Lavoisier je uveo neophodnost kvantitativnog i reproducibilnog (ponovljivog mejerenja, tj jedno mjerenje izvedeno vie puta mora dati iste

rezultate).

Masena spektrometrija
ionizacijska komora: u masenom spektrometru (vakuumirana cijev), nalazi se neki plinoviti uzorak (npr neon). Iz uarene cijevi elektronima velike brzine bombardira se taj uzorak. Ako neki ubrzani elektron pogodi elektron iz plinovitog uzorka (npr neona), izbit e ga (pod uvjetom da ga pogodi, jer se elektroni u elektronskom omotau kreu jako velikom brzinom). U tom sluaju dobit emo kation==> ionizacija akcelerator:drugi dio koji ubrzava ione npr neona tako da ih sortira po brzini; ioni tako ulaze u magnetno polje koje privlai pozitivne estice==> dogaa se otklon iona - ako je estica laka, otklon e biti vei, ako je tea, otklon e biti slabiji. tako se estice rastavljaju na mase (u ovom sluaju neon se rastavio na 3) Spektrogram pokazuje kojeg izotopa ima u kojem postotku. analizom spektrograma moemo rekonstruirati molekulu (jer postoje pravila, razliite veze i slino).

E sad o kromatografiji ima ovako:

-papirnata -tekuinska na koloni -HPLC (takoer tekuinska koju neki stroj radi) -GC (plinska) -GCMS (stroj koji istovremeno vri i plinsku kromatografiju i masenu spektrometriju) to u ti uslikati i poslati, da sad ne tipkam

Kalorimetrija uz konstantan V i p?
Zapravo to su ti 2 pokusa kojima se odreuje specifini toplinski kapacitet, ako se ne varam, jedan uz konstantan V(osloboena toplina nije jednaka entalpiji), drugi uz p(koliina topline jednaka je entalpiji), nemam neto ba zapisano na tu temu.

Predznak entalpije otapanja soli pokazuje hoe li proces otapanja te soli biti endo ili egzoterman, tj otapa li se sol bolje pri viim ili niim temperaturama.

Zraenje crnog tijela je bio misterij, da tako kaem, koji je rijeio Max Planck ("otac kvantne teorije") 1900. godine. To tijelo apsorbira sva zraenja. Ono kad se zagrijava emitira odreenu valnu duljinu zraenja koje nije kontinuirano ve se javlja u skokovima. Planck je rekao da su ti skokovi zapravo kvanti ("paketii energije", tj tono odreene koliine energije) koji ovise o frekvenciji i valnoj duljini zraenja. Nemam ba previe o tome, gledat u u knjigama ta ima. Emisijski i apsorpcijski spektar bilo kojeg elementa je linijski. Linije koje se nalaze u emisijskom spektru nekog elementa su iste one koje nedostaju u apsorpcijskom spektru istog elementa. Dakle oni se poklapaju. Ako kroz plamen nekog elementa pustimo kontinuirani spektar, element e apsorbirati odreene valne duljine potrebne da neki elektron prijee u viu energetsku razinu ==>dobijemo apsorpcijski spektar. Ako maknemo taj kontinuirani spektar, te e se valne duljine emitirati i elektron e se vratiti u prvobitnu niu energetsku razinu ==>dobit emo emisijski spektar. Spin elektrona tj ta neprestana vrtnja stvara magnetsko polje jer su elektroni estice s nabojem. Zato 2 elektrona moraju biti suprotno okrenuta u orbitali, jer se razliiti polovi magneta privlae, a istoimeni odbijaju. Pa za taj porast reaktivnosti, to ti ovisi o onim periodikim svojstvima (radijus, el. afinitet, ionizacijska energija itd.). Npr. atomi s veim radijusom su reaktivniji, zato to se poveanjem radijusa smanjuje utjecaj jezgre, pa su elektroni slobodniji, mogu se odcijepiti-tako element reagira s nekim drugim elementom. A znamo da kemijske veze nastaju uslijed promjene broja elektrona tj. promjene el. konfiguracije. Skontala? Slino ti je i s ostalim periodikim svojstvima, povee ih tako nekako. Delokalizirani elektroni ine more elektrona oko pozitivne jezgre metala,tj kationa. Znamo da metali otputaju elektrone. Zato se metali mogu savijati bez da puknu kao npr ionski spojevi. To more elektrona je mobilno (pomino). I zbog tih delokaliziranh elektrona, metali ne mogu biti providni ma kako tanki bili. Ronjenje: to je vea dubina raste tlak (na svakih 10 m za 1 atm se poveava), bubnjii

