Akvaristika 1

defi1965
Digitally signed by defi1965 DN: cn=defi1965, c=YU, email=defi1965@live.com Date: 2011.03.13 14:57:34 +01'00'
Sadraj: Uvod Openito o akvaristici to je akvarij Vrste akvarija Poloaj akvarija Dijelovi akvarija -Akvarij odravanje akvarija -Filter vrste filtracija (bioloki, mehaniki, kemijski, UV sterilizacija, RO/DI) usporedna tablica kanistarskih filtera odravanje filtera -Grija (odravanje grijaa) -Rasvijeta uvod vrste rasvijete i odravanje usporedna tablica flouroscentnih cijevi -Podloga vrste podloge -Voda kemijske vrijednosti vode tvrdoa (GH, KH), kiselost (pH), ugljini-dioksid CO2, Kisik O2, Klor i Kloramin, Fosfati Duik i duikovi spojevi, BIOLOKO FUNKCIONIRANJE AKVARIJA Sindrom novog akvarija
Mjerenja parametara vode Vanost periodine izmjene vode Ribe -bioloka klasifikacija i taksonomija -izbor i nabava -transport -ishrana Artemia Tubifex Protozoa Grindal crvi Daphnia Ciklopsi Kine gliste Govee, puree srce -bolesti tablica simptoma, uzrocka i lijeenja bolesti lijekovi, UV sterilizator, Sol, Formalin, Antibiotici, Sera i Tetra lijekovi Biljke Razmnoavanje Odabir biljaka i nabava Nutrienti Bioloka dekalcifikacija Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping) Alge vrste algi i nain uklanjanja Ostali slatkovodni organizmi puevi raii Zakljuak test-pitanja za provjeru znanja toni odogovori testa
2
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
free e-book
verzija 1.0 beta pdf godina 2003
autor lic prelom dobri ilustracije karin
to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding while I've been working on this book...
to many friends from aquatica's forum
3
Uvod
Nedostatak odgovarajue literature na hrvatskom jeziku najvea je prepreka kod akvarista poetnika. Sve do sada objavljene knjige su ili starijeg datuma i zastarjelog koncepta ili loi i nejasni prijevodi knjiga sa engleskog govornog podruja. Ovdje neete nai fotografije prekrasnih ribica i opise stotina vrsta ribica, za to vam preporuam neke od jednostavnih atlasa (npr. Dr. Axelrod's Atlas of freshwater aquarium fishes). Takoer, poetnici e biti moda razoarani kompliciranim inzistiranjem na "nekim dosadnim duikovim spojevima", meutim ako ozbiljno "zagrizu" za akvaristiku ovo e im biti odskona daska da sami istrauju ono to ih zanima uz ovo prvotno poznavanje nekih osnova. Promatrao sam kroz nekoliko godina tisue i tisue pitanja koje akvaristi postavljaju, pa je ovaj tekst nastao na uzastopnom ponavljanju nekih elemenata koje ak i iskusniji akvaristi, ponekad zanemare. Slatkovodna tropska akvaristika je najjednostavnija za poetnike, stoga je ona najvie zastupljena i ovdje opisana.
4
Openito o akvaristici
to je akvarij?
Akvarij je zatvoreni komadi prirode, bioloki sustav u kojem se dogaaju procesi bitni za bioloku ravnoteu. Dakle, na cilj je simulacija prirodnih procesa kakvi se dogaaju u okoliu iz kojeg potjeu nai organizmi u akvariju. to vie uspijemo pribliiti akvarijske uvjete onima u prirodi, postajemo bolji akvaristi.
to je akvaristika?
Akvaristika trai neprestan ovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje. Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i uenja. Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovna znanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanje akvaristike. Akvaristika potie iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko u svijesti razvijen jo od 10. stoljea. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljaju prirodna kruenja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija ureenja ivotnog prostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo i funkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbol ivota i istoe, unosi svjeinu i odrava optimalnu koliinu negativnih iona koji su neophodni za zdravlje i dobro raspoloenje ovjeka. Poetkom 18. stoljea prvi akvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujui otpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao to su dvodihalice (npr. Macropodus opercularis) koje mogu izdrati duga putovanja sa vrlo malo kisika i veim temperaturnim oscilacijama poinje irenje akvaristike po svim kontinentima, a najvei procvat doivljava s tehnolokim razvojem nakon Drugog svjetskog rata. Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdje se prije svega uz pomo tehnolokog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da se uz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspjeno drati akvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u poetku intenzivno donosile iz prirodnog okolia, gdje je pri tome tek malen broj preivljavao zbog neadekvatnog prijevoza, a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U dananje vrijeme kada je velik broj prirodnog okolia uniten ili se jo vie unitava u ope globalizacijskom pokretu, akvaristika se sve vie trudi koristiti znanje za uzgoj riba i odravanje akvarija, pa tako i ouvanje prirode. Tehnologija nam je samo pribliila prirodu i pokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijeniti pretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna to znai poremeen ekoloki sustav i koliko se truda treba uloiti da se vrati u normalu, a i esto sve ode u nepovrat. Pokuajte samo zamisliti to bi znaila aica nafte u akvariju, zbog toga uvajte prirodu, jer o njoj ovisi i va akvarij. Akvariju je potrebna voda, ista voda koju je teko dobiti unato sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji Feng Shui, akvarij u domu donosi sreu i novac, ako je pravilno postavljen...s toga puno sree i novca
5
Vrste akvarija
Akvarije moemo podijeliti na nekoliko vrsta. Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boati (brakini) akvariji. Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji se takoer dijele po vrsti organizama koje drimo, pa tako susreemo biotopne ili zemljopisne akvarije koji sadre odreene vrste organizama sa jednog biotopnog podruja (npr. akvarij podruja Amazone sadri biljke i ribe amazonskog sliva, a uvjeti su odreeni svojstvima kao i u prirodnom okoliu). A druga su vrsta drutveni ili zajedniki akvariji koji sadravaju organizme bez obzira na njihovo prirodno porijeklo i kojima su potrebni slini uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji i najraireniji meu akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijalizirani akvariji: Karantenski akvarij ima namjenu lijeenja i preventivne karantene kod unosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji slue za mrijest, razmnoavanje i uzgoj mladih riba.
Poloaj akvarija
Prije nego to nabavite akvarij morate znati gdje ete ga postaviti. Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi kod poloaja su na prvi pogled beznaajni, ali morate znati da akvarij veliine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjen moe teiti i preko 500kg. Dakle, povrina na kojoj e stajati mora biti vrsta, bez vibracija i za vee akvarije je potrebno napraviti statistiki proraun vrstoe poda. Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobiajenom kretanju po prostoriji. U akvariju izloenom direktnoj sunevoj svjetlosti razvijaju se neeljene alge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se moe kupiti u specijaliziranim prodavaonicama akvarijske opreme. Ako ga izraujete sami vodite rauna o vrstoi materijala. Takoer je vano da se postolje oslanja o pod na to vie dodirnih toaka, kako ne bi opteretili pod samo na manjem dijelu povrine. Podloga na koju lijee dno akvarij treba biti puna cijelom povrinom i amortizirajui tako da upija neravnine i sprjeava savijanje dna akvarija. Najee se koristi stiropor, pluto ili filc od pjenaste gume.
6
Dijelovi akvarija
Akvarij Konvencionalni akvariji se najee izrauju od stakla, lijepljeni su specijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da priblino duina bude duplo vea od irine i visine (npr. 100x50x50). Uz standardne oblike imamo i krune, esterokutne, zaobljenih prednjih stranica, kutne... Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sa deklariranom "nosivou" Veliina akvarija slijedi pravilo: "to vee, to bolje". U velikom akvariju promjene se dogaaju sporije, tako moete reagirati na mogue probleme, a organizmi ih tada lake podnose. Poetnicima su idealne veliine od 80L do 180L. Sve manje od toga trai vie iskustva, te pravi probleme u odravanju konstantne kvalitete vode. Vei akvariji od 200L postaju skuplji za ureenje. Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veliina vam nije ogranienje, pokuajte nabaviti akvarij duine 120 cm, to je idealno zbog duine neonskih cijevi, a dui akvariji su estetski dojmiljiviji. U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno laki, prozirniji i vri, te ih je lake savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine. Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lake nego na staklu. Akril se preporua za izrazito velike akvarije.
Odravanje staklenog akvarija Akvarij prije upotrebe dezinficirajte npr. Kalij-permanganatom (hipermangan) i dobro operite. Da bi provjerili spojeve i vrstou, napunite ga prije punjenja vodom i ostavite nekoliko dana. Zelene alge koje se nakupljaju na staklo redovno odstranjujte magnetom koji se moe kupiti u specijaliziranim akvaristikim trgovinama ili britvicom (iletom) paljivo da ne izgrebete staklo. Ukoliko je potpuno prazan, akvarij na kojem su se nakupili ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline (solna, octena...). Dobro ga isperite nakon pranja kiselinama. Za ispiranje i pranje ne koristite nikakva sredstva za pranje, ve samo istu vodu.
7
Filter
Filtere dijelimo po nainu funkcioniranja na mehanike, kemijske i bioloke filtere i po smjetaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima ulogu odravanja kvalitete vode i njene istoe optimalnom za ivot organizama. Najee se sastoje od odreenog filtrirajueg medija i pumpe koja tjera vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoa populacije organizama u akvariju. Kanisterski filter Mehanika filtracija ima zadatak oistiti vodu od sitnog otpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Za mehaniki filter kao medij se najee koriste sintetika spuva i vata. Kemijska filtracija podrazumijeva apsorbiranje odreenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenih kemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koriste aktivni ugljen, zeolit, treset. Bioloka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranje akvarija. Da biste razumjeli princip bioloke filtracije proitajte dio o biolokom funkcioniranju akvarija. Kao medij za bioloki aktivan filter koristimo upljikavu poroznu keramiku, sintetiku spuvu, "bio kuglice", porozno kamenje, siporax i slino. Spomenut u jo i intervalne filtere (wet-dry) koji koriste princip isprekidanog prelijevanja vode preko bioloki aktivnog medija. Tim postupkom omoguava se bolje prozraivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj je potreban kisik koji se topi u vodi kada pulsira preko medija u filteru. Ovakav sistem koriste napredniji visei i kanistarski filteri. Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najvie napredovali zbog jednostavnosti upotrebe i kvalitete filtriranja. Radi toga se poetnicima preporua nabavljanje tzv. "kanistarskog" filtera. Prednost ovih filtera je mogunost odabira medija, pa tako i naina filtracije. Jednostavnost odravanja, snaga filtriranja i nezauzimanje prostora u akvariju. esto poetnike od izbora ovog tipa filtera odbije neto vea cijena, ali se kroz neko vrijeme pokae kao vrlo ekonomina i funkcionalna filtracija. Neadekvatan filter u poetku donese puno vie "tete" nego koristi. Poznati proizvoai kanistarskih filtera su Visei filter Eheim (serije classic, eco, professinel, profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena (FilStar)
8
Jeftinija varijanta vanjskih filtera su visei ("hang-on", power filters) filteri koji se vjeaju na vanjsku stranicu akvarija. Visei filteri esto su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan pad vode kao povrat vode iz filtera u akvarij. Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teko montiraju zajedno s poklopcem. Poznati proizvoai viseih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems (Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters) Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manje akvarije. Unutarnji filter Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvare estetsku sliku akvarija, oteano je s njima ienje i mali je kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutni filteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previe od vanjskih kanistarskih filtera. Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjeg volumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih. Unutarnji filteri najee koriste bioloku filtraciju i mogu se sastojati samo od sintetike spuve i vanjske pumpe za zrak. Poznati proizvoai unutarnjih filtera su Hagen (Fluval Plus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera, AquariumSystems (Duetto), Tetra - Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnji filter i sastoji se od vie reetkastih ploa koje se spajaju i povezuju na jednu ili vie cijevi ispod akvarijske podloge. Cijev se spaja na protonu pumpu (powerhead) velike protonosti i snage, budui da je povrina medija, zapravo cijelo dno akvarija. Pumpa tjera vodu isisavajui je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu. Kvalitetne protone pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkulira vodu, tjerajui tok vode ispod podloge prema povrini. Na taj nain obogaujemo podlogu kisikom i pospjeavamo bioloku aktivnost. Podloga postaje bioloki filter i ujedno je obogaujemo tvarima koje kasnije iskoritavaju biljke za hranu. Miljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracija komplicirana i problematina, drugima je ovo idealan oblik filtriranja. Mane su, potreba za podlogom odreene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm), jer sa sitnim se ljunkom ovakav sistem moe zaepiti, a sa prekrupnim ljunkom gubi mo filtriranja. Istodobno, ovakav filter ne moemo lako oistiti, jer trai "raskopavanje" kompletnog akvarija, pa ukoliko doe do problema (npr. kod zaepljivanja) postaje prava bakterijska bomba. Meutim odlino se pokazuje u akvarijima s gusto zasaenim biljem, gdje se pospjeuje prozraivanje korijenja i neprestano dovoenje "svjeeg" otpada kojeg biljke koriste kao hranu. Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama istiti.
9
Ovakav tip filtracije preporuam naprednim akvaristima i onima s iskustvom. Mogue je odravati akvarij i bez filtracije, meutim u tom sluaju se moramo drati strogih pravila. Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem bioloke filtracije. Akvariji mora imati odlinu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljinogdioksida (CO2) i manji broj odreenih riba. Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.
Odravanje vode Uz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodina izmjena jednog dijela vode! O ovom najvanijem pravilu opirnije u rubrici voda, bioloko funkcioniranje akvarija.
10
ProizvoaModel
Veliina akvarija [l] 250 350 600 1000 1500 100 200 300 150 250 350 600 150 250 350 600 350 600 350 600 350 600 350 600 100 200 300 400 100 200 300 100 200 300 500 800 1000 180 300 600
EHEIMclassic 2213 classic 2215 classic 2217 classic 2250 classic 2260 ecco 2231 ecco 2233 ecco 2235 professionel 2222 professionel 2224 professionel 2226 professionel 2228 professionel 2322 professionel 2324 professionel 2326 professionel 2328 professionel 2227 professionel 2229 professionel 2327 professionel 2329 proffesionel II 2026 proffesionel II 2028 proffesionel II 2126 proffesionel II 2128 HAGENFluval MSF 104 Fluval MSF 204 Fluval MSF 304 Fluval MSF 404 Fluval 103 Fluval 203 Fluval 303 SACEMMarathon 100 Marathon 300 Marathon 500 Marathon 1000 Marathon 1500 Marathon 2000 RENAxP1 xP2 xP3
Protok Volu [l/h] men filtera [l] 440 3 620 4 1000 6 1000 12 1900 18 300 1,6 480 2,4 600 3,2 500 2,3 700 3 950 4,9 1050 7,3 500 2,3 700 3 950 4,9 1050 7,3 1050 4,9 1050 7,3 1050 1050 950 1050 950 1050 480 680 1000 1300 390 420 840 350 350 800 1000 1600 1850 750 1050 1350 4,9 7,3 4,9 7,3 4,9 7,3 3,2 4,6 6,6 8,5
Snaga [W] 8 15 20 28 50 5 5 8 8 8 25 25 8 + 150 8 + 150 25 +180 25 + 210 25 25 25 25 25 25
termo filter (integrirani grija) termo filter (integrirani grija) termo filter (integrirani grija) termo filter (integrirani grija) intervalni filter (wet/dry) intervalni filter (wet/dry) intervalni filter (wet/dry) + integrirani + 180 grija intervalni filter (wet/dry) + integrirani + 210 grija 25 25 + 180 termo filter (integrirani grija) + 210 termo filter (integrirani grija) 7 MSF (multi stage filter) 7 MSF (multi stage filter) 12 MSF (multi stage filter) 12 MSF (multi stage filter)
1,5 1,8 4,7 5,5 8,5 10 4,4 6,3 9,1
6 6 12 16 23 31 13 16 19
HYDORPrime 10 Prime 10 Prime 10
150 250 400
300 600 900
1,5 3 5
10 22 30
11
UV sterilizatori Osim klasine filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubiasta) sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (poto UV sterilizatori nisu filteri i trebaju pred-filtraciju) uinkovito unitava bakterije, gljivice, alge i viruse. Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubiastog zraenja na valnoj duini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih unitava ili sprjeava njihovu daljnju reprodukciju. Energija lampe od 30 mWs/cm2 unitava oko 99% svih uobiajenih vrsta bakterija u vodi. UV lampe se sastoje od kuita u kojem oko lampe prolazi voda u cjevicama od kvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h. Velike su prednosti ovakvih sterilizatora i njihova upotreba u akvaristici je u porastu. Mineralni i kemijski sastav vode ostaje nepromijenjen, nemogunost je predoziranja i nikakvih tetnih posljedica nema, jednostavna je upotreba, velik je spektar djelovanja protiv svih vrsta bakterijskih i virusnih bolesti akvarijskih riba i njihovih nametnika, uinkoviti su protiv nekih vrsta algi itd., a to su samo neke prednosti ovakvog tipa proiavanja vode. Za ovakvu sterilizaciju moraju se ispuniti uvjeti da prije dotoka voda mora biti oiena i bistra sa to manje estica, a nakon izlaska je preporuljivo da prolazi kroz bioloki filter koji bi sakupljao uginule mikroorganizme. -UV lampe su zatiene u neprozirnom kuitu, jer trajno oteuju vid i kou, zbog toga itajte pozorno upute proizvoaa! UV sterilizator
12
Obrnuta Osmoza i Deionizacija RO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije (hiperfiltracija) vode openito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, ve za pripremu vode.) Ovakav sistem filtracije razvijen je za vrijeme hladnog rata i poinje se primjenjivati tek krajem ezdesetih u civilne svrhe, omoguavajui teoretski iz bile koje vrste vode bilo ona morska ili slatkovodna i oneiena, dobivanje pitke i iste vode. Prvi je dio RO, koji moe biti i zaseban, a radi na principu obrnute osmoze . Sistem osmoze koriste biljke gdje vodu crpe kroz polupropusne membrane stabljika do krajnjih dijelova listova. U obrnutoj osmozi koristi se sistem prolaska vode pod pritiskom kroz mikroporozni
medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona (najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se od celuloznog acetata, poliamida i drugih materijala i imaju odreeni vijek trajanja. Kvaliteta i koliina proiene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane. Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu oienu od nekih monovalentnih iona (npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), vie-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO4 2-) i organskih tvari do 99%. Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivaki filter) koji slui dekarbonizaciji (deionizaciji) vode. Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoa. Nusprodukt je mala koliina ugljine kiseline. Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je ista i ona koja se troi kao tehniki neista voda je u najboljem sluaju 1:3. RO/DI sistemi su ovisno o mogunostima i kapacitetu ipak prilino skupi, pa ih koriste napredniji akvaristi i uzgajivai.
13
Pojednostavljeni princip rada RO filtracije Odravanje filtera Veina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod ienja pripremite sve da bi vrijeme obustavljanja rada filtera bilo to krae. Takoer kod prvog putanja biolokog filtera u pogon u novom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekuini za startanje akvarija. Tako e filter prije "sazrijeti" za bioloku filtraciju. Tekuinu moete kupiti u specijaliziranim akvarijskim trgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere se upotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok veinu obnavljamo ispiranjem u vodi. Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne estice i krhotine. Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobru uinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loi su bogati fosfatima i podiu pH vrijednost vode. Vrlo je vano, da medij koji se koristio za bioloku filtraciju paljivo operemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi unitila. Nikako ne ispirite vruom vodom ili dodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju. Primjer pranja sintetike spuve: U istu, praznu posudu prikladne veliine za pranje spuve ulijte vodu iz akvarija. Izvadite spuvu iz filtera koji mora biti uronjen cijelo vrijeme u vodu. Uronite spuvu i lagano stiite spuvu dok prljavtina ne izae iz rupica. Vratite spuvu u filter i pustite ga to prije u pogon. Nikada pretjerano ne istite spuvu ili druge medije koji slue bakteriolokoj filtraciji, jer su naseljeni neophodnim bakterijama za funkcioniranje filtracije.
14
Grija
Za toplovodne je akvarije grija neophodan. Najee se koriste potopni grijai u staklenoj epruveti s ugraenim termostatom. Uz grija je obvezan akvarijski termometar pomou kojeg kontroliramo i namjetamo eljenu temperaturu vode. Snaga grijaa uvjetovana je volumenom akvarija i prosjenoj temperaturi okoline. Prejak ili preslab grija u akvariju moe izazvati nagle temperaturne promjene. Za akvarij na sobnoj temperaturi potreban je grija jakosti 10-20%W vie od volumena akvarija u l (npr. za akvarij od 100 l koristimo grija od 120W). Za vee akvarije bolje je koristiti dva grijaa. Za akvarije u kojima je zasaeno puno biljaka koriste se i "grijui kablovi"(heating cables) koji se stavljaju ispod podloge. Na taj nain se izbjegava efekt "hladnog stopala" kod biljaka, kada je korijenje hladnije od vode, to usporava rast biljaka. U nekim su filterima ve ugraeni grijai, tako da nema potrebe za kupovanjem posebnog. Neki od proizvoaa grijaa su Jager, Hagen, Sera, Tetra, Hydor...
