drd. =
_
21(1) =
_
2:.
Primjer 2 Izra cunajmo ploni integral prve vrste
__
o
,do, ako je
,(r. . .) = r + + ..
a o dio jedini cne sredinje sfere u I. oktantu .
Budu ci da je
o.... = q(r. ) =
_
1 r
2

2
.
(r. ) 1...
_
0 _ _
_
1 r
2
0 _ r _ 1
,
X
Y
1
1
Z
to je
Jq(r. )
Jr
=
r
_
1 r
2

2
.
Jq(r. )
J
=

_
1 r
2

2
,
pa je
1 +
_
Jq(r. )
Jr
_
2
+
_
Jq(r. )
J
_
2
=
1
_
1 r
2

2
.
Prema tomu,
__
o
,do =
__
1
_
r + +
_
1 r
2

2
_
1
_
1 r
2

2
drd
polarne koordinate
= ... =
__
1
;'
_
j cos , + j sin ,+
_
1 j
2
_
1
_
1 j
2
jdjd, =
= =
3:
4
.
Napomena:
(i) Aproksimiramo li plohu o tvarnim objek-
tom kojemu je debljina zanemariva prema duini i
irini (tkanina, tanka koa, tanki lim ili sl.) gusto ce
,(r. . .), onda pripadni ploni integral prve vrste
mjeri masu toga objekta.
(ii) Ako je ploha o po dijelovima glatka i sas-
tavljena od kona cno mnogo glatkih ploha o
1
. . o
:
onda se njezin ploni integral prve vrste denira kao
pripadni zbroj, tj.
__
o
,do =
__
o
1
,do + +
__
o
n
,do.
Na kraju navedimo o ciglednu linearnost plonog inte-
grala prve vrste:
Teorem 5.11 Neka su ,. q : A R, A _ R
3
,
neprekidne funkcije, o _ A po dijelovima glatka
ploha i `. j R. Tada je
__
o
(`, + jq) do = `
__
o
,do + j
__
o
qdo.
Ploni integral druge vrste
Kao to smo uveli dvije vrste poop cenja (jedno za
skalarno, a drugo za vektorsko polje) odre

denog inte-
grala na integral po krivulji, tako uvodimo i dvije vrste
poop cenja dvostrukog integrala na integral po plohi:
Integral skalarnog polja po plohi smo denirali kao
ploni integral prve vrste;
Sada cemo denirati integral vektorskog polja po
plohi.
Sli cno slu caju krivuljnog integrala vektorskog polja
(po usmjerenoj krivulji), ovdje treba denirati pojam
usmjerene plohe. Strogo deniranje toga pojma je
komplicirano, pa cemo kratko i jednostavno, samo
pojasniti o cemu se radi.
Usmjerenu plohu cemo denirati pomo cu njezinih us-
mjerenih tangencijalnih ravnina, a usmjerenu ravninu
pomo cu njezinih normalnih vektora.
U tu svrhu najprije uo cimo da ravnina ima dvije
strane od kojih je jedna odre

dena skupom svih
(jedini cnih) normalnih vektora

:
0
, a druga skupom
svih

:
0
.
1.slika
Odabirom jedne od tih strana, tj. ili svih

:
0
ili svih

:
0
, odabrano je jedno od dvaju (neprekidnih) usm-
jerenja (ili orijentacija) promatrane ravnine.
(Mjeoviti odabir bi tvorio neko prekidno usmjere-
nje!).
Re ci cemo da je glatka ploha o usmjerena (ili ori-
jentirana) ako joj je usmjerena svaka tangencijalna
ravnina i pritom je to usmjeravanje neprekidno, tj.
opisno govore ce, u bliskim to ckama su bliski i pri-
padni normalni vektori.
Drugim rije cima, ploha o je (neprekidno) usmjerena
ako ima dvije strane i jedna od njih je odabrana.
Smijemo zamisliti da svako (neprekidno) usmjerenje
tvore svi jedini cni normalni vektori to izlaze iz
odabrane strane. Pojmovi su ilustrirani slikom 1.
( a )
( b )
2.slika
Ako ploha o nije glatka ali je po dijelovima glatka,
zahtijevamo (neprekidnu) usmjerenost svakoga
glatkog dijela i njihovu me