su pod pritiskom, plua se stiu. Zrak, tj posebna smjesa koja je u boci, pod tlakom je od oko 100 atm; regulator zraka poveava tlak to se ronilac dublje sputa, pa se izjednaava unutarnji s vanjskim tlakom, zato ronilac uz pomo boce moe opstati pod vodom; topljivost plinova u vodi smanjuje se poveanjem temperature i smanjenjem tlaka, zato se mora polako izranjati ( na velikim dubinama je velika topljivost plinova zbog visokog tlaka i niske temp, zato kad bi naglo izronili, topljivost plina bi se naglo smanjila i nastaju mjehurii u krvi, isto se dogaa kad otvorimo bocu gaziranog pia). To se zove kesonska bolest, i moe doi i do smrti, a u lakem sluaju popucaju kapilare ako zbog hitnog sluaja ronilac mora naglo izroniti postoje tzv dekompresijske komore u koje se on smjesti i polako se smanjuje tak da bi doao na normalno stanje i to postoji u bolnicama na moru Dakle kod idealnog plina postavlja 2 pretpostavke: 1. zanemaruje sve sile meu esticama (pretpostavlja se da se estice same od sebe gibaju, i da su sudari meu njima elastini (tj ukupna kinetika energija je konstanta to u prijevodu znai da nema gubitka energije) 2. estice plina nemaju volumen (zapravo SVE estice imaju volumen, ali ga kod idealnog plina zanmarujemo, zato se i zove idealni plin) to se tie kinetike teorije plinova: -brzina gibanja estica plina ovisi o njihovoj kinetikoj energiji koja ovisi o temperaturi 1. prosjena udaljenost izmeu estica plina daleko je vea od dimenzija tih estica (u prijevodu to su jako male estice izmeu kojih je velika udaljenost). Posjeduju masu (iako je mala), ali im je volumen zanemariv (dakle, radi se o idealnom plinu, jel?) 2.molekule plina se proizvoljno gibaju u svim smjerovima pri emu dolazi do njihovog sudara (moe doi do usporavanja jedne, a ubrzavanja druge molekule; one se gibaju same od sebe kaotino i mogu se sudariti) takvi sudari su elastini (to sam ti objasnila kod pretpostavki idealnog plina) 3. nema niti privlanih niti odbojnih sila meu esticama (takoer jedna od pretpostavki idealnog plina)

