Boanstva starih Slavena

Autor: Jasminka Maravi, 15.03.2007 Stari Slaveni bili su politeisti, vjerovali u vie boanstava. Vjerovali su da sve na ovome svijetu potjee od nekog vieg bia. Slaveni su vjerovali kako dobre stvari kao to su sunce, dan, blaga kia, proljee, drvee, plodovi prirode, zdravlje i dr. potjeu od Bijel-boga, a zle poput noi, hladnoe, oluje, munje, groma, bolesti, smrti i dr. od Crnog-boga. Boanstva: Nad zemaljskim ivotom brinula se Vesna, boica mladosti i proljea.

Vesna Nasuprot Vesni Morana je bila boginja tame i smrti gdje je i otpremala ljude.

Vesna, iva i Morana Boica ivota bila je ivjena ili iva. esto je prikazivana sasvim gola s rasputenom kosom ukraenom vijencem od klasja i cvijea.

iva Dazbog, Dazhbog ili Dazhdbog bio je jedan od glavnih bogova Slavenske mitologije, bio je bog sunca.

Dazbog

Svarog - bog vatre

Svaroi - Svarogov sin

Svibor je u staroslavenskoj mitologiji bio bog svjetlosti, znanja, plodnosti i ratne pobjede. Nazivan je jo i Svebor, Svevid, Sutvid, Svetovit, Svantovit... Spominju ga stari pisci Prokopije, Helmold, Adam Bremenski, Saxo Grammaticus. Prema tim izvorima bio je vrhovno boanstvo, "jaki vitez" od kojega su postali drugi bogovi. Prialo se da svake noi zajedno sa svojih 300 naoruanih konjanika, pod krasnim stijegovima, napada neprijatelje. Bog gostoljublja, branitelj i zatitnik putnika i gostiju bio je Radogost (Radhost). Na brdu Radost izmeu Slovake i Moravske bio mu je podignut sjajan hram Gromovnik Perun bio je zatitnik poljodjelstva, prava i pravice. Pod njegovim su kipovima (najee u gajevima ili obalnim uvalama) gorile vjene vatre od hrastova drva. Ako bi se ta vatra ugasila sveenici zadueni za nju, svoju bi nemarnost platili glavom. Kao bog pravde Perun je volio istinu a laljivce je pretvarao u kamen.

Svibor, Radogost i Perun Gospodar zraka, vode i zemlje bio je Triglav. Prikazivan je sa tri koprenom prekrivene glave na jednom vratu.

Boica ljepote i raskoi a ujedno i najljepe ensko bie bila je Lada. Tijelo joj je bilo bjelje od snijega a kosa zlatna. Na glavi je nosila vijenac od crvenih rua. Iza nje stoje tri krasne djevojke Milosnice a sa strane dva sina; Leljo i Guna. Najvei hramovi ove boice bili su u Brnu i u njih su hodoastili veinom mladi ljudi. Boica pravednosti i osvete zvala se Nemesa. Bog jakosti, hrabrosti i junatva bio je Silnobog. Prikazivali su ga kao snana ratnika sa kopljem u ruci i lavovom glavom pod nogama. Bog rata i boja Davor ili Rugovit, bio je snaan i velik, isklesan od drveta. Imao je sedam glava, za pojasom je nosio sedam maeva. Boica zime bila je Zermagla, kojoj je dah bio studen, odjea od mraza, plat od snijega a kruna od ledenih kapljica. Boica protivnica zime bila je Zimstrla. esto druila sa Pagodom, bogom lijepog vremena. Bog jela i pia bio je Semenik ili Karas. Prikazivan je debeo i gol kako lei na stolu ukraen krunom od hmelja. Bog mrtvih bio je Pikutik. Svojim je odabranicima nosio zlati i bogatstva za ivota, a kada umru morali su mu dati svoju duu. Fotografije su preuzete sa stranice Slovak-American International Cultural Foundation http://www.bolchazy.com/gallery/slavicmyth/mslideindex.html. BAJOSLOVLJE (Mitologija) STARIH HRVATA

