Lidija Grubi -Radakovi Sudac upanijskog suda u Gradu Zagrebu Zrinjevac 5 41000 Zagreb Hrvatska

RTVA SILOVANJA KAO SVJEDOK U KAZNENOM POSTUPKU PRIJEDLOZI PROMJENA SADANJEG STANJA

Saetak Tema rada je razmatranje problema vezanih uz specifi nu situaciju rtve kao ote enika i ujedno svjedoka u krivi nopravnim predmetima seksualne delinkvencije, posebno krivi nih djela silovanja. Ponu ena rjeenja sadanjeg stanja po stajalitu autora mogla bi se uklopiti u krivi ni postupak kako akuzatorskog, tako i mjeovitog akuzatorskoinkvizicijskog tipa, bez zadiranja u sva zakonom zagarantirana prava okrivljenika. ak tovie, ponu ena rjeenja omogu avaju u pojedinim aspektima bre i efikasnije utvr ivanje materijalne istine to je svakako jedna od najbitnijih garancija prava okrivljenika. Kroz podjelu na: 1) slu ajeve neprijavljivanja krivi nog djela gdje se rjeenje tamnih brojki ogleda u motiviranju rtvi kroz institucionalizaciju zatite tjelesnog i duevnog integriteta rtve, te 2) posebne probleme vezane za ocjenjivanje dokazne snage iskaza u slu ajevima kada nema materijalnih tragova po injenog djela s prijedlogom u tri varijante mogu ih procesualnih rjeenja stru nog posredovanja u ocjeni iskaza ote enika. Ponu ena rjeenja, posebno u dijelu koji se odnosi na krivi ni postupak, u potpunosti bi se mogla uklopiti u fazu dokaznog postupka kao spona izme u neposrednih i posrednih dokaza, koje zasad u najve em dijelu ine u svim postupovnim zakonima vjeta enja u svojim zakonom i praksom vrsto zadanim okvirima, koji u ovim specifi nim vrstama postupka ne odgovaraju u potpunosti svim zahtjevima cjelovitog utvr enja materijalne istine. Prijedlozi za zakonska rjeenja su: institucionalizacija interdisciplinarne stru ne pomo i, ad hoc formiranje grupe stru njaka i unutar pravosudnog ustrojstva postojanje odre enih zaposlenih specijalista, koji e ovisno o potrebi na traenje procesualnih subjekata (policija, raspravni sudac, sud drugog stupnja) davati stru nu pomo i savjete, s istom razinom vrednovanja kao i u slu aju vjeta enja. Notorna je injenica tamna brojka o stvarnom stanju u broju po injenih seksualnih delikata, prvenstveno silovanja, a niti tvorci zakona niti praksa jo uvijek nisu doprli do cjelovitijeg rjeenja koje bi omogu ilo rtvi silovanja odre enu razinu zatite tijekom trajanja kaznenog postupka. Znamo da rtve seksualnih delikata, osim uasnog doivljaja, ako su zaista spremne na podnoenje kaznene prijave, doivljavaju daljnje napade na svoju osobu do objektivno daljnjih ponienja podnose i detaljna sasluanja u svim pojedinostima doga aja u najmanje tri navrata /policija, istraga, glavna rasprava/. Tu je jo potrebno dodati i strah od mogu e odmazde po initelja, koji je prilikom izvrenja djela primijenio silu ili ozbiljnu

LIDIJA GRUBI -RADAKOVI : "RTVA SILOVANJA KAO SVJEDOK U KAZNENOM POSTUPKU PRIJEDLOZI PROMJENA SADANJEG STANJA"