4. prosjena kinetika energija (prosjena-upravo zato to se jedna molekula ubrza, a druga uspori) proporcionalna je temperaturi plina u kelvinima. Bilo koja 2 plina pri istoj temperaturi imaju istu prosjenu kinetiku energiju (u prijevodu, gore sam napisala kako kinetika energija ovisi o temperaturi, dakle, kako raste temperatura, raste i kinetika energija) Tekui kristali: to je jedno od 5 fizikih stanja tvari. Dakle ima 1. vrsto 2. tekue 3. plinovito 4. plazma 5. tekui kristali TEKUI KRISTALI su organske molekule koje stvaraju posebno stanje materije koje se nalazi izmeu krutog i tekueg pa prema tome posjeduju svojstva karakteristina za oba stanja; fluiditet tekuine te neka strukturna i optika svojstva kristala. Specifino dvojno svojstvo ovih materijala je direktno odgovorno za njihovu tehnoloku primjenu npr. u izradi termokrominh termometara, raznih vrsta zaslona, elektrooptikih prekidaa, fotonaponskih elija i dr. Polimorfija je pojavljivanje vrste tvari u vie inaica s razliitim kristalnim strukturama. Razliiti polimorfi imaju razliite rasporede atoma unutar jedinine elije i imaju razliita fizikalna svojstva. Kalcijev karbonat je dimorfan jer kristalizira heksagonski kao kalcit i rompski kao aragonit. A razlika izmedju alotropije i polimorfije je u tome sto se alotropija odnosi na elemente (npr ugljik kao grafit i dijamant, sumpor kao rompski i monoklinski), a polimorfija na spojeve (npr caco3 kao kalcit u trigonskom sustavu i aragonit u rompskom sustavu). Kinetika teorija plinova i Boyleov zakon: govore o kompresibilnosti plinova. Tlak je proporcionalan broju sudara estica sa stijenkama posude (tj. ti sudari sa stijenkama posude stvaraju tlak u nekoj posudi s plinom). Broj sudara estica o stijenku posude je proporcionalan gustoi estica (to je vei broj estica u nekom volumenu, to je vea gustoa; to je vea gustoa, vea je vjerojatnost da e se 2 estice sudariti jer je manje slobodnog prostora, jel tako?). Gustoa broja estica obrnuto je proporcionalna volumenu (tj. ako mi poveamo volumen posude u kojoj se nalaze estice nekog plina, smanjit e se gustoa, tj bit e vie slobodnog prostora, pa estice vie nee biti tako gusto rasporeene). Iz svega toga proizlazi da je tlak obrnuto proporcionalan volumenu to je zapravo Boyleov zakon.

Kinetika teorija plinova i Charlesov zakon: Opet kreemo od injenice da je tlak proporcionalan broju sudara estica sa stijenkama posude. Broj sudara je proporcionalan prosjenoj kinetikoj energiji molekula (to estice imaju veu energiju, vie puta e se sudarati). A kinetika teorija plinova kae kako je prosjena kinetika energija proporcionalna temperaturi u kelvinima (tj znamo da temperatura pokazuje stupanj zagrijanosti nekog tijela tj da je to mjera toplinske energije). Iz toga proizlazi da je tlak proporcionalan temperaturi to je Charlesov zakon. Kinetika teorija plinova i Avogadrov zakon: Takoer kreemo od injenice da je tlak proporcionalan broju sudara estica sa stijenkama posude. Ve smo rekli da je broj sudara estica proporcionalan gustoi broja estica. A gustoa broja estica proporcionalna je mnoini estica (tjto je vie estica, vea je gustoa). Iz toga proizlazi da je tlak proporcionalan mnoini, o emu govori Avogadrov zakon. Kinetika teorija plinova i Daltonov zakon parcijalnih tlakova: Budui da kinetika teorija plinova kae da se estice plina ne privlae niti odbijaju, tlak koji nastane od jedne vrste estica potpuno je neovisan o prisutnosti druge vrste estica. Dakle npr 2 plina u smjesi imat e tlakove svaki za sebe i nee utjecati jedan na drugog. Prema tome, vai Daltonov zakon parcijalnih tlakova: ukupni tlak plinske smjese jednak je sumi parcijalnih tlakova pojedinih plinova u smjesi. E sad da ti objasnim ta je to kompresibilnost ili stlaivost. To je svojstvo koje imaju samo plinovi. Npr. Ako ima 5 L nekog plina i pusti u neku prostoriju koja je puno vea, tj ima puno vei volumen, on e se jednako rasporediti. Taj plin nee vie biti 5 L ve e imati volumen te prostorije. Samo to e njegova gustoa biti jako mala, tj estice e biti jako udaljene. Ali ti taj plin moe stlaiti tj skupiti ga u neku posudu manjeg volumena, ali e estice biti blie jedna drugoj, tj imat e veu gustou kad ih stavi u manji volumen. To se radi kada se skladiti neki plin u boce, one su pod visokim tlakom upravo zato to je velika gustoa, pa vei broj sudara estica, a time vei i tlak.

