VELEUILITE U RIJECI STRUNI STUDIJ TELEMATIKE

SANJA RUI

SKLADINO POSLOVANJE KAO ELEMENT LOGISTIKE U PROMETU

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2012
I

VELEUILITE U RIJECI STRUNI STUDIJ TELEMATIKE

SKLADINO POSLOVANJE KAO ELEMENT LOGISTIKE U PROMETU

SEMINARSKI RAD

Predmet: Logistika u prometu Mentor: dr. sc. Milo Ivan, prof.v. Studentica: Sanja Rui, MB 2427005512/11 Rijeka, listopad 2012.

II

SADRAJ
............................................................................................................................. II SAETAK................................................................................................................ IV .............................................................................................................................. V 1.UVOD................................................................................................................... V 1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAIVANJA...............................................V 1.2. RADNA HIPOTEZA......................................................................................... V 1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA.....................................................................V 1.4. STRUNE ISTRAIVAKE METODE...............................................................VI 1.5. STRUKTURA RADA....................................................................................... VI 2. POJAM, STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADITA U LOGISTICI.............................VII 2.1. VRSTE SKLADITA...................................................................................... VII 2.2. UVJETI UVANJA PREDMETA SKLADITENJA..............................................XIV ..................................................................................................................... XIV 2.2.1. 3. Naela uvanja predmeta skladitenja..........................................XIV MJESTO I ULOGA SKLADITENJA U LOGISTIKOM SUSTAVU.........................XV 3.1. PROJEKTIRANJE SKLADITA........................................................................XV 3.2. LOKACIJA SKLADITA..................................................................................XV 3.3. TRANSPORTNA POVEZANOST SKLADITA I SREDSTVA UNUTARNJEG I SKLADINOG TRANSPORTA.............................................................................XVII 3.4 SREDSTVA UNUTARNJEG I SKLADINOG POSLOVANJA.............................XVIII 3.5. NOMENKLATURA I IFRIRANJE...................................................................XXI 3.6. EVIDENCIJA, PRIJEM I IZDAVANJE ROBE ..............................................XXII 3.6.1. Evidencija........................................................................................... XXII 3.6.2. Prijem robe........................................................................................ XXII 3.6.3. Izdavanje robe................................................................................... XXIII 3.7. PRIMJENA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U SKLADINOM POSLOVANJU.XXIV 3.7.1. Izrada informacijskog podsustava (IPS) skladinog poslovanja .......XXIV 3.7.2. Klasina metoda izrade informacijskog sustava...............................XXV 3.7.3. Metodologija izrade sustava..............................................................XXV 4. ZAKLJUAK ....................................................................................... XXIX LITERATURA....................................................................................................... XXX POPIS SLIKA....................................................................................................... XXXI

III

SAETAK
Logistiki proces opskrbe naruitelja naruenih i ugovorom o isporuci utvrenim resursima predstavlja proces pripremanja gotovih proizvoda u skladitu. U naravi to predstavlja njihovo pakiranje u odgovarajuu ambalau, signiranje ili oznaavanje adresom, utovarom u prijevozna sredstva, prijevoz do naruitelja, primopredaja i dopremanje poiljke, potpisivanje primopredaje dokumenata, ispostavljanje rauna za izvrene usluge i prodanu robu te naplatu svojih potraivanja. U osobito sloenom procesu naruivanja, pripreme, i isporuke naruenih resursa posebnu vanost ima informacijski i telekomunikacijski sustav koji se temelji na operativnoj uporabi suvremenog hardvera, softvera, workwera, lifewera, i netwera. Slijedom toga moe se utvrditi da skladino poslovanje kao kljuni element logistike u prometu zahtjeva visoku razinu upotrebe intelektualnog kapitala koji se manifestira kroz struna i specijalna znanja ljudi kao kljunih nositelja svih logistikih funkcija i procesa. KLJUNE RIJEI: skladite, logistika, promet, informacijski-telekomunikacijski sustav, dobit/profit.

