UNIVERZITET U TRAVNIKU EDUKACIJSKI FAKULTET

RELIGIJSKI ODGOJ U KOLI SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA PEDAGOGIJA

Kandidat: Nihad Avdi

Mentor:

Travnik, maj, 2013.

SADRAJ

UVOD............................................................................................................................................3 1. RAZRADA TEME...........................................................................................................4 1.1. Religijski odgoj...........................................................................................................4 1.2. Interes za religijsku pedagogiju, cilj i zadaci...........................................................4 1.3. Pojam i znaenje religijskog odgoja..........................................................................5 1.4. Sadraji religijskog odgoja.........................................................................................8 1.5. Faktori religijskog odgoja........................................................................................10 1.6.Obitelj kao faktor religijskog odgoja.......................................................................10 1.7. kola kao faktor religijskog odgoja.........................................................................10 1.8. Religijski odgoj u savremenoj obitelji i koli..........................................................12 1.9. Kako religija utie na razvoj....................................................................................12 2. ZAKLJUAK..................................................................................................................14 3. LITERATURA................................................................................................................15

UVOD Religijski odgoj se razliito tretirao kroz historijski razvoj kole. Religijski odgoj znai formirati kod mladih svijest koja e im omoguiti da svoje ponaanje uskalde spram drugih ljudi, spram svijeta koji nas okruuje i posebno spram Vjene istine, ma kako je pojedine religije zvale. koli pripada posebno mjesto u realizaciji religijskog odgoja. Ona u religijskom odgoju mora videjti izlaz iz sve izraenije odgojne pustoi uenika. U veini zemalaj u svijetu religijski odgoj je zvanino integriran u nastavne planove i programe. Kroz religijski odgoj, odnosno religijsko oskustvo se najizravnije spoznaju moralna i etika naela, a to je ono ona emu se zasniva cjelokupni odgojni rad kole. U ovom radu emo predstaviti ta to znai religijski odgoj i kako se on prezentira u kolama, a samim tim i ta predstavlja religijski odgoj za jednu kolu.

1. RAZRADA TEME U ovom dijelu rada prvo emo predstaviti ta je to religijski odgoj i kakav je njegov uticaj na dananje drutvo obuhvatjui sve populacije. 1.1. Religijski odgoj Postoje razliita poimanja religije koja se temelje na pojavnosti razliitih religija. Za veinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogosluja koje stavljaju Boga u sredite. Za neke druge pak religija oznaava vjerovanje u vei broj bogova a postoje i osobe koje ne posjeduju neku tradicionalnu vjeru ili religiju ve prakticiraju neku vrstu vjerovanja na svoj osobni nain, nevezano od organiziranih religija. Ipak veina zemaljskog stanovnitva vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar donekle utjecaj i na ivot pojedinaca. Svaka religija podrazumijeva vie ili manje jednostavno uenje koje se odnosi na svrhu i podrijetlo svega postojeeg. Prvi oblici religije javljaju se jo u prvobitnoj ljudskoj zajednici kao posljedica ovjekovog shvaanja da se mnoge stvari u prirodi dogaaju i bez njegove volje i da on na te pojave ne moe utjecati niti ih kontrolirati. Takve pojave su npr. Sue, poplave, munje i gromovi i slino. Tako je ovjek saznao o postojanju viih sila, te su u njegovom umu nastali prvi oblici bogova koji su simbolizirali jedinstvene moi koje vladaju ovjekovim postojanjem. ovjek je nastojao ove vie sile umilostiviti molitvama i rtvovanjem. Savremena istraivanja nedvojbeno pokazuju da se vie mentalne funkcije razvijaju u najveoj mjeri pod utjecajem drutvenih i kulturnih inilaca. Religioznost, je nesumnjivo jedna od bitnih varijabli meu tim iniocim, a uticaj religioznosti se moda najvie oituje kroz psihiki razvoj tokom adolescencije. Ljudsko drutvo se danas suoava sa velikim brojem problema koji su, preme miljenju sve veeg broja priznatih svjetskih eksperata za mentalno zdravlje, posljedica duhovne i moralno-etike degradacije ovjeka. Ovakvi trendovi se posebno negativno odraavaju na psihiko zdravlje tokom adolescencije, tako da je ovaj osjetljivi period ljudskog ivota u posljednje vijeme u fokusu interesa istraivaa razliitog usmjerenja.

