RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 33 (2007)

UDK 811.163.42'367.63 Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 5. VI. 2007. Prihvaen za tisak 18. IX. 2007.

Lana Hudeek, Luka Vukojevi

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb lhudecek@ihjj.hr lvukojev@ihjj.hr

DA LI, JE LI I LI NORMATIVNI STATUS I RASPODJELA

U radu se daje pregled problema povezanih s normativnim statusom estinih/veznikih skupina da li, je li i estice/veznika li. Pokazuje se da postoji nekoliko pogrjeaka povezanih s tumaenjem normativnog statusa i raspodjele tih skupina i te estice te se provjerava normativno pravilo prema kojemu skupinu da li treba u standardnome jeziku zamijeniti esticom li (o tome se posve pogrjeno esto pie kao o zamjeni da li s je li, a skupina je li, s iznimkom skupine je li da koja ima funkciju dopunskoga pitanja, u standardnome jeziku ne postoji kao estina/veznika skupina jer je njezin prvi lan uvijek 3. lice prezenta glagola biti). Odreuje se normativni status skupine je li, tj. pokazuje se da je ona u hrvatskome jeziku ili zastarjela ili da pripada razgovornomu stilu. Takoer se provjeravaju pravila u skladu s kojima se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju i prema kojima se skupina da li i u standardnome jeziku pojavljuje pri izricanju potvrdnosti te u alternativnim pitanjima. Donose se uvjeti zamjenjivosti skupina da li esticom/veznikom li, tj. izdvajaju se sintaktiki konteksti u kojima ta zamjena nije potrebna ili nije mogua.

1. Uvod
U vezi s normativnim statusom i raspodjelom estinih skupina da li i je li te estice li u normativnim se prirunicima moe pronai mnogo spornih tvrdnja i iitati mnogo nerijeenih pitanja, npr.: 1. Je li valjano normativno pravilo koje se moe pronai u nekim normativnim prirunicima da u hrvatskome standardnom jeziku upitnoj estinoj/ve217

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

znikoj skupini je li treba u standardnome jeziku dati prednost pred skupinom da li? 2. Postoji li u hrvatskome standardnom jeziku uope estina skupina je li, tj. kakav je njezin normativni status? 3. Kakav je status skupina je li da, je l da, jel da, jelda, jelte i sl.? 4. Koliko je utemeljeno naelo da se normativni status skupine da li u izravnome pitanju razlikuje od njezina statusa u neizravnome pitanju? 5. Je li utemeljeno naelo da se s pomou da li izrie pitanje preko potvrde (Ragu 1997: 280)? 6. Je li utemljeno naelo da se normativni status skupine da li u alternativnome pitanju razlikuje od njezina statusa u obinome, nealternativnome pitanju? Nije li svako pitanje uvedeno spomenutim estinim skupinama ili esticom li nuno alternativno pitanje (iako alternativnost ne mora nuno biti eksplicirana)? 7. Kakav je status skupine da li da + prezent, tj. skupine da li + infinitiv? 8. Mogu li se definirati uvjeti zamjenjivosti skupine da li i skupine je li te skupine da li i estice li? U ovome emo radu pokuati odgovoriti na ta pitanja te emo na kraju, odgovarajui potvrdno na posljednje pitanje, definirati uvjete zamjenjivosti skupine da li i skupine je li te skupine da li i estice li. Prije toga upozorit emo na problem koji se odnosi na naziv estica. U normativnim je prirunicima esto rije o esticama da li i je li. Rije je o pogrjeci koja se ponavlja i kad je rije o veznicima i prijedlozima (vidi Vukojevi Hudeek 2007., u tisku), tj. o tome da se esticama smatraju skupine sastavljene od dvije rijei (da i li, tj. je i li). estice su vrsta rijei, a dvolana skupina ne moe pripadati vrsti rijei. Rije je o estinim skupinama (tj. o skupinama sastavljenim od po dvije estice). Isti je problem i kad se te skupine proglauju veznicima (kad uvode zavisnu sureenicu), tj. otvara se problem razlikovanja veznika kao vrste rijei (koji je stoga nuno jednolan i usto ne pripada kojoj drugoj vrsti rijei) i kao sintaktike jedinice (koja nije nuno jednolana i koja moe pripadati razliitim vrstama rijei). I taj primjer pokazuje da je nuno i nazivom razlikovati vrstu rijei od skupine u odreenoj sintaktikoj funkciji.

1. Valjanost pravila da li > je li

Kad se u normativnim prirunicima proskribira uporaba skupine da li, uobiajilo se pisati da umjesto nje treba upotrebljavati skupinu je li. Meutim takav 218