IV

1.UVOD
Logistiki procesi i funkcije predstavljaju sloeni sustav sastavljen od veeg broja razliitih sredstava i sudionika u procesu proizvodnje, pakiranja, skladitenja, isporuke, primopredaje naruene poiljke i naplate potraivanja. Sloenost procesa zahtjeva neodgodivo koritenje strunih i specijalistikih znanja te suvremenog informacijskog i komunikacijskog sustava. 1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAIVANJA Temeljni predmet ovog seminarskog rada predstavlja skladino poslovanje kao posebno vaan element sveukupnog prometnog logistikog sustava. Budui da je proces sastavljanja narudbi, njihovog prihvaanja i isporuke naruene robe problematizirano estom sporou informacijskog i telekomunikacijskog sustava za potrebe ovih istraivanja je odabran kao temeljni problem. Temeljni objekt istraivanja poiljka ili resurs koji se treba isporuiti naruitelju po naelu JIT( Just In Time). 1.2. RADNA HIPOTEZA Iz raspoloive strune teorije i svakodnevne prakse moe se zakljuiti da glavnog sudionika u logistici, a time i u skladinom poslovanju predstavlja kupac kojemu je podreen svaki element i svi sudionici u ovom sloenom i osobito vanom sustavu, to znai da je skladino poslovanje iskljuivo u funkciji uredne opskrbe kupaca naruenim resursima. 1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA Svrhu ovog istraivakog seminarskog rada predstavlja analiza svih tehnolokih postupaka i procesa koji se javljaju u skladinom i logistikom sustavu od pisanja narudbenice do isporuke naruene robe kupcu i naplate stvarnih potraivanja. Cilj je razumijeti vanost organizacije skladita te znaenje skladinog poslovanja radi daljnjeg uspjenog poslovanja. Shvatiti vanost skladita u logistikom nainu upravljanja poslovnim procesima zbog mogunosti unapreenja skladinog poslovanja.

1.4. STRUNE ISTRAIVAKE METODE Svrha i ciljevi ovog seminara podrazumijevaju metode analize, statistike metode, metode sinteze.

1.5. STRUKTURA RADA

Vanost istraivane problematike za logistiki sustav u prometu bila je razlogom da se ovaj rad podijeli na etiri interakcijski povezana dijela. U prvom dijelu Uvodu definirani su predmet i problem istraivanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraivanja, strune istraivake metode koje se koriste u ovom radu te struktura rada. Drugi dio rada pod naslovom Pojam, struktura i funkcija skladita u logistiki namijenjen je strunom definiranju glavnih pojmova koji se koriste kao graa za ovaj istraivaki rad Mjesto i uloga skladitenja u logistikom sustavu, naslov je treeg dijela ovih istraivanja u kojem se analizira nain koritenja skladita u sloenim procesima opskrbe naruitelja naruenim resursima uz strogo potovanje JIT kao temeljnog prometno-logistikog naela. Na kraju u Zakljuku, izloeni su temeljni rezultati ovih istraivanja kojima je dokazana temeljna radna hipoteza sa poetka ovoga istraivakog rada.

VI

2.

POJAM, STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADITA U LOGISTICI

Skladite je prostor u kojemu se roba preuzima, uva od oteenja, izdaje i otprema. Prvo se skladite sirovine pa poluproizvodi i na kraju gotovi proizvodi. Unutarnje kruenje uskladitene robe potrebno je da se odvija po redu. 2.1. VRSTE SKLADITA U poduzeima se skladita meusobno razlikuju. Postoji velik broj razliitih skladita koji se dijele po razliitim kriterijima (Habek M.: Upravljanje zalihama i skladino poslovanje; RRIF Plus d.o.o. ; Zagreb; 2002, str.5-7): a) Ovisno o opsegu rada drutva:

Skladita proizvodnih drutava (skladita sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata, sitnog inventara, goriva, maziva i otpada) Skladita drutava trgovine (skladite prehrambene, tekstilne robe, obue, grae,

elektromaterijala, graevinskog materijala, duhana, automobila). b) Prema nainu gradnje:

Otvorena u njima se uvaju materijali otporni na vremenske utjecaje, proizvodi koji zauzimaju mnogo prostora te rasuti materijali (pijesak,ugljen i dr.).

VII

Slika 1: Primjer otvorenoga skladita

Natkrivena tu se skladiti roba intezivnog mirisa (potrebno stalno provjetravanje), roba kojoj ne smeta promjena temperature. Tu se najee ubrajaju cijevi, kabeli, drvna graa.

Slika 2: Natkriveno skladite

Zatvorena mogu biti u prizemnim zgradama ili i na katove, mogu se sastojat od jedne ili vie prostorija. U njima se skladiti roba koja je osjetljiva na vremenske utjecaje. Tu se ubraja: obua, tekstil, cement, bijela tehnika, papir, namjetaj i dr.

VIII

Slika 3: Zatvoreno skladite

c)

Prema stupnju mehanizacije:

Niskomehanizirana nazivaju se i klasina skladita. U njima zaposlenici sa robom rukuju runo koristei runa kolica. este su povrede na radu i zaposlenici se veoma napreu.

