SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET - SPLIT Struni studij ''Turistiko poslovanje''

Seminarski rad Potpore Ministarstva turizma, HTZ-a, HBOR-a, Ministarstva obrta i poduzetnitva; razvoj turizma i inovativnih turistikih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Mentor: Ante Mandi, asistent Split, 12.5.2013.

Studentica: Danira Boban

Contents
UVOD ........................................................................................................................................ 3 1. MINISTARSTVO TURIZMA ............................................................................................... 3 1.1. Poticaji MINT-a ............................................................................................................... 3 1.2. Manifestacije i druge promotivne aktivnosti ................................................................... 8 1.3. Unapreenje kvalitetne ugostiteljske industrije ............................................................... 8 2. HRVATSKA TURISTIKA ZAJEDNICA I POTPORE ..................................................... 9 2.1. Potpore za turistike inicijative i proizvode na turistiki nerazvijenim podrujima 2.2. Potpore za rad turistikih zajednica na turistiki nerazvijenim podrujima .................... 9 3. HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak)..................................................................... 10 Potpore u turizmu ................................................................................................................. 10 Olakano ulaganje u turizam ................................................................................................ 10 4. MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNITVO .......................... 13 Programi kreditiranja i potpora............................................................................................. 13 5. RAZVOJ TURIZMA I INOVATIVNIH TURISTIKIH PROIZVODA U RH ................. 23 Strategija razvoja turizma do 2020. godine .......................................................................... 25 Oekivana kretanja u razvoju kljunih proizvodnih grupa za Hrvatsku .............................. 26 ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 29 POPIS LITERATURE............................................................................................................ 30

UVOD
Dravne potpore su politika vlade kojom se pojedini poduzetnici ili sektori stavljaju u povoljniji poloaj razliitim izravnim ili neizravnim oblicima financijske potpore. Potpore daje drava ili jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Openito se smatra da je u nekom konkretnom sluaju rije o dravnoj potpori ako su ispunjena sljedea tri uvjeta: ako se odreene gospodarske prednosti daju nekom poduzetniku, ako se potpora daje selektivno, odnosno samo odreenim poduzetnicima ili samo za odreene proizvode, te ako takva potpora moe naruiti trino natjecanje. Dravne se potpore pojavljuju u dva osnovna oblika: izravne i neizravne dravne potpore. To mogu biti izravna bespovratna novana davanja ili odreene dravne mjere kojima se nekom poduzetniku olakavaju financijske obveze. Dravne potpore mogu biti u obliku izravnih dravnih novanih pomoi, kredita s kamatama niima od trinih, dravnih jamstava, poreznih olakica, smanjenja uplata za socijalna davanja, prodaje robe i usluga ispod trine cijene, prodaje dravnog zemljita ispod trine cijene, kupnje robe i usluga po cijenama viima od trinih, investicija koje nisu u skladu s trinim naelima, oprosta dugova dravi i sl.

Ministarstvo turizma
Dravni organi koji najneposrednije djeluju u turizmu Hrvatske su Ministarstvo turizma i njegovi upanijski uredi za turizam. Ministarstvo turizma (MINT) je krovna turistika organizacija u Hrvatskoj. Kao organ dravne vlasti u turizmu zaduen je prvenstveno za kreiranje i promicanje mjera turistike p olitike, praenje stanja na turistikom tritu, predstavljanje hrvatskog turizma u svijetu, predlaganje zakonske regulative u turizmu, nadzor nad sustavom turistikih zajednica, kreiranje razvojne strategije hrvatskog turizma i sl. U cilju razvoja hrvatskog turizma i njegove ponude na razliitim razinama, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske nudi razliite poticaje u obliku bespovratnih sredstava razvojnim projektima, objavljujui Javne pozive na natjeaj za dodjelu sredstava za sufinanciranje.

Poticaji MINT-a

MINT nudi poticaje u obliku financijskih sredstava razliitim korisnicima za razliite namjene. Kako bi se ostvarila potpora od strane korisnika, potrebno se prijaviti na objavljene natjeaje, koji su analizirani u daljnjem tekstu.