Odravanje grijaa Grija nemojte nikad ukljuivati izvan vode i kod izmjene vode u akvariju obvezno ga iskljuite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi sprijeili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijaa. Eventualno ienje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline).
Primijetite li napuknue na epruveti ili ''roenje'' unutranjeg djela stakla epruvete zamijenite odmah grija za novi.
15
Rasvjeta Za poetak, to je svjetlost? Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra izmeu ultraljubiaste i infracrvene valne duine. Jaina svjetla mjeri se u lumenima (L), a efektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potroak odreujemo jainom dobivene svjetlosti na potroenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu, odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (K). Ovdje dolazi do zbunjujueg psiholokog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima veu temperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obine arulje ima npr. 3200K dok dnevno sunevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH arulje ima oko 10000K.
manja temperatura svjetla
vea temperatura svjetla
Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom u rasponu od 1 do 100. CRI izraava raspon spektra u svjetlosti. Sunevo svjetlo ima CRI 100, tj. puni raspon svjetlosti.
CRI=20
CRI=60
CRI=100
Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskog biotopa i za bolji izgled akvarija. Procesi fotosinteze se takoer ne mogu odvijati bez svjetla. Intenzitet, boja i trajanje sunevog svjetla nisu isti na svim dijelovima zemaljske kugle. U veini prirodnih okolia tropskih riba trajanje dnevnog svjetla je oko 12h, pa bi toliko trebalo biti i trajanje umjetnog osvijetljenja. Duinu trajanja moemo regulirati runo ili vremenskom sklopkom (timer) mehanikom ili elektronskom. Vremenske sklopke su jeftini ureaji koji uvelike olakavaju posao ritmikog paljenja i gaenja, a organizmi u akvariju se lake naue na toan ritam dana i noi. U akvariju koristimo umjetnu rasvjetu i nju biramo prema veliini (dubini) i vrsti akvarija. Dubina i "istoa" akvarijske vode ima presudan utjecaj na koliinu i temperaturu svjetla koje dolazi do dna akvarija. Na 70 centimetara vode ve se gubi otprilike 30-40% svjetlosti, pa ako je ta voda puna neistoe i obojena (ukasta, mutna) gubitak se oituje ve u prvih desetak centimetara stupa vode. Ukoliko sami izraujete rasvjetu i poklopac ostavite si mogunosti i mjesta za dodavanje i oduzimanje rasvjetnih tijela ovisno o potrebi za jainom svjetlosnog intenziteta. U poetku su akvariji esto skromno zasaeni biljkama, pa prejaka svjetlost loe utjee na ponaanje riba koje su esto plaljive u takvom okruenju.
16
Kasnije, kada biljke izrastu i ponu praviti sjenovite dijelove, pojaate svjetlost aktiviranjem lampe. Ovakva regulacija pomae i kod mogueg pojavljivanja algi koje su esto indikator loe rasvjete. Akvarijska rasvjeta je najee najskuplji dio opreme, zato to imaju kratak vijek trajanja tako da esto, ovisno o tipu, moramo kupovati nova rasvjetna tijela. Vrste akvarijske rasvjete U slatkovodnoj tropskoj akvaristici danas se najvie koriste flourescentne cijevi za rasvjetu, pa emo stoga njima najvie i posvetiti panje. Flourescenta rasvjeta radi na principu katode koja je na jednom kraju dugake staklene cijevi ispunjene vakuumom i ivinom parom i anode na drugom kraju cijevi. Elektrina energija ionizira ivinu paru i ona poinje zraiti ultraljubiastim spektrom. Na unutranjim stjenkama staklena cijev obloena je fosforom (fosforni prah) koji potaknut zraenjem emitira vidljiv spektar, tj. svjetlost. Mjeavinom i aditivima u fosforu dobivamo eljeni raspon spektra, CRI. Nakon odreenog vremena rada katoda se "potroi" i proizvodi sve manje korisnog svjetla, pa je cijev potrebno zamijeniti novom. Za rad cijevi potreban je starter i prigunica (balast). Flourescentne cijevi su najea i najpopularnija rasvjeta, prvenstveno zbog male cijene potronje elektrine energije i dobrog intenziteta svjetla u odnosu na snagu. Velik izbor tipova specijalnih akvarijskih flourescentnih cijevi omoguava pravilan odabir ciljanog spektra svjetlosti koje nam je potrebno za akvarij. Kombinacijom odreenih cijevi razliite temperature svjetla dobivamo vei CRI. Vijek trajanja odreuje proizvoa, a kree se oko 2500-10000 radnih sati, svakako bi bilo dobro cijev zamijeniti nakon 6-9 mjeseci budui da ljudsko oko ne moe zamijetiti pad temperature svjetla. Poznati proizvoai flouroscentnih cijevi su Hagen (serija-glo cijevi), Osram (ili Sylvania), Philips... MH lampe, odnosno metal-halidne (jo ih zovu i quartz-halogen ili tungstenhalogen) su skuplji, ali i snaniji izvor svjetlosti. Rade na principu ivne pare, a za korekciju boje dodaju se elementi (jodij, indij, bromin...) koji odreuju spektar (boju) svjetla, pa otuda i naziv HQI lampe (Halide Quartz Jod) Metal halidne HQI (halide-quartz-jod) se koriste u morskoj i slatkovodnoj akvaristici. To je najsnanija vrsta rasvjete gdje prigunica pulsira naponom u lampi veim od 5000V stvarajui jak izvor svjetla slian sunevom. Koriste ih akvarijski entuzijasti u morskim, koraljnim i velikim tropskim akvarijima sa puno biljaka. To je najljepa i suncu najslinija rasvjeta. Odsjaji prelamanja povrine vode reflektiraju se na dno akvarija inei dojmljiv prizor igre svjetla i sjene. Koriste se za akvarije duboke do 70 centimetara, te su zbog velike snage idealni za biljke koje trebaju veliki intenzitet svjetla. Flouroscentne cijevi sa prigunicom
17
Montiraju se najee bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju biti odmaknuti najmanje 25cm zbog visoke temperature koju isijavaju. Ukoliko se koriste poklopci sa MH lampama, tada se moraju ugraditi hladila i ventilatori koji izbacuju vrui zrak iz kuita poklopca. Takoer su potrebne prigunice (elektronske ili magnetne)za ovaj izvor svjetlosti. Rok trajanja takvih lampi je od 5000 do 10000 sati. Pod metal halidnu rasvjetu svrstavaju se i HQL (mercury vapor) lampe koje se koriste samo u slatkovodnoj akvaristici i odline su za intenzivan rast biljaka. Jeftinije su od HQI lampi, a sastavni je dio reflektora prigunica. Halogene lampe se ne trebaju mijeati sa MH lampama, jer rade na potpuno drugom principu (halogeni ciklus pomou volframove ice). Isijavaju puno topline i ne koriste se u akvaristici zbog nepovoljnog spektra. Ostali izvori svjetlosti kao to su obine arulje sa volframovom nisu niti pogodni za upotrebu u akvarijima sa biljem.
18
Model (upotreba) AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rast biljaka)
Veliin a Diametar Snaga [Cm] * [W] 30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92 T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 8 14 15 20 25 30 40 40 8 14 15 20 25 30 40 40 14 15 20 25 30 40
temperatura [ K] 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200
Interval izmijene [h] 3000 5000 5000 7500 7500 7500 10000 10000 3000 5000 5000 7500 7500 7500 10000 10000 5000 5000 7500 7500 7500 10000
SUN-GLO (dnevno svijetlo)
30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92
MARINE-GLO (morski akvarij)
38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 121.92
FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka)
45.72 60.96 91.44 121.92
T8 T8 T8 T8
15 20 30 40
2400 2400 2400 2400
5000 7500 7500 10000
POWER-GLO (za koralje i biljke)
30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92
T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8
8 14 15 20 25 30 40 40 14 15 20 25 30 40
5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 4200 4200 4200 4200 4200 4200
3000 7500 7500 9000 9000 9000 20000 20000 7500 9000 9000 9000 9000 20000
LIFE-GLO (dnevno svijetlo)
38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68
121.92
T8
40
4200
20000
19
Podloga
Podloga u akvariju ima vie funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskog biotopa, izboru riba i biljaka. Ribe se osjeaju sigurnije, lake pronalaze hranu i skrovita. Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, privruju se korijenjem i pomou nje se razmnoavaju. U podlozi se odvijaju procesi vani za bioloko funkcioniranje akvarija. Ovisno o izboru riba, ureenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti, granulacije i oblika podloge. Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poeljan je krupniji ljunak i kamenje, kako ne bi previe mutile vodu. (npr. neki ciklidi). Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni ljunak i pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi). ljunak ne smije biti otrih rubova (mljeveni) ve rijeni, zaobljeni, da se neke ribe ne bi ozlijedile kopajui po njemu u potrazi za hranom. Veina junoamerikih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjeaju smirenije. U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bi mijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode. Ribe koje ive u mekim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenakog podrijetla koje se otapa u vodi podiui joj tvrdou.
Nasuprot njima, ribama kojima pae tvrda voda, ne odgovaraju humus i treset u podlozi, a koji pak sputaju pH vrijednost vode. Oblik podloge, a ujedno i izgled akvarija odreujemo oponaanjem prirodnog okolia riba koje uzgajamo tzv. Aquascaping. Tako da nekim ribama odgovara scenarij stjenovitog dna u kojem nalaze mjesta za skrivanje i svoj zamiljeni teritorij. Sera floradepot Drugim ribama odgovara gusto obraslo dno biljem, sa potopljenim korijenjem. Ovdje je rije i o pitanju dobrog ukusa akvarista, ali se preporua to vie oponaati prirodu, tako da su koljke, koralji i upljikavo kamenje najblae reeno nepotrebni u tropskom slatkovodnom akvariju. Takoer tu spadaju i razne figurice potopljenih brodova, kule od plastike i plastino bilje, koje akvaristi najee ne ele previe komentirati.
20
Ve gotove podloge se prodaju kao obian ljunak odreene boje i granulacije, do specijaliziranih mjeavina pripremljenih kao samostalna podloga (Sera Floradepot, Dupla K, Sachem Flourite...). Podlogu je najbolje oblikovati tako da na prednjem dijelu akvarije bude tanji sloj koji se blago uspinje prema zadnjem dijelu akvarija i njegovim kutovima. Ovakav nain podizanja podloge ima svrhu vizualnog dojma perspektive i dubine akvarija. Takoer na prednjem dijelu sadimo niskorastue biljke koje imaju manje i plie korijenje, dok u pozadini sadimo visokorastue i vee biljke koje imaju jae korijenje. Uzdizanje podloge se moe napraviti i stepenasto (terase). Debljinu sloja podloge odreuje veliina akvarija, a minimum je 4cm na prednjem dijelu stakla. Puno biljaka trai bogatu podlogu, ako su gusto zasaene onda poseemo za sloenijom mjeavinom podloge, odnosno gnojenjem. esto se prodaju razliita gnojiva za akvarijsko bilje, ali veinom su ona tekua i slue za dodavanje hranjivih tvari iskljuivo preko nadzemnih dijelova biljaka. Dakle moramo znati razliku gnojiva koje se dodaje u vodu i ono koje stavljamo u podlogu. Ako elimo akvarij gusto zasaen biljkama tad podloga treba biti deblja i sloenija. U prirodi tropsko vodeno raslinje uspijeva u podlozi bogatoj eljezom. Takva vrsta podloge zove se laterit. To je sitni ljunak slian boksitu (boksit je toksian u akvariju zbog aluminija kojim je bogat), crvene boje i siromaan humusom, a veinom ga nalazimo u tropskim predjelima nataloenog u terasama ili uljebima. Laterit je takoer dostupan kao podloga i prihrana (npr. Duplarit od Duple), mada se kod nas teko moe kupiti. Takoer, nisu svi tipovi laterita pogodni za akvarije. Prednost laterita je to zadrava eljezo koje biljke iskoritavaju u neaerobnim zonama, dakle bez prisustva kisika koji pospjeuje oksidiranje eljeza. Laterit se stavlja duboko na dno sitne podloge i ne koristi se kod podnih filtera (zbog oksidacije). U nedostatku laterita prikladna zamjena je glina. Na dno stavljamo podlogu sitnije granulacije koja slui lakem ukorijenjavanju biljaka. U takav sloj, ako je potrebno, radi gnojenja podloge stavljamo treset (eng. peat). Treset je polistratski fosil, odnosno prethodnik ugljena (kada drvee i ostale biljke trunu i raspadaju se u movarama taloi se kao organski materijal u stajaoj vodi iz kojeg nastaje treset.) Treset takoer blago sputa pH (ini kiselijom) vrijednost vode. U trgovinama se prodaje treset u granulama koji je najbolji za mijeanje u podlozi, jer ne muti vodu. Odlian izbor je ljunak vulkanskog podrijetla, tzv. Lava. Lava je kemijski inertna, a porozna struktura ini je efikasnom u procesu biolokog funkcioniranja. Tamno smea boja lave odgovara veini ukrasnih riba. Osim treseta u podlogu moemo dodati i glinu. Glina sadri malo organskih tvari i humusnih kiselina, a bogata je eljezom i kompaktna. Glina se moe dodati kao oblikovane isuene kuglice koje se u podlozi rastope. Na takvu podlogu stavljamo zavrni sloj ljunka. Ve gotove vrste gnojiva za podlogu koje se mogu pronai u naim trgovinama su Tetra InitialStick, Tetra Crypto... Podloga za akvarije u kojem e biti zasaeno malo biljaka sa dosta krupnih stijena i kamenja veinom je samo od sloja sitnog ljunka. Takvi akvariji oponaaju biotope stjenovitih afrikih jezera. Krupno kamenje i stijene u takvom akvariju moramo
21
paljivo postaviti da ne bi dolo do pomicanja i uruavanja. Ukoliko elimo postaviti kompliciranije dekore od stijena potrebno je komade uvrstiti (npr. silikonskim kitom), a takoer postavljamo stijene na amortizirajuu podlogu (stiropor) tako da se pritisak rasporedi jednolino na povrinu dna. Primjeri sastava podloga
Biotop Cryptocoryne affinis (Malaysia) C.zewaldiae, Barclaya (Malaysia) C.cordata (Thailand) Barclaya longifolia (Thailand) Cryptocoryne albida (Thailand) kvarcni ljunak, nekoriten pH 5,7 5,8 5,6 4,4 4,9 4,5 P2O3 K2O Mg Fe Mn Cu Zn ppm ppm ppm ppm ppm ppm ppm 3 3 1 2 2 1 4 3 2 2 4 1 8 6 15 3 4 1 1366 814 3,3 4,0
58,4 103,8 1,0 1,5 212 8,0 1,4 2,1
164,5 12,6 0,8 1,1 78,0 10,7 0,5 0,9 0 -
22
Voda
Akvarijska voda je najvaniji dio akvarija. U njoj ive ribe i biljke koje su se prilagoavale takvom okoliu milijunima godina, i radi toga bilo kakve nagle i velike promjene najee uzrokuju teke posljedice za organizme. Ovdje u objasniti i moda najvaniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je kruenje duika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su vani za razumijevanje tih procesa... Voda ima osobine koje dijelimo na fizike i kemijske. Fizike osobine su temperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizama koje drimo i najee se kree u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23C do 26 C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5C. Nie temperature od 18C tropske ribe ne mogu dugo izdrati, budui da su ribe hladnokrvni organizmi. Vea temperaturna variranja negativno utjeu na organizme i oni su podloniji bolestima, a i za razmnoavanje mogu imati loe posljedice. Temperatura takoer utjee i na kemijske osobine vode (koliina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazatelji kemijske kvalitete vode. Boja vode moe biti i pokazatelj biolokih procesa u akvariju. Miris vode moe biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (miris na pokvarena jaja) sugerira poveano raspadanje organskih tvari, takav akvarij treba hitno dobro oistiti i vei dio vode promijeniti. Kemijske osobine vode najee odreuju tvrdoa (karbonatna i nekarbonatna), pH (lunatost/kiselost), koliina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Veina ovih osobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem koliine jednih, utjeemo na druge. Tvrdoa vode u akvariju utjee na razvoj organizama, jer odraava koliinu soli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma i razmnoavanje. Osmotska razmjena tekuina svih organizama u vodi ovisna je o tvrdoi. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoi vode, s obzirom na morske ribe (more ima veliku vrijednost tvrdoe), a pogotovo neke tropske ribe koje ive u vrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmu riba ima velik znaaj u razvoju riblje mlai, a neke ikre pojedinih vrsta riba se uope ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ili karbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdou koja dolazi od hidrogen karbonata kalcija i magnezija). Ukupna tvrdoa (GH-General Hardness) izraava se jedinicom dH (njemaki stupanj, 1 dH = 17.8 ppm CaCO3. to je manja vrijednost ukupne tvrdoe (manja koliina soli) takvu vodu nazivamo mekom, a vea vrijednost je odreuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoa je vana, jer djeluje kao svojevrsni kondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet, koji odraava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ili luina.
23
ppm 0 50 50 - 100 100 - 200 200 300 300 450 450+ Mikrosiemens 37,5 60 75 100 150 375
dH 03 36 6 12 12 18 18 25 25+ Karbonatna tvrdoa 15 ppm 24 ppm 30 ppm 40 ppm 60 ppm 150 ppm vrlo mekana mekana srednje tvrda tvrda vrlo tvrda ekstremno tvrda Ukupna 25 ppm 40 ppm 50 ppm 66 ppm 100 ppm 250 ppm
Kiselost i lunatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednou, a mjerimo koliinu vodikovih iona. Poveanje vodikovih iona uzrokuje smanjenje pH vrijednosti odnosno kiseliju vodu. pH se mjeri u skali od 0 do 14. Ovdje napominjemo da se radi o logaritamskoj skali, tako da npr. pad vrijednosti za 1 pH znai 10x kiseliju vodu! Variranje pH vrijednosti u akvariju ima viestruke negativne utjecaje. Ribe koje su naviknute na odreenu pH vrijednost, brzo obolijevaju i ugibaju u razliitoj okolini od one prirodne. Najee nastaju problemi sa lunatim vodama, dok blago kisele vode odgovaraju veini akvarijskih organizama. U lunatim vodama duini spojevi su opasniji, a veina riba je sklonija parazitskim i gljivinim bolestima.). pH izravno ovisi o karbonatnoj tvrdoi i ugljinom-dioksidu (CO2). Podeavanje pH, KH i GH vrijednost vode ovise jedni o drugima. Ukoliko elimo "tvrdu" vodu omekati najlake moemo s ionoizmjenjivakim smolama. Mijeanjem demineralizirane ili destilirane vode vrijednosti 0 DH sa tvrdom, po tablici, moemo takoer smanjiti tvrdou vode. Tablica pokazuje koliko ml vode vrijednosti 0DH trebamo za smanjenje eljene vrijednosti.
24
ml vode eljena 0DH tvrdoa tvrdoa vode DH 6 7 8 9 10 11 12 3 1000 1333 1666 2000 2333 2666 3000 4 500 750 1000 1250 1500 1750 2000 5 200 400 600 800 1000 1200 1400 6 0 166 333 500 666 833 1000 7 0 0 142 222 429 571 714 8 0 0 0 125 250 375 500
Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. koliini karbonatne tvrdoe KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode moemo koristiti profiltriranu kinicu, a vodu koju omekavamo treba prokuhati. KH smanjujemo dodavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Takoer omekavanje vode moe se vriti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postie se dodavanjem CO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalna sredstva su veinom na bazi fosforne kiseline i podiu koliinu fosfata u vodi koji pogoduju pretjeranom rastu neeljenih algi. Puno lake je podizati tvrdou u vodi, a i u prirodi puno ee nalazimo tvre vode nego meke. KH poveavamo pomou NaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja e istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcij karbonatom CaCO3. Takoer tvrdou moemo poveati filtracijom kroz usitnjene morske koralje i stijene.
25
Ugljini-dioksid CO2 Zato je potreban CO2 u akvariju? CO2 je neophodan za ivot biljaka, a ima vanu ulogu u procesu kruenja duika i odravanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za koliinu karbonatne tvrdoe. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja ini dijelove biljaka. Biljke za ivot trebaju hranu koju crpe najee iz korijena. Za takav nain hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreu svjetlost za energiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju. Dva vitalna procesa omoguuju ivot biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokree svjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne moe odvijati. Prilikom fotosinteze biljke uzimaju CO2 (koji izdiu ribe), a isputaju O2, odnosno kisik (koji ribe udiu). Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najvie hrane i tada se razvijaju. Pojednostavljeni princip procesa fotosinteze:
6CO 2 6H 2 O C 6 6H 12 O 6 6O 2
ugljini dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik Biljke koriste klorofil koji odreeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju za proces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i dogaa se obrnuti proces fotosinteze, tada biljke "udiu" kisik, a isputaju CO2. Otprilike, jednu petinu asimiliranog ugljinog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne koliine CO2 u akvariju je vrlo vano, jer prevelika koliina uzrokuje smrt riba i promjenu pH vrijednosti vode. Koncentracija ugljinog dioksida vee od 50mg/L uzrokuje guenje i smrt riba, dok koliina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe diu pomou krga koje rade na principu razliite koliine plinova u vodi i krvi. U normalnim uvjetima, koliina ugljinog dioksida vea je u krvi koja dolazi u krge, a manja kisika. Kad se povea koliina ugljinog dioksida u vodi iznad one u krvi, tada CO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje poveane koliine CO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Vea prisutnost ugljinog dioksida izaziva i padanje pH vrijednosti vode. Pojednostavljeni princip djelovanja CO2:
CO 2 H 2 O H 2 CO 3
ugljini dioksid + voda ugljikovodina kiselina Ipak, sa ugljinim dioksidom ne moemo potpuno regulirati tvrdou vode, jer on djeluje samo na karbonatnu tvrdou vode. Koliinu ugljinog dioksida u vodi moemo izraunati mjerenjem pH i KH (privremena ili karbonatna tvrdoa) vrijednosti vode.
26
CO2
pH KH 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 5,0 6,0 8,0 10 15 20 6,0 6,2 previe 15 9,3 30 18,6 44 28 59 37 73 46 87 56 103 65 118 75 147 93 177 112 240 149 300 186 440 280 590 370 6,4 6,6 optimalno 5,9 3,7 11,8 7,4 17,6 11,1 24 14,8 30 18,5 35 22 41 26 47 30 59 37 71 45 94 59 118 74 176 111 240 148 6,8 2,4 4,7 7,0 9,4 11,8 14 16,4 18,7 23 28 37 47 70 94 7,0 1,5 3,0 4,4 5,9 7,3 8,7 10,3 11,8 14,7 17,7 24 30 44 59 7,2 0,93 1,86 2,8 3,7 4,6 5,6 6,5 7,5 9,3 11,2 14,9 18,6 28 37 7,4 7,6 premalo 0,59 0,37 1,18 0,74 1,76 1,11 2,4 1,48 3,0 1,85 3,5 2,2 4,1 2,6 4,7 3,0 5,9 3,7 7,1 4,5 9,4 5,9 11,8 7,4 17,6 11,1 24 14,8 7,8 0,24 0,47 0,70 0,94 1,18 1,4 1,64 1,87 2,3 2,8 3,7 4,7 7,0 9,4 8,0 0,15 0,30 0,44 0,59 0,73 0,87 1,03 1,18 1,47 1,77 2,3 3,0 4,4 5,9
Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima razliite vrijednosti. Ujutro se smanjuje zbog poveane koncentracije ugljinog dioksida i tokom dana se lagano poveava kako biljke asimiliraju CO2. Nekoliko je naina dobivanja CO2 u akvariju. Za koliinu CO2, bez obzira na tehniku dobivanja, ova formula bi trebala biti priblina vrijednost za prosjenu kemijsku kvalitetu vode:
Volumen akvarija (u litrama) x 13 Koliina mjehuria u minuti 100