Visokomehanizirana u njima zaposlenici upravljaju raznim sredstvima kao to su viliari, dizalice.

IX

Slika 4: Visokomehanizirano skladite

Automatizirana skladita poslovni procesi se odvijaju uz pomo raunala, skladini radnici nisu potrebni, jedino u djelu nadzora. Koristi se linijski kod, automatski voena vozila to omoguuje lake kretanje i kontrolu robe. Time se postie smanjenje zaliha, poveanje prometa skladita, smanjuje se potreba za radnom snagom to utjee na poboljanje kontrole poslovanja skladita i poveanje brzine isporuke robe potroau. Ovaj tip skladita se koristi u Jaoanu, SAD-u i Njemakoj.

Slika 5:Automatizirano skladite

Robotizirano skladite to je najnoviji tip skladita i zato se jo uvijek malo primjenjuje. Pomou kompjutora i robota koji je nadziran videokamerom obavlja se preuzimanje i

izdavanje robe na nain da se robot kree tranicama i uzima robu s obiju strana tranica te izdaje na izlazu.

Slika 6: Robotizirano skladite

d)

Specijalizirana skladita

Silosi posebno graena skladita za uskladitenje uglavnom itarica. Opremljeni su ureajima za upravljanje i provjetravanje.

XI

Slika 7: Silosi

Hladnjae u njima se skladiti lako pokvarljiva roba jer imaju rashladne ureaje (meso, riba, jaja, voe, povre, sladoledi i dr.)

Slika 8: Hladnjae

Vinski podrumi to su namjenska skladita, u njima se skladite vina ali i druga alkoholna pia, zahtijevaju odreenu temperaturu i opremu.

XII

Slika 9: Vinski podrum

Skladita tankovi podlijeu posebnim uvjetima uvanja jer se koriste za skladitenje plina, naftnih derivata i ostale tekue robe. Grijana skladita u njemu se uvaju pilii, cvijee i dr. e) Skladita prema vlasnitvu:

Vlastita u vlasnitvu su poduzetnika i namijenjena su uvanju njegove robe. Moe biti samo jedno skladite (centralno) i moe ih biti i vie sa svrhom opskrbe odreenog podruja (decentralizirana). Javna usluge skladitenja se pruaju treim osobama. Koriste ih drutva kojima se ne isplati imati vlastita skladita ili njihove zalihe nisu kontinuirane pa unajme skladite na odreeno vrijeme uz ugovorenu naknadu. Nakon predaje robe na uvanje u javno skladite vlasnik treba dobiti skladini list. Skladini prostor se treba projektirati u skladu sa koliinama i vrstom robe koja se planira uvati.

XIII

2.2. UVJETI UVANJA PREDMETA SKLADITENJA Zadaci i poslovi uvanja i smjetaja robe u skladitu su; sortiranje, pronalaenje mjesta za smjetaj robe, smjetanje istovrsne robe uvijek na isto mjesto, dopunsko pakiranje ako je potrebno, uvanje, osiguranje i kontrola zaliha uskladitene robe. uvanje robe sastoji se od poduzimanja potrebnih aktivnosti u svrhu zatite robe od koliinskog propadanja, zagaenja, kvarenja i krae. Prirodni gubici su: gubitak na teini robe isparavanjem i isuivanjem, rasipanje, razlijevanje, curenje, topljenje, lomljenje, kvarenje. Nasilni gubici nastaju nestrunim rukovanjem, nemarnou, vremenskim nepogodama i kraom.

2.2.1. -

Naela uvanja predmeta skladitenja Roba koja lako gubi na teini skladiti se u klimatiziranim skladitima da se sprijei

njeno isparavanje i suenje. Rasipanje robe se sprjeava pravilnim rukovanjem. Lomljenje robe sa moe smanjiti tako da se koristi odgovarajue pakiranje. Lako pokvarljive namirnice trebaju se uvati na odgovarajuoj temperaturi. Roba koja je podlona koroziji uva se od djelovanja vlage i ostalih uzroka. Roba osjetljiva na vlagu uva se u mikroklimatskim uvjetima. Tijekom skladitenja treba paziti na meusobni tetni utjecaj proizvoda. Npr. odvajati

proizvode intenzivnih mirisa od onih koji upijaju mirise, odvajanje kemijskih proizvoda od namirnica, sprjeavanje maenja, praenja ostale robe i dr. Imati stalan nadzor nad skladitem kako bi se sprijeile krae

Cilj je sprijeiti gubitke na robi i svesti tete na minimalnu mjeru.