1.2. Interes za religijsku pedagogiju, cilj i zadaci Iako se religija moze izuavati kao samostalna vrednota mi emo je promatrati pod prizmom njene pedagoke relevantnosti. Pojam religije rimski mislilac i govornik Mrako Tulije Ciceron (106.-43.p.n.e.) izvodi iz latinskog glagola relegere koji znai paljivo odrzavati, brizno se odnositi, sto u prevodu znai savjesno odrzavanje obrednih propisa zvanih religiones
4

koji su se odnosili na iskazivanje postovanja bogovima. Laktancija (240.-320.) smatra da je rije religija dolazi od glagola religare sto znai vezati,stvarati sponu Sveti Augustin (354.-430.) ralanjuje ovaj pojam i tvrdi da on dolzi od lat.glagola re-ligiere sto znai ponovo izabrati. Jako je teko odvojiti religioznost od religije jer je ona konkrektna vanjska manifestacija religioznosti.Religija i sam potie religozno pitanje , a prestavlja i konkretni izraz religioznosti.Vjera na neki nain u sebe religiju i religioznost,pa ima s njima dodirnih taaka.Od njih se i razlikuje po tome sto ona znai kritiku religije. Vjera je lino opredjeljenje,ali je i dar od boga. Pored elje, nastojanja, vjeru prati i Boija dobrota i naklonost. Religijska pedagogija usvojila je stav drugog vatikanskog sabora,koji je u deklaraciji nostra aetate,a prema Pranjicu,1996,kae: Katolika crkva kae ne odbacuje nita to u tim religijama ima istinita i sveta.S iskrenim potovanjem promatra te naine djelovanja i ivljenja,te zapovjedi i nauke koje,premada se u mnogome razlikuju od onoga sto ona sama dri:nauava, i pak nerijetko odravaju zraku one istine to prosvljetljuje ljude.Ali ona bez prekida navijeta i duina je navijetati Krista,koji je put,istina i zivotu kome ljudi nalaze puninu religioznog ivota u kome je Bog sve sa sobom pomirio. Ona stoga bodri svoje sinove da razborito i s ljubavlju putem dijaloga i suradnje sa sljedbenicima ostalih religija,svjedoi kriansku vjeru i zivot priznaju,uvaju i promiu duhovna i moralna dobra,kao i socijalne-kulturne vrednote drugih religija Dijalog podrazumijeva dobro poznavanje vlastite religije,ali i religije sugovornika. U multikulturnoj zajednici kakva je naa,dijalog je nuan i neizbjean. Religijska pedagogija naglaava da su kulturno,politiki,religijski i rasno mijeane sredine budunost ovjeanstva. Ovome e doprinjeti ne samo sazrijevanje ljudske svijesti i ekonomski faktor. 1.3. Pojam i znaenje religijskog odgoja Religijski odgoj,odnosno religijsko obrazovanje prema M.Pranjiu,1996.a prema U.Hlemelu obuhvaa sva oita i latentno intencionalna djelovanja za koja su zaduene osobe koje kroz religijozni odgoj pokusavaju posredovati djeci i mladima svoje na vjeri zasnovano kransko samopoimanje odgajajui i pouavajui djecu i mlade s ciljem da (i) oni slobodi i neovisnosti prihvate kransko tumaenje smisla
5