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

je savjet netoan, a primjeri pokazuju da se u pravilu eljelo kazati da umjesto skupine da li treba upotrebljavati esticu li kojoj prethodi predikat ili predikatna kopula ako je rije o imenskome predikatu. Ta kopula moe dakako biti u 3. licu prezenta, pa onda reenica sluajno zapoinje s je li, ali tada to nije estina skupina je li. Nekako se naime uobiajilo da se taj jezini savjet razumijeva kao umjesto skupine da li treba upotrijebiti skupinu je li1, te se tako stvara privid da je rije o dvjema estinim skupinama u kojima se u jednoj na prvome mjestu nalazi estica da, a u drugoj estica je. Pritom se donose primjeri poput *Da li je pametan? > Je li pametan? u kojima je posve oito da je nije estica nego 3. lice prezenta glagola biti (Pametan je. > Je li pametan?). Kad bismo naime za primjer uzeli reenicu *Da li pie zadau?, savjet bi glasio
U Protuerovoj knjizi jezinih savjeta Pravilno govorim hrvatski 4 (2000: 83) donosi se ovaj savjet: Upit je li ima duboko uporite u hrvatskome jeziku pa stoga nije dobro zapoinjati upit s da li, nego s je li., te se donose primjeri Da li je on doao doma? > Je li on doao doma i Da li je to slobodno? > Je li to slobodno? Nadalje taj autor pie: Meutim, pri uporabi upita je li treba imati mjeru za stil i ne treba svaki upit poinjati upitom je li, ako za to nema opravdanog razloga. To ovako oprimjeruje: Je li biste to kazali? > Biste li to kazali?, Je li elite kolae? > elite li kolae?, Je li moete doi? > Moete li doi? i na kraju donosi zakljuak: Moram istaknuti kako u ovim potonjim primjerima upit je li nije potpuno nepravilan, ali njegovim izostavljanjem dobivamo na kratkoi izraza. Taj je savjet dobar primjer za to kako se govori o zamjeni skupine da li skupinom je li, a tu u prvome nizu primjera uope nema skupine je li, nego je tu skupina koju ine predikatna kopula (je) i estica li. Nije dakle rije o tome da da li treba zamijeniti s je li, nego da je bolje umjesto estine skupine da li upotrijebiti ustrojstvo predikat/predikatna kopula + estica li. Drugi niz primjera to potvruje. Nema nikakva razloga da se u tomu nizu uope uspostavljaju pitanja koja poinju s je li jer u tim reenicama nema predikatne kopule je. estina skupina je li uspostavljena u tim primjerima, tj. pitanja njome uvedena ne pripadaju standardnomu jeziku. Ne stoji napomena da u tim primjerima upit je li nije potpuno nepravilan, on je u njima u standardnome jeziku nepravilan, pripada razgovornomu stilu, ali ne razgovornomu stilu standardnog jezika. Njemu naime ne moe pripadati jer ne pripada standardnomu jeziku. Nepotrebno je govoriti o mjeri za stil jer se raspodjela estine skupine da li i estice li moe na savjetnikoj razini opisati posve jasnim pravilom. I Brodnjak u Razlikovnome rjeniku upitno da li otro normativno zamjenjuje s je li, a samo se iz primjera moe iitati da to znai da se da li treba zamijenjiti ustrojstvom predikat/predikatna kopula + li : Da li ste vidjeli nekoga? > Jeste li vidjeli nekoga?, Htio bih da znam je li kod kue > Htio bih znati je li kod kue. Prosjeni itatelj lako moe takav savjet razumjeti kao svako da li treba zamijeniti s je li, a da se to esto dogaa pokazuju primjeri iz drugih savjetnika koji takva itatelja onda nastoje pouiti da to nije tako. Ne bi li bilo jednostavnije na svakome mjestu na kojemu je o tome rije dati precizan savjet kakav npr. daje Pavei u Jezinome savjetniku s gramatikom: Veza je li sastavljena od glagola je (3. l. jd. glagola biti) i upitne estice li i moe se upotrebljavati samo kao 3. l. jd. perfekta, npr. Je li doao, Je li ga vidjela? Ne smije se ta veza stapati u jednu rije i upotrebljavati kao upitni veznik za sva lica i vremena; npr. ne valja: Je li ga vidi? Je li e doi?, Je li ste se umorili?, nego treba: Vidi li ga, Hoe li doi, Jeste li se umorili? (str. 110). I tomu savjetu meutim moramo prigovoriti na tvrdnji samo kao 3. l. jednine perfekta, to je npr. s reenicama poput Je li lijepa? u kojima je rije o 3. l. jd. prezenta? A i u spomenutome primjeru kopula je u prezentu i dio je sloenoga glagolskog vremena perfekta.
1

219

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

da je bolje Pie li zadau? (a ne Je li pie zadau?). Pravilo bi dakle trebalo preoblikovati te rei da je umjesto pitanja uvedena estinom (ili veznikom) skupinom da li bolje upotrijebiti pitanje u kojemu se predikat izjavne preoblike premee ispred estice li te tako pitanje poinje ustrojstvom predikat + li (a ne skupinom je li koja je gotovo postala metaforom za ustrojstvo predikat + li). Upravo zbog mogunosti takva pogrjenog razumijevanja tog savjeta pojavljuje se i potreba da npr. I. Brabec u knjizi Sto jezinih savjeta (1982: 120) da savjet da se reenice Da li idete kui? i Htjeli bismo znati da li idete kui ne mogu preoblikovati u reenice Je li idete kui? i Htjeli bismo znati je li idete kui. Ideja o takvoj zamjeni, tj. o tomu da tako treba initi, mogla bi se u koga pojaviti samo temeljem nejasnoga pojednostavnjenog normativnog pravila koje se svodi na uputu da li treba zamijeniti s je li, umjesto tone upute da li treba zamijeniti ustrojstvom predikat + li, ija je posljedica da treba dodatno objanjavati da se ne zamjenjuje ba svaki da li s je li. Dalje Brabec pojanjava: U njima bi predikat (idete) trebalo predmetnuti estici li te bi se tako dobile reenice Idete li kui? i Htjeli bismo znati idete li kui? koje su u skladu s pravilom da skupinu da li treba, naravno kad je to mogue, zamijeniti esticom li kojoj se predmee predikat (bez obzira na to o kojemu je predikatu rije, glagolskome ili imenskome, u kojemu se sluaju premee samo njegova kopula). To Brabec nakon zbunjujuih primjera i sam pie: Dakle, oblik je moe stajati na poetku samo onih reenica u kojima je rije o 3. l. jd., i to samo u prezentu (Je li dobar?) i u perfektu (Je li traio zadatke?). Prema tome, pogrene su takve reenice i s ostalim glagolskim oblicima, npr. s kondicionalom: Je li bio skoio? (Bi li skoio? Da li bi skoio?), s futurom Je li ete na skijanje? (Hoete li na skijanje? Da li ete na skijanje?). R. Katii pie (1986: 148): Gdje bi u upitnoj reenici stajalo jest li, dolazi je li. Taj sklop nije isto to i upitna estica je li. Tom se tvrdnjom eli upozoriti da se na poetku reenice nalazi sluajna skupina je + li (u kojoj je je 3. l. jd. prezenta, tj. rije je o ustrojstvu predikat + li). Nju treba naravno razlikovati od estine skupine je li. Zakljuimo, pogrjeno je normativno pravilo koje kae umjesto da li bolje je upotrijebiti je li, ono treba glasiti: umjesto da li bolje je upotrijebiti ustrojstvo predikat/predikatna kopula + li. Pri primjeni toga pravila treba meutim imati u vidu sve ograde i odstupanja koji se donose u daljnjemu tekstu te ga njima dopuniti. Oito je nadalje da se u normativnim prirunicima obino mijeaju dva problema, tj. ne razgraniuju se dovoljno jasno dva pitanja. Prvo je pitanje posto220

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

ji li u hrvatskome standardnom jeziku estina skupina je li? Drugo se pitanje tie odnosa upitne skupine da li i ustrojstva predikat + li, tj. drugo je pitanje jesu li normativnim savjetom da da li treba u standardnome jeziku zamijeniti ustrojstvom predikat + li doista obuhvaeni svi sluajevi u kojima se u hrvatskome jeziku pojavljuje upitna skupina da li. Uvjete zamjenjivosti istrait emo u toki 3.