XIV

3.

MJESTO I ULOGA SKLADITENJA U LOGISTIKOM SUSTAVU

U sljedeim odlomcima prikazat e se nain projektiranja skladita. Kako izabrati najbolju lokaciju za izgradnju skladita. Koja se transportna sredstva koriste u skladitu te koji su transportni putevi. Takoer e se opisati evidencija skladita, prijem i izadavnje robe. Te e se objasniti uvoenje informacijsko-telekomunikacijskog sustava koji olakava obavljanje poslova u skladitu.

3.1. PROJEKTIRANJE SKLADITA Projektiranje skladita obuhvaa sve radove koji su potrebni za izvedbu skladita i sustava koji e se koristiti u njemu. Izgled skladita moe utjecati na brzinu ulaza i izlaza robe. Pod izgledom skladita podrazumijeva se predvieno mjesto ulaza robe, visina i irina skladinih regala, razmak meu regalima, putovi robe kroz skladite i dr. Cilj projektiranja skladita je stvaranje skladinog sustava koji e zadovoljiti sve tehnike, tehnoloke, informatike, ustrojstvene i ekoloke zahtjeve uz minimalne trokove. Pogreno projektirano i izvedeno skladite moe blokirati normalno poslovanje dugotrajnim zastojima i uskim grlima u poslovanju skladita. Treba pravilno projektirati i dizajnirati skladini prostor, u skladu sa eljenim nainom i procedurama rada. Takoer mora biti u skladu sa karakteristikama proizvoda koji e se u njemu skladititi. Cilj je dobiti to veu kvalitetu a za nju platiti to manje. 3.2. LOKACIJA SKLADITA Pod lokacijom podrazumijeva se izbor mjesta na kojem e se smjestiti skladite. Odreivanje lokacije predstavlja jednu od najvanijih stratekihodluka u poslovanju poduzea. Pravilnim izborom lokacije osigurava se kvalitetna distributivna usluga te nesmetano odvijanje procesa distribucije uz minimalne trokove. Potrebno je istraiti initelje i pronai metode pomou kojih se odreuje lokacija skladita kako bi se osigurali najkrai transportni putovi od skladita do mjest apotronje robe te nii trokovi skladitenja, transporta i dostave. Razlikuje se ira i ua lokacija pri izboru. ira lokacija oznauje podruje odabira izgradnje skladita, a ua lokacija oznauje esticu zemlje. Na lokaciju ireg podruja lokacije utjee trite koje je ne ravnomjerno rasporeeno. Zato skladite treba smjestiti to blie veem broju potroaa. Drugi imbenik koji utjee na ire podruje lokacije je vrsta robe. Skladita za robu iroke potronje potrebno je smjestiti blie potroaima jer omoguuje bru isporuku robe, dok
XV

skladite za robu krajnje potronje gdje brzina isporuke nije vrlo vana vrsta robe kao imbenik nema veu ulogu. Potrebno je imati to bolje prijevozne mogunosti. Takoer na ire podruje lokacije utjee mogunost pronalaska visokostrunih radnika ako se radi viskomehanizirano skladite. Nakon izbora ireg podruja lokacije odreuje se ue mjesto lokacije na kojem se izgrauje skladite. Na to utjee veliina terena koja mora biti dovoljna za smjetaj skladita, pomonih skladinih prostora, odlagalita ambalae te parkinga. Potrebno je paziti na ogranienja veliine zgrade, izgradnju pristupnih putova, pristupu vatrogasnih vozila i dr. Skladite treba imati prikljuak na putnu mreu. Pri izgradnji skladita treba razmotriti sve imbenike na temelju analize izabrati najbolju lokaciju.

XVI

3.3.