Dakle ima 2 najpoznatije distribucije: gaussovu(normalnu) i maxwellboltzmannovu. Gaussova ti je simetrina, najvie ima srednje vrijednosti (to ti je brijeg na grafu) ekstremi (najvea i najmanja vrijednost) su jednaki (ako ne skonta iz ovoga to sam napisala, evo slika

http://www.google.hr/imgres? q=gaussova+distribucija&um=1&hl=hr&sa=N&tbo=d&biw=1152&bih=701&tbm=i sch&tbnid=C4kVJVA9ROILcM:&imgrefurl=http://vijestigorila.jutarnji.hr/go rilopedija/razno/gaussova_krivulja&docid=H1V2YgogUnMwZM&imgurl=http:/ /vijestigorila.jutarnji.hr/var/mojportal/storage/images/gorilopedija/razno/ gaussova_krivulja/975342-1-croHR/gaussova_krivulja_news_pic.jpg&w=350&h=200&ei=8_8bUZeCMobOswb DqICYAw&zoom=1&ved=1t:3588,r:1,s:0,i:81&iact=rc&dur=648&sig=11054620 8235753108207&page=1&tbnh=160&tbnw=280&start=0&ndsp=12&tx=180&ty =70). Kod maxwell-boltzmanna to nije tako, i dalje ima najvie vrijednosti, al najsporije i najbre vrijednosti nema isto, tj. ta distribucija nije simetrina to moe vidjeti iz slike koju ti aljem (maxwell2). Tu najmanje ima najbre vrijednosti. Dalje, ona je utemeljena na kinetikoj molekularnoj teoriji plina koja se koristi za odreivanje kretanja molekule idealnog plina pri odreenim uvjetima.

Temperatura utjee na tu distribuciju tj raspodjelu molekula plina po brzini. Pri nioj temperaturi, molekule imaju manje energije i sporije se kreu. Zato je graf distribucije ui. Kod viih temperatura, graf distribucije je iri (poveava se broj brih molekula) jer molekule imaju veu energiju, pa su time i bre. (figure2 ti to pokazuje).

Ta distribucija ovisi i o veliini molekula. to je molekula laka, to je i bra, graf je iri. to je tea, to je sporija, graf je ui. (figure3 to pokazuje)

u biti, brzina molekula plinova ti se prikazuje preko maxwell boltzmannove distribucije

E sad to se tie privlanih i odbojnh sila, nisam nala nita konkretno ni u Changu, ni u Silberbergu, ali pie da se molekule plina privlae pri relativno malim udaljenostima. To bi objasnilo privlane sile pri povienom tlaku, jer kad je tlak vei i gustoa je vea jer je udaljenost meu molekulama manja (to sam ti objasnila kad sam povezivala kinetiku teoriju s plinskim zakonima) *slika1*. A sad pri jako visokim tlakovima vladaju odbojne sile. Zapravo u Silberbergu pie da je to odstupanje pri vanjskim visokim tlakovima zbog volumena molekula koji je mali (jer ga visok vanjski tlak smanjuje). *slika2*

to se tie ekstrakcije, ona se zasniva na osnovi razdiobe u razliitim otapalima (tj na temelju razliite topljivosti u razliitim otapalima s tim da se ta otapala ne mijeaju kao npr benzen i voda, heksan i voda i slino). Imali smo primjer heksana i vode u krukolikom lijevku za odjeljivanje. Heksan se nalazi iznad vode jer je manje gustoe. Npr. ako imam vodenu otopinu neke bioloke tvari, mogu tu tvar ekstrahirati u heksan, ispustim vodu iz lijevka i ta tvar ostane otopljena u heksanu. To se moe odraditi u nekoliko faza.

