UNIVERZITET U TRAVNIKU EDUKACIJSKI FAKULTET

VRSTE KOMUNIKACIJE Seminarski rad iz predmeta Komunikologija

Kandidat: Nihad Avdi Travnik, maj, 2013. Mentor:

Vrste Komunikacija

Sadraj predavanja
I. Zato nam treba ovaj kolegij? II. Vrste komunikacije III. Ciljevi komunikacije

Komunikacija
I. Zato nam treba ovaj kolegij?

Vjetine u odnosima s ljudima

Dobri meuljudski odnosi nisu rezultat

sluaja, nego poznavanja odreenih elemenata bitnih za uspjenu komunikaciju i primjene tih elemenata u specifinoj situaciji. kombinaciju dobrih:

Vjetine u odnosima s ljudima predstavljaju

interpersonalnih vjetina (sposobnost efikasne

interakcije s drugima) intrapersonalnih vjetina (sposobnost upravljanja vlastitim stavovima i emocijama)

Vjetine u odnosima s ljudima

danas su kljuan element uspjeha u

raznim profesionalnim podrujima gospodarstvu kao i znanje, informiranost ili tehnike vjetine

jednako toliko vane u suvremenom do nedavno zanemarene u studijskim

programima

Vjetine u odnosima s ljudima

danas se pred ljude postavljaju puno

vei zahtjevi u pogledu dobrih interpersonalnih i komunikacijskih vjetina

novije generacije vjerojatno e se

susretati i raditi sa najrazliitijim ljudima, pa i iz razliitih krajeva svijeta

Vjetine u odnosima s ljudima

Danas se ljudi mogu nai u nebrojeno vie

mnogo vea odgovornost za:
odravanje tih odnosa

razliitih situacija, a u svakoj od njih postoje razliite mogunosti djelovanja.

razvijanje dobrih meuljudskih odnosa donoenje odluka o prikladnom ponaanju u svakoj situaciji

To trai mnogo veu razinu nae umjenosti i

tolerancije u ophoenju s drugima, kao i mijenjanje naih stavova i uvjerenja.

Vjetine u odnosima s ljudima

Psiholozima je sve navedeno jo

vanije, zbog njihove profesionalne uloge!

Sadraj predavanja

II. Vrste komunikacije

VERBALNA KOMUNIKACIJA
= izmjenjivanje poruka govorom, odnosno rijeima
govorna komunikacija
govorenje sluanje

pisana komunikacija

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
= nain kojim ljudi komuniciraju bez rijei, bilo namjerno, bilo nenamjerno
paraverbalna komunikacija

Vrste komunikacije dijelimo s obzirom na broj ljudi koji ukljuuju.

1. INTRAPERSONALNA KOMUNIKACIJA 2. INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA 3. KOMUNIKACIJA U MALOJ GRUPI

4. JAVNA KOMUNIKACIJA
5. MASOVNA KOMUNIKACIJA

INTRAPERSONALNA KOMUNIKACIJA
komunikacija sa samim sobom

uimo o sebi, evaluiramo nae postupke, nagovaramo sami sebe na ovo ili ono, razmiljamo o moguim odlukama koje trebamo donijeti, uvjebavamo poruke koje elimo prenijeti drugima.

INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA

komunikacija izmeu dvije osobe

dolazimo u interakciju s drugim ljudima, uimo o njima, ali i o sebi i o vanjskom svijetu otkrivamo sami sebe drugima uspostavljamo, odravamo, prekidamo (a ponekad i popravljamo) nae veze.

KOMUNIKACIJA U MALOJ GRUPI

komunikacija s manjim brojem osoba

rjeavamo probleme, razvijamo nove ideje i dijelimo svoje znanje i iskustvo.

JAVNA KOMUNIKACIJA
komunikacija govornika s publikom
I kad smo u ulozi publike i kad smo u ulozi govornika: nove informacije i injenice uvjeravanje utjecaj na druge da razmiljaju na odreeni nain odnosno da promijene svoje stavove ili vrijednosti

MASOVNA KOMUNIKACIJA
komunikacija usmjerena na brojnu publiku

najee je impersonalna slui se nekim od sredstava masovne komunikacije dvosmjernost i mi utjeemo na formu i sadraj medija

MEUKULTURALNA KOMUNIKACIJA
sve vrste komunikacije, osim intrapersonalne u kontaktu smo s ljudima iz drugih kultura, iji su obiaji, uloge i pravila razliiti od naih uimo razumjeti druge naine razmiljanja i ponaanja, te postajemo svjesni razlika u ljudskom iskustvu

Sadraj predavanja

III. Ciljevi komunikacije

 to sve moe biti cilj komunikacije? to elimo postii komunikacijom?

CILJEVI KOMUNIKACIJE
1. 2. 3. 4. 5. Otkrivanje Uspostavljanje odnosa Pomaganje Uvjeravanje Zabava

1. OTKRIVANJE
otkrivamo informacije o sebi uimo o sebi i drugima saznajemo nove informacije o stvarima, ljudima i dogaajima
Danas se oslanjamo na komunikacijske medije kako bi ispunili ovu funkciju. Informacije koje saznajemo putem medija u interakciji s onim to znamo iz interpersonalnih odnosa postaje dio naeg iskustva.

2. USPOSTAVLJANJE ODNOSA
uspostavljanje odnosa odravanje odnosa prekid odnosa

3. POMAGANJE
davanje konstruktivne kritike, izraavanje empatije, rjeavanje problema

uitelji,terapeuti, savjetovatelji ovu funkciju koriste kao temelj svoje profesije

4. UVJERAVANJE
jedan od najeih ciljeva komunikacije svakodnevno pokuavamo promijeniti ponaanja i stavove drugih
Neki istraivai tvrde kako je svaka komunikacija persuazivna (cilj joj je uvjeriti nekoga u neto) Npr:
A. samo-prezentacijski ciljevi: komuniciramo s ciljem da drugima prenesemo imid koji elimo da imaju o nama argumentacijski ciljevi: komuniciramo kako bismo sugovornika uvjerili da smo u pravu instrumentalni ciljevi: komuniciramo kako bismo od drugih dobili da za nas neto naprave

B. C.

5. ZABAVA
prianje viceva, gledanje komedija, prepriavanje zanimljivih pria, traanje ukljuuje motive ka ugodi i oputanju omoguava oputanje i bijeg od svakodnevnih briga i pritisaka

VIEZNANA PRIRODA LJUDSKE KOMUNIKACIJE

Ciljevi komunikacije mogu se podijeliti i s obzirom na druge kriterije.
A. s obzirom na motiv s kojim zapoinjemo komunikaciju npr. kako bismo dobili neku informaciju ili znanje ili stvorili neki odnos. B. s obzirom na krajnji rezultat komunikacije koji elimo postii npr. zapoinjemo komunikaciju s drugom osobom kako bismo poveali nae znanje o sebi i drugima, ili kako bismo utjecali na druge.

Svaka komunikacija zapravo je jedinstvena kombinacija ovih ciljeva, potie ju jedinstvena kombinacija motiva, i moe zavriti s jedinstvenom kombinacijom rezultata.

Hvala na panji !!!