TRANSPORTNA POVEZANOST SKLADITA I SREDSTVA UNUTARNJEG I

SKLADINOG TRANSPORTA Transportna sluba obavlja unutarnji i vanjski transport robe. Vanjski transport je doprema robe za potrebe trgovine i proizvodnje. Unutarnji transport oznaava istovar i utovar robe,skladitenje te dostava robe iz skladita i prijevoz gotovih proizvoda u skladite. Djelatnosti u transportu su tehnoloki odreene prilikom svake promjene mjesta a to su utovar u vozila, prijevoz, mijenjanje mjesta i poloaja, istovar iz vozila, predaja robe na skladite uz potpis dokumenata od strane naruitelja i skladitara. Takoer se transportom smatra svako prenoenje robe. Skladita su u vezi sa vrstom transporta koji za raun korisniku doprema robu prema ugovoru od dobavljaa. Transportna povezanost se obuhvaa kroz (Habek M.: op.cit., str.30): Sudionike u vanjskom transportu: eljezniki, cestovni, morski, rijeni, zrani i cijevni transport. Sudjelovanje vie vrsta transportnih sredstava i sudionika koji s meusobno povezani Uloga peditera u transportu: na zahtjev naruitelja provodi dopremu i otpremu robe uz angairanje prijevoznika. Povezanost vanjskog i unutarnjeg transporta sa skladitem: rob se doprema sredstvima vanjskog transporta, a sredstvima unutarnjeg transporta se istovaruje, skladiti i doprema do radnog mjesta. Dopremu i prijam robe. Dokumente robe u prijevozu Vrstu sredstava vanjskog i unutarnjeg transporta

XVII

3.4 SREDSTVA UNUTARNJEG I SKLADINOG POSLOVANJA Vrsta transportnih sredstava po konstrukciji i namjeni treba biti prilagoena za transport pojedine vrste robe. Upravljanje bilo kojim transportnim sredstvom mora biti podreeno strunoj i ovlatenoj osobi. Primjena skladinih sredstava zapoinje nakon prijama isporuene robe u prijemno skladite od strane dobavljaa. Sredstva za diskontinuiran transport dijele se na transportna sredstva to se kreu po utvrenom putu obavljajui odreene poslove. Koriste se za dopremu robe iz skladita u proizvodne pogone. Sredstva unutarnjeg transporta prema obliku i funkciji mogu se razvrstati (Habek M.: op.cit., str.43-52): Obina i i specijalna runa vozila

Slika 10: Specijalno runo vozilo

Runa mehanizirana vozila omoguuju dizanje i prijevoz tereta uz upotrebu elektromotora

XVIII

Slika 11: Mehanizirano runo vozilo

Specijalna vozila i viliari istovar, utovar, premjetaj

Slika 12: Viliar

Konvejeri i dizala- konvejeri slue za kontinuirano prenoenje na tono odreenom putu

XIX

Slika 13: Konvejer

Pomona sredstva palete, kontejneri

Slika 14: Kontejner

Slika 15: Paleta

XX

3.5. NOMENKLATURA I IFRIRANJE Postoji mnogo predmeta s mnogo razliitih naziva. Ponekad je naziv dvosmislen i nespretan, stoga moe doi do tetnih zabuna tijekom rada na skladitu. Potrebno je rijeiti naziv i ifru svakog proizvoda na skladitu da ne bi dolazilo do zabuna. Tako sreeni proizvod moe postati subjekt obrade u informatikom sustavu proizvodne, poslovanja i opskrbe. Da bi taj informatiki sustav mogao funkcionirati potrebno je klasificirati i jedinstveno identificirati predmete koji se obrauju u tom informatikom sustavu. Svrha klasifikacije je odvajanje raznih artikala u skupine kako bi se upotrebom ifre omoguila njihova identifikacija. Tipovi ifara (Habek M.: op.cit., str.53-64): Alfabetske ifre - koriste slova abecede Numerike ifre - koriste iskljuivo brojeve Mnemonike ifre slovo ili grupa slova predstavlja neku rije i sugerira naziv stvari Mjeovita ifra Kombinirana ifra Linijski kod bar-kod Robu u skladitu treba smjestiti tako da se postigne zadovoljavajue iskoritenje prostora, lako pronalaenje robe te pristupanost.

XXI

3.6.

EVIDENCIJA, PRIJEM I IZDAVANJE ROBE

3.6.1. Evidencija Skladitar ustrojava, provodi te obavlja kontrolu nad osobama u skladitu. Povjereno mu je preuzimanje, uvanje, izdavanje uskladitenih predmeta te je odgovoran za vrijednost stanja u skladitu. Evidencija obuhvaa sve podatke vezane uz skladitenje robe pomou kojih skladitar ostvaruje zadatke samog skladita. Evidencija omoguuje voenje, obavljanje poslovnih operacija, nadzor nad njima. Njezini podatci upozoravaju voditelja poslova na otklanjanje nedostataka i propusta koji su se pojavili tijekom obavljanja poslova. ( amanovi J.: Logistiki i distribucijski sustavi; Ekonomski fakultet; Split; 1999, str. 169)