Pranji navodi da je religiozni razvoj upuen na religijski odgoj. Bez religijskog odgoja nema ni religioznog razvoja i obrnuto. Osnovna funkcija religijskog odgoja u koli je izgradjivanje moralnih vrijednosti dostojnih ovjeka(R.ati,2003.) Osnova moralno-odgojna istina u krianstvu sadrana je u dekalogu to je od Boga na brdu Sinaj dobio Mojsije: Ja sam gospodin Bog tvoj i nemaj drugih Bogova uz mene! Ne izusti ime gospodina Boga svoga uzalud! Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji! Potuj oca i majku da dobro ivi i da ti bude dobro na zemnji! Ne ubij! Ne sagrijei bludno! Ne ukradi! Ne reci lana svjedoanstva! Ne poeli tueg enidbenog druga! Ne poeli nikakve tudje stvari! Osnovna moralno odgojna vjerska premisa u Islamu je sadrana u Bismili: U ime Allaha, Sveopeg, Dobroinjitelja, Milostivog, to znai da sve to se ini radi Boga,mora biti usklaeno sa vjerskim i moralnim naelima. Jako je teko razdvojiti odgoj u smislu formiranja ovjeka sa moralnim vrijednostima od religijskog odgoja. Prve kole bile su pod okriljem religije i osnovni odgojni sadraji bili su religijskog karaktera. Razvojem drutva i rasto ljudske spoznaje kola se odvaja od religije, a kolski sadraji poprimaju sjetovni karakter. Ovo se naroito deava u Zapadnoj Evropi. Crkva gubi monopol u obrazovanju,a vjerski odgoj zadrava se u kolama kao nastavni predmet. J.A.Komensky u Velikoj didaktici kae: Zna sve, Da bude gospodar stvari i sebe i Da sebe i sve okree Tvorcu svega. Ako to troje izrazimo trima opepoznatima rijeima bit e: Obrazovanje, Vrlina ili dobro vladanje, Vjersko osjeanje ili pobonost.
6

Boiji

poslanik

Muhamed

a.s

roditeljima

poruuje:

Lijep odgoj je najvrednije nasljedstvo koje roditelj moe ostavit svome dijetetu. Vjera je vaan i znaajan faktor odgoja putem koje se stjeu moralne spoznaje,uvjerenja,stavovi i navike koje doprinose formiranju pozitivnih ljudskih kvaliteta. Bez vjere ovjek bi bio nepotpun. Nema zdrave zajednice bez slobodnog i zdravog pojedinca. Ne treba guiti individualitet, posebno zato to je svaka individua, slobodna i odgovorna, prvo Bogu, a zatim i ljudima za svoje postupke. Formiranje religiozne linosti poiva na prihvatanju Boje opstojnosti, i samo prisjeanje na Boga moe ju uvrstiti. Prisjeati se Boga znai djelovati u okviru napora za odranje ravnotee, jer svako skretanje podrazumjeva poremeaj uravnoteenosti. Uenje reli gije sadri u sebi sva polja ljudske aktivnosti, kako duhovne, tako i materijalne, pojedinane i drutvene, odgojne i kulturne. Izvanrednost religije lei u nadahnutom obrascu za cjelokupan ivot, svaku aktivnost, bez obzira na koju sferu ivota se odnosila: ekonomska transakcija, diplomatska djelatnost, spolni odnos, nauni eksperiment. Dalje, vrlo vana odlika religije jeste ta to on istie prevenciju. Jer je lake sprijeiti nego lijeiti. Preventivnim djelovanjem postepeno se eliminiu sva potencijalna loa stremljenja kod ovjeka, ali i zajednice. U smislu prevencije za uspjeno oblikovanje linosti moemo gledati potenciranje i preporuivanje porodice. To je osnovna elija od koje se sastoji drutvo. Slika porodice je slika drutva. Moemo rei da religije posmatrau porodicu kao drutvo u malom. Porodica i dom proeti islamom pruit e djetetu mogunosti da se razvije u potpunosti. Ako je zdrava porodica, koja predstavlja nosioca odgoja i obrazovanja za svoje nove lanove, velika je vjerovatnoa da e i djeca odgojena u okviru takve porodice biti zdrava. Obaveze i prava kako roditelja prema djeci, tako i djece prema roditeljima su striktno odreene. Roditelji su odgovorni za svoje potomke, duni su da ih fiziki tite, te da omogue njihov duevni razvitak uz roditeljsku ljubav i panju. Kada djeca ponu da bivaju svjesna sebe, roditelji su duni da ih upoznaju sa vjerom i da ih naue njenimim osnovama, kako bi to bio temelj na kome e se ubudue graditi stabilna linost. Tako su i djeca obavezna da potuju svoje roditelje. Ne samo zbog toga to su im duni pomoi zbog toga to su roditelji pomogli njima dok su bili zavisni i nemoni, ve i zbog formiranja zdrave drutvene atmosfere u kojem e stariji lanovi biti potovani i pomagani. Bitna stvar u odgoju i formiranju stabilne linosti jeste dosljednost, odnosno konsekventnost, kako logika (konsekventnost u miljenju) tako i praktina (konsekventnost u djelovanju).
7

