UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIKIH NAUKA SARAJEVO

Ime i prezime:Sunita Bii Odsjek:Sociologija Br.indeksa :1825/s

Revolucija i drutvene promjene

SEMINARSKI RAD

Sarajevo,Maj 2013.godine

SADRAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Uvod ...3 Pojam revolucije.4 Najvea revolucija..5 Tri faze revolucije6 Deklaracija o pravima ovjeka.7 I ustav...8 Jakobinci i irodinci.9 II ustav.10

UVOD

Tog se dana dogodio kljuan dogaaj koji je omoguio politiko pokretanje revolucije. Bio je to sastanak Generalnih stalea svojevrsnog predstavnikog tijela (parlamenta) za itavu Francusku. Dakako, Francuska je Generalne stalee imala jo u srednjem vijeku, ali u doba apsolutizma oni nisu sazivani od 1615. pa sve do 1789. godine (pune 174 godine). Francuzi koji su htjeli ograniiti kraljevsku vlast smatrali su da bi Generalni stalei trebali dobiti vanu ulogu kakvu je u Velikoj Britaniji imao parlament (dakle, kljunu ulogu u voenju politike). Bio bi to zaokret od kraljevskog apsolutizma prema demokraciji. Naime, Francuska je bila u tekoj financijskoj situaciji pa je trebalo odobriti nove poreze. Vlada je prvo pokuala to dogovoriti s visokom aristokracijom, ali kad su oni odbili, odlueno je ciljati na ire stanovnitvo.Generalni stalei sastojali su se od tri stalea: sveenstva, plemstva i graanstva. Graanstvo je na poetku bilo zadovoljno jer je pozvano u veem broju nego sveenstvo i plemstvo, no kasnije su se razoarali kad je ustanovljeno da se nee primjenjivati naelo jedan ovjek jedan glas, nego da e se glasovati prema staleima

POJAM REVOLUCIJE

Revolucija je, radikalna promjena druvenih odnosa. U politikom smislu, oznaava korjenjitu promjenu drutvenog ureenja. Rije revolucija znai preobrat. U nekim revolucijama uestvuje veliki broj ljudi, ili ak veina neke socijalne grupacije ili naroda, dok neke revolucije vodi samo mala grupa revolucionara. Politike revolucije esto prati nasilje i velike promjene u strukturama moi koje esto rezultiraju novim institucionalizovanim nasiljem, kao to je bio sluaj sa ruskim i francuskim revolucijama .Politika revolucija je nasilna zamjena jednog skupa vladara drugim,dok je socijalna revolucija fundamentalna promjena u socijalnoj strukturi drutva, kao to su bile Protestantska reformacija ili Renesansa. Meutim, ovo razgranienje je rijetko jasno, jer veina politikih revolucija tei da iznese i socijalne revolucije, i im aju osnovne filozofske ili socijalne motive koji ih predvode.

Najpoznatije revolucije sa ovakvim motivima u modernom svijetu su bile liberalne revolucije i komunistike revolucije, kao i povremene nacionalistike revolucije. Za razliku od revolucija, puevi esto ne tee promjenama izuzev promjene trenutnog voe.Neki politiki filozofi smatraju revolucije sredstvima za postizanje svojih ciljeva. Veina anarhista se zalae za socijalnu revoluciju kao sredstvo slamanja struktura vlasti, i zamjenjivanja ih ne-hijerarhijskim institucijama.Socijalne i socijalno-politike revolucije esto spadaju u najradikalnije socijalne pokrete. One utiu na sve drutvene komponente, uvode novi socijalni poredak itee da unite sve ili skoro sve starije strukture. Meu marksistikim komunistima postoji podjela na one koji su podravali Sovjetski Savez i ostale takozvane komunistike drave, i na one koji su kritiki nastrojeni prema ovim dravama (neki ih ak odbacujui kao ne-komunistike), na primjer trockisti i ortodoksni Socijalne imarksisti. politike revolucije esto bivaju "institucionalizirane"

kada ideje, slogani, i linosti koje uestvuju u revolucijama nastave igrati vanu ulogu u drutvu, dugo nakon to je revolucija okonana. Komunistike drave su esto institucionalizirale svoje revolucije kako bi dale legitimitet svojim vladama. Neke ne-komunistike drave, kao to su SAD, Francuska ili Meksiko su takoer institucionalizirale revolucije, i nastavljaju slaviti sjeanje na svoje revolucionarne prolosti kroz praznike, pjesme, i na druge naine.