dusobnu suglasnost, tj.
pripadnost svih normalnih vektora to cno jednoj
strani te plohe (v. Slika 2. (a) ). (Nepostojanje
normalnih vektora u to ckama spojnih krivulja
zanemarujemo!)
Poseban slu caj jesu jednostavno zatvorene plohe
(sfera, rub geometrijskog tijela). Budu ci da one,
o cito, imaju dvije strane, vanjsku i unutranju,
tako ih i usmjerujemo, tj. ili skupom svih vanjskih
jedini cnih normalnih vektora ili skupom svih onih
unutranjih (v. Slika 2.(b)).
3.slika
Primjer 3 Mbiusova vrpca je primjer glatke plohe
koja se ne moe (neprekidno) usmjeriti.
Promatrajmo pravokutnik 1C1 pa mu zalijepimo
stranicu 1 sa stranicom 1C i to tako da smo 1C
preokrenuli i identicirali C s i 1 s 1. Dobit cemo
plohu, tzv. Mbiusovu vrpcu.
Pokaimo da Mbiusova vrpca nije usmjeriva ploha!
Odaberimo bilo koju njezinu to cku 1
0
i u njoj nor-
malni vektor

:
0
pa krenimo kroz njezine normalne
vektore u kontinuirani obilazak po nazna cenoj
(crtkanoj) jednostavno zatvorenoj krivulji.
Vrativi se u polaznu to cku 1
0
pojavit ce se normalni
vektor

:
0
. Primijetimo da pritom nismo naputali
odabranu stranu te plohe (tj. nismo prelazili preko
ruba), a na kraju-po cetku smo se nali na drugoj
strani. To, zapravo, zna ci da Mbiusova vrpca ima
samo jednu stranu.
Napomena: Promatrati samo po dijelovima glatke
usmjerene plohe. Pritom, ako je ploha o zadana
jednadbom . = q(r. ). (r. ) 1 R
2
. jedno usm-
jerenje odre

duje izbor jedini cnih normalnih vektora

:
0
(r. ) =

Jq(r.)
Jr

i
Jq(r.)
J

, +

/
_
1+
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
.
a drugo usmjerenje je onda dano vektorima

:
0
(r. ).
Plohu o usmjerenu vektorima

:
0
(r. ) ozna cujemo
sa
y
o, a u drugomu slu caju - sa
x
o.
Ako je ploha o jednostavno zatvorena, njezino usm-
jerenje vanjskim normalnim vektorima ozna cujemo
sa
x
o, a unutranjima - sa
y
o.
Napokon, ponekad cemo koristiti i oznaku d

o za

:
0
(r. )do ili

:
0
do.
Denicija 5.12 Neka je

n = n
r
. n

. n
.
) : A
R
3
, A _ R
3
, neprekidna funkcija (vektorsko polje), a
. = q(r. ), (r. ) 1 R
2
, jednadba usmjerive
glatke plohe o _ A, pri cemu je 1 zatvoreno po-
dru cje rub kojega je po dijelovima glatka jednostavno
zatvorena krivulja.
Tada dvostruki integral
__
1
_
n
r
Jq
Jr
n

Jq
J
+ n
.
_
(r. . q(r. ))drd
nazivamo plonim integralom druge vrste vek-
torskoga polja

n po usmjerenoj plohi
y
o i ozna cujemo
s
__
y
o

n d

o ili
__
o

:
0
do.
Primijetimo da su oznake posve u skladu s denici-
jom jer je
do =
_
1 +
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
drd i

:
0
(r. ) =

Jq(r.)
Jr

i
Jq(r.)
J

, +

/
_
1 +
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
.
Spomenimo da se ploni integral druge vrste
__
y
o

n d

o
u zici naziva tokom (ili uksom) vektorskoga polja

n kroz plohu o.
U slu caju usmjerene po dijelovima glatke plohe
y
o,
sukladno sastavljene od usmjerenih glatkih ploha
y
o
1
. .
y
o
:
, odgovaraju ci ploni integral druge vrste
deniramo kao pripadni zbroj, tj.
__
y
o

n d

o
def.
=
__
y
o
1

n d

o + +
__
y
o
n

n d

o .
Za ploni integral druge vrste vrijedi ovaj teorem:
Teorem 5.13 Neka su

n.