Dosljednost je osobina neodvojivo vezana za religiju. Ako se zna istina, mora se djelovati po njoj. to se tie ovog mog potenciranja dosljednosti u miljenju i djelovanju, mogu se pozvati na Sokratov nauk da je vrlina u stvari znanje, jer znati znai tako i djelovati. Sokrat je imao na umu ovjeka kada je ovo izgovarao. Ne ovjeka rastrzanog i zanesenog raznoraznim svjetskim interesima i trivijalnou, ve samosvjesnog ovjeka dostojnog svog dara. Dosljednost je osobina ovjeka koji e svoje znanje pretvoriti u svoje djelovanje, onako kako to musliman treba da ini. Ali Sokratu je nedostajala jedna stvar zbog koje je ovaj njegov nauk okarakterisan utopijskim. A to je savjest, temelj odgovornosti i morala. Jer samo znanje ne nudi nita. Poznata krilatica: "znanje je mo" ne nosi prizvuk pozitivnosti sa sobom, iako je tana. Znanju je potrebna savjest, odnosno na njoj zasnovan moral da bi se zatvorio krug etikog djelovanja ovjeka. Bez vjere nema morala, jer bez vjere nema savjesti. Ako znamo granice i potujemo iste, lahko je uvidjeti ta je sloboda. Sloboda lei u granicama. Znati granice vlastitog ponaanja i djelovanja znai biti slobodan. Slobodni smo u djelovanju sve dok nae djelovanje ne ugroava prava drugoga. Naa sloboda ide do sfere prava drugih. Linost je nuno slobodna u onom to vjeruje. Samim upuivanjem ovjeka da ini ono to je dobro i zabranjivanjem onoga to je zlo vjera odgaja ovjeka. Vjera e ga ograditi od onoga to e mu tetiti, bilo po njegovo tijelo, bilo po njegovu duu. Vjera zabranjuje svaku vrstu nasilja, osim u sluaju odbrane od napada, to e dodatno smanjiti razdor u porodici i negativan uticaj kunog nasilja na odgoj djece. Lijepo ponaanje i odnos zasnovan na meusobnoj ljubavi i potovanju meu suprunicima omoguava pozitivno okruenje za rast djeteta i njegov dalji odgoj. Onaj koji hoe u potpunosti uskladiti svoje ponaanje i djelovanje sa vjerom u njoj moe nai uzore koje zaista treba da prati. Musliman u Muhammedu s.a.v.s. ima najbolji uzor. Pored zapovjedi Kur'ana, njegova praksa i govor je vodilja za svakog muslimana. On predstavlja najljepi primjer do kraja formirane muslimanske linosti. Njegove mnogobrojne lijepe osobine: bogobojaznost, iskrenost, blagost, dareljivost, upornost, smirenost, odgovornost, predstavljaju uzor kojeg pokuavaju slijediti svi muslimani. 1.4. Sadraji religijskog odgoja M.Pranji,1996.navodi kao konkretne sadraje religijskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: upoznavanje s osnovnim karakteristikama kranstva, idovstva i islama, s njihovim naukom, tradicijom i primjenom religijskih vrednota na konkretan ivot.
8