Najjeftiniji nain dobivanje CO2 za manje akvarije je iz procesa vrenja kvasca "uradi sam" sistemom. Ovaj sistem radi na principu mijeanja suhog kvasca kojeg koristimo u domainstvu koji se mijea sa vodom i pri dodatku eera dolazi do vrenja kojem je produkt - CO2. Reaktor je plastina boca od 1,5L. U bocu dodamo 1L mlake vode, 1 punu liicu suhog kvasca ili 1/3 kocke sirovog, 6 lica eera i liice sode bikarbone koja usporava prebrzu reakciju kvasca. Kada se eer otopi smanji se pritisak povrine vode i djelovanjem vrenja nakon 30-60 minuta oslobaa se CO2, koji pomou gumenog crijeva dovodimo do brojaa mjehuria.
27
Vano je da ne pretjeramo u koliini kvasca i eera da reakcija ne bi bila preburna i nekontrolirana. Broja mjehuria je plastina boca od 0.25L i slui istodobno kao broja mjehuria i osiguranje u sluaju nekontrolirane reakcije kvasca iz reaktora. U broja mjehuria dodamo 2 dl vode u kojem je uronjeno dolazno crijevo iz reaktora. Izlazno crijevo mora biti iznad povrine vode i ono vodi do difuzora (rasprivaa) u akvariju. Postoji vie vrsta difuzora, najjednostavniji sistem je sa obinim kamenim rasprivaem zraka kakav se koristi za dovod kisika. Ovdje je prikazan difuzor koji se moe napraviti pomou fine mreice i plastine prozirne cijevi. Umjesto cijevi moe posluiti plastina boca od 0.25l koja je vra, a treba joj odrezati dno. Sa gornje strane cijevi zalijepimo finu mreicu sa to sitnim rupicama ili ensku najlonsku arapu (hulahop). difuzor CO2 se dovodi crijevom i nakuplja na mreici, gdje se polagano topi, pa je tako vea iskoristivost dovedenog CO2. U sluaju nagomilavanja CO2 u difuzoru, viak e izai na dnu cijevi. Na difuzoru moemo probuiti rupu sa strane na odreenoj visini pomou koje moemo regulirati koliinu nakupljenog CO2 u difuzoru. Kada se napuni CO2 do visine rupice, viak e poeti izlaziti. Visokotlanim i niskotlanim sistemima, iz boca punjenim CO2 plinom po tlakom su odlini za vee ili vie akvarija, a osim poetne vee investicije ovo je i najjeftiniji sistem za vee akvarije. CO2 se moe kupiti u malenim jednokratnim bocama (npr. Tetra CO2 Optimat, Depot) koje su pogodne samo za manje akvarije. Visoko tlani sistem sastoji se od boce, regulatora, sigurnosnog ventila i difuzora. Niskotlani sistem je skuplji i rjee se koristi (sputa se pritisak pomou niskotlanih adaptera). Boca koja se koristi mora biti odgovarajua (elina, aluminijska), s odgovarajuom zakonskom potvrdom da je prola atest. Budui da su boce pod tlakom od oko 100bara nepotrebno je objanjavati koliko je vano imati svaki ureaj ispravan i testiran. CO2 komplet Tetra jednokratna CO2 boca
28
Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2, meutim ako se drimo pravila, teko moe doi do problema.
itajte upute i upozorenja, CO2 je opasan kod nestrunog rukovanja!
CO2 regulator
Za CO2 nabavite to manju bocu budui da je potronja jako mala s obzirom na kapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilino jeftino. Nakon boce regulator tlaka je najvaniji dio ovog sistema i on treba biti izrazito kvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najee napravljeni za koritenje nepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna precizna regulacija sa laganim isputanjem CO2. Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori. Jednostupanjski regulatori nemaju mogunost fine regulacija, pa ga koristimo sa pomonim igliastim ventilom pomou kojega precizno reguliramo pritisak. Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu sputamo pritisak iz boce na nekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije slui za preciznu regulaciju tako da dobivamo nekoliko mjehuria u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost moemo nakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igliasti ventil. Na ulazni ventil od regulatora potrebno je prikljuiti filter, koji e skupljati mogue neistoe prije ulaska u regulator koje bi ga mogle otetiti. Na izlazni otvor spajamo gumeno crijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najee ugraeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora. Takoer je mogue spajanje magnetskih ventila koji pomou elektronskog pH kontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.
29
Eheim CO2 komplet
Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za koritenje, ne zauzima prostor i mogue ga je vrlo lako regulirati. Radi na principu razdvajanja vode elektrolizom na vodik i kisik koji u spoju sa ugljikovom ploom proizvodi CO2. Budui, je ovaj sistem potpuno elektronski, prilino je jednostavno regulirati, paliti i gasiti ovakve ureaje. Nedostatak je to su jo prilino neraireni meu akvaristima, pa tako i skupi kao i ugljini blokovi za punjenja. Najpoznatiji ureaj je Carbo-plus CO2 System.
Carbo-plus CO2 system
30
Kisik O2 Svi organizmi u akvariju za ivot trebaju kisik. Veliki potroai kisika su bakterije i mikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Veina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osim pojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesu fotosinteze, meutim ta koliina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik se dodaje pomou zranih pumpica, koje pomou gumenog crijeva i rasprskivaa utiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protone pumpe imaju ugraene mogunosti dodavanja kisika pomou venturijeve cijevi na ispustu filtera. Takoer prilikom mijeanja i razbijanja povrine vode atmosferski kisik se topi u vodi, pa nam kod veine dananjih filtera zrana pumpica nije stalno potrebna. Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemogu, budui da se uvijek uspostavlja ravnotea atmosferskog kisika i onog u vodi, meutim kod poveanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete moe doi do pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba moemo ustanoviti smanjenje kisika, tako to plivaju prema povrini i gutaju "zrak" sa povrine (pomanjkanje kisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponaanju!). esto pomanjkanje kisika se dogaa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do poveanja koliine amonijaka koji na sebe vee kisik u procesu razgradnje. Takoer se u prvim danim naglo razvijaju bakterije koje su veliki potroai kisika. U ljetnim mjesecima kada voda i zrak postanu topliji kisik bre hlapi, pa upravo tada najee dodajemo kisik. Koliina rastopljenog kisika do zasienja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentraciji nekih rastopljenih soli. Tablica preporuene koliine kisika:
C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 O2 mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3
U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika koliina kisika i aeracije vode uzrokuje poveano hlapljenje ugljinog-dioksida to ne odgovara biljkama i mijenja pH vrijednost vode. Akvarijske zrane pumpice su prilino jeftin dio akvarija, poznatiji proizvoai su Hagen, Tetra, Sera...
31
Klor i Kloramin Klor se nalazi u vodovodnoj vodi, te slui za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe, jer uzrokuje nagrizanje i nadraaje sluznica krga, oiju i koe, sreom brzo hlapi iz vode, pa obino akvaristi prije dodavanja u akvarij vodu stave da "odstoji" obino 24h da bi klor ishlapio. Takoer postoje pripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...). Naalost klor koji se lagano uklanja vie se ne koristi u vodovodu ve ga je zamijenio kloramin. Kloramin je puno tetniji i tee ga je odstraniti iz vode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokuje poremeaje u krvotoku riba slino kao nitrit (methemoglobinemia). Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcima za pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina je to pripravci za uklanjanje razgrauju kloramin na klor i amonijak, klor brzo ispari, ali ostaje amonijak. Fosfati Fosfati se ubrajaju u vane elementa u ishrani biljaka, meutim najee ih imamo previe. Fosfati nastaju naalost prije nego to dou u na akvarij, u vodi koja je sve zagaenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom poveavaju koliinu fosfata. Previe fosfata uzrokuje razvoj neeljenih algi koje uzimaju hranu za biljke. Fosfati se najee unose loom kvalitetom vode i prekomjernim hranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana loije kvalitete je bogata fosfatima. Prilikom ienja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva za pranje u domainstvu, jer veina ih takoer sadre fosfate.
32
Duik i duikovi spojevi Bioloko funkcioniranje akvarija
Duikovi spojevi su iznimno bitni za bioloko funkcioniranje akvarija i njegovu bioloku filtraciju. U duinom kruenju uz pomo mikroorganizama i bakterija otpad i otrovne tvari sastavljene od duikovih spojeva prelaze u fazama iz nepoeljnih i toksinih do iskoristivih i manje toksinih spojeva. Kruenje duika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaa zrak, vodu i tlo. U akvariju pokuavamo uspostaviti bioloku filtraciju i zbog toga su vei akvariji pogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruenja imaju manje negativne uinke i sustav je stabilniji to je biomasa bakterija vea. Duik je zastupljen u zraku oko 70%, a u otpadnim produktima i vie od 60%. Unoenjem organizama u akvariju zapoinje kruenje duika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedene hrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije je amonijak. Amonijak NH3 Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konano kao NH4+ (ionizirani NH3). Pojednostavljeni princip: NH 3 H 2 O NH 4 OH Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. to je voda kiselija i hladnija NH3 lake prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je vea opasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupne vrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti ve od 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost vea od te je smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode mogue je biolokom filtracijom ili
33
sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedei korak ine bakterije porodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonas bakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik. Pojednostavljeni princip: NH 4 2H 2 O NO 2 8H Nitrit NO2 Nitrit je manje toksian od amonijaka, ali uzrokuje poremeaje u metabolizmu i krvotoku riba unitavajui hemoglobin u krvi. Koliine vee od 0.5 ppm na due vrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome sline nedostatku kisika. Nitrit uklanjamo biolokom filtracijom i periodinom izmjenom jednog dijela vode. Slijedei korak ine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit u Nitrat. Nitrobacter bakterije su takoer aerobne. Pojednostavljeni princip: NO 2 H 2 O NO 3 2H Nitrat NO3 Nitrat je tek u velikim koliinama toksian za ribe, pa ga je poeljno imati u manjim koliinama, jer slui kao hrana biljkama. Doputena koliina Nitrata ovisi o koliini i vrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika koliina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malog broja biljaka uzrokuje razvoj nepoeljnih algi koje unitavaju biljke i nepovoljno djeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodikom izmjenom jednog dijela vode. Nitrati se djelomino razgrauju u ne aerobnim dijelovima, najee podloge, dakle pomou bakterija koje se razmnoavaju i hrane bez prisustva kisika. Meutim u ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neeljenih produkata u obliku plinova (duik, hidrogen-sulfid). esti problem u prvim danima funkcioniranja akvarija je tzv. Sindrom novog akvarija (new tank syndrome) Za ovaj poznati termin je direktno odgovoran duik i njegovi spojevi. esto se deava akvaristima poetnicima i nestrpljivima koji bi htjeli za kratko vrijeme osposobiti akvarij. Radi se o pogreci, kada se novi akvarij napuni vodom i u njega odmah stave ribe, te tada poinje kruenje duika koje uzrokuju poveanje koliine duikovih spojeva, bakterija i pomanjkanje koliine kisika. Nakon sedam dana poinjemo unositi postepeno otpornije vrste riba, dok osjetljive vrste unosimo kada je proces potpuno zavren. Taj period traje prosjeno 30 dana, ovisno o temperaturi, pa u hladnovodnim akvarijima moe potrajati i due. Kruenje duika je zavreno kada amonijak i nitriti padnu na dozvoljenu vrijednost u akvariju. esto u prvih nekoliko dana akvarij dobije mutnu, zamagljenu i mlijeno-bijelu boju vode, to je pokazatelj poetka razvoja bakterija i mikroorganizama. Nakon nekog vremena voda se potpuno razbistri.
34
Mjerenja parametara vode Mjerenja parametara vode kao to su tvrdoa, koliina nitrata i slino, vrlo su vani za dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica, listia ili tekuine moete nabaviti u svakoj akvaristikoj trgovini, zasebno ili u kitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listia (lakmus papir) ili pak malih boica sa tekuinom koju mijeamo s akvarijskom vodom. Upotreba indikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorak akvarijske vode u koju potom uronimo listi eljenog indikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji oitamo koliinu u mjerenom uzorku prema priloenoj skali ili ako se radi o tekuini postupak je isti osim to umjesto papiria ukapamo nekoliko kapi odreene tekuine. Najei testovi koje sadri kompleti su est testova kojima jednostavno kontroliramo: tvrdou vode (GH) karbonatnu tvrdou vode (KH) kiselost vode (pH) koliinu nitrata (NO3) koliinu amonijaka (NH3) koliinu nitrita (NO2)
Sofisticiraniji i precizniji ureaji kao to su digitalni pH mjerai, konduktometri i slino, su bolji izbor, ali i skuplji. Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH i NO3. Ostali testovi su potrebni i poeljni u sluaju "problema" tj. veih poremeaju u akvariju (povean broj nepoeljnih algi, slab rast biljaka, itd.) ili poetka i ambicioznijeg odravanja akvarija. Tablica dozvoljenih vrijednosti akvarijske vode:
6-16dH
GH
3-10dH
KH
6,5-8,5
pH
0mg/l
NH4
<0,1mg/l
NO2
<25mg/l
NO3
<0,5mg/l
PO4
0.05 - 0.2 mg/l
Fe
35
Vanost periodine izmjene vode Iz svega dosad navedenog neophodnost periodine izmjene jednog dijela vode je vie nego oita. Nagomilavanje duikovih spojeva, fosfata i potronja nutrijenata u vodi ne moe zamijeniti niti jedna vrsta filtracije kao izmjena jednog dijela vode. Zato samo jednog dijela vode? Prije svega, ako zamijenimo svu vodu, a ona je uvijek drugaije kvalitete od postojee stare akvarijske vode, gotovo da smo na poetku prie o biolokom funkcioniranju akvarija. Uinkovitost izmjene jednog dijela vode ovisi o dva faktora: postotku izmijenjene vode vremenskom periodu izmjene Postotak izmjene ovisi o razliitosti kvalitete vode, prije svega pH vrijednosti. Npr. Ako mijenjamo vodu od pH 6.5 s alkalnom vodom od pH 7.2, koliina vea od 50% promijenjene vode moe poremetiti puferski kapacitet i to djeluje stresno na ribe koje su podlonije moguim bolestima. Vodu koju planiramo koristiti u akvariju treba pripremiti, a njenu vrijednost to vie pribliiti kemijskim vrijednostima stare akvarijske vode (uklanjanje kloramina, pH plus ili pH minus). Vremenski period ovisi o koliini nitrata, broju riba, kvaliteti filtracije, odnosno svemu to pridonosi potrebi za izmjenom vode. Preporuka i osnova je oko 25% vode svaka dva tjedna. Mjerenjem kvalitete vode i promatranjem moemo ustanoviti da li je to dovoljno. Koncentraciji nitrata iznad 25mg/l u vodi je potrebna djelomina izmjena vode. Izmjenom dijela vode uklanjamo nitrate, koji dolaze od raspadnutih dijelova biljaka, nepojedene hrane, ribljeg izmeta, uginulih riba, ali veinu toga moemo UKLONUTI PRIJE nego to se pretvore u nitrate. ienjem dna i pijeska, uklanjanjem otpalih listova i rezanjem bolesnog bilja, poveavamo uinkovitost periodine izmjene vode. Za vrijeme periodine izmjene vode istimo i bioloke filtere.
36
Ribe
Bioloka klasifikacija i taksonomija1 Darwin je prvi istaknuo da bioloka klasifikacija tei da neka skupina (taxon ili svojta) obuhvati svo potomstvo zajednikog pretka. Tako se moe rei da je bioloka klasifikacija smiljeno grupiranje organizama u skladu s njihovim slinostima i u suglasju s njihovim podrijetlom. Najvia taksonomijska kategorija je CARSTVO (lat. Regnum, engl. Kingdom). Ova podjela od 5 Carstava, Roberta H. Whittakera je najvie koritena teorija, mada su kasnije raene varijacije i razne kombinacije. 1. 2. 3. 4. 5. MONERA (bakterije), PROTOCTISTA (jednostanini organizmi), FUNGI (gljive i liajevi), PLANTAE (biljke), ANIMALIA (ivotinje)
Nama je interesantno kraljevstvo ivotinja u koje spadaju ribe. U slijedeoj grupaciji ribe se nalaze u grupama kimenjaka Phylum (Vertebrata). Sljedea podjela je na 8 klasa, a ribe su zastupljene u klasama Chondrichthyes i Osteichthyes. U prvoj klasi su zastupljeni mali broj riba (morski psi, rae itd.), dok je u drugoj vei broj poznatih riba. Klase se dijele prema redovima. Redovi se dijele prema porodicama, koje se opet dijele na rod (genus) i vrstu (species) i podvrstu, rasu (subspecies).Porodice su akvaristima najbitnije i najpoznatije (cyprinidae , cichlidae, characidae, poeciliidae .td), a neke su i vrlo brojne rodovima. Evo za primjer puno "ime i prezime" patuljastog ramireza:
Animalia
Carstvo
Phylum
Grupa
Osteichthyes
Klasa
Perciformes
Red
Cichlidae
Porodica
Apistogramma
Rod
Ramirezi
Vrsta
Za identifikaciju ribe i njeno poznavanje, akvaristima su vane zadnje tri kategorije (porodica, rod i vrsta).
Taxon /gr. taksis - red, (bojni) red ili (vojnika) vrsta, mjesto u bojnom redu
37
Izbor i nabava Izbor riba koje elimo drati ovisi o uvjetima u kojima ive i onom to im moemo pruiti. Veliina ribe kad odraste je osnovni faktor kod odabira. esto trgovci bezobzirno prodaju ribe koje narastu i vee od 30 cm kupcima sa malim akvarijima. Zbog toga je potrebno dobro prouiti ribu koja nam se svia, njene potrebe, navike, kompatibilnost sa drugim vrstama itd. Najlake se kod odabira drati prirodnog biotopa i prema njemu izabrati ribice i biljke. to trebamo znati prilikom odabira riba:
Biotop u kojem ivi
Veliina akvarija
Veliina odrasle ribe
Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama
Vrsta ishrane
Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoa, pH)
Temperatura vode koju zahtijeva
Podruje u kojem se zadravaju u akvariju (dno, sredina, povrina)
38
Nabavljamo samo zdrave ribe, bez uroenih mana, koje su ivahne i prihvaaju hranu. Najbolje je uzimati mlade ribe koje se lake prilagoavaju novim uvjetima. Ne kupujte brzopleto ribe, promatrajte ih due vrijeme, ako su ribe nove, doite u trgovinu za nekoliko dana i provjerite kako su se aklimatizirale i pate li od posljedica transporta, jer su najee tada i podlone bolestima. Ribe mrijeene i odgojene u akvarijima su otpornije od divljih primjeraka. Broj riba u akvariju mora biti odreen vrsti akvarija i njegovoj veliini. Pojednostavljeni princip raunanja koliine riba u tropskom slatkovodnom akvariju je da na 25cm2 volumena vode maksimalno stavljamo 1cm duine ribe. U hladnovodnim slatkovodnim akvarijima koliina riba se moe udvostruiti zbog koliine kisika koji je u hladnijoj vodi u veoj koliini. Naravno, ovo je samo "teoretski" jer takav akvarij trai adekvatnu filtraciju. Dakle u akvariju volumena 1500cm2 (150L) moemo drati ukupno 60cm "riba" ili npr.: 12 ribica od 3 cm 3 ribice od 4 cm 1 ribicu od 12 cm = 60 cm Uz ovo treba uzimati u obzir vrstu riba i njihove odlike, tako da u 150L akvariju ne moemo drati dvije ribe od 30cm, npr. iz porodica Ciklida, jer su teritorijalne i trebaju veliki prostor za skrivanje i plivanje. Takoer malenih riba moemo drati i neto vie od ovog pojednostavljenog pravila. Duina ribe se mjeri od poetka vrha glave do poetka repne peraje. Jo jednom napominjem da se ove formule treba drati uz odreenu rezervu i ukupan broj ovisi o vrsti filtracije, riba, ureenju akvarija itd. Uzgajivai esto dre velik broj matinih riba u malim akvarijima, s obzirom na veliinu i brojnost populacije, ali takvi akvariji su bez podloge i biljaka, pa su vrlo lagani za odravanje! Transport Kupljene ribe je najbolje transportirati u istim PVC vreicama, bez otrih kutova na dnu. Obine vreice za domainstvo imaju kutove u koje se manje ribice zavuku, pa mogu biti tamo ozlijeene prilikom transporta. Kutove takvih vreica presavijemo i zalijepimo ljepljivom trakom. Vreicu napunimo 1/3 vode, a ostatak treba biti ispunjen zrakom i vrsto zatvoren gumicom za domainstvo. Vreicu je dobro omotati tamnim neprozirnim papirom, jer su ribe u mraku mirnije. Vano je da voda ne promijeni naglo temperaturu, pa se gotova vreica sa ribom stavlja u kutiju od stiropora ili kartona koji su dobri izolatori.
39
Putuju li ribe dalje, izvan nae kontrole, napiite na kutiji: PANJA! IVE RIBE - UVATI NA TOPLOM MJESTU! I nemojte zaboraviti NOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!
Prvo ih stavljamo u karantenski akvarij u kojem je voda to slinija glavnom akvariju. Vreicu sa ribom uronimo u karantenski, manji akvarij dok se temperatura vode iz vreice polagano ne izjednai sa temperaturom karantenskog akvarija. Prvi dan ribe ne hranimo jer ionako vjerojatno nee uzimati hranu poto su uplaene. Kada se priviknu, vjerojatno ve drugo jutro, ponite ih hraniti u malim obrocima. Ribe su potpuno priviknute kad povrate intenzitet boja i ivahno ponaanje. Ribe trebaju ostati u karantenskom akvariju barem 7 dana i za to vrijeme ih treba dobro promatrati, jer su tada najee podlone bolestima, a slabiji primjerci esto ne preive velike promjene. Ishrana Vano je znati to nae ribe jedu u prirodnom okruenju! Po nainu prehrane dijelimo ih na: BILJOJEDI (herbivori) koji se hrane iskljuivo biljkama MESOJEDI (carnivori) koje se hrane hranom ivotinjskog podrijetla SVEJEDI (omnivori) koje se hrane biljkama i hranom ivotinjskog podrijetla, ovisno o uvjetima u kojima se nalaze (u ovu grupu spada veina akvarijskih riba)
Ribe su veinom oportunisti po pitanju ishrane i pravilo je da e sve to stane u njihova usta najee biti pojedeno, tako da se ne zavaravamo izgledom nekih riba, jer odrasli skalar bez obzira koliko izgledao miroljubivo, rado e pojesti mlade gupije ili neonke u akvariju.
Hranite ribe onoliko koliko mogu pojesti u nekoliko minuta.
Danas veina riba izmrijeenih u akvarijima dobro prihvaaju industrijsko pripremljenu gotovu vakumiranu hranu. Takoer provjeravajte rok trajanja vakumirane hrane koju kupujete. Ribe trebaju proteine, masnoe i ugljikohidrate za razvoj miia i energiju. Minerali i vitamini odravaju imunitet i kljuni su za vaan razvoj kotane mase. Vitamine i minerala ribe crpe iz vode, i radi toga u destiliranoj ili vodi iz RO aparata ribe ne mogu dugo preivjeti. Ribe uzimaju proteine iz hrane i potrebna im je visokoproteinska hrana, sa vrlo malo ugljikohidrata i masti. Previe ugljikohidrata, pogotovo ribama mesojedima moe tetno utjecati na razvoj. Minerali i vitamini crpe se veim dijelom iz vode i dijelom iz hrane. Vanost
40
balansirane ishrane, uvjet je dobrog zdravlja ribe koja tada pokazuje dobro raspoloenje i rasko svojih boja. Industrijsku gotovu hranu treba birati po nainu prehrane riba i od provjerenih proizvoaa. Po obliku razlikujemo hranu u pahuljicama, granulama, tabletama i tapiima. Ovisno o tipu riba i njihovoj potrebi izabiremo hranu, tako da npr. hrana u tabletama bogata biljnim proteinima i algama brzo tone na dno gdje je najee obrok ribama sa dna, algarima i somiima.
Najvanije je ostvariti RAZNOLIKOST U PREHRANI!
Suha gotova hrana, ma kako bila kvalitetna ne moe pruiti potpune prehrambene zahtjeve veine riba. Ribe koje jedu samo suhu hranu esto obolijevaju od crijevnih bolesti i nametnika. Odlian i jednostavan izbor je svjee smrznuta hrana koja je puno ukusnija i hranjivija od suhe. Mogu se nai ve pripremljene mjeavine za odreene vrste riba (diskusi, skalari...) ili kao posebna vrsta (tubifex crvi, artemija raii...). Osim to su smrznute iste moemo i uzgajati ili pronai u prirodi. Neke vrste ive hrane: Artemia Salina
Artemia Salina -artemija je ipak danas najjednostavnija i najlake dobivena hrana za riblju mla. To su slanovodni raii koji polau jaja na pjeanim obalama. Ta jaja se skupljaju, iste i vakumiraju, pa ih kao takva i kupujemo. Da bi se izlegle larve (naupliusi), kojima hranimo ribe trebamo u 1L vode dodati 2 liice morske soli i na temperaturi od 28C jako mukati vodu (pomou pumpice za zrak).Nakon 36 do 48 h izlegnu se mali raii-naupliusi. Najbolje je plastinu bocu od 1.5L okrenuti naopake i kroz grlo provui crijevo za zrak sa rasprivaem i zatim donju stranu zaepiti, a na gornjoj probuiti rupicu za zrak. Ovakav nain ishrane je najlaki i najsigurniji. Nemogue je rairiti zarazu, jer su jajaca hermetiki zatvorena. Artemia je idealna hrana za riblju mla, a najhranjivija je u prvih nekoliko sati ivota dok nose umanjak. Artemia ivi vrlo kratko i teko ih je odravati. Artemia se prodaje i zamrznuta.
41
Tubifex
Tubifex (Tubifex tubifex) porodica Tubificidae, su vrlo tanki crvi, dugi 1-5 cm, crvene boje, a postoje i druge vrste (crni, tamno smei). ive u sporo tekuim slatkovodnim rijekama, potocima i barama u mulju, najee kraj kanala otpadnih voda, klaonica i industrija hrane. Vrlo su bogati amino-kiselinama i proteinima ,ali su zbog veeg sadraja masti opasni za stalno hranjenje riba, pa ih trebamo davati u kombinaciji sa laganom hranom. Zbog stanita u kojem ive moramo paziti da ne zagadimo akvarij ,pa ih moramo dobro oprati prije hranjenja riba. Ako je voda kemijski zagaena i puna otrovnih tvari ,( to je naalost danas est sluaj) onda ga je bolje potraiti negdje drugdje. Najbolje je tubifexe koristiti smrznute, jer su industrijski oieni od organskog otpada. Koloniju tubifexa drimo u plitkoj vodi (u posudi neka bude tanki sloj od 3-4cm tubifexa i isto toliko vode iznad njih) koju trebamo to ee mijenjati (najbolje je da voda stalno "curi") tako e nam ostati due ivi. ive crve moramo davati ribama u tolikoj koliini koju ribe mogu odmah pojesti, u suprotnom bi se oni koji su pali na dno akvarija poeli zavlaiti u pijesak , razmnoavati i zamuivati vodu. Manjim ribama nasjeckamo tubifex da ga mogu lake progutati. Vrlo su praktine plastine koarice za hranjenje, koje se mogu kupiti kod nas u trgovinama. Plastina koarica ima na dnu rupice kroz koje ribe upkaju crve dok koarica pluta po povrini. Protozoa (Infuzorije, rotatorije, amebe,...) Velika skupina jednostaninih organizama (planktoni) su nezamjenjivi u prehrani sitne riblje mlai koja se tek izlegla iz ikre. Dijelimo ih na vie grupa: biai (flagellata) korjenoci (rhizopodi) cilijai (ciliata) sporozoe (sporozoa) Rotatorije - su najbolje za ishranu riblje mlai, zbog svojeg sporog kretanja i velike hranjive vrijednosti.. Najbolje se razvijaju pri temperaturama od 20 do 25C. Veliine su oko 80 mikrona. Razmnoavaju se partenogenski i vrlo brzo tako da su se ve nakon 24h od izlijeganja iz jajaca sposobni razmnoavati. Hrane se bakterijama i proizvodima raspadanja. Najbolje se uzgajaju u kinici i mekanoj vodi (moe posluiti i stara akvarijska voda) gdje dodamo na oko 2L vode pola liice
42
eera i svaka 3-4 dana pola liice mlijeka. Ti organizmi imaju veliku ulogu u odravanju bioloke ravnotee u akvariju. Rotatorije su najlake za uzgajanje i prihranu mladih ribica. Infuzorije - od svih vrsta najpoznatiji je paramecijum, (papuica) Do infuzorija moemo doi tako da u 1L vode dodamo komadie suhe Paramecium caudatum, 206 m trave ili uvenulog lia (moe i kora od banane). Zatvorimo posudu i stavimo na dnevno svjetlo na temperaturu od 24-26C i za 5-6 dana kada se voda zamuti od organskog raspadanja i mikroorganizama, moemo poeti sa procjeivanjem kroz gazu ili vatu i hranjenjem ribica. Dodavanjem svjee vode i par kapljica mlijeka odravamo kulturu infuzorija. Posudu sa planktonima osvijetlimo sa jedne strane jakim i usmjerenim svjetlom i on e se za neko vrijeme skupiti oko svjetla, pa ih na taj nain moemo najlake skupljati. Meutim ovakav nain ima jedan nedostatak, a taj je da ne moemo dobiti istu kulturu paramecijuma koji je najhranjiviji i najbolji za hranu, ve se mijea sa ostalim planktonima i bakterijama. isti paramecijum moemo dobiti samo iz biolokog labaratorija. Grindal crvi (Enchytraeus sp.) Grindal crvi (Enchytraeus sp.) bijeli veoma maleni crvii (oko 10-15mm) pogodni za stalnu ishranu manjih riba (ivorotke, tetre, corydoras). Prednost je to se mogu uzgojiti na relativno istoj podlozi tako da se smanjuje mogunost irenja bolesti i zagaenja. Osim to se mogu uzgajati u tresetu ili zemlji, najlake ih je uzgajati u posudi sa spuvom koja je na vrhu valovita ili klupku sintetike page. Spuva ili paga koja je navlaena potpuno se potpuno pokrije staklom (ili PVC prozirni, akril koji se moe blago savinuti). Ovakav "staklenik" je potrebno drati na temperaturi od 20C do 24C, a to je temperatura vea crvi se bre razmnoavaju. Kolonija crva moe se hraniti komadiima pasiranog povra, peninim pahuljicama, peninim grizom, pireom od krumpira, hranom za pse ili make (u obliku kuglica), ali se dnevno trebaju oistiti od ostataka raspadnute hrane. Crvi izlaze po utorima valovite spuve na staklo gdje ih lagano skupimo kistom te isperemo u istoj vodi i takvi su spremni za hranjenje. Prilikom hranjenja odlino moemo iskoristiti plutajue biljke (Riccia fluitans, Cabomba) gdje se crvii petljaju sa listiima i lagano padaju, tako da ih sve ribe mogu pojesti.
43
Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe
Vodene buhe nalazimo u svim slatkovodnim stanitima i postoji oko 450 poznatih vrsta. Prosjena veliina je od 0.2 do 3mm. Pomou snanih udaraca antena na glavi plivaju po vodi. Hrane se mikroskopskim dijelovima organske materije koju filtriraju iz vode specijalno razvijenim udovima. Vodene buhe se brzo razmnoavaju u jako zelenoj vodi punoj algi, pa ih u nekim sluajevima koristimo kao prirodni filter za odravanje istoe vode. Ako su nam u akvariju razmnoene zelene alge, tada iz akvarija trebamo izvaditi ribe i naseliti vodene buhe, koje nakon nekoliko tjedana oiste akvarij od algi i biljke poinju intenzivnije rasti, pa nakon toga moemo ubaciti ribe. Vodene buhe se takoer razmnoavaju partenogenetski i uspijevaju u svim uvjetima. Zimi ih nalazimo i pod ledom. Pri hranjenju u akvarijima moramo paziti da ih ne naselimo u prevelikoj koliini jer uzimaju ribama kisik. Najbolje ih je uzimati iz prirode sa gustim mreama tamo gdje nema drugih riba, jer smo tada sigurni od nemogunosti zaraze akvarijskih riba. Vodene buhe su vrlo vana karika u hranidbenom lancu mnogih voda. Hrana su mnogim ribama i drugim organizmima(Hydra) koji su takoer vani u odravanju ravnotee ivotnog stanita. Cyclopidae (porodica Copepoda) - CIKLOPSI
Mali jednooki raii maslinasto sive boje sa tankim repom na kojem nose jaja. Nalazimo ih u gotovo svim barama, potocima i pliacima sa vodenom buhom (Daphnia pulex). Poznato je oko 10.000 vrsta ovih raia, preteito su veliki 0.5 do 2mm, a najvea vrsta (Pennella balaenopterae) naraste i do 32 cm! Veina ih se razmnoava partenogenetski (jaja se oplouju bez oplodnje). Hrane se, ovisno o svojoj veliini, sitnim planktonima, sitnim vodenim organizmima ili kao nametnici
44
(paraziti) na veim vrstama. Opasni su za hranjenje riblje mlai, jer se mogu parazitski naseliti na mladu ribu koja bi uginula. Inae su odlina hrana za odrasle manje ribe, meutim teko ih je umjetno uzgajati due vrijeme, jer su osjetljive na bioloke promjene u vodi. Teko emo odravati vodu dovoljnim odnosom planktona i ciklopsa. To je naporno i trai dosta vremena, tako da se ovom hranom isplati ribe hraniti samo sakupljanjem iz prirode. Kine gliste (Eisenia foetida)
Kine gliste su odlina hrana za krupne ciklide. Prije hranjenja dobro ih operite i uzimajte ih sa istih podruja nezagaenim pesticidima i otpadnim tvarima. Govee ili puree srce Govee ili puree sirovo srce je bogato proteinima i siromano masnoom. Najee ih dajemo krupnim ribama (ciklidi). Miljenja o ovoj vrsti hrane su podijeljena, pa dok neki akvaristi tvrde da je to odlina hrana, drugi je smatraju potpuno neprirodnom vrstom prehrane. U svakom sluaju bolje od bilo koje suhe hrane u listiima za velik broj ciklida. Ovo je jedan od recepata koje koriste na "The Gwynnbrook Farm" velikom uzgajalitu diskusa. The Gwynnbrook Farm recept 50% pureeg srca (oieno od ilica i masnoe) 25% ribljih filetea npr. osli(svjee smrznuto) 20% oienih kampa 5% Premium Tetra Flake Food (Tetramin pro) Kuhati ribu i kampe 10 do 15min. Ocjedite kuhane filete, kampe i srce, te ih sameljite posebno. Promijeajte sve skupa, dodajte Premium Tetra flake food i sameljite jo jednom sve zajedno!!! Trpajte u plastine vreice istiskujui viak zraka i zamrznite.
45
Bolesti
Ako ste se drali osnovnih pravila i veine gore navedenog, bolesti riba e vam biti nepoznanica. I za ovo koristi staro, ali korisno pravilo: "bolje sprijeiti - nego lijeiti". Ribe u dobroj kondiciji bioloki i imunoloki su otporne, a dobra kvaliteta vode i higijena smanjuje mogunost razvoja patogenih organizama i bakterija.
za lake utvrivanje simptoma potrebno je znati osnovne dijelove tijela ribe
Ukoliko imamo vie akvarija, moramo biti oprezni u sluaju pojave bolesti da je ne prenesemo rukama i opremom iz jednog u drugi. Najee bolest donosimo (nesvjesno) u akvarij, s toga sprijeite problem sa malim karantenskim akvarijem u kojem e vaa nova riba nai mir nakon stresnog transporta i promjene okoline. Poseban problem predstavlja unoenje organizama i hrane skupljene u prirodi. Danas je posebno teko pronai istinski iste vode, tako da moramo biti vrlo paljivi kod unosa bilo kakvih organizama! Malo dezinfekcijskog sredstva za vrijeme boravka u karanteni nee koditi. Promatrajte novu ribu i kada ste sigurni da je potpuno oporavljena (jede, ivahna je, ne boji se) stavite ju u zajedniki akvarij. Kvaliteta vode i kvalitetna ishrana je osnova za dobro zdravlje i imunitet ribe. Stres je najvei uzronik bolesti, pogotovo kada je riba oslabjela (a takve su veinom u trgovinama).
46
Ovdje u tablici je opisano nekoliko najeih bolesti, simptomi i nain lijeenja. Nadam se da vam nikada nee zatrebati:
Simtomi Sitne bijele tokice veliine zrnca soli (0.2mm) po cijelo tijelu i perajama, ribe se eu od dijelove akvarija i skupljaju kod rasprivaa za zrak ili mjesta gdije je jae strujanje, nervozno plivaju i ubrzano diu,