n : A R
3
, A _ R
3
,
neprekidne vektorske funkcije, o _ A usmjeriva po
dijelovima glatka ploha i `. j R. Tada je:
1)
__
x
o

n d

o =
__
y
o

n d

o ;
2)
__
x
o
(`

n +j

n ) d

o = `
__
y
o

n d

o +j
__
y
o

n d

o .
Napomena: Pridodajemo jo jedan zapis plonog in-
tegrala druge vrste. Zadamo li, formalno, jedini cne
normalne vektore na o pomo cu njihovih smjerovnih
kosinusa,

:
0
=

i cos c+

, cos ,+

/ cos = cos c. cos ,. cos .

pripadni ploni integral druge vrste ima zapis
__
y
o

n d

o =
__
o
(n
r
cos c +n

cos , +n
.
cos )do =
__
y
o
n
r
dd. + n

d.dr + n
.
drd.
U svezi s tim, podsjetimo na jo jedno deniranje
plonog integrala druge vrste.
Neka su dane neprekidne skalarne funkcije
1. Q. 1 : A R. A _ R
3
.
i dvostrana ploha o _ A, te neka

:
0
= cos c. cos ,. cos
ozna cuje jedini cni normalni vektor na odabranu
stranu o
+
plohe o u bilo kojoj to cki. Tada se pripadni
ploni integral druge vrste denira kako slijedi:
__
o
+
1dd. + Qd.dr + 1drd =
=
__
o
(1 cos c + Qcos , + 1cos )do.
(Uo cimo da na desnoj strani stoji ploni integral prve
vrste!)
Napomena: Ako je usmjeriva glatka ploha o zadana
jednadbom . = q(r. ). (r. ) 1 R. onda us-
mjerenje odre

duje jedan od jedini cnih normalnih
vektora

:
0
(r. ) =

Jq(r.)
Jr

i
Jq(r.)
J

, +

/
_
1+
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
.
Budu ci je
cos =
1
_
1+
_
Jq(r.)
Jr
_
2
+
_
Jq(r.)
J
_
2
.
onda je
do =
drd
[cos [
.
pa je
__
o
+
1dd. + Qd.dr + 1drd =
=
__
o
(1 cos c + Qcos , + 1cos )do =
__
1
(1 cos c + Qcos , + 1cos )
drd
[cos [
=
__
1
(1
cos c
[cos [
+ Q
cos ,
[cos [
+ 1
cos
[cos [
)drd.
Primjer 4 Izra cunajmo ploni integral druge vrste
__
o
+
r
2
dd. +
2
d.dr + .
2
drd.
pri cemu je o
+
vanjska strana desne polusfere
o sredinje sfere zadane jednadbomr
2
+
2
+.
2
= c
2
.
X
Y
Z
( n
0
)
1
- ( n
0
)
2
S
2
= S
2
+
S
1
= S
1
+
a
a
O
4. slika
Rastavimo desnu polusferu o na dvije plohe.
o = o
1
' o
2
, gdje je
o
1.2
....
1.2
= q
1.2
=
_
c
2
r
2

2
.
(r. ) 1...
_
c _ r _ c
0 _ _
_
c
2
r
2
.
Budu ci da je o
+
vanjska strana, to je o
+
=
y
o
1
'
x
o
2
,
pa po Teoremu 5.13 slijedi
__
o
+

n d

o =
__
y
o
1

n d

o +
__
x
o
2

n d

o
=
__
y
o
1

n d

o
__
y
o
2

n d

o .
Traene parcijalne derivacije jesu
Jq
1.2
(r. )
Jr
=
(r
_
c
2
r
2

2
.
Jq
1.2
(r. )
J
=
(
_
c
2
r
2

2
.
Time smo pripremili sve za za izra cunavanje. Dakle,
__
o
+
r
2
dd. +
2
d.dr + .
2
drd =
=
__
o
1
(r
2
cos c
1
+
2
cos ,
1
+ .
2
cos
1
)do
__
o
2
(r
2
cos c
2
+
2
cos ,
2
+ .
2
cos
2
)do
=
__
1
_
r
2
_

