Umor- podcijenjena opasnost

Pie: Nenad Zuber Vonja je naporna ona umara. Umara kao i svaki drugi rad. Ne umara toliko fiziki (miie), ali znaajno umara zbog psihikog naprezanja vozaa, stalne i pojaane panje za otkrivanjem opasnosti, ispravnim i brzim reagiranjem, rjeavanjem rizinih situacija, percipiranja bitnih elemenata za sigurnu vonju. Vonja pod utjecajem umora je opasna vonja! Razni su uzroci zbog kojih se na naim cestama dogaaju prometne nesree: brzina, alkohol, pretjecanje, ponaanje i mnogi drugi. Umor kao uzrok prometnih nesree kod nas je viestruko podcijenjen. Statistike govore kako su, na primjer, tijekom 2003. godine u prometnim nesreama stradala 264 umorna sudionika prometa. Reklo bi se, malo u odnosu na ukupan broj stradalih u prometu. PROMETNE NESREE S nastradalima S poginulima S ozlijeenima S materijalnom tetom Nastradalih osoba Poginulih osoba Ozlijeenih osoba 2003. godina 18 592 633 17 959 73 510 26 854 701 26 153 Odnos2003./2002. + 8,9 % + 10,9 % + 8,8 % +5,7 % + 9,0 % + 11,0 % + 9,3 %

No, moramo biti svjesni kako je iz nebrojeno razloga nemogue utvrditi toan broj prometnih nesrea koje su se u prometu dogodile upravo zbog toga to su vozai bili pretjerano umorni ili su zadrijemali za upravljaem. Iz stranih istraivanja je poznato kako velik broj nesrea nastaje kao posljedica umora, odnosno pospanosti vozaa. Ovakve su nezgode u pravilu s vrlo tekim posljedicama. Umoran, odnosno pospan voza postaje polusvjestan i nesposoban je uiniti bilo to kako bi izbjegao slijetanje s ceste, udarac u drugo vozilo ili neku drugu izbjegavajuu radnju. injenica je kako se mladi i neiskusni vozai zbog poveane koncentracije i energije koju ulau u vonju vie umaraju nego iskusni vozai. Nerijetko se u gustom i intenzivnom prometu vozai poetnici znoje, a napetost u miiima cijeloga tijela i snaga kojom pritiu na upravlja znatno ih vie umara. Za njih je vonja napor, usprkos uitka zbog fascinacije brzine, brze promjene prostora i statusa koji time dobivaju meu svojim vrnjacima. to je umor i kako se manifestira Priroda umora je sloena i nedovoljno istraena. Umor nastaje djelovanjem niza psiholokih i fiziolokih (organskih) imbenika. Osim fiziolokog troenja energije, umor odnosno pospanost izaziva i jednolinost (monotonija) ceste, usamljenost, nezainteresiranost u vonji, vonja u nepovoljnim uvjetima, a posebno duga vonja autocestama i sl. Bez obzira na poetni elan, elju za vonjom ili putovanjem, odnosno, uitak koji prua vonja, umor se javlja u pravilu ve nakon dva sata vonje , najee izmeu drugog i sedmog sata vonje, odnosno nakon prevezenih 200 do 500 kilometara, ovisno po kakvoj se cesti vozimo. Prezahtjevna cesta i sloeni uvjeti u kojima vozimo bitno utjeu na poveanje razine umora. Umor se manifestira vrlo slino kod svih vozaa. U poetku se oituje u elji za spavanjem, javlja se bockanje u oima, osjeaj topline i koenje vrata, ramena i ruku, slabi cirkulacija, trnu noge i javlja se bol u kriima, a kapci se sklapaju. Sve to moe dovesti do polusvjesnog stanja i umanjene sposobnosti rasuivanja. Najgora je posljedica umora da voza zaspi za volanom, a tada posljedice bivaju tragine. Kod umornog vozaa, naruava se psihomotorna sposobnost i spretnost pri izvoenju radnji. Naruava se perceptivno misaoni proces, a bitno poputa snalaljivost u odluivanju. Umoran voza je usporen u percipiranju opasnih situacija i uope opaanja elemenata za sigurnu vonju iz svoga okruja. Pod utjecajem umora nepanja se poveava, a redoslijed, tonost i brzina izvoenja radnji su poremeeni, a esto jedno od toga moe izostati. Reakcije mogu biti iznenadne i ubrzane, ali netone i isprekidane. Umor otupljuje stavove prema vonji, okolini i opasnosti.