Batina u turizmu Na ovaj natjeaj mogu se prijaviti svi korisnici koji djeluju u obliku OPG-a (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo), obrta, zadruge, udruge, trgovakog drutva, ustanove, TZ (turistika zajednica), JLS (jedinica lokalne samouprave) ili fizike osobe. Novana sredstva namijenjena su za sljedee pothvate: - obnova kulturne i prirodne batine u svrhu ukljuivanja u turistiku ponudu kao gospodarski ugostiteljsko turistiki objekti ili turistike atrakcije- obnova tradicijskih kua, gospodarskih objekata i okunica, podruma, mlinova, radionica tradicijskih obrta, ureenje privatnih etno zbirki- ureenje i zatita prirodne batine zatienih podruja vidikovci, poune i pjeake staze, pilje, info-punktovi. Poticaji mogu iznositi do 50% ukupnih trokova, a najvie do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Tematski putovi Mogui korisnici su: zadruge, udruge, TZ i JLS. Namjena novanih sredstava: - izrada projektne dokumentacije - ureenje i opremanje informativnih punktova - ureenje u opremanje interpretacijskih centara- ureenje vidikovaca - izrada putokaza - izrada informativnih panoa - izrada marketinkih i informativnih tiskanih materijala
4

- izrada Internet stranica - ureenja staza i tematskih parkova. Poticaji mogu iznositi do 50% ukupnih trokova, a najvie do 250.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Izvorni suvenir Korisnik ovih poticaja moe biti OPG, obrt, zadruga, udruga, ustanova, TZ, JLS ili fizike osobe koje imaju odobrenje za obavljanje domae radinosti ili sporednog zanimanja. Namjena novanih sredstava: - ureenje proizvodnih i prodajnih prostora - nabavku strojeva i alata - opremanje suvenira za plasman na trite (prikladna ambalaa, promotivni materijal i sl.) - organizaciju sajmova i prodajnih izlobi - ulaganje u struni dizajn i redizajn. Poticaji mogu isnositi do 50% ukupnih trokova, a najvie do 100.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Korisnik sredstava moe biti voditelj ili predstavnik klastera. Namjena novanih sredstava: - struno-konzultantske usluge - usluge studije opravdanosti osnivanja klastera - izrada plana i programa rada, izrada investicijskog projekta, - tehniko-tehnolokog elaborata
5

- struno usavravanje i ostale intelektualne usluge - izrada dizajna proizvoda, ambalae i poslovne dokumentacije - promidbene aktivnosti istraivanje trita, marketing, web stranice i sl. - nabavke i prilagodbe informacijsko-komunikacijske tehnologije - operativni trokovi voditelja klastera do 50%. - druge trokove osnivanja i funkcioniranja klastera. Poticaji mogu iznositi najvie do 150.000,00 kn

Turizam bez zapreka Korisnici mogu biti udruge, TZ i JSL. Namjena novanih sredstava: - prilagoeni pristupi turistikim, ugostiteljskim i drugim objektima u funkciji turizma za osobe s invaliditetom - lift za ulazak u more - prilazne rampe - prilagoeni javni sanitarni vorovi i dr. Poticaji mogu iznositi do 50% ukupnih trokova, a najvie do 100.000,00 kuna.

Turizam kroz regije Korisnici mogu biti JLS, iznimno pravne i fizike osobe uz suglasnost JLS. Namjena novanih sredstava: - aktivnosti izgradnje, proirenja, rekonstrukcije ili zamjene, ijim se rjeavanjem stvaraju pretpostavke za daljnji razvoj turizma

- turistika infrastruktura za opremanje i ureenje plaa za dobivanje Plave zastave, etnice, zelene povrine, javne povrine za odravanje manifestacija i dr. dogaanja kao dijela ukupne turistike ponude odredita - mjesta za parkiranje - turistike signalizacije - info punktovi i drugi projekti ureenja javne turistike infrastrukture. Poticaji mogu iznositi do 50% ukupnih trokova, a najvie do 150.000,00 kuna.