Jq
1
Jr
_
+
2
_

Jq
1
J
_
+ .
2
_
drd
__
1
_
r
2
_

Jq
2
Jr
_
+
2
_

Jq
2
J
_
+ .
2
_
drd
=
__
1
_
r
2
2r
_
c
2
r
2

2
+
2
2
_
c
2
r
2

2
_
drd =
polarne koordinate
=
__
1
'
_
2j
3
cos
3
,
_
c
2
j
2
+
2j
3
sin
3
,
_
c
2
j
2
_
jdjd,
= 2
_
:
0
_
_
cos
3
, + sin
3
,
_
_
c
0
j
4
dj
_
c
2
j
2
_
d, = =
:c
4
2
.
(Izra cunajte ovaj ploni integral druge vrste ne ras-
tavljaju ci plohu o!
Uputa: Odabere li se 1 -os povlatenom, o doputa
eksplicitnu jednadbu = /(.. r).)
Ostrogradski - Gaussova formula
Ovdje cemo povezati trostruki integral po podru cju
\ R
3
s plonim integralom druge vrste po njegovu
usmjerenu rubu
x
J\ .
Teorem 5.14 (Teorem o divergenciji) Neka je

n : A R. A _ R
3
.
neprekidno diferencijabilno vektorsko polje, a \ _ A
zatvoreno podru cje ome

deno po dijelovima glatkom
jednostavno zatvorenom plohom
x
o =
x
J\ us-
mjerenom vanjskim normalama. Tada vrijedi
Ostrogradski-Gaussova formula
___
\
div

nd\ =
__
x
J\

n d

o ( =
__
J\

:
0
do).
Napomena:

Cesto se Ostrogradski-Gaussova for-
mula zapisuje pomo cu skalarnih funkcija. Neka su
1. Q. 1 : A R
neprekidno derivabilne funkcije na okolini A
zatvorenog podru cja \ 1
3
, rub J\ kojega je
po dijelovima glatka jednostavno zatvorena ploha.
Tada je
___
\
_
J1
Jr
+
JQ
J
+
J1
J.
_
drdd. =
=
__
J\
(1 cos c + Qcos , + 1cos ) do.
gdje su cos c. cos ,, cos smjerovni kosinusi vanjske
normale na plohu J\ .
Primjer 5 Izra cunajmo ploni integral druge vrste
__
x
o
r
3
dd. +
3
d.dr + .
3
drd
po sferi
x
o ... r
2
+
2
+ .
2
c
2
= 0 usmjerenoj van-
jskim normalama.
Imamo da je
__
x
o
r
3
dd. +
3
d.dr + .
3
drd =
__
x
o

n d

o .
pri cemu je

n = n
r
. n

. n
.
, n
r
(r. . .) = r
3
,
n

(r...) =
3
i n
.
(r. . .) = .
3
, te da smijemo primi-
jeniti Teorem o divergenciji. Prema tomu,
__
x
o
r
3
dd. +
3
d.dr + .
3
drd =
__
x
o

n d

o =
___
\
div

nd\ =
___
\
_
3r
2
+ 3
2
+ 3.
2
_
drdd. =
sferne koordinate
= =
___
\
r'
3:
2
:
2
sin o d:dod, =
3
_
2:
0
_
_
:
0
_
sin o
_
c
0
:
4
d:
_
do
_
d, = =
12:c
5
5
.
Stokesova formula
Sjetimo se Greenove formule
__
1
_
JQ
Jr

J1
J
_
drd =
_
x
J1
1dr + Qd
kojom se dvostruki integral po ravninskom podru cje
1 prevodi na krivuljni integral druge vrste po njegovu
rubu. Stavimo li

n = 1. Q . dobivamo njezin vek-
torski zapis:
__
1
_
rot

/
_
drd =
_
x
J1

nd

:
_
=
_
J1

t
0
d:
_
Stokesova formula ce biti poop cenje Greenove for-
mule na prostorno vektorsko polje

n. plohu o R
2
i
njezin rub Jo.
Prije samoga iskaza treba denirati sukladno usm-
jerenje plohe i njezina ruba.
Kao to smo se ve c dogovorili, plohu o zadanu
jednadbom
. = q(r. ). (r. ) 1 R
2
.
usmjerenu jedini cnim normalnim vektorima

:
0
(r. ) =

Jq(r.)
Jr

i
Jq(r.)
J

, +

/
_
1 + (
Jq(r.)
Jr
)
2
+ (
Jq(r.)
J
)
2
ozna cujemo sa
y
o, a usmjerenu normalama