Upuenost razliite kranske konfesije:katolianstvo,pravoslavlje,protestanitizam, u ono sto im je zajedniko i ono po emu se razlikuju,gnezu i razloge njihova nastojanja te njihov odnos na stvaranje multilegiorozne i plurikonfesionalne kulture na ovim prostorima: Poznavanje glavnih blagdana svake od navedenih religija,njihova znaenja i oblike slavljenja te nastojanje da se u njima sudjeluje koliko to pripadnici pojedine religije ele. Neke zajednike sadraje kojima se realizira religijski odgoj u nasim skolama navodi dr.Refik ati,2003.: -Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama velikih religija (idovstvo,kranstvo,islam) -Naune potvrde Boije egzistencije, -Prouavanje vrijednosti kao spoznaja dobra i zla smatranih vjeno nuznim i valjnim, -Moralna izobrazba-kognitivni i afektivni aspekti, -Religijsko poimanje Boijih blagodati za dobrobit ovjeka(religija i ekologija), Meureligijski dijalog i suivot (njegovanje soldarnosti ne samo na nivou humanog nego i na nivou duhovnog), Religija kao ishodiste duhovnosti(religijoznost nije samo vanjska manifestacija,nego intezivan unutrasnji ivot) Kulturni i tradicijski aspekti religijskog odgoja kao paradigma ouvanja identeta naroda Preduvijet uspjesnosti religijskog odgoja kao i svakog drugog je uspjena komunikacija izmeu odgajanika i odgajatelja zasnovana na meunarodnom povjerenju. Odgajatelj pored strune spreme trebaju imati i praktino iskustvo i sposobnosti religijske komunikacije. Odgajatelj vodi odgojni proces i u religijskom odgoju. On odgaja odgajanika i odgajanik je odgajani. Odgajanik je odgajateljev komunikacijski partner. Ponekad se dogaa da odgajnik,komunikacijski partner kroz religiski odgoj prihvaa,upija preradjuje i reagira na taj nain manifestira preteno svoju pasivnu ulogu. Uenje religijskog odgajatelja podstaknuto je njegovim religijsko pedagokim kvalificiranim ophoenjem s djecom i mladima.Teko je praviti razliku izmeu odgajatelja i odgajanika(Exeller.A.198.) navodi :Pritom se vie ne moe razlikovati izmeu aktivnih poniaa i pasivnih primatelja : svi su sudionici neovisno o dobi aktivni subjekti razmjene. Ovim elim reci da su i djeca aktivni sudionici religoskoodgojnog procesa.

1.5. Faktori religijskog odgoja Brojni su faktori religijskog odgoja. U naem izlaganju osvrnut emo se na osnovne, a to su:vjerske institucije ,obitelj,kola i medij. Veina religija ima dobru infarstrukturu to im omoguava da djeluju na cijelo drutvo. U ljudskom ivotu religijskim tradicijama proeti su najvaniji dogadjaji: roenje,krtenje,obrezivanje,udaja i enidba, vjerski praznici i obiaji uz njih, umiranje itd. Sve velike religije imaju iskustva u vjerskom pouavanju. Kur'an istovremeno zagovara duhovni,moralni i svjetovni aspekt ljudskog ivota. Jedan aspekt daje na dunjaluk (ovaj svijet) i ahiret (zagrobni ivot). Islam se odredio u svim sferama ovozemaljskog ivota vjernika ,odredio je ovjekov odnos prema sebi, drugima i prirodi. Propisana su regularni higijena, ishrana, rad, komunikacija s drugim, rjeavanje konflikta, ureenje drave, vojske, itd. 1.6. Obitelj kao faktor religiskog odgoja Obitelj je jedan najvaniji faktora u odgoju djece. Svojom organizacijom,strukturom, i dinamikom djeluje na odgoj djece snanije od svih drugih faktora. Njena uloga i u religijsko odgoju je odluujua. Od shvatanja ovog svijeta od strane roditelja i njihovog odnasa prema njemu, zavisi kako ce odgajati svoju djecu. Veliki broj razvijenih drava stimulira obiteljski vjerski odgoj dajui roditeljima razne benificijefinansiske naknade za boi, Uskrs, Bajram, plaena odsustva za vjerske praznike itd. Religijski odgoj u obitelji je tradicijskog karaktera.U zadnje vrijeme neke vjerske institucije ukljuuju obitelj u realizaciju konkretnih vjerskih sadrzaja. 1.7. kola kao faktor religijskog odgoja Najvei broj nastavnih sistema u svijetu u svojim planovima ima vjeronauk. Mnogi autori kao sto su M.Stallmann,G.Otto i H.Halbfas smatraju da su kranstvo i Biblija oblikovali evropsku kulturu zbog ega je treba zastupati u koli. Kur'an i Tora oznaili su isto tok kulturu muslimana i jevreja zbog ega ove religije treba zastupiti u kolma gdje ive muslimani i jevreji. U dananjim sekularnim drutvima,vjerske institucije su odvojne od drava i od kole. Bez obzira na odvojenost kole oi vjerskih institucija vjerski odgoj predvodi se koordinirano.U vjerskim institucijama provodi se praksa vjerskog ivota,a u koli vjerski odgoj i obrazovanje. Pedagoko utemenjenje kolskog vjeronauka zasniva se na trosrukoj argumentaciji. Kulturolokoj: uenici u koli trebaju biti upoznati sa svim onim sadrajima kojima je kranstvo
10