Morana, boica tame i smrti Hrvati su vjerovali u vie boanstava. Oboavali su prirodu i prirodne pojave vjerujui da sve na ovome svijetu potjee od nekog vieg bia. Dobre stvari (sunce, dan, blaga kia, proljee, drvee, plodovi prirode, zdravlje...) potjeu od Bijel-boga a zle stvari (nona tama, studen, meava, munja, grom, bolest, smrt...) od Crnog-boga. Naravno, ta dva 'glavna boga' stalno meusobno ratuju i as pobjeuje jedan, as drugi (kruni tijek prirode). Nai su pradjedovi jo vjerovali i u puno drugih, manjih bogova kojima su pripisivali posebni krug djelovanja u pridodi. Nad zemaljskim ivotom brinula se Vesna, boica mladosti i proljea, koja je njegovala i pospjeivala svaki uspjeh i porast ovjeka. Suprotno Vesni, Morana je bila boginja tame i smrti gdje je i otpremala ljude. Svibor je u staroslavenskoj mitologiji bio bog svjetlosti, znanja, plodnosti i ratne pobjede. Nazivan je jo i Svebor, Svevid, Sutvid, Svetovit, Svantovit... Spominju ga stari pisci Prokopije, Helmold, Adam Bremenski, Saxo Grammaticus. Prema tim izvorima bio je vrhovno boanstvo, "jaki vitez" od kojega su postali drugi bogovi. Prialo se da svake noi

zajedno sa svojih 300 naoruanih konjanika, pod krasnim stijegovima, napada neprijatelje. Gromovnik Perun bio je zatitnik poljodjelstva, prava i pravice. Pod njegovim su kipovima (najee u gajevima ili obalnim uvalama) gorile vjene vatre od hrastova drva. Ako bi se ta vatra ugasila sveenici zadueni za nju, svoju bi nemarnost platili glavom. Kao bog pravde Perun je ljubio istinu a laljivce je pretvarao u kamen. Bog vatre bio je Svarog (Svaroi) Bog gostoljublja, branitelj i zatitnik putnika i gostiju bio je Radogost. Na brdu Radost izmeu Slovake i Moravske bio mu je podignut sjajan hram Gospodar zraka, vode i zemlje bio je Triglav. Prikazivan je sa tri koprenom prekrivene glave na jednom vratu. Boica ivota bila je ivjena. esto je prikazivana sasvim gola s rasputenom kosom ukraenom vijencem od klasja i cvijea. Boica ljepote i raskoi a ujedno i najljepe ensko bie bila je Lada. Tijelo joj je bilo bijelje od snijega a kosa zlatna. Na glavi je nosila vijenac od crvenih rua. Iza nje stoje tri krasne djevojke Milosnice a sa strane dva sina; Leljo i Guna. Najvei hramovi ove boice bili su u Brnu i u njih su hodoastili veinom mladi ljudi. Boica pravednosti i osvete zvala se Nemesa. Bog jakosti, hrabrosti i junatva bio je Silnobog. Prikazivali su ga kao snana ratnika sa kopljem u ruci i lavovom glavom pod nogama. Bog rata i boja Davor ili Rugovit, bio je snaan i velik, isklesan od drveta. Imao je sedam glava, za pojasom je nosio sedam maeva. Boica zime bila je Zermagla, kojoj je dah bio studen, odjea od mraza, plat od snijega a kruna od ledenih kapljica. Boica protivnica zime bila je Zimstrla. Ona se esto druila sa Pagodom, bogom lijepog vremena. Bog jela i pia bio je Semenik ili Karas. Prikazivan je debel i gol kako lei na stolu ukraen krunom od hmelja. Bog mrtvih bio je Pikutik. Svojim je odabranicima nosio zlati i bogatstva za ivota. Naravno kada umru morali su mu dati svoju duu.