Zelena brazda Korisnici mogu biti: OPG, obrt, zadruga, udruga, trgovaka drutva, obrti, ustanove, TZ i JLS. Namjena novanih sredstava: - izgradnja, dogradnja, obnova, opremanje objekata, ribnjaka, parkova, staza i dr. turistike infrastrukture za posebne oblike turizma na kontinentu - osmiljavanje programa i provoenje mjera sigurnosti vezanih za navedene posebne oblike turizma na kontinentu - nabavku sredstava i opreme neophodnih za pruanje usluga turistima u posebnim oblicima turizma - druge provedbene aktivnosti na unapreenju i povezivanju selektivnih (posebnih) oblika turizma na kontinentu Poticaji mogu iznositi do 50% ukupnih trokova, a najvie do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Plava brazda Korisnik moe biti obrt, udruga ili drutvo. Namjena novanih sredstava:

- zatita podmorja i priobalja u funkciji turistike ponude i ouvanje mora kao turistike resursne osnove - programi, projekti ili studije razvoja nautikog, ribolovnog i ronilakog turizma - izgradnja, dogradnja, obnova i opremanje plovila namijenjenih turistikoj ponudi na moru - unapreenje kvalitete i poveanja sigurnosti pri odvijanju posebnih oblika turizma na moru - druge provedbene aktivnosti na unapreenju razvoja posebnih oblika turizma na moru i priobalju Poticaji mogu iznositi do 50% ukupnih trokova, a najvie do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Manifestacije i druge promotivne aktivnosti

Korisnici mogu biti: udruge, TZ, JLS, fizike i pravne osobe-nositelji aktivnosti. Namjena novanih sredstava: - manifestacije i druge promotivne aktivnosti u funkciji obogaivanja turistike ponude odredita, a u konanici ukupne hrvatske turistike ponude.

Unapreenje kvalitetne ugostiteljske industrije

Korisnici mogu biti obrt ili trgovako drutvo. Namjena novanih sredstava: - uvoenje, certifikaciju i odravanje HACCP sustava - uvoenje, certifikaciju i odravanje sustava kvalitete 9001:2000 - uvoenje sustava upravljanja okoliem u ugostiteljski objekt - uvoenje metodologije istije proizvodnje u ugostiteljski objekt - poticanje marketinkih aktivnosti -promotivni materijali, izrada web stranice
8

- poticanje posebnih programa npr. izgradnja wellness-a i sl. - poticaj ulaganja u energetsku uinkovitost Poticaji iznose najvie do 100.000,00 kuna.

Hrvatska turistika zajednica i potpore

Hrvatska turistika zajednica (HTZ) je stoerna drutvena organizacija u turizmu Hrvatske. Osniva se radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma planiranjai provedbe zajednike strategije i koncepcije njegove promocije, izvedbe promotivnih akcija u zemlji i inozemstvu, te brojnih drugih akcija. Svakako, za cilj ima podizanje razine kvalitete cjelokupne turistike ponude Hrvatske. POTPORE MANIFESTACIJAMA Hrvatska turistika zajednica e financijski podrati odravanje zabavnih, sportskih i ostalih manifestacija koje imaju za cilj unapreenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imagea hrvatskog turizma i zemlje u cjelini. Manifestacije kojima e se odobriti potpora odabrat e se sukladno razraenim kriterijima. Odluku o izboru manifestacija i visini potpora donosi Turistiko vijee Hrvatske turistike zajednice na prijedlog Savjeta za manifestacije.

POTPORE ZA TURISTIKE INICIJATIVE I PROIZVODE NA TURISTIKI NERAZVIJENIM PODRUJIMA S ciljem poboljanja i proirivanja ukupne ponude destinacija, Hrvatska turistika zajednica u 2011. godini, sukladno Programu rada, iz dijela sredstava boravine pristojbe uplaenih na posebni raun Hrvatske turistike zajednice, sufinancira projekte i programe za razvoj i unapreenje turistike infrastrukture, projekte i programe za razvoj novih turistikih proizvoda i unapreivanje turistike ponude destinacije, tradicijskih manifestacija i dogaanja te provoenje edukacije u turistiki nerazvijenim podrujima Hrvatske.