pridonjelo opoj i nacijonalnoj kulturi, Antropolokoj : kolski vjeronauk konstantnim suoavanjem s pitanjem smisla ljudskog ivota pomae uenicima na putu njihova samoosvarivanja i oevjeenju; Drutvenokritikoj: vjeronauk pridonosi tome da kola ne postane samo reproduciranje i perpetuiranje postojeeg, nego da pridonosi i kritikom osvjeivanju uenika odnosno njihovom osposobljavanju da reltiviziraju sve ono to trenitano i prolazno.(M.Pranji 1998.) Osnovna sutina religiskog odgoja kroz kolu jeste da uenike potaknemo na odgovorno razmiljanje o pitanju Boga,tumaenju svijeta,smisla ivota normama ljudskog djelovanja i da ih osposobljavamo da kroz linu odluku,kroz sueljavanje sa drugim religijama i svejtonazorima pokazuju toleranciju i razumijevanje(R.ati,2003.) Religiski odgoj je predmet prouavanja religiske pedagogije.Kao zasebna disciplina priznaje principe i metedologiju pedagogije.Na prostorima zapadne evrope religijska pedagogija izdvaja se iz katehetike,jo uvijek kao teoloka disciplina,teologija je njena primarna referentna znanost. Prema Schroeru religijska pedagogija ne moe biti ista izvedenica iz teologije. Sadraji religijske pedagogije na podruju Islama dati su u Kur'anu i Sunnetu,tako da se religijska pedagogija nije diferencirala kao posebna disciplina. Kroz ljudsku historiju religija je bila ovjekova pokretaka snaga. Religija je doprinjela da se ovjek uzdigne visoko na polju humanosti i samoportvovanja,ali je ovjek pod okriljem religije inio i ne shvatljiva zlodjela i destruktivnosti. U ostvarenju toga cilja posebne se istice znacaj religije kao afirmacije vjenih i stalnih vrijednosti.Ontologija temeljnih vrednosti nalazi se u religiji. Iz religije su proistekli i etika i moral,pa u njoj treba traiti izlaz iz destruktivnosti savremenog drutva. Religije: islama, kranstva , judeizma propovijedaju moral kao zakon kojeg potie od najvieg Bia i kao taka pripada nad zemaljskom svijetu. Moral ima ishodiste u religiji. U nekim razvijenim zemljama u nastavne sisteme na prvo mjesto stavljaju religiski odgoj. Danas su kole, naalost, suoene sa hroninom konfuzijom i iracionalnog preglaavanja aktuelnih tendencija ideolokog, politikog, rasnog, vjerskog i nacionalnog fanatizma. Religija prihvata sve ljude: -siromane i bogate -mlade i stare -zdrave i bolesne
11