NAJVEA REVOLUCIJA

Krajem 18. stoljea na francuskom prijestolju je Louis XVI. U to vrijeme Francuska pomae Sjedinjenim Amerikim Dravama u ratu protiv Velike Britanije i Versailles guta novce. Francuska se nala pred bankrotom i kralj je bio prisiljen sazvati francuski parlament Generalni stale u svibnju 1789. godine. Parlament se sastao u Versaillesu. Tu su se nali predstavnici svih stalea. U Generalnom staleu svaki stale ima po jedan glas. Sveenstvo i plemstvo su na jednoj strani, a narod na drugoj strani. U glasovanju je onda rezultat uvijek 2:1. Trei stale je zato elio da svaki lan parlamenta glasa pojedinano. Oni trae oporezivanje sveenstva i plemstva. Dogovor nije bio mogu pa se trei stale potkraj svibnja 1789. odvojio iz dvorane parlamenta i zatvorio se u drugu dvoranu,dvorana za vjebanje jahanja. Tamo su se proglasili narodnom skuptinom. Narodna skuptina je na taj nain poruila kralju da vie nema vlast. Ubrzo nakon toga narodna skuptina je donijela odluku da se ne razilaze dok ne donesu ustav. Tako su postali ustavotvorna skuptina. Kralj je zbog toga sazvao vojsku. Namjera je bila da se ustavotvorna skuptina rastjera. Kad su ljudi vidjeli da se vojska okuplja oko Versaillesa napali su arsenale i oboruali se i nakon toga su napali Bastillu. 14. VII 1789. godine Bastilla je sruena do temelja. Zato se taj datum smatra datumom kad je utemeljena Francuska kao moderna drava. Seljaci i kmetovi su poeli napadati plemie koji su se razbjeali na sve strane iz Francuske. Revolucija se jako velikom brzinom proirila po cijeloj Francuskoj. Vlast u Francuskoj preuzela je krupna buroazija.

TRI FAZE REVOLUCIJE

Revolucija ima tri faze: *Ustavna monarhija od juria na Bastilju14. jula 1789. do 10. augusta 1792, tj. do juria na kraljevski dvor u Parizu. To je period borbe za donoenje ustava, ukidanje feudalizma i demokratizaciju drutva. *Despotizam slobode ili jakobinska vlada od 10. augusta 1792. do 26. oktobra 1795., tj. pada jakobinske vlade *Degeneracija revolucije od 26. oktobra 1795. do 9. novembra 1799, tj. doba direktorijuma, kada je izvren dravni udar od strane Napoleona. Do 1804. traje doba konzulata. Napoleon je 1804. proglaen za cara. Uzroci revolucije su socijalne prirode. Drutvo se razvija u pravcu kapitalistikih odnosa, a smetaju mu feudalni okviri, iako je francuski feudalizam napredovao pa nije bio klasinog tipa. To pokazuje i broj parnih maina, a plemii su se bavili trgovinom. Pred revoluciju Francuska nije bila jedinstvena nacija. Osim toga podijeljena je u 12 okruga. Postoje i cijele oblasti gdje se govore dijalekti, ali se postepeno teilo ujednaavanju jezika i njegovoj integraciji. Jezik kancelarije kraljevskog dvora je francuski knjievni jezik i jezik grada Pariza. U doba revolucije je izdat dekret o zabrani upotrebe dijalekata. Francuska tada ima 25 miliona stanovnika, podijeljenih u tri stalea: sveenstvo, plemstvo i ostalo. Na prva dva stalea dolazi 500.000 osoba. Procjene broja sveenika kreu se od 80.000 do 135.000, a plemia od 120.000 do 350.000. Seljaci ine 22.000.000 stanovnila, dakle, na gradove otpada 3 miliona stanovnika. Francuska je agrarna zemlja u feudalnom odnosu, a poinje postajati industrijska. Pariz ima 720.000 stanovnika. Prva dva stalea su privilegovana. Apsolutizam koji se izgrauje od 1614. u revoluciji se rui.Druga grupa uzroka su ekonomske prirode. Postojala je potreba za stvaranjem unutranjeg trita radne s nage, a vezanost seljaka za zemlju to omoguava, mada su francuski kmetovi imali vie slobode u pravnom smislu, ali je zemlja vlasnitvo plemia. Trea grupa uzroka su bili duhovne prirode. Od 1751. do 1772. se objavljuje Francuska enciklopedija, koja donosi nova saznanja. Data je definicija nacije koja ima pravo da stvori demokratsku dravu, a u odnosu na vladu je jedna i govori jednim jezikom. Po toj definiciji nacija nije poistovjeena sa narodom. Nacija odreuje vladu i ima pravo da upravlja dravom. Dakle, revolucija ima i duhovnu pripremu, tj. racionaliste XVIII stoljea.

DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA

Krajem sedmog mjeseca narodna skuptina prihvatila je Deklaraciju o pravima graanina i ovjeka. Ta je deklaracija bila slina amerikoj deklaraciji jer takoer govori da svi ljudi imaju ista prirodna prava, da vrhovna vlast pripada narodu i da narod ima pravo maknuti vlast koja naruava njegove interese. Francuska deklaracija se tajnim putovima proirila u sve zemlje u Europi koje su jo uvijek bile apsolutne monarhije. U drugim zemljama javili su se framasoni koji ele sruiti feudalni poredak. Poeli su se udruivati u framasonske loe tajne organizacije. Dananja tajna udruenja nazivaju se mas onerije.4. 8 1789. godine u Francuskoj je ukinuto kmetstvo i svi su kmetovi postali osobno slobodni ljudi. Narodna skuptina proglasila je jednakost svih ljudi pred zakonom i uvela oporezivanje sveenstva i plemstva. Isto tako je odlueno da se Crkvi oduzme zemlja i proda se na drabi.

PRVI USTAV

1791. godine Francuska je dobila I ustav. Prema tom ustavu vrhovni organ vlasti u Francuskoj je parlament, zakonodavno tijelo postaje narodna skuptina, a kralj ima izvrnu vlast. Kralj je i dalje ostao vrhovni vojni zapovjednik, a dobio je pravo veta i mogao je zabraniti donoenje zakona koji b i njemu natetio. I ustavom Francuska je postala ustavna monarhija. Podijeljena je na manje jedinice ili departmane.Meutim, ustav nije uveo jednakost. Svi graani su podijeljeni u dvije skupine: aktivni i pasivni. Aktivni su svi stariji od 25 godina koji posjeduju nepokretnu imovinu (manufakture, nekretnine, zemlje) i koji plaaju visoke poreze. Oni mogu birati i biti birani. Pasivni su oni koji nemaju nekretnine nego samo pokretnu imovinu (krave, ovce, svinje) pa ne plaaju visok porez. Oni ne mogu birati i ne mogu biti birani. Aktivnih graana u Francuskoj je 20 %, a pasivnih 80 %. Ustav je ukinuo cehove jer je u cehovima zabranjena promjena alata i koristi se alat koji se koristio u vrijeme osnivanja cehova. Zato su cehovi postali konica za razvoj gospodarstva i ukinuti su.