3.6.2. Prijem robe Prijem robe podrazumijevaju poslovi istovara, kontrole i evidencije primanja robe u skladite. Na temelju prijevoznoga dokumenta (tovarni list kod eljeznikog, teretnica kod pomorskog, otpremnica kod cestovnog prijevoza, zrakoplovni tovarni list zranog i sprovodnica kod dopreme robe potom) se roba zaprima. Dokument sadri podatke o: nazivu isporuitelja, nainu transporta, mjestu isporuke, vrsti robe, koliini, teini te broju kontejnera, paleta, kutija, omota i dr. Na temelju kontrole zaprima se roba u skladite. Osoblje zadueno za prijem robe treba poznavati obiaj koji regulira preuzimanje robe u robnom prometu da bi se prijem robe pravilno izvrio. Prijem robe vri se na temelju strunog pregleda, usporeivanja s uzorkom, kemijske analize, fizikog mjerenja i voenja uzoraka. Osim vanjskog prijema postoji i unutarnji prijem robe. U unutarnji prijem robe spada: primitak gotovih proizvoda, poluproizvoda, dijelova, povratak suvinog materijala od proizvodnoga pogona te primitak rashodovanih materijala,alata, sitnog inventara i osnovnih sredstava. Dokumenti unutarnjeg prijema su uskladitenima, povratnica te inventurna lista. (amanovi J.: op.cit., str. 170-171) )

XXII

3.6.3. Izdavanje robe Voditelj skladita i skladitari su odgovorni za polaganje rauna uskladitenih predmeta. Kod prijema predmeta skladitari se stavljaju na mjesto kupca,a kod izdavanja na mjesto prodavaa to potvruju potpisom. U izdavanje robe spada priprema dokumenata za izdavanje, provjeravanje narudbi, pakiranje, izdavanje, kontrola tonosti izdavanja i utovara robe na transportna sredstva. Uinkovito izdavanje robe ovisi o pravovremenoj pripremi dokumenata, pravilnom smjetaju, rasporedu i pakiranju robe i o organiziranosti i opremljenosti skladita. Nakon to skladitar zaprimi nalog (izdatnica, meuskladinica, otpremnica, dostavnica, povratnica, reversi) za izdavanje robe zadaa mu je provjeriti da li je nalog ispravno napisan i potpisan. Za ekonomino poslovanje i uinkovit rad skladita potrebno je da se poslovi obavljaju u skladu s odgovarajuim naelima, pravilima i tehnikama. Osim eksternog izdavanja robe ( izdavanje pravnim i fizikim licima) postoji i interno izdavanje robe ( izdavanje robe drugim organizacijskim jedinicama). Za interno izdavanje robe koristi se dokument izdatnica, a eksterno izdavanje vri se na temelju otpremnica. Otpremnica se ispostavlja u pet primjeraka: skladitu, kupcu, komercijalnoj slubi, materijalnom knjigovodstvu i vrataru. Dok se izdatnica ispostavlja u etiri primjerka: skladitu,organizaciji koja prima materijal, materijalnom knjigovodstvu te pogonskom knjigovodstvu. Zadatak skladine slube je uz najnie trokove osigurati to kvalitetniju uslugu. (amanovi J.: op.cit., str. 171-172)

XXIII

3.7.

PRIMJENA

INFORMACIJSKE

TEHNOLOGIJE

SKLADINOM

POSLOVANJU Razvojem proizvodnje i trgovine dolo je do poveanja poslovnih promjena. Zbog toga se poveao broj knjigovodstvenih transakcija koje moraju registrirati nastale promjene. Time i raste koliina obrade podataka koju se runom obradom ne moe rijeiti na optimalan nain. Zato je nastao nain primjene informatike na podruju raunovodstveno-knjigovodstvenih poslovnih procesa. Time se podatci obrauju elektronski. Informacijska tehnologija se dijeli na raunala,komunikacije, programsku opremu i podatke. Razvitak telekomunikacijske opreme utjee na drutveni razvitak. Informacijski sustav tvrtke ( IS) obuhvaa sve to je vezano za prikupljanje, uvanje, obradu i raspodjelu informacija.