prijetnju napadom na ivot i tijelo rtve ili njoj bliske osobe, a policija i sud je i dalje tretiraju kao svakog drugog svjedoka, onda se sa tog gledita ini nemogu im prona i proceduralno rjeenje koje e omogu iti to ve i broj prona enih po initelja, odnosno procesuiranih kaznenih djela. Oteavaju u okolnost pri rjeavanju ovih kaznenih djela pri rjeenju ovog proceduralnog pitanja ini maksimalna zakonska zatita prava okrivljenika u postupku, koja ne samo da se mora odrati, nego i razvijati i pritom se ni u kojem slu aju ne smije odstupiti od osnovnog na ela presumpcije nevinosti. Sadanja zakonska rjeenja ne zadovoljavaju, jer ne pruaju vrstu garanciju rtvi da e joj biti pruena zatita drutva od mogu e daljnje ikane, da e njen svjedo ki iskaz biti objektivno i svestrano ocijenjen, kao i motiv prijavljivanja djela, te kona no i najvanije da e se u postupku sa najve im stupnjem vjerojatnosti mo i utvrditi materijalna istina. U nastojanju nalaenja rjeenja moramo stalno imati u vidu prava okrivljenika ne odstupaju i ni od jednog postulata kaznenog postupka u sadanjem zakonskom rjeenju, /neposrednost, kontradiktornost, presumirana nevinost, in dubio pro reo/. U kaznenim postupcima kod kaznenih djela silovanja u najve em broju slu ajeva sveukupni dokazni postupak svodi se na jedan dokaz rtvu koja predstavlja sama po sebi dva dokaza na utvr enje jedne injenice. Ona predstavlja: posredni ili personalni dokaz, jer reproducira svoje vi enje doga aja i neposredni ili materijalni dokaz, jer je posljedica kriminalnog ina po initelja djela povreda psihi kog i fizi kog integriteta rtve. Stoga emo s gledita mogu nosti rjeenja problema procesualizacije, te mogu nosti potpunog utvr enja injenica kada je ve dolo do postupka, podijeliti ulogu rtve na dvije osnovne grupe, sa time da drugu grupu sa injavaju dvije varijante u mogu nosti dokazivanja. I rtve silovanja koje ne prijavljuju djelo razlozi su u sramu, strahu od odmazde, strahu od mogu e odmazde sredine. II rtve silovanja koje prijavljuju djelo i na osnovi ijih prava se pokre e kazneni postupak u ovom slu aju imamo razliku u mogu nosti utvr ivanja injenica ovisno o dokazima koji stoje na raspolaganju, pa tako razlikujemo: 1. rtve silovanja sa vidljivim ozljedama koje su posljedica primijenjene sile i pruenog otpora 2. rtve silovanja bez vidljivih ozljeda kada rtva uslijed okolnosti izvrenja djela nije mogla pruiti otpor /nesrazmjer u snazi, ozbiljna prijetnja koja sama po sebi slama otpor/. I GRUPA mogu nost motivacije za prijavu kaznenog djela Proceduralno rjeenje nije na eno, posebno ne ono koje e kogentnom normom pruiti u takvoj mjeri zatitu ote eniku /znanje o pravu/ da e ona ili on znaju i za postojanje takve zatite prijaviti kazneno djelo i prihvatiti svoju procesnu ulogu. Jedno od rjeenja bilo bi u unaanju odredbe o policijskoj zatiti u fazi policijskog postupka i istrage /kada je ona kao u naem zakonu o kaznenom postupku u nadlenosti suda/, a budu i da su u fazi glavne rasprave u najve oj mjeri dokazi prikupljeni, to ve samo po sebi smanjuje rizik da bi rtva mogla snositi posljedice svog ina /prijavljivanja djela/ izvan postupka. Odluka o takvom pruanju zatite bila bi na dispoziciji policijskog istraitelja i suca istraitelja, a nakon njihove ocjene o potrebi pruanja policijske zatite. Me utim, cjelovitije rjeenje vidim u institunacionalizaciji slube socijalnog rada unutar kaznenog postupka, uklju uju i

