7 svjetskih uda

7 svjetskih uda staroga vijeka

Egipatske piramide sa sfingom Visei vrtovi Babilona Mauzolej u Halikamasu Artemidin hram u Efezu Aleksandrijski svjetionik Fidijin olimpijski Zeus Rodski Kolos

Egipatske piramide sa sfingom

Tri velike piramide, grobnice drevnih egipatskih faraona IV. dinastije: Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova proteu se u pravilnom obliku (u meusobnom Pitagorinom trokutu sa stranicama u omjeru 3:4:5) na desetak km od grada Kaira do Fajumske oaze u Gizehu. Piramida je tono postavljena prema stranama svijeta Meridijan koji prolazi kroz Gizeh dijeli mora i kontinente Zemlje na dva dijela iste veliine Piramida je divovski pjeani sat. Sjenke koje ona stvara od sredine listopada do poetka oujka pokazuju godinja doba i duinu godine. Duljina kamenih ploa koje se nalaze oko piramide odgovara duini sjenke u jednom danu Rastojanje Velike piramide od sredita Zemlje je isto tako rastojanje od sjevernog pola i time odgovara rastojanju od sjevernog pola do sredite zemlje Ukupna povrina etiri strane piramide odgovara kvadratu visine piramide Vrh Velike piramide se poklapa sa sjevernim polom, njen obujam odgovara duljini ekvatora (duljina ekvatora = 40 076.592 km, a obujam Zemlje izraunat preko polova = 40 009.153 km)

Visei vrtovi Babilona

Za njihovu izgradnju su vezane mnoge prie i legende koje se veu za ime kraljice Semiramide Jedna od njih kae da je Semiramida bila kerka smrtnika i nimfe Derkete. Poto ju je majka napustila, prihvatili su je golubovi i othranili je mlijekom i sirom. Kad su je nali pastiri, odnijeli su je nadzorniku koji ju je oenio. Tako ju je primijetio kralj Ninos i on ju je uzeo za enu. Poslije njegove smrti vladala je sama i osvojila je: Perziju, Egipat, Libiju. Kad je saznala da e ju ubiti sin s kojim je ivjela u incestu izala je na terasu i pretvorivi se u golubicu odletjela je u besmrtnost. Druga legenda kae da je bila obina dvorska dama na dvorcu nekog asirskog kralja. Poto je stekla njegovu naklonost, postala mu je enom. Jednom ga je prilikom nagovorila da joj na pet dana da vlast u ruke. On je to i uradio, a Semiramida ga je bacila u tamnicu i nastavila vladati sama. Proslavila se kao vojskovoa, no i kao graditeljica Viseih vrtova

Mauzolej u Halikamasu

Grad Halikarnas se nalazio u Maloj Aziji na mjestu dananjeg Bodruma, na obali Egejskog mora u jugozapadnoj Aziji. Mauzolej je zamiljen i kao grobnica i kao hram Ljepota Mauzoleja ne lei u veliini graevine, ve u dekoracijama i kipovima koji su ga krasili izvana na razliitim katovima Ta je grobnica bila tako velika da su stari Rimljani nazivali mauzolejima sve velike, monumentalne nadgrobne graevine i od njih je mauzolej preao u jezik i njegovo znaenje: veliki nadgrobni spomenik

Artemidin hram u Efezu

To je Artemidin hram u drevnom gradu Efezu, oko 50km juno od dananjeg grada Izmira u Turskoj. Hram je izgraen u jonskom stilu. Pravokutnog je oblika. Tlocrt je imao dimenzije 10055 m i sa svih strana dvostruki red stupova koji su dosezali i do 15m. Dva puta po 8 stupova skrivalo se straga, dva puta po 20 stupova stajalo je sa strane, a sve su to bili monoliti od mjesnog mramora. Cijela zgrada je sa fasadom gledala na prostrano dvorite. Mramorne stepenice koje su okruivale graevinu vodile su do visoke terase

Aleksandrijski svjetionik

Svjetionik se nalazio u Aleksandriji, uvenoj prijestolnici Egipta koju je osnovao Aleksandar Makedonski koja po njemu i nosi ime Svjetionik je bio trokatna kula 117m visoka. Najnii kat je bio kvadratnog oblika dok mu je unutranjost bila valjkasta i bio je visok oko 56m. Bio je izgraen od velikih komada vapnenca, a strane su mu bile okrenute prema stranama svijeta. Srednji kat je bio osmerokutnog oblika; strane osmerokuta su iroke 18.30m, a visina mu je 7.30m Sostrat, graditelj ovog svjetionika, u elji da ouva svoje ime za pokoljenja koja e doi iza njega, uklesao na mramornom zidu ovaj natpis: Sostrat, sin Dekstifona iz Knida, posvetio ovo bogovima spasiocima pomoraca. Ovaj natpis je prekrio tankim slojem buke koja je bila iste boje kao i mramor, a odozgo je napisao ime cara Ptolomeja I. Sotera samo da bi ga prevario dok je u dubini due bio uvjeren da e se vremenom ovaj sloj buke skinuti i da e itavom svijetu biti poznato ime pravog graditelja ovog velianstvenog svjetionika. Nije se prevario!

Fidijin olimpijski Zeus

Ovaj kip je bio postavljen u Zeusovom hramu dorskoga reda u Olimpiji na zapadnoj obali dananje Grke, oko 150 km od Atene U Zeusovu ast je bio sagraen i velianstveni hram u dorskom stilu. Konstruirao ga je Libon i izgraen je oko 450. pr.Kr. No, pred rastuom moi Grke hram nije izgledao dolino raskoan. Bile su potrebne preinake; rjeenje: velianstveni kip. Ta sveta zadaa bila je povjerena Fidiji, atenskom kiparu I od ovog uda su ostale samo legende. Jedna od njih kae da je Fidije, kada je zavrio i postavio kip na za to odreeno mjesto, uao u hram. Podigao je glavu prema Zeusu i pitao: Jesi li zadovoljan, Zeuse?. Zauo se udarac groma i mramorni pod se zatresao tamo gdje je stajao kip. ini se da je to bio odgovor: Da!

Rodski Kolos

Rodos je otok iz otone skupine Dedokanez u Egejskom moru. U drevnoj Grkoj Rodos je bio istaknuto sredite Grke i helenistike kulture. Prema navodima nekog suvremenika na bogatom otoku Rodosu bilo je 3000 kipova, od toga ih je 100 bilo izvanredne veliine. Tu se nalazi i najznamenitiji kip, orijaki Kolos, skulptura boga Sunca Helija. Pretpostavlja se da je stajao na ulazu u luku grada Rodosa. Iako vie ne postoji, uspomene na tog diva su ostale, sauvale su se i u svakidanjem govoru. Kae se da je neto kolosalno kad zapanjuje svojom veliinom. Kolos je inspirirao i mnoge umjetnike dananjice, npr. Augusta Bartholdija poznatog po svome radu; Kip Slobode

Novih 7 svjetskih uda

Chichen Itza u Meksiku Krist otkupitelj u Brazilu Koloseum u Italiji Kineski zid Macchu Picchu u Peruu Petra u Jordanu Taj Mahal u Indiji