2. Normativni status estine/veznike skupine je li

U normativnim prirunicima esto se raspravlja o raspodjeli skupina da li i je li, a upitno je pripada li uope estina skupina je li standardnomu jeziku ili standardnomu jeziku pripada samo estica li. Kakav je dakle zaista normativni status te skupine? Pregledani primjeri iz normativnih prirunika i iz Hrvatske jezine riznice2 pokazuju da se estina/veznika skupina je li pojavljuje ili u starim izvorima kao sintaktika zastarjelica ili u razgovornome stilu. Iznimka je skupina je li da i njezine inaice (je l da, jel da, jelda, jel te i sl.) koja u hrvatskome jeziku ima funkciju dopunskoga pitanja (tagpitanja) i potapalice. 2.1 Zastarjela estina skupina je li, je l, jel estina skupina je li postoji u hrvatskome jeziku, ali je u njemu (osim u je li da ustrojstvu, v. toke 2.3 i 2.4) zastarjela ili pripada razgovornomu stilu. Za upitnu esticu je li na poetku reenice R. Katii (1986: 149) pie da je ona neto rjea i da pripada vie razgovornomu nego knjievnomu jeziku. Meutim svi primjeri koje donosi govore u prilog tomu da je zapravo rije o sintaktikoj zastarjelici (primjeri su iz Doena i Kanilia: Je li se kaje za sve grihe svoje? (Kanili, Bogoljubn. 488); Je l se tebe to dotie? (Doen, 50,1); Je l se jato tad rastane? (Doen 102 a); Je l koulju esto pere? (Doen 205b)), a to potvruju i primjeri iz Hrvatske jezine riznice, npr.: Je li se to postigne budi pod imenom hrvatskim ili srpskim, slavonskim ili slovinskim, to je nam svejedno; samo neka se postigne! Miroslav Kraljevi. Poeki ak ili Ljubimo milu

estina/veznika skupina je li potvrena je u starijim izvorima i takva njezina uporaba ne pripada suvremenomu hrvatskom standardnom jeziku. Moemo je smatrati sintaktikom zastarjelicom.
2 Raunalni pretraivi korpus tekstova razliitih funkcionalnih stilova dostupan na mrenim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na internetskoj adresi www.ihjj.hr.

221

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

2.2 Razgovorna estina skupina je li, je l estina skupina je li (je l), npr. Je l idete kui?, Je l me uje?, Je l da piem zadau? pripada razgovornomu stilu, a ne standardnomu jeziku. Ona je meutim u razgovornome jeziku veoma dobro potvrena. Donosimo niz primjera iz novina (svi su primjeri iz Vjesnika) u kojima se estina upitna skupina je li (je l, jel) pojavljuje u intervjuima i citatima: To vam je bilo kao: Eto Ivice, mi smo ostali bez golfa. Jel bi ti mogao ta?.; On sam pita Tumana: Predsjednie, jel se to snima?; Problem je bio i ostao, jer da smo krenuli sa slanjem zahtjeva za iseljenjem, te da smo s korisnicima stanova zavrili na sudu, jel vi znate koliko bi to tek onda trajalo, uzvratio je protupitanjem gradonaelnik.; Pa sad vi vidite jel se moe s radom na etiri sata rjeavati spise kvalitetno, brzo i s autoritetom.;Ima li hrvatsko kazneno pravo tako stroga pravila. Ima. A jel se ona primjenjuju? Opisano je u gornjim recima.; Jel vi vidite dokle to ide. to se mene tie, ja dalje ne idem.; A navedeni se o pravosudnoj reformi nisu sastali ve tjednima pa se i ne zna jel se to hrvatski sudovi reformiraju ili ne.; MESI: Jel vi to ne pamtite svoju dravu?; Jel se ti ljudi slau s onim to naoigled cijele zemlje izvodi taj upanijski sudac kriviar? Jel su uope dobili priliku glasati o putanju iz pritvora sedmorice optuenika za ratni zloin?; Promatrai: Jel to onda znai da se na novi natjeaj vie ne bi mogli javiti Guberina i Stoi?; Alo, jel me uje, stavi ute krizanteme na lijevu stranu tatinog groba! odluno je, putem mobitela, nekome na miroevekom groblju na Dan mrtvih dobrodrea starica davala koordinate gdje cvijee treba tono stajati. U standardnome jeziku pitanja poput Je li hoe da ti pomognem? nisu prihvatljiva, tj. standardu ne pripadaju pitanja s inicijalnim je li + predikat. To je znaajka razgovornog stila ili dijalekta. O tome pie i I. Brabec. Oito je da su takva pitanja esta, ali ona ne pripadaju standardnomu hrvatskom jeziku. Upravo zbog toga to se takva pitanja esto uju i mogu se nai u citatima ijih rijei u medijima i u intervjuima, vano je normativno pravilo dobro uobliiti. S druge strane, pri izradbi gramatike pojedinih funkcionalnih stilova veoma estu uporabu poetne estine skupine je li u razgovornome stilu treba uzeti u obzir pa i razmisliti o tome da joj se u okviru toga stila dadne legitimnost. Ta skupina meutim nikako ne moe pripadati opeobvezatnomu standardnom jeziku i njegovim stroim stilovima. Je li i je l (jel) katkad se pojavljuju i u elipsi u glavnoj reenici koja uvodi uzronu reenicu: Je li to zbog/stoga/zbog toga..., npr: A oni bi opet gradski novac uvukli u tue poslove. Kao i u Dinamo. Jel zbog Zagreba i Zagrepana?> Je li to zbog Zagreba i Zagrepana? 222

