tetnosti droga i opojnih sredstava meu mladima

Droge i opojna sredstva

to su droge? Drogama se smatraju i sredstva koja se legalno proizvode i upotrebljavaju u medicini ako se nabavljaju na nelegalan nain radi nemedicinske uporabe, npr. morfin, kodein, amfetamin, kokain te neki lijekovi iz skupine sredstava za smirenje. Proizvodi iroke potronje kao benzin, aceton i sl. takoer mogu postati droge ako se uporabe kao sredstva za drogiranje.Zlouporaba droga podrazumijeva nemedicinsku primjenu navedenih sredstava koja dovodi do oteenja tjelesnog ili psihikog zdravlja osobe, a i do poremeaja u socijalnom funkcioniranje osobe (problemi u obitelji i na radnom mjestu, sukob sa zakonom). Ovisnost o drogama podrazumijeva nesavladivu elju za drogom, jaku elju za nabavljanjem i uzimanjem droge pod svaku cijenu, sklonost poveavanju doze droge kako ovisnost due traje. Osim opasnosti za ovisnika/ovisnicu nosi opasnost i za obitelj i cijelu drutvenu zajednicu.Ovisnost moe biti psihika, fizika ili kombinirana. Fizika ovisnost podrazumijeva promjene u funkcioniranju organizma koje nastaju uslijed dugotrajnog konzumiranja droga. Te se promjene nakon prestanka uzimanja droge oituju raznolikim simptomima, ovisno o sredstvu o kojem je ovjek ovisan. Organizam fiziki ovisnog ovjeka odrava tu novu ravnoteu jedino ako je droga stalno prisutna. Psihika ovisnost je izmijenjeno stanje organizma u kojem osoba osjea jaku potrebu za stalnim uzimanjem droge kako bi se zadrao osjeaj dobrog psihikog stanja i zadovoljstva. Preteno psihiku ovisnost uzrokuju kokain, kanabis i neki halucinogeni. Sve u svem droge su vrlo tetne za zdravlje. Da bi se konzumiranje droga sprijeilo u naoj koli pokree se program prevencije ovisnikih oblika ponaanja u mjesecu borbe protiv ovisnosti. Program je namijenjen uenicima 6. razreda i traje od 05. 11. do 15.12. 2007. godine i realizirat e se na satovima razredne zajednice. Na tim su satovima glavna tema bili alkoholizam, problemi kod puenja i promjena raspoloenja kod konzumiranja tih opojnih sredstava. Bio sam prisutan na svim satovima i mislim da ja to vrlo zabavan nain za upoznavanje s tim loim iskustvom. Nauili smo koji organi stradavaju uzimanjem i koritenjem opojnih sredstava, vidjeli smo te organe na slikama prije i poslije upotrebe droga . Kad smo pregledavali slike u razredu je bio muk i svi su na svom licu imali gadljiv izraz lica. Siguran sam da e ih se nakon ovih radionica barem nekoliko opametiti te da nee poeti piti, puiti ili uzimati nekakve druge tetne droge. Meutim ne utjee samo kola na nas. Na nas utjee i okolina, roditelji i prijatelji. Pa ako u koli nastavnik kae da je puenje tetno sigurno e se nai nekoliko frajera koji e ba u inat probati cigaretu. Ili na primjer: netko u tvojoj obitelji pui pa ti cijelo to vrijeme udie dim. Uope nisi svjestan da si i ti pasivni pua, na tebe cigareta na tebe cigareta djeluje skoro isto kao i na puaa. E sad, tebi se negdje u podsvijesti u memorira taj miris dima s kojim ivi svaki dan pa kad odraste poinje razvijati potrebu za cigaretnom te tako poinje sam sebe trovati. Cijeli te ivot netko drugi truje s cigaretama, plua ti se unite, ali ti sad ide sam sebe trovati, ma mislim gdje je tu mozak!? Na alost takvih ima puno previe. Evo jedne ankete sa satova razredne zajednice: Da li tvoji roditelji pue? Ne pui niti jedan = 12 Da, samo otac = 5 Da , samo majka = 2 Da, pue oboje =4

Po ovoj anketi vidimo da je svaki drugi uenik u razredu mora trpjeti dim cigarete. Mnogi od vas moraju, nekome to pae, a nekome ne. Svako ima svoj izbor. Moe se nastaviti trovati, a moe jednostavno odluiti stati tomu na kraj.