You are on page 1of 2

Štetnosti droga i opojnih sredstava među mladima

Droge i opojna sredstva
Što su droge? Drogama se smatraju i sredstva koja se legalno proizvode i upotrebljavaju u medicini ako se nabavljaju na nelegalan način radi nemedicinske uporabe, npr. morfin, kodein, amfetamin, kokain te neki lijekovi iz skupine sredstava za smirenje. Proizvodi široke potrošnje kao benzin, aceton i sl. također mogu postati droge ako se uporabe kao sredstva za drogiranje.Zlouporaba droga podrazumijeva nemedicinsku primjenu navedenih sredstava koja dovodi do oštećenja tjelesnog ili psihičkog zdravlja osobe, a i do poremećaja u socijalnom funkcioniranje osobe (problemi u obitelji i na radnom mjestu, sukob sa zakonom). Ovisnost o drogama podrazumijeva nesavladivu želju za drogom, jaku želju za nabavljanjem i uzimanjem droge pod svaku cijenu, sklonost povećavanju doze droge kako ovisnost duže traje. Osim opasnosti za ovisnika/ovisnicu nosi opasnost i za obitelj i cijelu društvenu zajednicu.Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinirana. Fizička ovisnost podrazumijeva promjene u funkcioniranju organizma koje nastaju uslijed dugotrajnog konzumiranja droga. Te se promjene nakon prestanka uzimanja droge očituju raznolikim simptomima, ovisno o sredstvu o kojem je čovjek ovisan. Organizam fizički ovisnog čovjeka održava tu novu ravnotežu jedino ako je droga stalno prisutna. Psihička ovisnost je izmijenjeno stanje organizma u kojem osoba osjeća jaku potrebu za stalnim uzimanjem droge kako bi se zadržao osjećaj dobrog psihičkog stanja i zadovoljstva. Pretežno psihičku ovisnost uzrokuju kokain, kanabis i neki halucinogeni. Sve u svem droge su vrlo štetne za zdravlje. Da bi se konzumiranje droga spriječilo u našoj školi pokreće se program prevencije ovisničkih oblika ponašanja u mjesecu borbe protiv ovisnosti. Program je namijenjen učenicima 6. razreda i traje od 05. 11. do 15.12. 2007. godine i realizirat će se na satovima razredne zajednice. Na tim su satovima glavna tema bili alkoholizam, problemi kod pušenja i promjena raspoloženja kod konzumiranja tih opojnih sredstava. Bio sam prisutan na svim satovima i mislim da ja to vrlo zabavan način za upoznavanje s tim lošim iskustvom. Naučili smo koji organi stradavaju uzimanjem i korištenjem opojnih sredstava, vidjeli smo te organe na slikama prije i poslije upotrebe droga . Kad smo pregledavali slike u razredu je bio muk i svi su na svom licu imali gadljiv izraz lica. Siguran sam da će ih se nakon ovih radionica barem nekoliko opametiti te da neće početi piti, pušiti ili uzimati nekakve druge štetne droge. Međutim ne utječe samo škola na nas. Na nas utječe i okolina, roditelji i prijatelji. Pa ako u školi nastavnik kaže da je pušenje štetno sigurno će se naći nekoliko «frajera» koji će baš u inat probati cigaretu. Ili na primjer: netko u tvojoj obitelji puši pa ti cijelo to vrijeme udišeš dim. Uopće nisi svjestan da si i ti pasivni pušač, na tebe cigareta na tebe cigareta djeluje skoro isto kao i na pušača. E sad, tebi se negdje u podsvijesti u memorira taj miris dima s kojim živiš svaki dan pa kad odrasteš počinješ razvijati potrebu za cigaretnom te tako počinješ sam sebe trovati. Cijeli te život netko drugi truje s cigaretama, pluća ti se unište, ali ti sad ideš sam sebe trovati, ma mislim gdje je tu mozak!? Na žalost takvih ima puno previše. Evo jedne ankete sa satova razredne zajednice: Da li tvoji roditelji puše?  Ne puši niti jedan = 12  Da, samo otac = 5  Da , samo majka = 2  Da, puše oboje =4

a možeš jednostavno odlučiti stati tomu na kraj.Po ovoj anketi vidimo da je svaki drugi učenik u razredu mora trpjeti dim cigarete. Mnogi od vas moraju. Možeš se nastaviti trovati. nekome to paše. Svako ima svoj izbor. a nekome ne. .