Uzrok
Ichthyophthirius ili Ihtioftiriaza koju uzrokuje nametnik Ichthyopthirius Multifilis (eng Ich, white spot) Upaljene peraje koje gube boju i bakterijski raspad peraja (bakterije raspadaju se od rubova prema Pseudomonas i Aeromonas) korijenu (eng. Fin Rot) Barunaste ute tukice po Parazitsko oboljenje koe dijelovima tijela, letargija, uzrokovano parazitom Oodinium gubitak apetita, povremeno pillularis eanje po dijelovima akvarija (eng. Velvet, Oodinium) i ubrzano disanje Parazitsko oboljenje uzokovano Sivi tanki slojevi po koi i oima, parazitima Costia necatrix i riba miruje na dnu i povremeno Ichthyobodo necatrix se ee od dijelove akvarija (eng. Costia) Sitne niti poput fine vate Bolest uzrokovana gljivinom (plijesan) po dijelovima tijela , plijesni Saprolegnia i Achlya najvie po perajima i glavi (eng. Saprolegnia) nesto na nastaje na ranama Sive fleke po glavi i krgama, upaljena usta i krge, oteano i ubrzano disanje, esto Bakterijsko oboljenje uzokovano oboljevaju ivorotke, a bolest bakterijom Flexibacter columnaris moe dijelovati akutno, (eng. Mouth Fungus) odnosno u nekoliko sati riba ugine, ili kronino pa je riba bolesna danima Gubitak boje koe na bokovima i perajama, svijetle fleke po koi . Parazitsko oboljenje uzokovano Iako je prvenstveno poznata parazitom Pleistophora kao bolest neonki, ponekad hyphessobryconis oboljevaju ili prenose uzronike (eng. Neon Tetra Disease) ribe porodice Characina i Cyprinida Riba tone i nepravilno pliva Bakterijska upala plivaeg mjehura, (esto okomito), bakterija Sphaerospora angulata gubitak apetita, letargija
Lijeenje* izmjena 30-50% vode, odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij poveajte temperaturu maksimalno koliko ribe mogu izdrati sa snanom areacijom tretman slane kratkotrajne kupke tretman formalinom TetraMedica ContraSpot po uputama Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama izmjena vode 30% odvajite zaraene ribe u karantenski akvarij tretman slane kratkotrajne kupke TetraMedica ili GeneralTonic po uputama Sera Bactopur tretiranje se mora sprovesti na cijelom akvariju tretman slane kratkotrajne kupke tretman formalinom TetraMedica ContraSpot po uputama Sera Oodinopur A po uputama izmjena 30-50% vode, odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij poveajte temperaturu maksimalno koliko ribe mogu izdrati sa snanom areacijom tretman formalinom TetraMedica ContraSpot po uputama Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama izmjena vode 30% tretman formalinom TetraMedica FungiStop po uputama Sera MyCopur po uputama izmjena vode 30% poboljajte kvalitetu vode TetraMedica FungiStop po uputama Sera Bactopur po uputama
ova bolest se teko moe uspjeno izlijeiti, jer se prekasno uoe simptomi bolesne ribe treba odmah odvojiti tretman slane kratkotrajne kupke tretman formalinom Tetra GeneralTonic Antibiotik GEOMYCIN
*u tablici je opisano vie naina lijeenja, kako i "prirunim" sredstvima tako i nekim poznatim lijekovima
47
Lijekovi UV Sterilizacija UV sterilizatori, njihov nain rada i njihove prednosti opisane su u dijelu o filterima. UV sterilizacija je najbolja i najsigurnija preventiva za mogue bolesti, jer unitava gotovo sve vrste parazita i veinu bakterija i plijesni. Prednosti UV sterilizacije je to moemo tretirati trenutno cijeli akvarij bez ikakvog uinka na bioloki sustav i negativne uinke. Negativna je, vea cijena, meutim ukoliko imamo vie akvarija, kroz nekoliko godina ova se investicija isplati, jer su i lijekovi kao i ribe vrlo skupi. Sol Sol je jedan od najboljih i najjeftinijih lijekova koji se koriste u lijeenju riba. Sol je prirodno sredstvo i nema utjecaja na bioloku filtraciju za razliku od drugih lijekova (antibiotici, formalin...). Lagano je uklanjamo iz akvarija i ne ostavlja posljedice na ribe. Uinkovita je kao dezinfekcijsko sredstvo za rane i ogrebotine. Djelotvorna je kod veine parazitskih oboljenja i olakava osmoregulaciju tjelesnih tekuina. Naime, ribe diu pomou osmoregulacije tj. razmjene molekula u tekuini. Poremeaj o osmoregulaciji zovemo osmotiki ok i esto ostavlja teke posljedice ve za kratko vrijeme. Ovakav poremeaj moe doi od stresa, loe kvalitete vode, parazitskog ili virusnog oboljenja i esto kao popratna oteavajua okolnost. Tjelesne tekuine u organizmu imaju visok nivo topljivih supstanci - proteina minerala i soli. One veu molekule vode i reduciraju broj slobodnih molekula vode. Meutim, okolne vode imaju relativno malu koliinu topljivih supstanci - najvie neorganske molekule kao to je kalcij itd., i zato je vei broj slobodnih molekula vode uvuen u polu propustan organizam. Ova razlika u koncentraciji uzrokuje to da se voda difuzijom uvlai u organizam. Bez osmotske regulacije, difuzija tj. mijeanje ili irenje bi se nastavilo sve dok ne bi dosegnuli stanje ravnotee i dok tjelesne tekuine u organizmu ne bi imale istu koncentraciju slobodnih molekula vode kao i okolne vode. To bi znailo sigurnu smrt organizma guenjem (osmotiki ok). Kad se sol doda u vodu to privlai molekule vode i reducira broj slobodnih molekula. Ako totalni zbroj tih otopljenih molekula u okolnim vodama prekorauje zbroj u tjelesnim tekuinama, tad e voda biti, difuzijom, izvuena iz organizma. Ovo je sve uvjetovano i ovisno o tvrdoi vode. Tvrde vode e vezati vie molekula vode nego meke i zbog toga upotrebljavaju manji pritisak nego meke vode. Dugotrajni (preventivni) tretman: 1 do 3g na 1l vode Kratkotrajne kupke: Upute za koritenje soli: 10 do 30g na 1l vode u vremenu od 3 do 30 min ovisno o koliini - Koristite istu sol bez dodatka i sredstava protiv soli u otopini, u karantenskom zgunjavanja akvariju osigurajte snanu aeraciju - Sol u veim koliinama je tetna za biljke i neke kisikom. Ako se lijeenim ribama vrste riba (npr. Corydoras sp.) "stanje" pogorava (teko disanje, - Sol najprije otopite u vodi, te dodavajte kao okretanje na lea) tretman otopinu, zrnca neotopljene soli uzrokuju opekotine i rane na ribama prekinite.
- Sol se uklanja samo izmjenom vode
48
FORMALDEHID (Formalin) Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid u otopini. 7% formalina sainjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajui, a pare su jako otrovne, pa se drite uputstava o koritenju formalina. Prvenstveno se koristi kao paraziticid u lijeenju, uglavnom za uklanjanje vanjskih parazita. Vrlo je uinkovit kod parazita na koi, krgama i perajama, a ne koristimo ga za bakterije, plijesan i interne infekcije i parazite. Upute za koritenje: Formalin koristite samo uz dobru zatitu i upute proizvoaa. Ovo je samo dio uputa za koritenje formalina, ostatak zatraite od proizvoaa!
SIGURNOSNI LIST U skladu s 91/155/EEC Datum izdavanja: 19. svibnja 1998. Kemika d.d. Zagreb Upute pri radu: Pri radu s otopinama formaldehida oi treba zatititi naoalama, lice plastinim titnikom, ruke gumenim rukavicama, tijelo zatitnom pregaom ili zatitnim odijelom od otpornog materijala, a noge gumenim izmama. U atmosferi koja sadri manje od 2 vol.% formaldehida i najmanje 16 vol.% kisika, moe za kratkotrajnu zatitu dinih organa (najdulje 30 minuta) posluiti plinska maska s obrazinom i kemijskim filterom za apsorpciju organskih para. U atmosferi koja sadri vie od 2 vol.% formaldehida ili manje od 16 vol.% kisika, dine organe treba zatititi cijevnom maskom ili izolacijskim aparatom s neovisnim dovodom istog zraka ili kisika i nositi nepropusnu odjeu i obuu. U zatvorenom prostoru u kojem ima formaldehida ne smije se upotrebljavati komprimirani kisik. Skladitenje: Vodene otopine formaldehida dre se u dobro zatvorenim spremnicima od nehrajueg elika, galvaniziranog eljeza ili stakla, na dobro provjetravanom mjestu, zatieni od direktnog sunevog svjetla i daleko od potencijalnih izvora paljenja. Temperatura prostorije treba biti u granicama izmeu 16 - 35 C. Veliki spremnici koji se dre na otvorenom moraju se uzemljiti da bi se sprijeilo sakupljanje statikog elektriciteta. Opasne reakcije: Tekuina lako polimerizira ak i u hladnom, pri emu nastaju polimeri koji zamuuju otopinu. Reagira s fenolom i pri tom se oslobaa toplina. Reagira s tvarima koje djeluju oksidirajue pri emu nastaje mravlja kiselina. Potpunom oksidacijom razgrauje se na ugljik-dioksid i vodu. Na temperaturama viim od 300 oC formaldehid se razgrauje na vrlo toksian ugljik-monoksid i vodik koji sa zrakom stvara eksplozivne smjese. Grijanjem vodenih otopina isparavaju pare koje sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese. Uvjeti koje treba izbjegavati: Temperature zraka ispod 16 oC i iznad 35 oC. Hlaenje i zagrijavanje. Dodir s tvarima koje djeluju oksidirajue. Ostale informacije: U vode koje slue kao izvorita za opskrbu pitkom vodom, za proizvodnju ivenih namirnica, za uzgoj riba, pojenje stoke i rekreaciju graana ili su namijenjene za te svrhe, ne smiju se unositi otopine formaldehida u koncentraciji vioj od 0,5 g/l. Ribe ugibaju u vodi koja sadri vie od 28,4 mg formaldehida u litri vode. Maksimalna doputena koncentracija formaldehida u atmosferi naselja je: trenutna 0,035 mg/m3, a prosjena 0,012 mg/m3. Otpadne pare koje sadre formaldehid mogu se ukloniti apsorpcijom u vodi (npr. u rotacijskoj ispiraici) u kojoj se formaldehid dobro otapa. ...
49
Vano je znati da formalin uklanja kisik tako da svakih 5mg/l formalina oduzima vodi 1mg/l kisika. Ako se formalin skladiti na niskim temperaturama on prelazi u paraformaldehid, koji je iznimno toksian spoj i trenutano ubija ribe. Formalin se koristi i kao algicid u malim ribnjacima za unitavanje algi. Kratkotrajna kupka u otopini formalina: Formalin se koristi kao kupka i u otopini se riba dri odreeno vrijeme. Nakon odreenog vremena riba se prebacuje iz otopine u istu vodu. Posuda ili karantenski akvarij s otopinom mora biti snano ozraivan zbog gubitka kisika pod djelovanjem formalina. Na koncentraciji formalina od 250ml/l u istoj vodi oboljelu ribu drimo 30 do 45min na temperaturi od 21C. Ukoliko riba poinje kolabirati i ne moe izdrati puni period, tretman prekinite. Koncentraciju formalina od 150ml/l u istoj vodi koristimo za temperature vee od 21C u vremenu od 30 do 45min. Dok radite ovo, budite oprezni, jer ribama nije ugodno boraviti u formalinu, pa esto pokuavaju iskoiti van i u tim pokuajima pru i pricaju perajama, stoga uvajte oi! Ovakve kupke se mogu koristiti za spreavanje pojave plijesni na ikri. Antibiotici Antibiotici se upotrebljavaju kod tekih bakterijskih infekcija. Tretman se provodi u karantenskom akvariju, zbog toga to veina antibiotika unitava potrebne bakterije za filtraciju. Antibiotike upotrebljavajte po uputama, a navedeni se mogu nabaviti u veterinarskim stanicama. ERITROMICIN 20% topljivi praak Sastav: 1 g praka sadrava 200 mg eritromicina u obliku eritromicin-tiocijanata doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase. TRIMETOSUL praak Sastav: 1 g praka sadrava: trimetoprima 20 mg, sulfafurazola 100 mg. doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase. GEOMYCIN 20% topljivi praak Sastav 1 g praka sadrava 200 mg oksitetraciklin-hidroklorida. Indikacije Lijeenje primarnih i sekundarnih bakterijskih infekcija eritrodermatitis i upala plivaeg mjehura. Nain uporabe i doze Ribe: 3 - 4 g praka/10 kg tjelesne mase, tijekom 10 dana.
50
Sredstva za lijeenje riba proizvoaa Tetra i Sera: Tetra TetraMedica GeneralTonic 30ml Lijek irokog raspona za bakterijske infekcije, parazite i gljivina oboljenja. TetraMedica FungiStop 30ml Lijek protiv gljivinih oboljenja Saprolegnia i Achlya, te dezinfekciju ikre kod mrijesta. TetraMedica ContraIck (ContraSpot) 30ml Lijek djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia, Chilodonella, Trichodina i slatkovodne vrste Oodinium. TetraMedica GoldOomed 30ml Lijek irokog raspona za hladnovodne ribice i organizme. TetraMedica GoldOopharm 30ml Lijek irokog raspona za morske ribe i organizme bez udjela bakra. Sera Sera Costamed Lijek za dezinfekciju akvarija i djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia, Chilodonella, TrichodinaSera Costapur Lijek protiv parazitskih oboljenja Ichthyophthirius, Costia, Chilodonella, Trichodina Sera mycopur Protiv gljivinih oboljenja Saprolegnia i preventivne tretmane dezinfekcije ikre (preporuuje se tretiranje zajedno sa Sera ectopurom).
Sera ectopur Protiv gljivinih oboljenja i parazita, sadri razne soli koje oslobaaju kisik u vodi, stoga se preporuuje koritenje prilikom upotrebe drugih lijekova. Sera Oodinopur A 15ml Lijek protiv slatkovodne i morske bolesti Oodinium , lijek se preporuuje u karantenskom akvariju. Sera baktopur 15ml Lijek protiv bakterijskih oboljenja, Pseudomonas i Aeromonas, Flexibacter columnaris. Sera baktopur direct (24 tablete) Lijek protiv bakterijskih oboljenja sa brzim uinkom i snanim djelovanjem, lijek se preporuuje u karantenskom akvariju, unitava sve vrste bakterija, pa tako i one vane za bioloku filtraciju.
51
Biljke
Biljke kao to sam objasnio ne pridonose samo vizualnom uinku akvarija, nego imaju vanu ulogu i u biolokom funkcioniranju akvarija. Poetnicima, biljke su ponekad sekundarni faktor u izgradnji akvarija, meutim esto stjecanjem iskustva i napredovanjem, uvide da su zapravo neophodne. Puno je tee odrati i uzgojiti gusto obrastao akvarij biljkama, nego onaj sa samim ribama. Akvariji s minimalnim brojem riba, gdje biljke dominiraju u posebno "araniranim" scenarijima, prava su poslastica za ambiciozne akvariste. Takvi akvariji nazivaju se nizozemski (eng. Holland aquarium, Dutch tank). Razvoj jaih izvora svjetlosti doveo je do koritenja tzv. otvorenih akvarija, gdje biljke izlaze iz vode i pruaju listove i cvjetove iznad povrine. Vrlo bitan je pravilan odabir vrsta, jer odumiranje biljaka u akvariju jako zagauje vodu i naruava izgled i cjelokupan bioloki sistem. Prije svega odabir moramo podijeliti ovisno o snazi i vrsti rasvjete, jer su biljke izravno ovisne o svjetlosti. Moemo ih podijeliti na heliofitne, one kojima je potrebna jaka svjetlost i sciofite, one koje vole sjene i prigueno svjetlo. Praktino ih akvaristi dijele na brzorastue i spororastue, kao i na one sa korijenom i plutajue (bez korijena). Biljke se razmnoavaju na nekoliko naina, nespolno (vegetativno) i spolno (seksualno). Budui je spolno razmnoavanje (pomou cvjetova ili spora) u akvariju vrlo teko i ne daje odgovarajue rezultate, uzgajaju se najee nespolne vrste biljaka. Naini vegetativnog razmnoavanja:
- Fragmentacijom, odnosno odsijecanjem dijelova biljaka, gdje odsjeeni izdanak nastavlja rasti kao posebni dio najlaka je metoda razmnoavanja
- Razmnoavanjem vrijeama, gdje se biljke vegetativno "dupliciraju" i rezanjem vrijee "sestrinske" biljke koja nastavlja rasti samostalno. Neke biljke putaju vrijee tako da se formira cijeli grm povezan i dovoljno ih je samo razdvojiti.
52
- Odsjecanjem rizoma, koji ima ulogu "zajednikog" korijena, gdje biljke nastavljaju posebno rasti uz pomo rizoma (anubias, cryptocoryne, echinodorus). Biljka je spremna na odvajanje kada matinoj naraste najmanje 8 listova. Rizom se ne smije "saditi" u podlogu, on treba stajati iznad podloge!
-Izdancima na listovima (Microsorium pteropus, Echinodorus parviflorus) gdje se sa donje strane lista ili peteljci pojavljuju korijen, a s gornje se razvija stabljika i listovi. Odabir biljaka i nabava Biljke koje rastu u vodi (Hidrofite) su jedino bitne za akvariste, meutim esto se mogu nai u trgovinama biljke koje ive u vlanim podrujima kao akvarijske (sluajno ili namjerno?). Evo nekih krivo nazivanih akvarijskih biljaka: Spathiphyllum sp. Dracena sanderana Lycopodium Pilea cadairei Hemigraphis Chlorophytum Alternanthera sessilis Ophiopogon japonicus Syngonium ... Izaberite biljke koje e uspjeno rasti u postojeim uvjetima i kvaliteti vode koju posjedujete.
53
Svjetlo je presudan faktor, planirajte sadnju biljaka tako da ne smetaju jedne drugima u akvariju. Kod nabave obratite panju na stanje biljke, ona mora biti zdrava, sa jakim i svjeim listovima, a ako biljke imaju korijen on mora biti vrst i svijetle boje. Prije unosa biljku dezinficirajte i pregledajte da ne biste unijeli neeljene pueve. Jaja pueva obino se nalaze na donjim stranama lia i primijetit ete ih na jakom svjetlu. Sadnja biljaka Ovisno o vrsti biljaka, ukoliko imaju korijen sadimo ih najee u podlogu tako da ne budu previe duboko, pogotovo ako se radi o gomoljastom tipu korijena. Uzmite u obzir da se podloga nakon nekog vremena "slegne", pa nemojte ni pretjerano plitko saditi, da se ne bi otkinule iz podloge. Korijen biljke uvijek malo skratite i poravnajte tako da se lake mogu posaditi i da stane okomito u podlogu. Uvenule i oteene listove odreite da biljka ne troi energiju koja e joj trebati za razvoj korijena. Na poetku uspostavljanja akvarija sadimo brzorastue biljke, koje e uspostaviti bre bioloku ravnoteu. Biljke zasadite odjednom, u veim koliinama, jer malo biljaka u akvariju sa dobrim uvjetima pruaju priliku za razvoj algi. Biljke moraju dominirati i uzimati hranu algama, inae e se dogoditi suprotno. Uz sve ostale kvalitete vode za razvoj biljaka vani su esencijalni mineralni nutrienti. Dijele se na: Makro nutriente (duikovi spojevi, fosfat, kalcij, kalij, magnezij, sulfati...), i njih biljke koriste veinom kao energiju i u akvariju ih ima veinom u izobilju i dolaze od organskog otpada, te izmeta riba. Neke makro nutriente moramo dodavati u obliku gnojiva. Mikro nutriente (eljezo, cink, mangan i neki minerali u tragovima) njih biljke koriste u malim koliinama, ali su iznimno vani za pravilan i intenzivan rast biljaka. Mikro nutriente najee dodajemo u obliku tekueg gnojiva, bilo gotove proizvode ili napravljene. Poznati proizvoai tekuih gnojiva su Tropica, Hagen, Sera