LIDIJA GRUBI -RADAKOVI : "RTVA SILOVANJA KAO SVJEDOK U KAZNENOM POSTUPKU PRIJEDLOZI PROMJENA SADANJEG STANJA"

predkazneni postupak /policijska faza, kad ona postoji prije istranog sudskog postupka/. U tom slu aju kaznenopostupovna odredba predvidjela bi socijalno-sigurnosnu preventivu od trenutka zapo injanja predkaznenog postupka, preko faze istranog postupka, do glavne rasprave, ali pritom bi trebalo isklju iti bilo kakvu mogu nost da se time ire ili ograni avaju prava ote enika svjedoka u postupku. Isto tako ova zakonska odredba izuzev regulacije skrbi oko psihosocijalizacije rtve sa isklju enjem bilo kakve mogu nosti utjecaja na iskaz ote enika kao relevantan dokaz, mora jasno isklju iti mogu a eventualna ograni enja prava okrivljenika u postupku. II GRUPA mogu a rjeenja u kaznenopostupovnim odredbama koja se odnose na ocjenu iskaza ote enika kod kaznenog djela silovanja 1. rtve silovanja sa vidljivim ozljedama i drugim materijalnim tragovima prva situacija je kad ote enik ili ote enica predstavljaju ujedno i posredni i neposredni dokaz. Dakle, tu imamo svjedo ki iskaz i materijalni dokaz, koji se moe sastojati u ozljedama razli ite naravi, tragovima sperme, tragovima vlakana sa odje e po initelja i sli no. Tu je tehni ki jednostavnije utvr ivati injenice, jer je ocjena svjedo kog iskaza ovisna i o materijalnim dokazima i o vjeta kom nalazu u klasi nom proceduralnom obliku. Za sada u ovim situacijama ne bi traili nova rjeenja, jer ova sadanja u dovoljnoj mjeri omogu uju potpuno utvr enje injeni nog stanja ne zadiru i u nijedno od prava okrivljenika u postupku sa potivanjem svih vae ih na ela u elementima kaznenog postupka i ni na jedan na in nije potrebno iriti prava ote enika. Me utim, niti u ovim slu ajevima ne bi trebalo sasvim izostaviti mogu nost primjene rjeenja koja nudimo za situacije u kojima sud nema na raspolobi dovoljnu koli inu dokaza, zbog ega dolazi u prvi plan slobodna suda ka ocjena.

Slu aj br. 1: Izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, tridesetdvogodinja S. V. ivi zajedno s muem, njegovom majkom i estogodinjim sinom u iznajmljenom stanu u Zagrebu i da bi namakla sredstva za ivot, osim to radi redovno kao ista ica u bolnici, poslije podne do 22 sata isti jedan caffe bar u jednom prigradskom naselju. Po initelj je ina e redovan gost lokala u kojem radi ote enica, te jedne ve eri kada jako pada kia, vlasnica lokala zamoli sada optuenika da preveze S. V. do autobusa na to on pristaje. Pedesettrogodinji vodoinstalater bez zaposlenja P. K. me utim sa svojim automobilom ne odvozi S. V. do autobusne stanice ve u suprotnom smjeru, zaustavlja vozilo na sporednoj cesti u kukuruzitu, te prisiljava S. V. na spolni snoaj u tri navrata na razli ite na ine, da bi je zatim u nastavku vonje iskrcao na kiu i u blato na mjestu udaljenom oko 2 km od njene ku e. Na sudu tvrdi da su zaista on i S. V. imali spolni odnos no da se to dogodilo zajedni kim htijenjem i voljom. Suprotan iskaz dala je ote enica tvrde i da ju je nakon njenog zaprepatenja i odbijanja optuenik dva puta snano udario akom po glavi, zatim strgao s nje odje u, a nakon njenog vritanja, odupiranja rukama i grebanja izvadio je neki predmet kojeg ona nije mogla dobro vidjeti u mraku i rekao da je to pitolj i da e je ubiti, ako se bude dalje opirala. Nakon prvog snoaja ote enica je uspjela otvoriti vrata automobila, te je po ela bjeati, no poskliznula se i optuenik ju je sustigao, odvukao natrag u auto, vezao joj obje ruke sigurnosnim pojasevima, primio za kosu i prisilio ju na felatio, a zatim ponovno na jo jedan snoaj tuku i ju pritom akama po trbuhu i udaraju i njenom glavom po naslonu automobilskog sjedala. Sud je u cijelosti prihvatio svjedo enje rtve budu i da je po vjeta kom nalazu lokacija, vrsta i