Kako utjecati na smanjenje i otklanjanje umora Na smanjenje umora (pospanosti) prije svega povoljno djeluje ugodna atmosfera u vozilu, leerni razgovor sa suputnicima, sluanje primjerene glazbe te razne promjene koje se dogaaju tijekom vonje (promjena okolia, raslinja, promjena pruanja trase, brzine vonje, reima vonje i slinog). Pazite na provjetravanje vozila kako biste dobili to vie svjeega zraka. Prilagodite nain provjetravanja, kako biste stvorili povoljnu mikroklimu u vozilu. Ne pretjerujte ni s pretjeranim hlaenjem ni zagrijavanjem prostora u vozilu. Vrlo je znaajno odmarati se u primjerenim intervalima, praviti krae odmore, osvjeiti se na prigodnom mjestu za odmor uz cestu, razgibati se malo. Kada napravite odmor u tijeku vonje hodanje i razgibavanje je korisnije nego sjedenje, ali ak je dobro i sjediti, no u drugaijem poloaju nego to se sjedi u automobilu. Za vrijeme stanki preporuljivo je uzimati manje obroke lakoprobavljive hrane (mlijene proizvode, voe, povre) i osvjeavajua pia (sokove, aj). Najee se za razbuivanje i smanjenje umora tijekom vonje koristi crna kava. Tono je da kava zbog kofeina, kao i aj zbog teina, mogu kratkotrajno djelovati stimulirajui na vozaa, utjecati na poveanje budnosti, no ne treba pretjerivati. Kava da, ali ne u veim koliinama, jer treba znati da ima i kontraindikacije. Ako postanete svjesni umora (pospanosti) na otvorenoj cesti izvan naselja, ne forsirajte. Prekinite vonju. Skrenite na prikladno mjesto uz cestu i odspavajte u vozilu ako nemate suputnika koji e vas zamijeniti u vonji. Najdjelotvorniji nain za suzbijanje prekomjernog umora je prekid vonje i san. Ne forsirajte jo samo par kilometara do... - to moe biti kobno! Nastajanje umora O tome koliko odmorni zapoinjemo vonju, ovisi kojom emo se brzinom umarati. Na nastajanje umora najdjelotvornije se djeluje tako to se treba prije vonje (osobito duge vonje) naspavati, odnosno dobro odmoriti. Odmoran je voza spremniji za napornu vonju, a umor e se javiti kasnije. Alkohol je nespojiv s vonjom. Osim to propis ne doputa vonju pod utjecajem alkohola, moramo biti svjesni kako voza pod utjecajem alkohola ima znatnih problema i s budnou, osjea pospanost, a ima problema s odravanjem otvorenih oiju. Nona vonja izuzetno je naporna i valja ju izbjegavati. Vonja u vrijeme predvieno za odmor predstavlja naruavanje dnevnog bioritma. U vremenu od 23 sata do pet sati ujutro fizioloki procesi u ovjekovu organizmu ne odvijaju se kao po danu. To je vrijeme odmora za najvei dio ljudi, jer tako funkcionira prirodni bioritam gotovo svih organizama. Tjelesna temperatura je tada najnia, a pospanost neizbjena. U inozemstvu, gdje se vode preciznija istraivanja, statistike nesrea pokazuju da se meu nesreama koje su se dogodile nou znatno vei udio onih s tekim posljedicama i smrtnim sluajevima, naroito onih koje su se dogodile pred zoru. Za jednolinu vonju , bez promjena, monotonu vonju u koloni ili po autocesti esto se kae kako ubija. Monotonija u vonji izravno utjee na nastajanje ili poveanje umora. Pospanost zbog monotonije ceste neki jo nazivaju i cestovna hipnoza. Moda neki vozai pamte neugodan osjeaj kada se trgnu iz polusvijesti izazvane umorom i odjednom postanu svjesni kako su proli dionicu ceste koje se uope ne sjeaju. To nazivamo crnom rupom u svijesti zbog umora. Na opasnost te kobne pojave ne treba upozoravati. Umor e se jo znatno poveavati u vonji u loim vremenskim uvjetima : u magli, po kii, gustom snijegu, u uvjetima bilo koje slabe vidljivosti i ako je to jo kombinacija s kasnom nonom vonjom onda je to gotovo sigurna formula za nesreu. Rapidno nastajanje umora posljedica je izrazitog psihikog napora zbog nedovoljne vidljivosti i elje da se vidom pronikne u nevidljivo. Openito svaka vremenski ili kilometarski duga vonja iscrpljuje i optereuje, zamara i utjee na nastajanje i poveanje umora. Vonja je naporan posao i umor raste proporcionalno s duljinom vremena provedenog u vonji. Osim psihikog umora, nakon duge vonje javlja se i fiziki umor, slabljenje cirkulacije, bol u vratu, a ekstremiteti trnu. Za nastanak umora izuzetno je bitna razina udobnosti ceste . to je cesta neudobnija na pojavu umora, osim do sada reenog, dodatno utjeu neugodne vertikalne vibracije. Umor se vrlo brzo javlja ukoliko vozimo nakon obilnog jela. Prirodno, nakon jela vegetativni ivani sustav krv alje u eludac zbog probave. Tada je prirodno vrijeme za odmor, jer pri tome mozak ne dobiva dovoljno kisika, to ima za posljedicu pospanost i umor. Neodgovarajua mikroklima u automobilu, pogotovo ako je prevrue, izravno e utjecati na poveanje pospanosti. Posljedica je to manjka svjeega zraka, odnosno loe ili nepovoljno podeena sustava za ventilaciju i procesa koji se zbog toga u organizmu deavaju.

I zato, na kraju, pazite da se zbog podcjenjivanja umora kao jednog od markantnih imbenika nastanka prometne nesree, ne dovedete u situaciju da iz neobjanjivog razloga ba vi, na posve ravnom dijelu ceste, skrenete na livadu!