Makronutriente moemo dodavati i postoji puno "recepata" (npr. PMDD, poor man's dupla drops) u 300ml destiliranu vodu. 14g kalij-sulfata K2SO4 33g magnezijum-sulfata MgSO4.7H2O 6g kalij-nitrata KNO3 0.5mL solne kiseline HCL ovo treba dobro promijeati i drati na hladnom. doziranje bi bilo otprilike 1ml na 1l vode u poetku, a kasnije na svaku drugu promjenu vode 1ml na friku 1l vode.
Vrlo je vano drati sve ove elemente u ravnotei. Ovdje se vidi veliki utjecaj i vanost biljaka u biolokoj ravnotei akvarija. Ukoliko nam izmakne bilo koji dio ravnotee, priroda e se pobrinuti da sama dovede "sistem" u red, meutim najee je to "razarajue" za akvarij zbog neovisnog i ogranienog sistema. Ako makro nutrienti narastu u odnosu na koliinu biljaka koje ih troe, neizbjean je
54
porast algi koje e bujati sve dok ne isprazne viak otpada. Poveanje koliine svjetla i nutrienata, bez istovremenog poveanja koliine ugljinog dioksida dovodi do bioloke dekalcifikacije. Bioloka dekalcifikacija nastaje kada neke akvarijske biljke (npr. Eigeria, Ceratophyllum, Vallisneria) pri procesu fotosinteze i u nedostaku CO2 razdvajaju hidrogen karbonate na CO2 i kalcij-karbonat. Ovo uzrokuje podizanje pH vrijednosti, a izolirani kalcij karbonat ostaje taloen na listovima biljaka (crne naslage na rubovima listova). Kada prestane fotosinteza ovaj proces se reverzibilno ponavlja, ali najee u manjoj mjeri nego prilikom fotosinteze. Ovo uzrokuje velike promjene u karbonatnoj tvrdoi i pH vrijednosti i nepovoljno utjee na kompletnu ravnoteu sistema. U poetku ovo taloenje akvaristima izgleda kao rast algi i poseu za smanjivanjem perioda rasvjete, pa na neki nain i privremeno smanjuju djelovanje dekalcifikacije. Takoer djelomina izmjena vode svjeom u ovom sluaju djeluje kontraproduktivno. Konaan ishod je guenje biljaka zbog taloenja vika kalcijkarbonata, pojava algi i mikroorganizama koje se taloe u strujanju vode na listovima. Dodavanjem potrebne koliine CO2 spreavamo ovakvu pojavu i odravamo karbonatnu tvrdou i pH vode u ravnotei.
Na kraju kratki podsjetnik, to je potrebno za bolji uzgoj biljaka: Odgovarajua kvaliteta vode Odgovarajua rasvjeta 10-12 sati na dan Dobra mehanika i bioloka filtracija Dobra cirkulacija i strujanje vode Odgovarajua podloga i gnojenje Dodavanje CO2 Odreeni broj riba Kontrola cijelog sustava i stabilnosti
55
Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)
veliine akvarija. Ovdje odluujui odabir biljaka imaju boja i veliina. Na prednjoj strani trudite se imati to manju i ravnu debljinu podloge. Na takvoj tankoj podlozi sadimo malene svijetle biljke, koje se razmnoe u gustoi tako da vizualno stvaraju "zeleni tepih". Biljke za zeleni tepih mogu biti npr. Sagittaria subulata, Riccia fluitans, Echindorus tenellus, Glossostigma elatinoides, Cryptocoryne nevillii... Na takvom tepihu efektno izgleda komad ukrasnog korijena, panj ili stijena, pruajui kontrast velikog, tamnog i malog, svijetlog. Takav ukras nemojte stavljati na sredinu akvarija, ve ga odmaknite malo na lijevu ili desnu stranu. Ureenje uglavnom ne trpi simetriju i dijeljenje na pola. Najprirodnije su podjele na treine. Na 2/3 dna akvarija postavljamo "zid" tamnih biljaka koji jednom stranom lijevom ili desnom koja se pribliava prednjoj strani na udaljenosti otprilike 1/3. Na taj nain iskrivljavamo paralelnu simetriju. Za tamni zid koristimo srednje rastue biljke koje e raditi sjenu s listovima, a moemo ih kombinirati s ukrasnim korijenjem (npr. Anubias sp., Hygrophila polysperma, Microsorium pteropus, Nymphea maculata, Nymphea stellata, Vesicularia dubyana...). Granicu tamnog zida efektno moemo izraditi podizanjem tzv. terasa. Terase se mogu napraviti od stiropora, korijenja, pluta ili krupnijeg kamenja. Preko terasa stavljamo tanak sloj podloge ili sadimo mahovinasto bilje (Vesicularia dubyana). Terase podiu stepenasto podlogu, tako da pruaju dojam poniranja i dubine, to je tee postii blagim padom prema prednjoj strani. Na terasama efektno izgledaju biljke vrste Anubias i Vesicularia dubyana koje se iz ravne prednje podloge postepeno uzdiu prema zadnjem dijelu gdje dolaze velike biljke. Velike biljke u sredini dolaze sa velikim irokim listovima (Echinodorus sp. Aponogeton, Ludviga...), dok sa strane dolaze biljke sa dugakim tankim listovima (Cryptocoryne balanse, Aponogeton crispus, Vallisneria spiralis...)
Biljke imaju odluujuu ulogu u kreiranju konanog izgleda akvarija. Prilikom ureenja biljke dijelimo na one koje se sade u prednjem dijelu (nisko rastue) i one koje sadimo na zadnjem dijelu (visoko rastue) Dizajn ureenja ogranien je samo vaom matom. Evo nekoliko savjeta za laki poetak ureenja. Za poetak napravite i skicirajte plan sadnje to e vam uveliko olakati ureenje. Prvo vizualno moramo odvojiti prednji dio od zadnjeg. Na taj nain dobivamo vei dojam dubine i
56
Alge O vanosti alga i njihovoj rasprostranjenosti govori injenica, da se nalaze u svim vrstama voda do dubina od 150 m a vode ine 2/3 povrine planeta. Alge postoje kao planktonske (ive u vodi) i one koje su privrene za dno. Fitoplanktoni i tihoplanktoni su alge koje slobodno plutaju u vodi. Samo zelenih algi ima preko 8000 vrsta. Alge ine vie od 50% ukupne globalne primarne produkcije kisika. Filogenetiki znaaj je velik, budui da su sve biljke evoluirale iz algi. Dok su neke vrste dugake samo 2 mikrona (Chlorella pyrenoides) neke su morske vrste dugake i do 80 metara (Macrocystis pyrifera). Veina algi ovise o fotosintezi i sadre klorofil, dok neke imaju i druge pigmente koji potpomau proces fotosinteze. Zato toliko o algama...iz jednostavnog razloga, alge imaju iste potrebe kao i biljke, to moramo znati da bismo mogli sprijeiti njihovo pojavljivanje. Alge mogu prouzroiti velike probleme i biti indikacija poremeaja kemijskih vrijednosti vode, naravno, nekoliko zelenih tokice na staklu moe biti i dokaz iste vode. Upoznavanjem vrsta algi moemo prepoznati mogue probleme. Za akvariste postoje dobre i loe alge, neke su otrovne, a neke ak i uzgajamo (Cladophora aegagropila) Modra, sluzava alga (cyanobakterija) Ova alga je zapravo bakterija i indikator vrlo loeg stanja u vodi. esto nastaje na rubovima podloge akvarija gdje je strujanje vode manje. U akvariju moe biti smee ili tamno zelene boje, ali je uvijek karakteristina sluzavost. Ova alga je jednostanini organizam i ukoliko ima odgovarajue uvjete moe se jako brzo rairiti (svakih se 20 minuta udvostruuje). Ponekad nastaje zbog organskog raspadanja u podlozi ili na ukrasnom drvetu koje se raspada. Djelomino se uklanja "usisaem" za pijesak ili crijevom kojim izlijevamo vodu. Alga se na dodir raspada, pa je jedino moemo usisati. Zbog naglog irenja moramo djelovati vrlo brzo u protivnom e poeti guiti biljke. Potpuno uklanjanje je mogue dodavanjem 2.5mg/l antibiotika eritromicina. Eritromicin je antibiotik i unitava bakterije, meutim jedan je od stabilnijih i unitava veinom gram pozitivne bakterije (nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne). Smanjivanje intenziteta svjetla ili vee promjene vode mogu privremeno zaustaviti irenje, ali ne i potpuno unititi ovu algu. Zelena voda U akvariju, pogotovo u poetku formiranja voda esto dobije zelenu boju. Ovo se dogaa zahvaljujui siunim jednostaninim algama, koje zahvaljujui fotosintezi proizvode sebi energiju. Rezultat ove pojave je uspostavljanje biolokog kruenja. Sreom, ove alge su bezopasne i nestaju nakon nekoliko dana. Potrebno je jedino pojaano ozraivati akvarij ukoliko potraje bujanje algi, jer nou troe kisik.
57
Smee alge Smee jednostanine alge esto oblikuju grudice kao prah, a dolaze veinom od poveane razine silikata iz vode. Lagano se uklanjaju usisavanjem i smanjivanjem jaine intenziteta svjetla. Tokaste alge Alge koje nastaju na staklu akvarija u obliku zelenih tokica ili finog zelenog sloja su zapravo normalna pojava i indikacija su dobre kvalitete vode. Uklanjaju se mehaniki, magnetnim istaem koji se moe kupiti u svakoj trgovini sa akvaristikom opremom ili britvicom. Ribe koje se hrane algama (Ancitrus, Plecostomus...) takoer pomau uklanjanju ovih vrsta algi. etkasta crvena alga Ova alga raste u skupini kao dlaice, veliine nekoliko milimetara i najee je sive, smee ili tamno crvene boje. Nalazimo je na dijelovima gdje je jae strujanje vode, na rubovima listova biljaka. Teko se uklanja mehaniki, ali mogu pomoi ribe koje jedu ovu vrstu algi (Crossocheilus siamensis). Takoer se biljke mogu oistiti umakanjem u 5% varikinu na 2-3 minute. Najee dolazi u tvrdoj i alkalnoj vodi, bogatoj nutrientima i eljezom. Spreavanje je mogue dodavanjem CO2.
Konaste zelene alga Svijetlozelene je boje i moe rasti u skupinama ili "ratrkano" po listovima i podlozi. Pojedini "konii" mogu biti dugaki i do 5cm. Dolazi od povienih nitrata i lako se mehaniki uklanja, ali se i brzo vraa otkuda je iupana. Ova alga moe predstavljati i odlinu hranu za ribe algare, biljojede, raie i neke ivorotke.
Nekoliko savjeta za spreavanje bujanja algi: Akvarij ne smije biti izloen direktnom sunevom svjetlu Rasvjeta i filtracija mora biti pravilno odabrana Osvjetljavajte akvarij 10-12 sati dnevno Odravajte akvarij zasaen biljkama istite redovno kamenje, ukrase, opremu i staklo od algi Nabavite ribe koje jedu alge Provjeravajte kvalitetu vode i periodino mijenjajte dio vode Drite odreeni broj riba razmjerno veliini akvarija Uklanjajte otpalo i uvenulo lie i uginule organizme
58
Takoer postoje sredstva za uklanjanje algi iz akvarija, neka su prilino djelotvorna dok su neka i tetna za pojedine organizme u akvariju. Meutim, takav nain uklanjanja algi nije dugotrajno rjeenje, jer alge e se opet vratiti ukoliko ne rijeimo problem zbog kojeg nastaju. Alge moramo "razumjeti", jer one su pokuaj prirode da uspostavi ravnoteu koja se poremetila unutar sistema u kojem elimo da dominiraju ribe i biljke. Kada se uspostave odreeni uvjeti za rast algi iz spora pomou kojih se razmnoavaju i koje se nalaze u zraku i vodi, poinje bujati ivot algi. Zbog malenog i zatvorenog sistema u akvariju, prirodne promjene su esto radikalne, pa ih je najbolje izbjegavati.
Crossocheilus siamensis
59
Ostali slatkovodni organizmi Puevi Puevi su u akvariju, kada su u optimalnoj populaciji, osim zanimljivog izgleda i korisni organizmi. iste podlogu i staklo od algi, nepojedene hrane i rahle podlogu usitnjavajui otpad. Dok nekim akvaristima ovi beskraljenjaci predstavljaju ogroman problem, drugi ih sa zadovoljstvom uzgajaju. Nije razlika o akvaristima, ve u puevima! Oni sretnici koji su izabrali pueve porodice Ampullariidae (eng. Apple snail), popularno zvane jabuari, mogu uivati u suivotu biljaka, pueva i riba. Naime, ovo je jedina porodica pueva koja nisu hermafroditi (imaju spolnost) i koja polae jajaca iznad povrine vode. Za razliku od Ampullariidae , ostale vrste pueva koje najee nalazimo u akvariju su dvospolci i puno se bre i lake razmnoavaju. Ovi dvospolci se razmnoavaju tako da lijepe jajaca na donju stranu listova u vodi, te nam tako oteavaju uklanjanje neeljenih jajaaca u svrhu odravanja odreene populacije. esto se naseljavanje pueva dogodi nenamjerno, kod saenja novih kupljenih biljaka unosimo i jajaca koja se kod nekih vrsta teko uoe. Zato se pridravajte pravila dobrog pregledavanja biljaka, a to je najbolje initi na nekom jaem izvoru svjetla pomou kojeg tanji listovi postanu prozirniji, pa nam takav "rendgen" pomae u otkrivanju jajaaca. Previe pueva prljaju vodu, jedu biljke, estetski nisu prikladni, itd. Puevi jabuari su puno vei od drugih, eih vrsta koje esto susreemo u akvarijima. Skupina jajaaca koje izbacuju su puno vea i lake ih uoavamo. Jabuari imaju jo jednu razliitost od ostalih, a to je "sinfon" pomou kojeg udiu atmosferski zrak. Budui da se radi o tropskim i subtropskim podrujima gdje prebivaju ovi organizmi, esto zbog pomanjkanja kisika u vodi moraju izlaziti iz vode udisati atmosferski kisik. Sinfon je sakriven (uvuen) i pu kada se priblii povrini izbacuje sinfon koji zna biti i dui od cjelokupne veliine pua (koji narastu i 15cm u promjeru). Ova "metoda" disanja je slina ribama labirintovkama (dvodihalicama), ali ovdje slui kao prirodna obrana, jer bi pu bio ranjiv od prirodnih predatora kada bi izaao potpuno iz vode. Sinfon je svojevrsna surla koji izviruje iz vode. Jajaca su pak sigurnija izvan vode, jer bi ih u vodi pronale i pojele ribe. Odlian odabir pueva u akvariju su zebrasti Neritina natalensis puevi. Narastu oko 2cm, i vrlo su dobri istai algi.
Neritina natalensis
60
Maleni smei puevi porodice Planorbidae su naalost esto "nepozvani gosti". Njihova jaja koja lijepe na listove, staklo i ostali interijer u akvariju teko se vide, budui da su veliine 3-4mm, u poetku prozirne boje kao elatina sa sitnim tokicama (zametci pueva) koje se s vremenom poveavaju. Jaja su vrsto zalijepljena i nemogue ih je oprati ili lagano odstraniti. Odstraniti jajaca moete nekim tankim, otrim predmetom (britvica, noi). Nain odravanja broja pueva je da nabavite neku od riba porodice Botia. Veina tih riba jede pueve, te tako kontroliraju njihovu pretjeranu populaciju. Vaenje pueva zna biti zamoran i esto neuspjean posao koji trai puno strpljenja i panje. Postoje takoer industrijski "otrovi" za unitavanje pueva, ali ih ne preporuam jer su otrovni za ribe dna i algare. Osim toga, pueve moramo vaditi kad ugibaju, jer nagli pomor zagauje vodu organskim otpadom. Ako zaista elite pueve, svakako izaberite jabuare. Planorbidae Raii Najpopularnija vrsta malenih raia su Caridina japonica (Japanese swamp shrimp, Amano shrimp, Yamato numa-ebi). Podrijetlom su iz Japana, narastu do est centimetara, svijetlosive su boje sa crnim i bijelim tokicama na bokovima i repu. Posebno vole algasto bilje (riccia moss, java moss), zbog finih sitnih listia i dobri su u kontroli prekomjernog bujanja algi. Raii su veinom algari, ali pojest e ponekad i drugu hranu. Iako se mogu bez problema drati u grupnim akvarijima, morate znati da ih vee ribe esto uznemiravaju i grizu! Odgovaraju im vode blage kiselosti (pH 6.5) i vrlo su osjetljivi na povienu koliinu amonijaka. Razmnoavanje je prilino teko, mada se u zadnje vrijeme sve vie uspjeno razmnoavaju, te s time postaju otporniji na akvarijske uvjete. Razmnoavaju se nakon est mjeseci starosti, tako da enka poloi do tridesetak oploenih jajaaca na svoje zadnje noge i nosi ih oko tri tjedna kada se izlegnu oko dva milimetra siuni raii. Od sitnijih raia poznati su Atyopsis sp. (eng. Wood shrimp) i Caridina serrata (eng.Bumble bee) koji su manji i crvene boje slini morskim kampima.
61
Zakljuak Onaj koji sa razumije prirodu i njene procese, bogatiji je za neprocjenjivo znanje. Znanje koje naalost danas sve rjee moemo dobiti promatrajui pravu prirodu. Koliko je lijep ovaj hobi i koliku edukativnost i svijest o prirodi razvija u ljudima teko je opisati. Nadam se da e ovi tekstovi, prije svega, mnogima pomoi da jasnije pogledaju prema dijelu prirode koja nestaje. Ovo je "prva verzija" knjige, a planiram u slijedeim verzijama predoiti neke praktine savjete ureivanja akvarija sa detaljnim opisima i slikama. Takoer u opisati i najee vrste riba i biljaka ... Nadam se da u do kraja ove 2003 godine detaljno zavriti knjigu, onako kako sam je zamislio. Knjiga e biti u stalnom nadopunjavanju i promjenama , pa ukoliko imate primjedbi, pitanja i savjeta, javite se. Imao sam problema sa raznim prijevodima, terminima tako da e nekim akvaristima biti neobini prijevodi, jer su naviknuti na veinom engleske nazive i termine. To je takoer posljedica nedostatka literature. Materijali koje sam koristio u pisanju ovog teksta: - puno, jaaako puno "Interneta" cca 4 Gb downloadanih stranica, foruma, tekstova itd. vezanih za akvaristiku - news grupe (alt.aquaria, rec.aquaria.frehwater, rec.aquaria.misc, rec.aquaria.tech itd.) - TFH tropical fish hobbyist, magazin - Freshwater Dr.Axelrod's Atlas (Herbert R. Axelrod, Warren E. Burgess), Aquarium Plants (Barry James), Angelfish (Walker, Axelrod), The Living Aquarium (Hunnam), Oscars (N. Pronek), Cichlids (Zurlo, Schleser), arobni svet akvarijuma (Dugali, Majdanac, Spasi), Moj Akvarij (Jeri), Akvarijske ribe (Paysan), asopisi Zov i jo neke knjige i asopisi koje vie nemam, pa ne znam tona imena.
lic(at)orbicon.com
ova besplatna knjiga je skinuta sa adrese www.orbicon.com/hraquatica