LIDIJA GRUBI -RADAKOVI : "RTVA SILOVANJA KAO SVJEDOK U KAZNENOM POSTUPKU PRIJEDLOZI PROMJENA SADANJEG STANJA"

mehanizam nastanka ozljeda odgovarao u potpunosti njenom opisu primjene sile. Ozljede na ene kod pregleda optuenika odgovarale su tako er njenom opisu pruenog otpora, pa je sud zaklju io na temelju iskaza ote enice, materijalnih tragova i kontrolnog dokaza u vidu nalaza vjetaka za sudsku medicinu da je obrana optuenika neosnovana. 2. rtve silovanja bez vidljivih ozljeda s vrlo malo ili bez materijalnih tragova jedini dokaz je iskaz rtve, a kontrolne injenice potpomau slobodnoj suda koj ocjeni u tolikoj mjeri da je donoenje suda ke odluke u pravilu oteano i podlono lai kom psiholokom pristupu, ukoliko se ne primijene stru ne metode kontrole dokaza. Opasnost lei i u ocjeni obrane okrivljenika, odnosno prezentiranju obrane i uvjerljivosti rtve silovanja u njenoj verziji opisa doga aja. Pritom se postavlja pitanje u kolikoj mjeri i do kojih granica see mogu nost slobodne ocjene dokaza bez analiti kog pristupa osobi koja nudi subjektivnu sliku u zavisnosti od svojih psihi kih predispozicija i cijelog spektra motiva. Postupovne odredbe predvi aju mogu nost vjeta enja na okolnost utvr enja stupnja ura unljivosti tempore criminis, i iako se takva zakonska mogu nost moe proiriti i na ote enika, njihova osnovna svrha je zatita prava okrivljenika, ukoliko postoji temelj za uvjerenje o njegovoj privremenoj ili trajnoj duevnoj poreme enosti. S obzirom na krutost forme vjeta enja te zakonom precizno odre enu svrhu, ostala je praznina u normiranju mogu nosti ocjene sposobnosti rtve u kontekstu doivljaja u kojem je ona predstavljala objekt kriminalnog ponaanja po initelja, odnosno ocjene istinitosti njene pri e, a kroz posredno i nepristrano stru no miljenje. To miljenje stru njaka odre ene struke ili znanstvene discipline ne smije se pritom odnositi na sam iskaz ote enika svjedoka, to je isklju ivo u ingerenciji suda, nego mora biti vezano isklju ivo uz osobu ote enika.

Slu aj br. 1: M. Z. je nagovorio malodobnu J. K. da je odveze do ku e od mjesta gdje se rastala sa svojom prijateljicom, no skrenuo je na autoput i krenuo u pravcu Osijeka. U tri navrata zaustavio je automobil, te ju prisilio na spolni odnos, govore i joj da e ju ukoliko se bude opirala ubiti, upaju i je pritom za kosu, a po izjavi tako er ote enice govorio joj je da e je za arati, ime je slomio njen otpor. Na glavnoj raspravi optuenik je priznao spolni snoaj /ote enica je prije ovog spolnog iskustva bila virgo intacta/ koji je obavljen tri puta, tvrde i da je volja bila obostrana i ak tovie da je ote enica sura ivala, pri emu isti e motiviranost ote enice za podnoenje prijave strah od oca zbog dugog izbivanja od ku e. Ote enica je imala vidljive ozljede, no one su po miljenju vjetaka sudsko-medicinske struke, s obzirom na lokaciju i vrstu mogle nastati i primjenom neposredne sile, ali i padom i samoozlje ivanjem, primjerice udarcem o tvrdu povrinu. Ote enica je odmah po povratku u Zagrebu uz pomo prijatelja kojeg je nazvala iz javne govornice podnijela prijavu policiji, a zatim o tome obavijestila roditelje, za koje je utvr eno da su primjenjivali vrlo strogi odgoj. Sud je prihvatio u cijelosti iskaz ote enice, a kao razlog vjerovanja ote enici u odluci naveo konzekvenkventnost u iskazivanju tijekom cijelog postupka, uvjerljivost, nepostojanje sumnje u mogu nost lanog tere enja zbog motiva koji isti e u obrani optuenik jer ote enica nije snosila kozekvence unutar obitelji zbog izbivanja, dakle na temelju slobodne suda ke ocjene raspoloivih dokaza.