Dakle, hibridizacija, evo poslat u ti to sam ja uspjela skontati:

Budui da kemija nije mogla objasniti kako npr ugljik stvara dvostruke i trostruke veze s drugim uhljikom ili npr. veze u BeCl2 (to su sve oni izuzetci od el. konfiguracije, jel?) i usmjerenost veza (npr kod NH3 kut meu vezama bi trebao biti 90 stupnjeva jer su p-orbitale pod kutem od 90 stupnjeva (prema el. konfiguracji u p-podljusku od N popunjava ona 3 elektrona od H, jel?), a stvarni je kut 107,3 stupnja, kako to?), onda su to pokuali objasniti

preko hibridizacije, a to je mijeanje 2 ili vie atomskih orbitala pri emu nastaju nove hibridne orbitale. E sad tu ima 3 pravila, postulata ili ta ve. 1. mijeaju se 2 neekvivalentne atomske orbitale (dakle imaju razliit lorbitalni broj-u prijevodu: ne mogu se mijeati 2 iste podljuske npr. s i s, ve se npr s mijea sa p i slino). Hibridne orbitale imaju razliit oblik od onog originalnih atomskih orbitala (to bi objasnilo onaj kut u NH3, jer je hibridizacijom s i p orbitala nastala nova hibridna orbitala, koja ima totalno drukiji kut, u ovom sluaju to je 107,3 stupnja) 2. broj hibridnih orbitala jednak je zbroju atomskih orbitala koje ulaze u proces hibridizacije ( npr. ako se hibridiziraju s i p orbitale, nastat e dvije sp hibridne orbitale) 3. kovalentne veze nastaju: a)preklapanjem hibridnih orbitala s atomskim orbitalama b)preklapanjem hibridnih orbitala s drugim hibridnim orbitalama Evo par primjera hibridizacija: 1. sp hibridizacija 2. sp2 hibridizacija 3. sp3 hibridizacija 4. sp3d hibridizacija 5. sp3d2 hibridizacija Da bi C atom hibridizirali prvo se mora dogoditi pomak/promocija elektrona (slika promocija elektrona)

Zatim se sp hibridizira tako da se preklope s i px orbitala (slika sp hibridizacija C atoma)

Slino je i sa sp2 i sp3 hibridizacijom (slika sp2 hibridizacija C-atoma).

Uglavnom, bit je u tome da sigma veza u C atomu nastaje preklapanjem tih hibridiziranih orbitala jednog C-atoma s hibridiziranim orbitalama drugog Catoma. Oni se spajaju head-on (ne znam kako bih to prevela, u biti preklapaju se svojim krajevima). Pi veza nastaje preklapanjem nehibridiziranih orbitala, onih koje su preostale. One se preklapaju sideways (neto kao postrance). (slika head-on i sideways). Zato kod sp3 hibridizacije nema pi veze? Zato to nema nehibridiziranih orbitala, jer se s hibridizira sa sve 3 p orbitale, pa nastaje samo sigma veza. Tako nastaje jednostruka veza C-C.

Budui da kod dvostruke veze (sp2 hibridizacija) ostane 1 nehibridizirana p orbitala, ona e s p orbitalom drugog C-atoma tvoriti jednu pi vezu. Kod trostruke veze (sp hibridizacija) ostanu 2 nehibridizirane orbitale koje e s dvjema nehibridiziranim orbitalama drugog C-atoma tvoriti 2 pi veze. (pi veza ti se prikazuje s 2 balonia zato to svaki predtavlja 1 nehibrisiziranu orbitalu; a 2 nehibridizirane orbitale ine pi vezu) I da, to je manje zajedniko podruje preklapanja, to je veza slabija. Zato je trostruka najjaa (iako je najreaktivnija) jer je vee podruje preklapanja izmeu 2 Catoma