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

Razgovornomu funkcionalnom stilu standardnog jezika pripadaju pitanja uvedena skupinom da li (Da li radi?). 2.3 Dopunsko pitanje je li da, je l da, , jel da, jelda, jel te i sl. Je li da, je l da, jelda, jelda, jelte pojavljuju se kao dopunsko pitanje (tag-pitanje), tj. pitanje kojim se trai potvrda izreene tvrdnje, odnosno kojim se sugovorniku sugerira potvrdan odgovor. To dokazuje i sraslica jelda i mogunost da se izmeu je li i da umetne rije tono, istina i sl. Pitanjem Je li da emo stii na vrijeme? od sugovornika se zahtijeva da potvrdi da onaj koji je to pitanje postavio ima pravo (Je li tono da emo stii na vrijeme?, Je li istina da emo stii na vrijeme?), tj. da otkloni mogunost da nema pravo. To je zapravo pitanje Stii emo na vrijeme, jelda? (koje pripada razgovornomu funkcionalnom stilu), tj. dopunsko pitanje u kojemu se ponavlja predikat: Stii emo na vrijeme, hoemo li? Je li da, jel da i jelda pojavljuju se samo u komunikaciji, tj. u situaciji koja podrazumijeva sugovornika i izravno obraanje njemu. M. Mihaljevi (1995: 23) navodi reenicu Hrvatska e pobijediti, jel da? kao tipian primjer reenice s dopunskim pitanjem. Je li da ti ne e nikomu re ono o tamburici? Petar egedin. Djeca Boja (Je l da ti ne e nikomu re ono o tamburici?Je li tono da ti ne e nikomu re ono o tamburici?Ti ne e nikomu re ono o tamburici, jelda?); Je li da mi nisi vidio lica? Vladan Desnica. Proljea Ivana Galeba (Je l da mi nisi vidio lica? Je li istina da mi nisi vidio lica? Nisi mi vidio lica, jelda?); To se znade, jel da. Vj; Na pivi si, jel? Vj; Nevaljana Hrvatica, htjedoste rei, jelte? August enoa. Prijan Lovro; Divna krajina. - Poznata mi je. Krasna je- odvrati Lovro i sjenka proleti njegovim elom. - Jelte? Krasna! August enoa. Prijan Lovro; Kad na vas doe kakva bolest, treba zvati vraa, jel? August enoa. Prosjak Luka; Dobar veer, dragi moj alter ego! Jel te, danas je bilo veselo?
August enoa. Zlatarevo zlato

2.4 Potapalica je li, jel da, jelda, jelte, jelte itd. Je li, jel da, jelda, jelte, jelte itd. pojavljuju se u razgovornome stilu esto i unutar reenice, u funkciji potapalice. Tim se potapalicama naizgled trai aktivno sudjelovanje sugovornika u komunikacijskome procesu pitanjem koje na prvi pogled djeluje kao pitanje o njegovu miljenju ili stajalitu. Preutnim potvrdnim odgovorom (odgovorom koji govornik ne oekuje jer on zapravo ne pita) govornik tim potapalicama sam sebe ohrabruje u iznoenju svojeg miljenja. 223

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

Tako si, primjerice, eri dozvoljava uliarski ispad javnog vrijeanja izbornika Baria koji, jel, nije prepoznao neupitni nogometni genij ovoga mladog nogometaa.; I sad Baria, jel, zanima odgovor na posve logino pitanje to se to dogaa, je li ovdje u pitanju namjerno eskiviranje reprezentacije.; Vremena za zajedniko uigravanje i sazrijevanje imat e na pretek, jer ta e generacija, jel, jo godinama skupa egzistirati u Maksimiru; Ve i taj turi podatak otkriva tko je, jel, kulturniji i normalniji.; Verbalnim je paradama kasnije pokuao puku preventivno pojasniti kako je, jel, i Debrecen u samome europskom vrhu, pa bi Hajdukov prolaz valjda bio ravan udu.

3. Uvjeti zamjenjivosti
Sljedee je pitanje na koje emo pokuati odgovoriti moe li se (i mora li se) skupina da li uvijek zamijeniti esticom li, tj. postoje li odreeni sintaktiki uvjeti u kojima tu zamjenu nije mogue ili nije potrebno provesti. Iitavanjem normativnih prirunika moe se uoiti da se u njima spominju ili naznauju (tj. ili izrijekom donose ili se na njih upuuje primjerima) tri sluaja u kojima je u hrvatskome standardnom jeziku doputena uporaba skupine da li, tj. tri sluaja u kojima tu skupinu nije potrebno zamijeniti esticom li. Neki normativni prirunici naime doputaju uporabu skupine da li kao veznike skupine, tj. kao skupine koja uvodi zavisnoupitnu reenicu, drugi redovito implicitno, tj. primjerima koje donose, suavaju to pravilo te doputaju uporabu upitne skupine da li kad uvodi alternativno pitanje u zavisnosloenoj upitnoj reenici. Trei je sluaj u kojemu neki prirunici ne proskribiraju uporabu veznika da li veoma nejasno opisan kao sluaj u kojemu upitna formula da li dolazi kad se istie pitanje preko potvrde (Ragu 1997: 280). Komentirat emo svaku od te tri tvrdnje. 3.1. Status estice/veznika li i estine/veznike skupine da li u jednostavnoj upitnoj reenici i u zavisnosloenoj upitnoj reenici U normativnim se prirunicima katkad razlikuje uporaba estine skupine da li i estice li u izravnome i neizravnome pitanju te se uporaba skupine da li povezuje s neupravnim govorom, a estice li s predmetnutim predikatom ili predikatnom kopulom s upravnim govorom. S. Teak i S. Babi ne donose u svojoj gramatici izrijekom takvo pravilo, ali ga potvruju svojim primjerima (1992: 240): Vjeruje li mi sad? upita Branko.; Branko upita da li mu sad vjeruje.; Ivica upita: Poznaje li ti Branka?; Ivica upita da li on poznaje Branka. 224

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

I K. Krsti i P. Guberina u Razlikama piu (1940: 43): Srbi upotrebljavaju uvijek da li u upravnom govoru i neupravnom pitanju a) da li je doao, b) ne znam da li je doao. Hrvati rado prave razliku izmeu upravnog i neupravnog pitanja, pa u upravnom pitanju upotrebljavaju je li, a u neupravnom da li ili je li: a) Je li on doao?, b) Ne znam, da li je (je li) on doao. Paveiev Savjetnik s gramatikom tvrdi da je da li upitni veznik kojim se poinje zavisna upitna reenica, ali se od starine upotrebljava i na poetku nezavisnih pitanja (1971: 59): Da li e doi, pored obinijega: Hoe li doi?. Prvo je dakle pitanje na koje emo pokuati odgovoriti je li skupina da li u veznikoj funkciji zaista iznimka od normativnoga pravila da umjesto da li treba upotrebljavati li, tj. ima li razloga za drukiji normativni status te skupine u sloenoj reenici (u kojoj uvodi zavisnoupitnu reenicu) i u izravnome pitanju. Teko je meutim proniknuti u to zato bi status skupine da li bio u sloenoj reenici drukiji od statusa te skupine u jednostavnoj upitnoj reenici. Naime svi odnosi (kad je rije o uporabi estica/estinih skupina i veznika/veznikih skupina da li, li, da li da, da) koji postoje u jednostavnoj upitnoj reenici istovjetni su s odnosima u izrinoj upitnoj reenici. To se objanjava time to se jednostavna reenica moe razumjeti u kontekstu implicitne (neeksplicirane) izrinosti, tj. glavna se reenica podrazumijeva iako nije eksplicirana. (U svakoj je upitnoj reenici ona uvijek barem ova: Pitam). Npr.: jednostavna reenica 1. a. Je li dola? b. Jeste li doli? c. Boji li se? 2. a. Da li da kupim kruh? b. Da kupim kruh? razg. izrina reenica Reci mi je li dola? Reci mi jeste li doli? Reci mi boji li se? Reci mi da li da kupim kruh? Reci mi, da kupim kruh? razg.