LIDIJA GRUBI -RADAKOVI : "RTVA SILOVANJA KAO SVJEDOK U KAZNENOM POSTUPKU PRIJEDLOZI PROMJENA SADANJEG STANJA"

Slu aj br. 2: Dvadesetjednogodinja M. B. nave er oko 23 sata nalazila se sa prijateljicom u kafi u nedaleko ku e u kojoj stanuje kada joj je priao mladi koji joj se ve od ranije dopadao i predloio joj da se proe u, na to je ona pristala. Odveo ju je do oblinjeg igralita za mali nogomet i na klupi za rezervne igra e po eli su se ljubiti kada su dola trojica prijatelja ovog mladi a i prila klupi. Odmah nakon toga mladi je naloio djevojci da skine sa sebe svu odje u, to je ona u inila, tvrde i pritom da je to u inila bez protivljenja u strahu zbog njihovih prijete ih pojava, mraka, te zaklju ivi da bi svaki otpor bio besmislen zbog gluhog doba no i, okolnosti da nitko njeno zapomaganje ne bi mogao uti zbog udaljenosti najbliih ku a, te pomisli da bi prueni otpor mogao isprovocirati njihovo fizi ko zlostavljanje. Prinudili su je na snoaj, s tim da su po dvojica istovremeno je prisiljivali na coitus interruptus i na felatio. Sva etvorica optuenika porekla su djelo tvrde i suglasno da je samo I-optuenik imao spolni snoaj sa ote enicom na koji je ona pristala, a ostala trojica su njih dvoje na klupi promatrali sa udaljenosti od oko desetak metara. Ote enica je u u kaznenom postupku sasluana ak pet puta /policija, istrani postupak, dva puta pred istim vije em na glavnoj raspravi, zbog izmijenjenog sastava vije a na ponovljenoj glavnoj raspravi/, to je i bio klju ni momenat za sud da joj pokloni vjeru, jer je ostala dosljedna u svojim tvrdnjama, ne mijenjaju i iskaz ni u jednom detalju unato dugotrajnim i po nju vrlo neugodnim sasluanjima. Sud je tako er bio stava da zbog okolnosti u kojima se ote enica nala i fizi ke premo i optuenika i nije bila u mogu nosti pruiti adekvatan otpor, a od utjecaja na odluku o krivnji optuenika bila je i okolnost da je ote enica unato strahu od po initelja bila spremna djelo prijaviti i izloiti se daljnjem ponienju kroz viekratna sasluanja. Slu aj br. 3: Po initelj Z. F. /40 god./ u razdoblju od tri godine gotovo svakog tjedna u istom dijelu grada nedaleko centra u blizini eljezni ke stanice prilazio je mladim djevojkama /utvr eno je da su bile dobi izme u 14 i 16 godina/, te im uz popratnu uvijek istu pri u o djevojci fotomodelu koju navodno eka predstavio se kao filmski agent i umjetni ki fotograf i ponudio bi im angaman kroz navodno dobro pla ene fotografije i plasman u inozemstvu. Po njegovoj vlastitoj izjavi pristanak i realizacija uslijedila je kod 300 djevojaka, a toliko je na eno po policiji pretragom stana i vikendice u koje je odvodio djevojke fotografija njihovih nagih tijela u razli itim pozama. Jedna od posljednjih rtava prijavila ga je policiji, a ostale su pozivane na temelju popisa koji je kod njega na en i usporedbom fotografija. Svega sedam djevojaka priznalo je da su prinu en na spolni odnos po dolasku u stan bilo ucjenom da e njihove opscene fotografije biti objavljene u doma em tisku, bilo direktnom primjenom sile od strane okrivljenika /amaranjem, trganjem odje e, bacanjem na pod/ dok su ostale djevojke ili porekle spolni odnos ili su spolni snoaj priznale tvrde i da su na njega pristale misle i da e na taj na in privoliti okrivljenika da ih plasira na trite fotomodela/. Nije pritom dvojbeno da su bez obzira na prirodu svojih izjava sve djevojke bile prisiljavane ili su pristajale na razli itu vrstu spolnih snoaja od kojih su neki bili izrazito poniavaju i s obzirom na njihovu dob i okolnosti. Sud je u ovom postupku imao osim obrane okrivljenika ija je osnova bila da se radilo ili o pristanku na spolni snoaj ili da ga uop e nije bilo, na raspolaganju samo iskaze ote enica i njihovih roditelja te socijalnu anamnezu sudskog defektologa. Na osnovi iskaza ote enica, te ocjenom citiranih kontrolnih dokaza donijeta je odluka da ako je i bilo primjene sile, adekvatnog u tim situacijama o ekivanog otpora nije bilo, pa time nisu ostvarena obiljeja kaznenog djela silovanja, a ucjena nije bila takve naravi da bi