Dakle Maxwell je 1873. pretpostavio da je vidljiva svjetlost elektromagnetski val tj. da je jedan od niza elektromagnetskih zraenja. "Prema njegovoj teoriji elektromagnetski val ima komponetntu elektrinog i komponentu magnetnog polja. Ove 2 komponente imaju istu frekvenciju i valnu duljinu, a tako i istu brzinu, ali putuju u meusobno okomitim ravninama. Znaaj Maxwellove teorije je u tome to daje matematiki opis ponaanja svjetla. Njegov model tono opisuje kako se energija moe proiriti kroz prostor u obliku zraenja kao vibrirajue elektrino i magnetsko polje. Elektromagnetsko zraenje je emisija i prijenos energije u obliku elektromagnetskih valova." ==> evo tako pie u Changu, prevela sam ti. U Silberbergu pie: " Sva se elektromagnetska zraenja sastoje od energije koja se iri uz pomo elektrinog i magnetskog polja koji naizmjenino poveavaju i smanjuju intenzitet gibajui se kroz prostor." Eto, toliko o Maxwellu. Kod Born-Haberova ciklusa za LiF nije kovalentna ve ionska veza, samo nije mi jasno na to misli pod: energija se oslobodi? U biti tijekom cijeog ciklusa ima i pozitivne i negativne entalpije, a njihov zbroj daje ukupnu entalpiju. Ima sliku na prezentaciji, i rekao nam je da su prva 3 koraka obino u plusu tj da je entalpija pozitivna, a da druga 2 koraka obino imaju negativan predznak entalpje. Ali to je samo ono najee, uope ne mora znaiti. e sad ovako: geometrija molekula je zapravo prostorni raspored molekula, a to moe biti linearni, T-oblik, V-oblk, planarni, trigonska piramida, tetraedar, itd. NH3 ima oblik trigonske piramide. Isamo da te upozorim da treba razlikovati geometriju molekula i prostorni raspored elektronskih parova (poslat u ti sliku da vidi koja je razlika).

Kontinuirani spektar je onaj koji sadri sve valne duljine, dakle i sve boje. Ako ne sadri bar 1 valnu duljinu, onda je ve linijski. De Broglie je teoretski objasnio 1924. da je elektron i estica i val. Pokuao je shvatiti zato se elektroni nalaze u orbitalama tono odreenog radijusa i zato imaju tono odreenu energiju i frekvenciju. A to je zato to svaka energetska razina ima tono odreenu energiju u kojoj s nalaze elektroni s istom energijom. Ba zato elektroni su ogranieni na gibanje tono unutar odreene energetske razine. Postoji cijeli pokus s gitarom koji je on radio i kako je odredio da valna duljina obrnuto proporcionalna masi nekog objekta, samo ne vjerujem da to moramo znati jer nije ni spominjao. Fotoelektrini prag je odreeni energetski prag koji moramo prijei da bi dobili struju tj. da bi se dogodio fotoelektrini efekt. Taj misterij fotoelektrinog efekta rijeio je Einstein 1905. (i za to dobio Nobelovu nagradu). Tako je dokazano da je svjetlost val jer da nije, ne bi bio mogu fotoelektrini efekt. A ve znamo da je svjetlost estine prirode jer se sastoji od estica (fotona). Tako je dokazana dualna priroda svjetlosti. Optiki aktivne tvari zakreu ravninu polarizirane svjetlosti jer imaju tzv. kiralni/asimetrini C-atom (4 jednostruke veze, na svakoj druga skupina ==> postoje L i D-konformacije), ali ne moramo ba detaljno to znati.

Ionizirajua svjetlost je zraenje je ono koje moe ionizirati (izbaciti elektron). To su ona zraenja koja imaju valnu duljinu manju od valne duljine vidljive svjetlosti (gama, x i uv). Za reaktivnost 17 skupine nala sam: reaktivnost im opada porastom atomske mase jer valentni elektroni postaju sve udaljeniji od jezgre i time se javlja tenja za otuptanjem elektrona, a elektron se neto tee prima. (zbog toga je to izuzetak)