POTPORE ZA RAD TURISTIKIH ZAJEDNICA NA TURISTIKI NERAZVIJENIM PODRUJIMA

Hrvatska turistika zajednica u 2011. godini, sukladno Programu rada i Pravilniku, iz sredstava turistike lanarine uplaenih na posebni raun Hrvatske turistike zajednice, turistikim zajednicama na turistiki nerazvijenim podrujima, sufinancira programe koji su u funkciji izvravanja njihovih zakonskih zadaa, poboljanja turistike ponude i uvjeta boravka turista na destinaciji kroz programe edukacije i razvoja turistikog gostoprimstva te jaanja djelovanja i infrastrukture sustava turistikih zajednica na nerazvijenim podrujima.

HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske ija je osnovna zadaa poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od politikih i komercijalnih rizika, izdavanjem garancija te poslovnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove izmeu poduzetnikih ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaivanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Potpore u turizmu
Ulaganjem u turistiku djelatnost nastoji se utjecati na razvoj kako malih i srednjih tako i velikih hotelsko turistikih drutava, i to kroz poveanje kapaciteta smjetaja, poveanje kategorizacije, podizanje razine usluge, a samim tim i produetkom turistike sezone. Po svojoj namjeni dugoroni krediti su uglavnom namijenjeni za osnovna sredstva odnosno kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju objekata, te opremanje istih, a kratkoroni za potrebe pripreme turistikih sezona odnosno ulaganja u obrtna sredstva za nabavu hrane, pia, sitnog inventara i tekue odravanje.

OLAKANO ULAGANJE U TURIZAM

Situacija u 2012.godini U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak , 15. veljae 2012. godine, predstavljeni su novi uvjeti vezani uz smanjenje kamatnih stopa po postojeim kreditnim programima, od kojih se dio odnosi i na turizam, te nove kreditne programe. Cilj ove privremene mjere, koja se odnosi na kredite
10

odobrene u 2012. godini, je gospodarstvenicima olakati poslovanje i omoguiti poveanje konkurentnosti te potaknuti nova ulaganja, izmeu ostalih, i u turizmu, i to onih koja se odnose na:

izgradnju novih hotela vie kategorije (4 i vie zvjezdica) uvoenje i proirenje turistikih sadraja razvoj ruralnog turizma smjetajne kapacitete u okviru kulturno zatienih objekata izgradnju ili adaptaciju energetski uinkovitih hotela (tzv. zeleni krediti)

Nove kamate unutar kreditnog programa za turizam, ovisno o kategoriji, iznose 1, 3 ili 5 posto. Ipak, smanjenje kamatnih stopa bila je privremena mjera i odnosila se na kredite odobrene u 2012. godini. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) - ima aktualna dva programa: Veliki projekti u turizmu - Program kreditiranja turistikog sektora i Priprema sezone - program kreditiranja pripreme turistike sezone.

Poduzetnici koji mogu traiti bespovratna sredstva trebaju djelovati u jednom od navedenih sektora (proizvodnja i usluge):

Proizvodnja hrane Proizvodnja pia (osim alkoholnih) Proizvodnja tekstila Proizvodnja odjee Proizvodnja koe i izrada konih proizvoda Prerada drva i izrada proizvoda od drva i pluta Prerada papira i proizvoda od papira Izdavanje i reprodukcija snimljenih zapisa Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja bazinih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka Proizvodnja gume i plastinih proizvoda Proizvodnja drugih nemetalnih mineralnih proizvoda
11