:
0
(r. )
- sa
x
o. Usmjerimo rub J1 (po dijelovima glatku jed-
nostavno zatvorenu ravninsku krivulju) podru cja 1
pozitivno, tj. kao
x
J1 (pravilo desne ruke kad je
palac usmjeren kao vektora

/ ), pa mu pridijelimo
parametrizaciju (s porastom parametra)
x
J1...r = c(t). = (t). t [c. /].
Budu ci da se rub Jo (po dijelovima glatka jednos-
tavno zatvorena krivulja) okomito projicira na J1 i o
doputa parametrizaciju
o...:(r. ) = (r. . q(r. )). (r. ) 1.
to se usmjerenje s
x
J1 prenosi na Jo (porastom
parametra), ozna cimo ga kao
x
Jo, tj.
x
Jo...:(c(t). (t)) = j(t) =
= (c(t). (t). q(c(t). (t))). t [c. /].
Pritom govorimo da su ploha
y
o i njezin rub
x
Jo suk-
ladno usmjereni.
Dakako, u slu caju negativnoga usmjerenja
y
J1 do-
bivamo odgovaraju ce usmjereni rub
y
Jo, pa i tada
kaemo da su ploha
x
o i njezin rub
y
Jo sukladno
usmjereni. Primijetimo da se u oba slu caja radi o
potivanju pravila desne ruke kad je palac usmjeren
kao normalni vektor.
Teorem 5.15 (Stokesov teorem) Neka je

n : A
R
3
, A _ R
3
, neprekidno diferencijabilna vektorska
funkcija,
y
o _ A usmjerena po dijelovima glatka
ploha, a
x
Jo sukladno joj usmjereni rub koji je po di-
jelovima glatka jednostavno zatvorena krivulja. Tada
vrijedi Stokesova formula
__
y
o
rot

n d

o =
_
x
Jo

n d

:
_
=
_
Jo

t
0
d:
_
.
Napomena: Kako za Greenovu tako se i za
Stokesovu formulu cesto rabi skalarni zapis. U
tu svrhu, neka su
1. Q. 1 : A R. A _ R
3
.
neprekidno derivabilne funkcije, a o _ A po di-
jelovima glatka ploha s rubom Jo po dijelovima
glatkom jednostavno zatvorenom krivuljom. Tada se
pripadna Stokesova formula zapisuje kako slijedi:
_
Jo
1dr + Qd + 1d. =
__
o
(
_
J1
J

JQ
J.
_
cos c +
_
J1
J.

J1
Jr
_
cos ,+
+
_
JQ
Jr

J1
J
_
cos )do.
pri cemu su cos c, cos , i cos smjerovni kosinusi
normalnih vektora na plohu o sukladno usmjereni s
rubom Jo.
Primjer 6 Izra cunajmo cirkulaciju vektorskog polja
(r. . .)

n(r. . .) =
_
r
2

3
. 1. .
_
du usmjerenoga ruba
x
Jo plohe o zadane jed-
nadbom . =
_
2 r
2

2
.
Najprije, iz dane jednadbe slijedi
o.... = q(r. ) =
_
2 r
2

2
.
(r. ) 1 = (r. ) [ r
2
+
2
_ 2 R
2
.
Budu ci da sukladno usmjerenje (s rubom
x
Jo) na o
zna ci
y
o usmjerenu normalama

:
0
(s obzirom na q),
to
Jq(r. )
Jr
=
r
_
2 r
2

2
.
Jq(r. )
J
=

_
2 r
2

2
povla ci

:
0
(r. ) =
_
r
_
2
.

_
2
.
_
2 r
2

2
_
2
_
i
do =
_
2
_
2 r
2

2
drd.
Tako dobivamo
__
y
o
rot

nd

o =
_
x
Jo
n
r
dr+n

d+n
.
d.
Stokesova formula
=
__
o
(
_
Jn
.
J

Jn

J.
_
cos c +
_
Jn
r
J.

Jn
.
Jr
_
cos ,+ =
+
_
Jn

Jr

Jn
r
J
_
cos )do =
=
__
1
((0 0)
r
_
2
+ (0 0)

_
2
+
(0 3r
2

2
)
_
2 r
2

2
_
2
)
_
2
_
2 r
2

2
drd =
= 3
__
1
r
2

2
drd
polarne koordinate
=
3
_
2:
0
_
cos
2
,sin
2
,
_
2
0
j
5
dj
_
d, = :.