A religija ih prihvata kao cjelinu i zajednicu. Nasuprot religiji, ideologija je ljude dijelila po rasnom , klasnom, nacionalnom i drugom osnovu.. Moda nisu u pravu oni to zagovaraju s gledite da je religija opijum za mase, da je zagovaraju i prakticiraju neuki i neobrazovani, kao religiozne ljude moemo nabrojati Seneka, Aristotel, Platon, Njutn, Ajntajn i drugi.. 1.8. Religijski odgoj u savremenoj obitelji i koli U savremenoj porodici roditelji su na razmeu izmeu tenje prema prolosti i traenju novih uzora. (ati, 2003.) Veliku pomo u revitalizaciji obitelji i odgojnih procesa u njoj prua svojim sadrajima religijski odgoj. U obitelj je nuno uspostaviti istinski fer i humane odnose koji se zasnivaju na potovanju i meussobnom dijalogu, razumijevanju i toleranciji. Kroz ovaj odnos se najbolje otkrivaju vjerske istine. Vjera se prenosi iskljuivo pedagokim procesima, u obitelji to ine roditelji svojim dosljednim i praktinim manifestacijama vjerskog ivljenja. Kroz historijski razvoj kole religijski odgoj se tretirati razliito. Neki nastavni sistemi bili su potpuno ateistiki. Teili su negiranju vjere, kao sto je i sluaj i kod nas u predhodnom drutvenom sistemu. Religijski odgajati znai formirati kod mladih svijest koja ce im omoguiti da svoja ponaanja usklade spram drugih ljudi, spram svijeta koji nas okruzuje, i posebno spram vjene istine, ma kako je pojedine religije zvale-Bog.Allah, Jehova itd. (ati,2003.) U realizaciji religijskog odgoja posebno mjesto ima kola. Vlada arolikost u nazivu predmeta koji pokriva ovu odgojnu podrucje i poziciji koju on zauzima u odnosu na druge nastavne predmete. Osnovni smisao religijskog odgoja treba biti u funkciji oovjeenja ovjeka , a naziv i status manje bitan. Putem religijskog odgoja najbolje se pozanju moralna i etika naela na kojima se zasniva cjelokupni odgojni rad kole. Ma ta mislili o religiji ona neodumire, ona je iskonska tenja ovjeka koju djeca tako lako prepoznaju i prihvataju kao dio svog bitka.( ati,2003.) 1.9. Kako religija utie na razvoj? Religioznost ima pozitivan utjecaj na psihiko zdravlje i sazrijevanje adolescenata. Religioznost pozitivno utie na sazrijavanje u adolescentnoj dobi, u tom smislu to doprinosi njegovoj ravnomjernosti, harmoninosti, kanalisanju psihike energije u pravcu prepoznavanja i uvrivanja istinskog identiteta ime se stvaraju uslovi za formiranje cjelovite, integrisane, postojane, samosvjesne i dobro prilagodljive linosti. Ona stvara prirodniji ambijent za odvijanje procesa psihosocijalnog sazrijevanja tokom adolescencije, omoguava bri i kvalitetniji proces socijalizacije, jaa sklonost ka usvajanju drutvenih normi i pravila ponaanja. Prua precizne obrasce kako treba postupati u ivotnim situacijama koje mogu dovesti do neadekvatnog ili

12

neodmjerenog emocionalnog reagovanja, neprimjerenog ponaanja i destabilizacije psihikog stanja, da bi se sprijeile trajne negativne posljedice na psihiko zdravlje. Visokoreligiozni ljudi su manje anksiozni, manje depresivni, manje agresivni i u manjoj mjeri podloni devijantnim ponaajnim obrascima

13

2. ZAKLJUAK Postoje razliita poimanja religije koja se temelje na pojavnosti razliitih religija. Sam pojam religije koji dolazi od lat.rijei relegere koja znai paljivo odravati ili brino se odnositi govori nam o savjesnom odravanju i pridravnju obrednih propisa. Religija ili religijoznost pomae ljudima, usmjerava ih na samo nadilaenje odnosno pokuava im objasnit da ljudski ivot nije samo raspon od rodjena do smrti. Vjera u sebe ukljucuje religiju i religijoznost. Funkcija moralnog odgoja je izgradjivanje moralnih vrijednosti.Tu tvrdnju mozemo preinaiti i u religiju i religijski odgoj. Svaka religija sadri neku osnovnu moralnu odgojnu premisu. Za uspjean religijski odgoj potrebna je uspjesna komunikacija izmedju odgajanika i odgajatelja,zasnovana na medjusobnom povjernju. Religija prihvata sve ljude, zblizuje ih , svi su dio jedne zajednice,a roditelje moemo smatrati najboljim vjerskim odgajateljima ako posjeduju istinske vrijednosti. Moralna i etika naela najbolje moemo spoznati kroz proces religijskog odgoja.

14

3. LITERATURA 1. Dr. Tomi, Dr. Osmi, Prof. Kari Pedagogija Tuzla, septembar 2006. 2. Anti, S.: Pristup projektiranju novog sistema odgoja i obrazovanja, HPZK, Zagreb, 1991. 3. ati, R.: Pedagogija, Zenica, 2004. 4. ati, R.: Nastavni sat vjeronauke u praksi, IPA, Zenica, 2001. 5. ehok, I.: Filozofija odgoja, kolska knjiga, Zagreb, 1997.

15