LIDIJA GRUBI -RADAKOVI : "RTVA SILOVANJA KAO SVJEDOK U KAZNENOM POSTUPKU PRIJEDLOZI PROMJENA SADANJEG STANJA"

predstavljala ozbiljnu prijetnju koja bi kodila asti i ugledu rtava, tim vie to su se i nale u takvoj situaciji na temelju osobnog pristanka na fotografiranje. Zakonska rjeenja mogla bi biti slijede a: a/ Institucionalizacija interdisciplinarne stru ne pomo i unutar zakona o krivi nom postupku. b/ Ad hod formiranje inderdisciplinarne grupe stru njaka na temelju ovlatenja dana postupovnim zakonom. c/ Unutar pravosudnog ustrojstva postojanje stru no savjetni ke grupe stru njaka predvi ene zakonskim odredbama o ustrojstvu sudova i postupovnim zakonom. aa/ Zakonom o kaznenom postupku bilo bi potrebno odrediti postojanje stalne grupe stru njaka imenovanih po nadlenoj dravnoj instituciji. Komisiji u sastavu koje bi se nalazili psiholog, psihijatar, sociolog i defektolog bilo bi u skladu sa zakonom, a za ovu vrstu delikata naloeno po istranom sucu da izvri cjelokupnu obradu, koja bi uklju ivala pripremu rtve na sve posljedice procesuiranja kaznenog djela uz savjetni ko elaboriranje psiholokog i psihijatrijskog statusa rtve koje treba posluiti sudu pri ocjeni njenog iskaza. Tu je potrebno izri ito zakonom odrediti granice ovakve vrste savjetnitva koje se mora isklju ivo odnositi na pomo sudu pri odabiru potrebnih dokaza, odnosno provo enju odre enih radnji, a radi prikupljanja kontrolnih dokaza samo i izri ito u svrhu pravilne procjene istinitosti iskaza ote enika, a u odnosu na obranu okrivljenika. Ovakva institucionalizacija stalne grupe stru njaka ima za svrhu omogu avanje maksimalne objektivnosti, jer se institucionalizacijom onemogu ava mogu i utjecaj zainteresiranih stranaka na ishod postupka. Naravno, da je pritom potrebno omogu iti i dravnom odvjetnitvu i obrani uvid u prijedlog stru ne komisije, pa i mogu nost podnoenja prigovora i o itovanja na prigovore. bb/ Drugi slu aj bila bi mogu nost ad hoc formiranja grupe stru njaka u formi savjetnitva ili stru ne pomo i sudu ili prethodno policiji, s time da nalog za osnivanje takove grupe uvijek daje istrani sudac, na traenje policije ili u istranom postupku. O grupi govorimo zbog potrebe interdisciplinarnosti u pristupku, a budu i da dosadanja iskustva u postupcima takve vrste ukazuju na potrebu viezna ne analize osobe /njenog ponaanja, pristupa realitetu, mogu eg doprinosa, socioloke uvjetovanosti i sl./. U ovoj situaciji predlaemo uvijek ex offo odluku suda o imenovanju komisije, kako bi se na taj na in izbjegla svaka mogu nost utjecaja strana kih interesa prije stru no izre enog miljenja i uputa sudu o mogu em provo enju dokaza radi utvr enja kontrolnih injenica. Kao i kod prvog prijedloga strankama sasvim sigurno pripada pravo prigovora na takvo savjetni ko miljenje i njihova prava u postupku ni u emu ne smiju se razlikovati od slu aja kada se provodi vjeta enje. cc/ U ovom slu aju reguliranje ovog problema moralo bi nuno biti obuhva eno sa dva zakonska propisa i to zakonom o sudovima i zakonom o kaznenom postupku. Stru no savjetni ka grupa stru njaka stalno je tijelo sastavljeno od specijalista razli itih struka koje su u uskoj vezi sa forenzikom i predstavlja instituciju koja unutar pravosu a vri funkciju stru ne pomo i i savjetnitva. Djelovanje ovakve institucije ne bi se odnosilo samo na pojedinu vrstu kaznenih djela, ve kod svih kaznenih djela kod kojih bi se u postupku ukazala