Proizvodnja bazinih metala (osim bazinog eljeza, elika i ferolegura, te preciznih i drugih (neeljeznih metala ) Proizvodnja metalnih proizvoda (osim proizvodnja oruja i streljiva) Proizvodnja raunala, elektronikih i optikih proizvoda Proizvodnja elektrine opreme Proizvodnja strojeva i opreme Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica Proizvodnja druge transportne opreme (osim proizvodnja brodova i amaca, eljeznikih lokomotiva, vagona, zrakoplova, svemirskih letjelica i povezanih strojeva, te bojnih vozila za vojsku)

Proizvodnja namjetaja Ostala proizvodnja (izrada nakita, biuterije i slinih proizvoda, proizvodnja glazbenih instrumenata, sportske opreme, igara i igraaka, medicinskih i stomatolokih instrumenata i pribora)

Popravak i instalacija strojeva i opreme Aktivnosti vezane uz kanalizaciju, prikupljanje, preradu i odlaganje otpada, popravak materijala, sanacije i druge aktivnosti vezane uz upravljanje otpadom Raunalno programiranje, savjetovanje i povezane aktivnosti Tehniko testiranje i analiza Pranje i kemijsko ienje tekstila i krznenih proizvoda

Vrste aktivnosti se mogu financirati su:

Ulaganje u materijalnu imovinu koja e poduzeu omoguiti znaajno smanjenje potronje energije koju koristi u proizvodnom procesu Ulaganje u materijalnu imovinu s ciljem vie razine zatite okolia; - aktivnosti usmjerene na popravka ili prevencije tete za fiziku okolinu ili prirodne resurse koja proizlazi iz aktivnosti korisnika sredstava na nain da se smanji rizik nastanka tete ili da se uinkovitije koriste prirodni resursi (npr. ulaganje u prostorije poduzea za bolje upravljanje otpadnim vodama, odlaganje krutog otpada, zatitu zraka i zatitu od buke, te druge potrebne mjere za zatitu okolia, a u skladu sa EU standardima.

Ulaganje u materijalnu imovinu za analize, testiranja i automatizaciju proizvodnje.

12

Specijalizirana obuka vezana uz gore navedenu investiciju (obuka za koritenje nove tehnologije ili njeno upravljanje) Certifikacija poduzea (certifikati kao to su HRN EN ISO 9001, 14001, 22000, 17025, HACCP, FSC COC, GAP) Certifikacija eko proizvoda (HRN EN ISO 45011, CE oznaavanje i sl) Akreditacija laboratorija za analize i testiranje procesa i proizvoda u dozvoljenim sektorima (od strane Hrvatske akreditacijske agencije ili odgovarajue organizacije u EU) Komunikacijske/marketinke aktivnosti za promicanje investicije i cijelog projekta potencijalnim i sadanjim klijentima

Financijski okvir:

Dostupni iznosi za pojedinana poduzea: od 50.000 do 200.000 eura. Udio sufinanciranja projekta/aktivnosti iznosi izmeu 50 i 85% dok ostatak sredstava treba pribaviti samo poduzee. Za dodjelu bespovratnih sredstava e se primjenjivati de minimis odredbe za sporazume male vrijednosti.

MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNITVO

Ministarstvo poduzetnitva i obrta obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na malo i srednje poduzetnitvo, obrtnitvo, zadrugarstvo, poticanje izvoza i stranih ulaganja, te unapreenja konkurentnosti u podruju maloga i srednjega poduzetnitva. iroka je lepeza ostalih zadaa ministarstva, ali svakako se radi o poticanju razvoja poduzetnitvai obrta u razliitim pogledima. Ministarstvo obavlja takoer i upravne i druge poslove koji se odnose na sudjelovanje u radu tijela Europske unije na podrujima iz nadlenosti ministarstva.