Bilo bi svakako zanimljivo ui u trag tomu normativnom pravilu. Pokazat e se dalje u tekstu da je skupina da li doista esto potvrena u jednome tipu alternativnih pitanja, ali se njezina uporaba u alternativnim pitanjima moe dobro opisati i nema potrebe da se zbog jedne vrste pitanja za estinu skupinu da li u zavisnoupitnim reenicama skupini da li dadne drukiji normativni status u svim zavisnoupitnim reenicama. Gornji naime primjeri pokazuju da se u zavisnoupitnoj reenici s obzirom na raspodjelu da li/li ne dogaa nita to se ne 225

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

dogaa u nezavisnome pitanju. Primjer 2. a (o kojemu e biti vie rijei u toki 3.4) pokazuje da e da li u ustrojstvu da li da + prezent uvesti pitanje i u zavisnosloenoj reenici i u nezavisnome pitanju, tj. da o tome hoe li se upotrijebiti skupina da li ili skupina li odluuju neke druge sintaktike okolnosti. 3.2 Alternativna pitanja U nekim se prirunicima moe iitati pravilo da se skupina da li pojavljuje u alternativnim pitanjima3. Moramo prvo rei da je svako pitanje uvedeno s da li ili s li alternativno pitanje bez obzira na to je li dijelom zavisnosloene reenice ili nije. Naime svako pitanje uvedeno s da li ili li (tj. je li u razgovornome stilu) ukljuuje neizreeno pitanje o drugoj, alternativnoj mogunosti (nemogunosti). Tako se npr. u pitanjima: Je li dola?, Boji li se?, Da li da kupim kruh ili Pitam te je li dola. Ne znam boji li se. Dvojim da li da kupim kruh., nuno podrazumijeva i alternativno pitanje: Je li dola ili nije?, Boji li se ili se ne boji?, Da li da kupim kruh ili da ga ne kupim? ili Pitam te je li dola ili nije., Ne znam boji li se ili se ne boji., Dvojim da li da kupim kruh ili da ga ne kupim. Kad iskljuimo takva pitanja (Je li X ili ne X?; Da li da X ili ne X?) i u obzir uzmemo prava alternativna pitanja (tj. pitanja s nepredvidivom alternativom: Je li X ili Y? Da li da X ili Y?), primjeujemo da se u pregledanome korpusu nalazi prilian broj potvrda za takva pitanja uvedena estinom/veznikom skupinom da li. Komentirat emo etiri tipina primjera. 1. Hrvatski bibliari dvoume se da li je bolje uzeti jedan prijevod i usavravati ga ili nainiti novi. Vj 2. Dvoume se da li gledati televiziju ili otii u kino. 3. Ne zna se koja je haljina ljepa, da li crvena ili plava. 4. Samo bi ponekad on govorio. Da li zbog ljubomore jer su mi one vanije od njega da li zbog uvjerenja da bih mogao napraviti mnogo vie da ne mislim samo o njima, da li zbog toga to se bojao da e me one povrijediti kao, moda, nekad davno neka maka njega ne znam, ali on naprosto nije volio moje djevojke. Zlatko Krili. Zabranjena vrata 1. U veini alternativnih pitanja potvrenih u korpusu da li se moe zamijeniti ustrojstvom predikat + li. Tako je i u navedenome primjeru: Hrvatski bibli3 Florschtz (1916: 150) navodi upitne veznike li i da li. Ti veznici uvode i rastavna pitanja. Donosi primjere: Je li bolja pravda ili krivda?, Kai mi, je li bolja pravda ili krivda?, Da li je bolja pravda ili krivda?

226

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

ari dvoume se je li bolje uzeti jedan prijevod i usavravati ga ili nainiti novi. Dok je na snazi normativno pravilo da je bolje upotrebljavati esticu li umjesto estine skupine da li, ne vidimo razloga da se u takvome tipu alternativnih pitanja prednost takoer ne da estici li. 2. Tamo gdje to nije mogue, rije je redovito o da li da + prezent ili da li + infinitiv konstrukciji, pa prema tome zamjena nije mogua zbog te konstrukcije, a ne zbog alternativnoga pitanja. Reenica Dvoume se gledati li televiziju ili otii u kino u najmanju je ruku tee prihvatljiva (prihvatljivija je od nje reenica bez upitnih estica: Dvoume se gledati televiziju ili otii u kino., a posve je prihvatljiva Dvoume se da li da gledaju televiziju ili da odu u kino.) te bi u tome sluaju oito trebalo odusutati od normativnoga pravila koje prednost daje estici li pred skupinom da li. To meutim, ponavljamo, nije problem povezan s alternativnim pitanjem, nego s ustrojstvima da li da + prezent i da li + infinitiv (vidi toku 3.4).4 3. U alternativnim eliptinim pitanjima, tj. u pitanjima u kojima nije ekspliciran predikat pitanje se moe postaviti s pomou ili i upitnom intonacijom (npr. Ne zna se koja je haljina ljepa, crvena ili plava.) ili upitnom skupinom da li (Ne zna se koja je haljina ljepa, da li crvena ili plava.). Tada skupina da li uz funkciju uvoenja pitanja ima i pojaivaku funkciju, tj. naglauje dvojbu izreenu pitanjem). Kad bi predikat bio ekspliciran (Ne zna se koja je haljina ljepa, je li ljepa crvena ili plava./ Ne zna se koja je haljina ljepa, da li je ljepa crvena ili plava.) ne bi bilo razloga da se reenici s da li da prednost pred reenicom s upitnom esticom li. Evo nekoliko primjera alternativnih eliptinih pitanja s estinom skupinom da li: Sam Laca promijenio se, da li od zbilje, da li uistinu, tko bi to znao. Ante
Kovai, Fikal

( > Sam Laca promijenio se, od zbilje ili uistinu, tko bi to znao. > Sam Laca promijenio se, je li se promijenio od zbilje ili uistinu, tko bi to znao.); to e biti na kraju? Da li isto tako Rije, samo kazana i pisana potajice, kao u Truffautovu filmu Farenheit 451 snimljenom prema istoimenom romanu Raya Bradburyja?; I ne znam zato, ali ja se bojim! Da li sutranjega dana? Jakova? Sebe? Ne znam.; U pitanju je ipak jedan neto iri cilj, pa se stoga ne kae da je i put oko svijeta poeo prvim korakom. Sasvim svejedno da li od sedam milja, ili onim nejakim, djeakim.
4 J. Sili i I. Pranjkovi u Gramatici hrvatskoga jezika u poglavlju Zavisnoupitne objektne reenice (2005: 333) donose primjer Dvoume se da li doi ili ne doi. Taj primjer potie na razmiljanje naime je li prihvatljiva reenica: Dvoume se doi li ili ne doi?. Prihvatljivijom nam se ini reenica Dvoume se da li da dou ili ne dou.