62
Provjerite svoje znanje
1. Parametri vode su 8dH i pH 6,5, takva voda je: 1. mekana i neutralna 2. tvrda i kisela 3. mekana i kisela 2. Male bijele tokice po ribi bolest je kojoj je uzronik: 1. Plistophora hyphessobryconis 2. Carassius auratus 3. Ichthyophthirius multifilis 3. Iz amonijaka pomou bakterija Nitrosomonas nastaju nitriti, koje bakterije Nitrorbactere pretvaraju u: 1. nitrate 2. CO2 3. kalcij karbonat 4. Od ponuenog, riblju mla je najbolje hraniti sa: 1. usitnjenom suhom hranom 2. ivom mladom Artemiom salina 3. smrznutim Tubifexom 5. Izaberite najbolji nain za smanjivanje nitrata: 1. periodino mijenjanje jednog dijela vode 2. pojaana filtracija 3. smanjivanje pH vrijednosti 6. Amonijak je manje opasan ako je voda: 1. kisela 2. lunata 7. U kemijski filter obino stavljamo: 1. sintetiku vatu 2. sintetiku spuvu 3. aktivni ugljen 8. Obrnuta (reverzna) osmoza je proiavanje vode na principu: 1. UV lampe 2. bakterijsko-kemijskih procesa 3. mikroporoznih membrana
9. Nizozemski (Dutch aquarium) akvarij je: 1. hladnovodni akvarij 2. akvarij sa puno biljaka 3. transportni akvarij 10. Koliina CO2 moe se izraunati pomou : 1. pH 2. pH i KH 3. koliine nitrata 11. Povienjem CO2 smanjuje se: 1. pH 2. CaCl2 3. Fe 12. Biljke, nou i danju, isputaju u vodu kisik, a uzimaju CO2: 1. netono 2. tono 13. U novi akvarij unosimo ribe nakon: 1. postizanja optimalne temperature 2. 3 dana 3. stvaranja procesa kruenja duika 14. Osvjetljenje prosjenog akvarija dnevno mora trajati minimalno: 1. 6h 2. 12h 3. 16h 15. Piscivori su ribe koje jedu: 1. hranu biljnog podrijetla 2. raznoliku hranu 3. ribe 16. pH vrijednost je mjera za: 1. koliinu kalcij-oksida (CaO) u vodi 2. koncetraciju vodikovih iona 3. djelovanje ugljen-dioksida CO2
63
17. Ve mala koliina amonijaka(NH3) od 0,5mg/L na ribe djeluje: 1. smrtonosno 2. podie imunitet 3. omamljujue 18. Koliina nitrata (NO3), je poeljno da ne bude vea od: 1. 0,25mg/L 2. 50mg/L 3. 250mg/L 19. Nagli rast biljaka prema povrini, sa slabo razvijenim listovima znak je: 1. premalo hranjivih sastojaka 2. prevelika koliina CO2 3. nedostatka svjetla 20. Bioloki filteri najbolje rade dok su novi: 1. tono 2. netono 21. Najbolji odabir za poetnike akvariste je: 1. staklena kugla 2. 35L stakleni akvariji 3. 80L stakleni akvarij 22. Jedan od vanijih kriterija po kojem se biraju ribe za akvarij je: 1. starost riba 2. kompatibilnost sa postojeim vrstama 3. boja 23. Najbolja prevencija za spreavanje bolesti u akvariju je: 1. raznolika ishrana i dobra filtracija 2. kvalitetna voda i karantena za nove ribe 3. i1i2 24. Najbri nain za uspostavljanje procesa kruenja duika je: 1. dodavanje filterskog materijala iz ve ustaloenog akvarija 2. dodavanje amonijaka 3. naseljavanje ribama 25. Kod novog akvarija zamuenje vode je znak da ne moemo unositi ribe: 1. tono 2. netono
26. Najee, proces kruenja duika traje: 1. 5 dana 2. 8 dana 3. mjesec dana 27. Koja je tvrdnja lana: 1. ribama je potreban CO2 za ivot 2. biljke trebaju eljezo(Fe) za rast 3. vodu treba mijenjati rijetko u manjim koliinama
Odgovori: 1-3; 2-3; 3-1; 4-2; 5-1; 6-1; 73; 8-3; 9-2; 10-2; 111; 12-1; 13-3; 14-2; 15-3; 16-2; 17-1; 182; 19-3; 20-2; 21-3; 22-2; 23-3; 24-1; 252; 26-3; 27-1
64