PROGRAMI KREDITIRANJA I POTPORA

PROGRAM PODUZETNIK-2
13

CILJEVI PROGRAMA Ovim Programom eli se poticati razvoj malog gospodarstva kroz ukljuivanje jedinica lokalne/podrune (regionalne) samouprave u stvaranju povoljnijih uvjeta za kreditiranje subjekata malog gospodarstva (u daljnjem tekstu: poduzetnika). Provoenjem ovog Programa ostvaruju se ciljevi Vlade RH u realizaciji Programa razvoja malog gospodarstva, ime se omoguuje znaajnije ukljuivanje lokalne samouprave u gospodarski razvoj svog podruja. KORISNICI PROGRAMA Korisnici kredita po ovom Programu mogu biti postojei poduzetnici i poduzetnici poetnici, nevezano za strukturu vlasnitva i to: - obrti - mala i srednja trgovaka drutva - zadruge - profitne ustanove - fizike osobe u slobodnim zanimanjima - obiteljska gospodarstva

Pravo na koritenje kredita ima poduzetnik koji namjerava ulagati na podruju Nositelja Programa, bez obzira na sjedite ili prebivalite poduzetnika, vrstu djelatnosti ili namjenu ulaganja. NAMJENA KREDITNIH SREDSTAVA Poduzetnici dobivene kredite mogu koristiti za: - kupnju graevinskog i pripadajueg zemljita, te ureenje infrastrukture - kupnju, izgradnju, ureenje ili proirenje objekata

14

- nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme - nabavu prijevoznih sredstava ili plovila u funkciji poduzetnitva - obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapreenje poslovanja (do 30%) - refinanciranje postojeih nepovoljnih kredita koritenih za sline namjene. Krediti se ne odobravaju za: - kupovinu udjela u trgovakim drutvima - ulaganja u kockarnice i igranice - ulaganja u vrijednosnice - ulaganja u poljoprivredi za kupnju poljoprivrednog zemljita, dugogodinje nasade i osnovna stada ili jata - financiranje ekoloki neprihvatljivih projekata.

PROGRAM KREDITIRANJA PRIPREME IZVOZA I IZVOZA Ovaj program formiran je u suradnji sa Privrednom bankom Zagreb, Zagrebakom bankom i Erste & Steiermarkischebank d.d. CILJ PROGRAMA je poveanje izvoza malog i srednjeg poduzetnitva KORISNICI: - obrtnici - mala i srednja trgovaka drutva - zadruge koji:

15

- zapoljavaju do 250 zaposlenika - posluju dulje od 6 mjeseci, te imaju sa stranim partnerima ugovor ili pismo namjere za plasman proizvoda ili usluga - imaju ostvarenu dobit u prethodnoj godini - imaju ostvaren izvoz u prethodnoj godini - imaju koeficijent zaduenosti u pravilu do 75%, a iznimno do 80% - nemaju blokadu iro-rauna preko 15 dana, iznimno 30 dana, u posljednjih 180 dana NAMJENA Obrtna sredstva za: - financiranje pripreme izvoza - financiranje izvoza PROGRAM RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA U TURIZMU CILJ PROGRAMA - stvaranje povoljnijih uvjeta za razvoj turistikih djelatnosti u podruju malog gospodarstva kako u kontinentalnom tako i primorskom djelu Hrvatske - u ovaj Program mogu se ukljuiti i jedinice lokalne ili podrune samouprave KORISNICI - mala i srednja trgovaka drutva, zadruge, obrtnici i fizike osobe u slobodnim zanimanjima koji se bave ili se namjeravaju baviti turizmom ili su s turizmom u usko vezanoj djelatnosti - seljaka obiteljska gospodarstva (pruanje turistike usluge u seljakom domainstvu u sferi seoskog turizma) IZNOS KREDITA
16