3.7.1. Izrada informacijskog podsustava (IPS) skladinog poslovanja Pitanje kako izgraditi poslovno i tehnoloko rjeenje uz koritenje informatike tehnologije u skladitu kako bi postalo konkurentno, efikasno i isplativije, nalazi se u pravilnom pristupu rjeavanja postavljenog problema uz pomo provjerenih i priznatih metoda. Struktura skladinog poslovanja uvjetovana je vrstom gospodarske djelatnosti te je razliita kod proizvodnih drutava, trgovine i uslunih djelatnosti (distribucije i transporta). Samim tim ne postoji jedinstveni informacijski sustav ili aplikacija, koji bi mogao univerzalno rijeiti poslovni ustroj skladinog poslovanja. U praksi se nude cjelovita rjeenja s programskim modulima ili se informacijski podsustav (IPS) izrauje na zahtjev korisnika. Bez obzira na izbor informacijsko tehnolokoga rjeenja programi moraju biti usklaeni prema potrebama i strukturi drutva, a posebno prema osnovnim raunovodstvenim poslovnim funkcijama. Evidencija zaliha vodi se na tri mjesta: po skladitima, u materijalnom,pogonskom, knjigovodstvu gotovih proizvoda te u financijsko sintetikom knjigovodstvu. Sve te evidencije moraju prikazivati potpuno jednaka stanja. Materijalno, pogonsko i knjigovodstvo usklauje vrijedonsono stanje s financijskim knjigovodstvom, a koliinsko stanje usklauje sa skladinom evidencijom. Kod usklaivanja stanja po materijalnom, pogonskom i robnom knjigovodstvu s koliinskim stanjem u skladitima nastaju problemi. Do tih problema dolazi zbog (Habek M.: op.cit., str.145):

XXIV

 krivo oznaenoga broja konta unesene pogrene koliine u skladinu karticu materijala provedene koliinske promjene na krivoj skladinoj kartici materijala proknjiena pogrena koliina promjene od one na ispravi krivo izraunato stanje nakon proknjienja isprave koliinska promjena je proknjiena na pogrean konto. Nunost informatizacije ovih segmenata poslovanja namee se zbog vanosti odravanja stalnih veza izmeu navedenih poslovnih sustava i mogunosti pogreaka prilikom evidencije, izrauna i prijenosa poslovnih podataka.

3.7.2. Klasina metoda izrade informacijskog sustava Prije su se sustavi gradili tako da se teite stavljalo na potrebne obrade dok se analiza podataka obavljala usput. Radilo se u okviru uskih granica jednog sustava, nije se mislilo da mogu postojati podaci nezavisno od tih podsustava, da pripadaju tvrtki niti da bi ih mogao koristiti jo netko tko je vezan za poslovanje. Kod takvog pristupa dolazi do loih podataka, sumnjivih rezultata, problema oko odravanja, dugo vrijeme za izradu novih sustava i premalog iskoritenja podataka.

3.7.3. Metodologija izrade sustava Skup procedura koje razrauju projekt od poetnog zahtjeva do ugradnje. Moe se razdijeliti u logiki niz koraka za razvoj automatiziranog sustava za bolje koritenje raspoloivih resursa. Ova metodologija slijedi linearni model za razvoj informacijskog sustava u kojem svaka faza provodi odreene rezultate koje znae ulaz u sljedeu fazu (Habek M.: op.cit., str.146-147): a) studija izvodljivosti
XXV

b) c) d) e) f)

analiza postojeeg sustava dizajn informacijskog sustava izrada informacijskog sustava uvoenje u rad novog sustava odravanje informacijskog sustava

a)

Studija izvodljivosti za projekt informacijskog podsustava skladino poslovanje

Ova faza se nalazi u izradi svakog projekta. Slui za procjenu profitabilnosti pothvata i donoenje odluke o postupku pokretanja projekta. Potrebno je definirati to e biti obuhvaeno unutar novog sustava. Treba definirati problem, svrhu, cilj i obuhvat rada. Problem je sprijeiti pogreke tijekom evidencije,izrauna i prijenosa poslovnih podataka u i iz skladita robe. Cilj projekta je nadzor i tonost prometa i stanja robe na skladitima te kvalitetna veza sa ostalim IPS. Podruje rada je zaprimanje, izdavanje, evidencija stanja robe na skladitu s definiranom vezom na podsustave knjigovodstva, nabave, prodaje i proizvodnje. b) Analiza postojeeg sustava

Svrha je upoznavanje svih sudionika projekta s nainom obavljanja poslova i aktivnosti, trenutno stanje i okruenje skladita unutar podruja interesa u promatranom trgovakom drutvu. c) Dizajn informacijskog sustava