Akvaristika 1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Akvaristika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

defi1965

autor lic prelom dobri ilustracije karin

to many friends from aquatica's forum

Snaga [W] 8 15 20 28 50 5 5 8 8 8 25 25 8 + 150 8 + 150 25 +180 25 + 210 25 25 25 25 25 25

1,5 1,8 4,7 5,5 8,5 10 4,4 6,3 9,1

HYDORPrime 10 Prime 10 Prime 10

150 250 400

300 600 900

manja temperatura svjetla

vea temperatura svjetla

Model (upotreba) AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rast biljaka)

SUN-GLO (dnevno svijetlo)

30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92

MARINE-GLO (morski akvarij)

38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 121.92

FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka)

45.72 60.96 91.44 121.92

2400 2400 2400 2400

5000 7500 7500 10000

POWER-GLO (za koralje i biljke)

30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92

LIFE-GLO (dnevno svijetlo)

38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68

58,4 103,8 1,0 1,5 212 8,0 1,4 2,1

164,5 12,6 0,8 1,1 78,0 10,7 0,5 0,9 0 -

Volumen akvarija (u litrama) x 13 Koliina mjehuria u minuti 100

Eheim CO2 komplet

Carbo-plus CO2 system

Duik i duikovi spojevi Bioloko funkcioniranje akvarija

0.05 - 0.2 mg/l

Biotop u kojem ivi

Veliina odrasle ribe

Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama

Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoa, pH)

Temperatura vode koju zahtijeva

Podruje u kojem se zadravaju u akvariju (dno, sredina, povrina)

Hranite ribe onoliko koliko mogu pojesti u nekoliko minuta.

Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe

za lake utvrivanje simptoma potrebno je znati osnovne dijelove tijela ribe

Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)

ova besplatna knjiga je skinuta sa adrese www.orbicon.com/hraquatica

Provjerite svoje znanje

You might also like