227

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

4. etvrti primjer takoer je primjer alternativnoga eliptinog pitanja koje smo izdvojili u posebnu skupinu samo zbog toga to su u pregledanome korpusu razmjerno esta upravo takva eliptina pitanja s estinom/veznikom skupinom da li, tj. pitanja s upitnom skupinom da li zbog toga/stoga/zato (to/jer). Ta bi se pitanja uvijek mogla postaviti i s pomou estice li s predmetnutim predikatom, ali bi pritom trebalo rekonstruirati predikat. Predikat meutim nije naveden iz stilskih razloga i tu nema mjesta normativnomu zahvatu koji bi ukljuivao nasilno uvoenje predikata, npr. takvom nasilnom intervencijom u gornju reenicu posve bismo promijenili njezinu pragmatiku i stilsku vrijednost: Samo bi ponekad on govorio. Je li samo ponekad govorio/je li to (bilo tako) zbog ljubomore jer su mi one vanije od njega da li zbog uvjerenja da bih mogao napraviti mnogo vie da ne mislim samo o njima, je li samo ponekad govorio/je li to bilo tako zbog toga to se bojao da e me one povrijediti kao, moda, nekad davno neka maka njega ne znam, ali on naprosto nije volio moje djevojke. Zlatko Krili. Zabranjena vrata Evo jo primjera reenica s eliptinim alternativnim pitanjem i estinom skupinom da li: A zaljubljeni ovjek nije imao preega posla nego se spusti pred nju na koljena im su zali pod omorike (hotimice ju je ovamo doveo). No da li zato to to oitovanje bijae moda jo preuranjeno, ili to bijae tako iznenadno i naglo (te gotovo smijeno), ona u prvi kraj prestraena otkorai, a zatim pogledavi ga jo jednom, rasmije se i zapita:- A zar vam nije ao vaih novih hlaa? Janko Leskovar. Propali dvori; Divnu kou imate, gospoo. Odakle je to? Da li zato to u tim tubama (i pokae rukom na police) postoji neka udotvorna mast, ili je to zbog podneblja, ili naprosto priroeno? Ivan Donevi. Mirotvorci; A kad se blagajna isprazni neovisno o tomu kako i zato, da li zato to su prenabreklu vreu s novcem nagrizli uvijek gladni mievi, ili su u tajnovite klupske trezore uli duhovi.., uglavnom se zna to treba uiniti. Vj; Pitanje je stoga moe li na predstojeem Eurosongu Vesna Pisarovi ubrati prve plodove strategije izravnog preuzimanja utjecaja Britney Spears, Shakire i Kylie Minogue? Da li zato to su satjerane u estradni tor jednostavne diskografske usluge koji nam funkcionira nesuvislo kao i privreda, ili zbog nedostatka minimalnog smisla za marketing, domae pop-zvijezde zabavnoglazbenog predznaka nikako da uhvate korak s trendovima. Vj; Zato to Bandi nije uinio? Da li zato to nije bio siguran da e ga stranka podrati, kao to ga je podrala nakon to su se na njega okomili i oni koji imaju i oni koji nemaju putra na glavi. Vj; Pijete li kavu? - Da, volim popiti kavu s mlijekom i to slau. Da li stoga, to vam je ivot gorak? Vj; Dobiva se dojam da je Rachlinu takvu priu sugerirao njihov 228

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

sadanji agent za Hrvatsku, a bivi ravnatelj Igara Mio Mihoevi. Da li stoga to je povrijeen da vie nije na elu Igara? Vj Sve bi se te reenice mogle preoblikovati u je li to zato/stoga/zbog toga (to/ jer) pitanja5 (je je pritom predikatna kopula), ali to dakako ne samo da nije potrebno, nego bi bilo pokazatelj posve pogrjenog razumijevanja smisla normativnih pravila i jezine norme. Tu naime nema mjesta za normativni zahvat te vrste. Kod takvih alternativnih pitanja moe se opravdati i uporaba i estice li i skupina da li: 1. Je li zato uvijek se moe razumjeti kao elipsa je li ... zato A kad se to dogodi, svi su krivi; i senzacija gladni mediji, i raskrinkani sveenik (je li zato jer je prekrio zavjet ili zato to se dao razotkriti pitanje je sad). Vj A kad se to dogodi, svi su krivi; i senzacija gladni mediji, i raskrinkani sveenik (je li kriv zato jer je prekrio zavjet ili zato to se dao razotkriti pitanje je sad). 2. Da li bi takoer mogao stajati u istome pitanju i u njemu se razumjeti kao pojaiva te bi gornja reenica mogla glasiti i A kad se to dogodi, svi su krivi; i senzacija gladni mediji, i raskrinkani sveenik (da li zato jer je prekrio zavjet ili zato to se dao razotkriti pitanje je sad). tu da li ima funkciju naglaavanja dvojbe izraene pitanjem; to dokazuje i to da se u toj reenici moe izostaviti i upitno li i upitno da li A kad se to dogodi, svi su krivi; i senzacija gladni mediji, i raskrinkani sveenik (zato jer je prekrio zavjet ili zato to se dao razotkriti pitanje je sad.
5 Koja su takoer esta u korpusu: Koji su razlozi tako slaboj trgovinskoj razmjeni? Je li to stoga to hrvatske tvrtke nisu zainteresirane za poljsko trite ili ne mogu na njemu uspjeno konkurirati? Vj; ini se da danas vie uope nisu u modi lijepe fabule. Je li to stoga to ih vie nema tko napisati ili stoga to ne zanimaju suvremenog itatelja? Vj; Vi ste toga dana zaradili nekoliko avova na glavi, je li to zato to ljubav esto zna i boljeti? Vj; Trideset godina ste u Krau, je li to zato to vam je ivot bio previe gorak? Vj; Dravna se uprava, dakle, poveava i onda kad se njezini poslovi smanjuju ili posve nestanu. Je li to zbog toga to svaki upravni ef voli poveati broj svojih podreenih, i to svaki put najmanje za dvojicu (kako bi se oni meusobno sukobljavali a ne ugroavali njegov poloaj) ili zbog toga to upravni slubenici samim svojim postojanjem stvaraju jedan drugom posla ili zbog nekog drugog razloga. Eugen Pusi. Nauka o upravi; Aurorini oteenici stoga ele znati zato to nije uinjeno i je li to zbog toga jer im je tako netko naredio ili su to propustili uiniti po vlastitom nahoenju. Vj