Osobine informatike tehnologije omoguuju obuhvaanje podataka i informiranje u neposrednom dijalogu s raunalom, samostalno i istodobno odvijanje raznovrsnih poslova i obrada, sveobuhvatnost podataka za sve korisnike u informacijskom sustavu drutva te prijenos podataka izmeu vie korisnika raspoloivim komunikacijskim linijama. Ova arhitektura omoguuje evidenciju poslovnog dogaaja na njegovom mjestu nastanka uz
XXVI

pomo radne stanice. Nije potrebna viestruka evidencija jednog poslovnog dogaaja to smanjuje broj pogreaka. Osiguran ispis potrebnih dokumenata te prijenos podataka u zajedniku bazu podataka. Informatiki podsustav mora se uklopiti u postojeu i buduu strukturu informacijskog sustava. Izbor opreme mora se voditi prema naelima otvorenih informacijskih sustava da bi se omoguila kompatibilnost s ostalim raunalskim sustavima, jednostavno odravanje, mogunost proirenja, bolja iskoritenost postojeih raunalnih kapaciteta. Potrebno je poznavati tehnologiju rada pojedinih procesa da bi se mogla izgraditi IPS.

d)

Izrada informacijskog podsustava

Na temelju zahtjeva i potreba korisnika i analize postojeeg stanja poslovnih procesa u skladinom poslovanju i izrauje se programsko rjeenje IPS, specificira se potrebna informatika oprema te se utvruje plan izrade i uvoenja u rad pripadajue programske podrke. Informacijski podsustav treba podravati sljedee procese (Habek M.: op.cit., str.157-159): Primanje i otpremanje robe Stanje na skladitu Kartice ulaza i izlaza Inventura Otpis Zaduivanje i razduivanje skladita

Zatim je ove funkcije potrebno programirati prema idejnom rjeenju. Programski sustav rjeenja mora omoguiti modularnost, prilagodljivost potrebama korisnika, zatitu od neautoriziranog pristupa, dokumentaciju, jednostavnost koritenja, pouzdanost, smanjenje potreba za papirnatim izvjeima i dr. Potrebno je uspostaviti bazu podataka u koju se spremaju poslovni partneri, ustrojstvene jedinice, knjigovodstveni podaci, teajne liste, regije, elementi poslovanja i dr.
XXVII

e)

Uvoenje u rad novog sustava

Prije instalacije programskog rjeenja potrebno ja nabaviti potrebu opremu: raunalo, server, radne stanice, komunikacijsku mreu, operacijski sustav te sistemski software. Potrebno je sve korisnike upoznati s nainom koritenja aplikacije. f) Odravanje informacijskog sustava

Sustav se mora redovito odravati da bi se ispravile uoene pogreke i radi podeavanja sustava prema poslovnim, zakonskim ili tehnolokim promjenama. Odravanje dobrog programskog rijeenja olakava i pripadna dokumentacija ako je kvalitetno napisana i ako je odraz stvarnog stanja informacijskog sustava.

XXVIII

4. ZAKLJUAK
Logistiki procesi i funkcije predstavljaju sloeni sustav sastavljen od veeg broja razliitih sredstava i sudionika u procesu proizvodnje, pakiranja, skladitenja, isporuke, primopredaje naruene poiljke i naplate potraivanja. Skladite je prostor u kojemu se roba preuzima, uva od oteenja, izdaje i otprema. Skladite treba izgraditi na optimalnoj lokaciji. Roba u skladitu treba biti ifrirana radi lakeg snalaenja. informacijski sustav u skladinom poslovanju se primjenjuje radi smanjenja papirologije i greaka te radi lakeg obavljanja poslovih procesa vezanih za skladino poslovanje.

XXIX

LITERATURA

1. Habek M.: Upravljanje zalihama i skladino poslovanje; RRIF Plus d.o.o. ; Zagreb; 2002. 2. amanovi J.: Logistiki i distribucijski sustavi; Ekonomski fakultet; Split; 1999.

XXX

POPIS SLIKA
Slika 1: Primjer otvorenoga skladita..................................................................VIII Slika 2: Natkriveno skladite...............................................................................VIII Slika 3: Zatvoreno skladite.................................................................................. IX Slika 4: Visokomehanizirano skladite....................................................................X Slika 5:Automatizirano skladite............................................................................ X Slika 6: Robotizirano skladite............................................................................... XI Slika 7: Silosi........................................................................................................ XII Slika 8: Hladnjae................................................................................................. XII Slika 9: Vinski podrum......................................................................................... XIII Slika 10: Specijalno runo vozilo.......................................................................XVIII Slika 11: Mehanizirano runo vozilo....................................................................XIX Slika 12: Viliar.................................................................................................... XIX Slika 13: Konvejer................................................................................................ XX Slika 14: Kontejner............................................................................................... XX Slika 15: Paleta.................................................................................................... XX

XXXI