LIDIJA GRUBI -RADAKOVI : "RTVA SILOVANJA KAO SVJEDOK U KAZNENOM POSTUPKU PRIJEDLOZI PROMJENA SADANJEG STANJA"

potreba pomo i sudu u postupku. Obveza savjetnitva i pomo i pri prikupljanju dokaza ograni avala bi se samo na tu svrhu, pri emu ni u kakvoj vezi ne bi smjela biti sa kasnijim eventualnim provo enjem vjeta enja. Vjeta enje mora u tom slu aju biti povjereno vjetaku ili ustanovi izvan ove institucije, a radi osiguranja objektivnosti. Zaklju ak Ovu analizu i ponu ena rjeenja ograni ila sam na mali segment u problematici kaznenog postupovnog prava, smatraju i ga vanim zbog vrste kaznenih djela koja su na alost vrlo u estala i sve rairenija pojava. Krizno podru je i stanje rata u neposrednoj blizini prouzro ilo je znatan porast kriminaliteta vezanog uz nasilje nad osobama i imovinom. U taj krug kriminalnog ponaanja ulaze kaznena djela silovanja, koja sve e e imamo procesuirana u kombinaciji sa drugim kaznenim djelima /ubojstvo, razbojnitvo, iznuda, ucjena/. Kada se radi o kaznenom djelu silovanja, mogu a greka suda a na tetu okrivljenika je 50 : 50 budu i da imamo samo suprotstavljene iskaze. Pritom obrana okrivljenika ide naj e e kroz provjeru psihijatrijskog vjeta enja. Sklonost agresivnosti, psihopatoloke crte, neuroti nost, alkohol, droga, utje u kroz neuropsihijatrijski i psiholoki nalaz na ocjenu okrivljenikove obrane, a time i njegovog mogu eg ponaanja tempore criminis. Ocjena ponaanja ote enika podlijee i dalje slobodnom suda kom uvjerenju neovisno o tome da li o krivnji ovisno o postupovnom sustavu odlu uje porota ili prisjednici ili suci profesionalci. Ponu ena rjeenja mogu nost su promjene takvog stanja zakonskom regulativom, a temelje se na prakti nim iskustvima. Uz pomo stru njaka za odre ena podru ja za sada nedovoljno koritena u postupku /kvalitativno i kvantitativno/, sasvim sigurno dolazimo do kvalitetnije suda ke ocjene dokaza, pouzdanijeg utvr enja injenica, a time i do pravilnijih odluka. Na taj na in u inili smo jo jedan korak u zatiti ljudskih prava u kaznenom postupku, to tim vie to smo u Hrvatskoj u fazi donoenja novog kazneno-postupovnog zakona u kojeg elimo ugraditi sve ono to se u praksi pokazalo najboljim u akuzatorskim i mjeovitim inviziciono-akuzatorskim postupcima.

/Lidija Grubi -Radakovi /