229

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

U takvim dakle alternativnim pitanjima moe stajati i je li (pri emu je je predikatna kopula neekspliciranoga predikata potvrdne preoblike upitne (su)reenice) i da li (u tome sluaju rije je o upitno-pojaajnoj estici kojom se izrie vei stupanj dvojbe), a ona mogu biti postavljena i bez upitnih estica/veznika. Zakljuak je da u takvim alternativnim pitanjima, dakle u alternativnim pitanjima iz druge, tree i etvrte skupine opisane u ovome poglavlju nema mjesta normativnoj intervenciji koja bi estinu/vezniku skupinu da li zamijenila esticom/veznikom li. 3.3 Isticanje potvrde Trei je sluaj u kojemu neki prirunici ne proskribiraju uporabu veznika da li veoma nejasno opisan kao sluaj u kojemu upitna formula da li dolazi kad se istie pitanje preko takve potvrde: Znam da je dola i rekla im sve u brk. Da li je stvarno dola? Da li im je stvarno rekla sve u brk? Da, bilo je tako. Da li je stvarno bilo tako? (Ragu 1997: 280) Oito je da se tu uspostavlja veza izmeu potvrdne estice da i prvog lana estine skupine da li. Takvo je pitanje zapravo provjera tonosti ve izreene tvrdnje, njime se izrie traenje dodatne potvrde, ali ono se i tako izrie. U svim se navedenim primjerima, pie Ragu, pitanje moe sastaviti preko glagola, ali je jednako dobro i s da. Tono je da se u svim primjerima koje navodi pitanje moe postaviti i s pomou estice li, npr.: Je li stvarno dola? Je li im stvarno rekla sve u brk? Je li stvarno bilo tako? Takvim se pitanjem takoer trai dodatna potvrda istinitosti ve dane tvrdnje; ona se naime ne zahtijeva upitnom esticom ili estinom skupinom, nego rijeima stvarno, zaista, uistinu i nije ga potrebno jo posebno isticati upitnom skupinom da li. Smatramo da nije potrebno uspostavljati poseban normativni status za skupinu da li kad uvodi pitanje kojim se rijeima stvarno, uistinu, zaista, doista itd. provjerava istinitost ili tonost ve izreene tvrdnje. Ta je provjera osigurana upravo tim rijeima, a znaenje reenice kojom se provjerava istinitost kakve tvrdnje isto je bez obzira na to upotrijebi li se estina skupina da li ili estica li s predmetnutim predikatom ili predikatnom kopulom. Smatramo da sto230

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

ga u takvim sluajevima nema valjana razloga za odstupanje od opega pravila da skupinu da li treba u hrvatskome standardnom jeziku zamijeniti esticom li s predmetnutim predikatom. 3.4. Ustrojstvo da li da + prezent, da li + infinitiv U reenicama (jednostavnim i zavisnoupitnim) s ustrojstvima da li da, da li + infinitiv estina skupina da li ne moe se zamijeniti esticom li s predmetnutim predikatom a da se pritom ne konstruira modalni glagol kojeg u toj reenici nema: elimo li doista da ovjek poput njega donosi brze odluke o tome da li da baci bombe ili ide u rat? > elimo li doista da ovjek poput njega donosi brze odluke o tome treba li baciti bombe ili ne ii u rat? U toj je reenici skupinu da li da + prezent mogue zamijeniti samo izvana uvedenim glagolom trebati, morati itd. Uvoenje modalnoga glagola ima sintaktiku posljedicu da se da + prezent zamjenjuje infinitivom. Tono je da je jedno od prihvaenijih normativnih pravila da je bolje umjesto ustrojstva da + prezent upotrijebiti infinitiv, ali u ovakvim se sluajeva nalazimo u procijepu izmeu toga da primijenimo dva (stabilna) normativna pravila: 1. da zamijenimo da + prezent infinitivom6 i 2. da zamijenimo da li s li, ali da pritom nuno u reenicu uvedemo modalni glagol koji u reenici nije ekspliciran, tj. provedemo odreeno nasilje. Mislimo da takva zamjena nije ni na koji nain potrebna i da su ustrojstva da li da + prezent, da li + infinitiv posve legitimna u hrvatskome standardnom jeziku. Zbog toga to u jezinim prirunicima ne pie nita o tome, este su reenice poput: *Europska unija jo nije sigurna je li da nas primi, i kada i koga jo osim nas. Vj (... hoe li nas primiti/eli li nas primiti > ... da li da nas primi) koje su vjerojatno posljedica lektorske intervencije i doslovnog razumijevanja pravila da da li treba zamijeniti s je li, o emu je bilo rijei u toki 1. Evo nekoliko primjera takvih reenica: Ne znam da li da prvo izrazim suut njegovoj obitelji ili svima nama u Hrvatskoj.; tovie, danski ne euru mogao bi uzdrmati i euroentuzijazam kod Britanaca i veana koji jo razmiljaju da li da se prikljue zoni eura.; Nakon tog rezultata razmiljao sam da li da ostanem u kandidaturi za predsjednika stranke.; Postoji dvojba da li odmah graditi kompletnu autocestu, ili samo
6 Iako je i to pravilo koje bi trebalo temeljitije istraiti. Ve i K. Krsti i P. Guberina (1940: 52) napominju da uporaba konstrukcija da + prezent moe u hrvatskome jeziku u nekim sluajevima biti posve opravdana.

231

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

jednu traku s pripremom za drugu, ali prevladava prva varijanta.; Da li potpasti pod utjecaj razoaranih ljudi koji neredovito prate atletiku pa onda, kad se s njome suoe na velikim natjecanjima, budu suoeni i s gorkim okusom niskih plasmana naih predstavnika i s pravom istinom gdje smo u odnosu na svijet?