JAKOBINCI I IRODINCI

Poslije donoenja ustava nitko nije bio zadovoljan ni kralj ni seljaci jedino je buroazija bila zadovoljna. Stoga se javljaju dvije struje bogati odn. irodinci i siromani odn. jakobinci. Za irodince je revolucija gotova jer su dobili to su htjeli. Ali jakobinci ele sve promijeniti. Oni nisu zadovoljni postojeim stanjem u Francuskoj. Voa jakobinaca je Maksimilian Robespierre. Francuski kralj Louis XVI poeo je dogovore s vladarima Austrije i Pruske traei vojnu pomo kako bi sve vratio na staro. U parlamentu se saznalo da kralj eli rat pa je kralj pobjegao, no uhvaen je 1792. godine. U meuvremenu je zapoeo rat koji se vodio sve do 1815. godine. Poele su Austrija i Pruska, a poslije su se ukljuile i druge zemlje bio je to rat protiv revolucije. U Francuskoj tada pada postojei poredak. 1792. se vre izbori na temelju opeg prava glasa. Svi francuski stanovnici birali su i mogli su biti birani. Tada je nastao novi parlament. U njemu je prema glasovima bilo vie jakobinaca nego irodinaca. 20. IX konvent je Francusku proglasio republikom. Konvent je donio odluku da se kralju sudi jer je pokrenuo rat protiv vlastite zemlje. Kralj je osuen na smrt. 16. I kralj je smaknut na giljotini. Nekoliko mjeseci kasnije i kraljica Antoaneta je smaknuta, a njihov sin je trebao odrasti ne znajui nita o svom podrijetlu, no kasnije je ubijen. U rat se nakon smaknua francuskog kralja ukljuio vei broj europskih drava Italija, panjolska, Engleska, Nizozemska. Jakobinci su pozvali dobrovoljce da dou braniti Pariz. Dok su vojnici iz Marseillea ulazili u Pariz pjevali su pjesmu Marseljezu koja je kasnije postala francuska himna. irodinci su nastojali potisnuti jakobince poeli su krvavi obrauni irodinci su u Lionu poubijali nekoliko stotina Jakobinaca. Zato su u lipnju 1793. irodinci izbaeni iz konventa. Vrijeme od lipnja 1793. do lipnja 1794. naziva se doba jakobinske diktature. Zbog ratnog stanja vlast je morala biti organizirana diktatorski. Konvent je stoga izabrao jedno manje tijelo komitet javnog spasa. Na elo komiteta postavio je Maksimiliana Robespierra. Sva vlast u pripala je komitetu. Jakobinci su u meuvremenu donijeli odluku o ukidanju feudalnih posjeda. Zemlju koja je pripadala naputenim feudima Jakobinci su podijelili seljacima koji nisu imali imovine. Ta zemlja postala je njihovo privatno vlasnitvo. Na taj su nain jakobinci dobili jako mnogo pristaa. Francuska je do tada jo uvijek imala vojnike iz feudalnog poretka. Jakobinci su zapovjednika mjesta oduzeli plemiima i donijeli su odluku da svaki francuski vojnik moe napredovati od najnieg do najvieg ina u vojsci. Francuska vojska je na taj nain postala graanska.

DRUGI USTAV

Kako bi oslabili Francusku, Britanci su napali francusku luku Tulon. Meutim vojska pod zapovjednitvom mladog asnika s Korzike Napoleon Bonaparte uspio je obraniti Tulon i odbiti britanski napad. Jakobinci su poeli postizati pobjede nad napadaima. Jakobinci su tijekom rata pripremili II ustav. Francuska bi prema tom ustavu postala drava potpune graanske jednakosti. Ustav je titio privatno vlasnitvo i sadravao je sve slobode. Jakobinci su ga eljeli uvesti nakon rata. 1794. godine Francuska je osloboena. Meu jakobincima poeli su se javljati desni koje je vodio Danton. Oni su eljeli da se uvede ponovno parlament. Jakobinci su to odbili jer su smatrali da jo nije vrijeme za to i sve pobunjenike su po kratkom postupku smaknuli na giljotini. Tada su poeli gubiti potporu naroda. Seljaci su poeli traiti imovinsku jednakost, no to bi ukinulo privatno vlasnitvo. Jakobinci su se i njih rjeavali giljotinom. Nakon toga su ostali sami. Buroazija je ula u konvent i uhapsila komitet javnog spasa na elu s Maksimilianom Robespierrom. Svi iz komiteta su zavrili na giljotini.

10