4. Zakljuak
U ovome smo radu pokazali da u vezi s raspodjelom i normativnim statusom estine skupine da li i estice li postoji mnogo spornih tvrdnja i nerijeenih pitanja. Pokazali smo da je esto ponavljano pravilo koje kae da je bolje upotrijebiti upitnu skupinu je li umjesto skupine da li pogrjeno formulirano te da je nuno govoriti o zamjeni estine/veznike skupine da li esticom/veznikom li s predmetnutim predikatom. Pogrjeno formulirano pravilo ima naime i daljnjih posljedica koje se iitavaju iz savjeta da je li ipak ne treba upotrijebiti uvijek (a ne treba ga upotrijebiti dakako u situaciji kad u reenici nema predikatne kopule u 3. licu jednine prezenta). Tako se piu mnogi sloeni savjeti umjesto jednostavnoga i tonoga savjeta o zamjeni skupine da li esticom li kojoj se predmee predikat ili predikatna kopula. to se tie estine skupine je li, pokazujemo da je ona u hrvatskome standardnome jeziku sintaktika zastarjelica, a da skupina je li (s inaicama je l, jel, jelda itd.) pripada razgovornomu stilu, a njemu pripadaju i takva dopunska pitanja (tag-pitanja) i potapalice. U drugome smo dijelu rada istraili uvjete zamjenjivosti skupine da li esticom li s predmetnutim predikatom ili predikatnom kopulom te pokazali da nema mjesta pravilu po kojemu bi njihov status bio razliit u zasvisnoupitnim reenicama i jednostavnim reenicama. Okolnosti u kojima norma treba dopustiti uporabu estine/veznike skupine da li nisu povezane s injenicom je li ona upotrijebljena u sloenoj ili jednostavnoj reenici. Pokazujemo da je uporaba estine skupine da li (u kojoj da ima i pojaivaku funkciju) posve opravdana u nekim tipovima alternativnih pitanja (eliptinim alternativnim pitanjima, osobito esto u alternativnim pitanjima sa zavisnom uzronom sureenicom) i u pitanjima s ustrojstvima da li da + prezent i da li + infinitiv. U takvim se pitanjima pitanje ne moe uvesti esticom li. U tablici se pokazuje raspodjela i uporaba estice/veznika li i estinih/veznikih skupina je li i da li u standardnome jeziku (u opeobvezatnome hrvatskom standardnom jeziku i u njegovu razgovornome funkcionalnom stilu) i u razgovornome stilu koji ne pripada hrvatskome standardnom jeziku.

232

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

opeobvezatni hrvatski standardni jezik predikat + predikatna kopula + li Radi li?

razgovorni funkcionalni stil hrvatskoga standardnoga jezika7 da li zamjenjiv s predikat + predikatna kopula + li Da li radi? je li, je l, jelda dopunsko pitanje i potapalica Stii emo na vrijeme, je li/jelda? I sad tebe, je li/jelda, zanima moj odgovor.

razgovorni stil koji ne pripada standardnomu jeziku je li (estina skupina) Je li radi? jel, jelte dopunsko pitanje i potapalica Stii emo na vrijeme, jel/jelte? I sad tebe, jel/jelte, zanima moj odgovor.

je li (estina skupina) zastarjelica Je li se kaje za sve grihe svoje? da li u eliptinim alternativnim pitanjima Koja je haljina ljepa, da li crvena ili plava? da li da + prezent, da li da - infinitiv Da li da odem po kruh? Da li se pobuniti ili ekati? da Da odem po kruh?

Literatura:
BRABEC, IVAN 1982. Sto jezinih savjeta. Zagreb: kolske novine. BRODNJAK, VLADIMIR 1991. Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika. Zagreb: kolske novine. FLORSCHUTZ, JOSIP 1916. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb. GUBERINA, PETAR; KRUNO KRSTI 1940. Razlike izmeu hrvatskoga i srpskoga knjievnog jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
7 Pri izradbi razgovorne gramatike, tj. gramatike razgovornoga funkcionalnog stila hrvatskoga standardnog jezika trebala bi se pozornost u prvome redu usmjeriti na ustrojstva koja su posljedica injenice da je razgovorni stil komunikacijski stil, da su njegova najvanija sintaktika obiljeja upravo ona koja su posljedica te injenice. Takva su npr. ustrojstva tag-pitanja, potapalice itd.

233

Lana Hudeek, Luka Vukojevi: Da li, je li i li normativni status i raspodjela Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 217234

KATII, RADOSLAV 1986. Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika. Zagreb: JAZU Globus. MIHALJEVI, MILAN 1995. Upitne reenice u hrvatskom jeziku. Suvremena lingvistika, 39, Zagreb, 1738. PAVEI, SLAVKO (ur.) 1971. Jezini savjetnik s gramatikom. Zagreb: Matica hrvatska. PROTUER, ILIJA 2004. Pravilno govorim hrvatski 4. Split: Naklada Protuer. RAGU, DRAGUTIN 1997. Praktina hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada. SILI, JOSIP; IVO PRANJKOVI 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga. TEAK, STJEPKO; STJEPAN BABI 1992. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga. Vukojevi, Luka; Lana Hudeek Podrijetlo, ustrojstvo, funkcija i normativni status sloenih veznika i veznikih skupina, u tisku u Zborniku radova s Prvoga hrvatskog sintaktikog skupa.

Da li, je li and li normative state and distribution

Summary The paper gives an overview of the problems connected with the normative status of the particle/conjunction groups da li and je li as well as the particle/conjunction li. The authors show that there are some mistakes connected with the explanation of the normative status and the distribution of these groups and this particle and they question the normative rule according to which the group da li is substituted by the particle li (this is often mistakenly considered substitution of the group da li with the group je li, although the group je li, with the exception of the group je li da which has the function of a complementary question, doesnt exist in the standard language as the particle/conjunction group as its first element always has the 3rd person present of the verb biti). The normative status of the group je li is determined, i.e. it is shown that it is either obsolete in Croatian or it belongs to colloquial style. They also challenge the rules according to which the normative status of the group da li in a direct question is different from its status in indirect questions and according to which the group da li in the standard language appears in expressing confirmation and in alternative questions. The authors give conditions for the substitution of the group da li with the particle/conjunction li, i.e. syntactic contexts in which this change it not possible or is not necessary are given. Kljune rijei: estica, pitanje, da li, je li, standardnojezina norma, alternativna pitanja Key words: particle, question, da li, je li, language standard, alternative questions

234