- min. 5.000 EUR - maksimalni iznos nije odreen i ovisi o kvaliteti programa poduzetnika NAMJENA KREDITA - kupnju zemljita i izgradnju novih turistikih kapaciteta i sadraja - kupnju, izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju turistikih kapaciteta ili sadraja (hotela, motela, apartmana, soba, kampova, restorana i sl. te portsko-rekreacijskih centara, poslovnih prostora putnikih agencija, ronilakih klubova, marina i privezita i sl.) - adaptaciju, ureenje i opremanje postojeih turisitkih kapaciteta u svrhu bavljenja turizmom, iznajmljivanja za turizam ili u ostaloj funkciji turizma. - nabavka plovila charter flote i plovila za izlete i dr. - nabavka druge opreme ili vozila koja e se koristiti u funkciji turistike ponude - ulaganja u uslune ili proizvodne djelatnsoti iji je proizvod u funkciji turizma (proizvodnja suvenira i sl) - ulaganja u seoski turizam kroz obiteljska gospodarstva koja se bave poljoprivrednom djelatnou i ele ulagati u kapacitete turistike ponude uslunog, ugostiteljskog ili smjetajnog sadraja, kao dopunske djelatnosti za turizam - refinanciranje postojeih nepovoljnih kredita koritenih za izgradnju novih, te dogradnju, rekonstrukciju i kupnju postojeih objekata za smjetaj (hoteli, aparthoteli, apartmani, pansioni, kampovi i dr.) - obrtna sredstva do 30% visine odobrenih sredstava, osim kod odobravanja kredita za refinanciranje postojeih kredita.

PROGRAM NOVE TEHNOLOGIJE

17

Program kreditiranja razvoja i primjene novih tehnologija u malom gospodarstvu je u suradnji s Privrednom bankom Zagreb, Zagrebakom bankom, Erste&Steiermarkische bank i Raiffeisen bank Austria d.d. Zagreb. CILJ PROGRAMA Poticanje razvoja i primjene novih tehnologija u malom gospodarstvu. KORISNICI - mala i srednja trgovaka drutva (do 250 zaposlenih) - obrti - zadruge - fizike osobe u slobodnim zanimanjima NAMJENA - osnovna sredstva - oprema to podrazumijeva razvoj, primjenu i zamjenu postojeih tehnologija novima, informatizaciju poslovanja, automatizaciju radnih i tehnolokih procesa, primjenu nove ili unapreenje softwarske i hardwarske podrke, te zamjenu postojee tehnologije suvremenom - obrtna sredstva u funkciji investicije do 40% traenog kredita - dogradnja i adaptacija graevinskog objekta za instaliranje novih tehnologija do 40% traenog kredita

UVJETI KREDITIRANJA - Kamatna stopa 7,5% godinje, promjenjiva, rok otplate 7 - 10: godina, uz poek 1 - 2 godine koji nije ukljuen u rok otplate, u sluajevima gdje bi obrtna sredstva bila do 40% od iznosa traenog kredita 5 - 7 godina, uz poek 1 - 2 godine koji nije ukljuen u rok otplate, u sluajevima gdje bi obrtna sredstva bila od 30% do 40% od iznosa traenog kredita - najnii iznos: 50 000 kuna
18

- najvii iznos: nije utvren, odreuje ga Povjerenstvo, odnosno Banka, prema kreditnoj sposobnosti poduzetnika i kvaliteti projekta, a za poduzetnike poetnike koji koriste garanciju Hrvatske garancijske agencije najvii iznos kredita je 800.000,00 kuna.

PROGRAM

RAZVOJA

PODUZETNIKIH

ZONA

JEDINICAMA

LOKALNE/PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Vlada RH svojim se programskim smjernicama opredjelila za razvoj malog gospodarstva, a Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo provodi utvrene ciljeve svojim programima potpora poduzetnitvu. Razvoju malog gospodarstva i poduzetnika u velikoj mjeri mogu doprinjeti, u smislu pomoi podrke, jedinice lokalne i podrune samouprave. Izmeu ostalog stvaranjem poduzetnikog okruenja, kroz osnivanje i razvijanje poduzetnikih zona za malo gospodarstvo. Isto tako, bri pristup regionalnom i lokalnom gospodarskom razvoju trai da lokalna i podruna samouprava oblikuje razvojne uvjete i pri tome potie razvoj vlast itog potencijala i povezivanja gospodarskih subjekata i kroz ovakve oblike pomoi poduzetnicima, putem poduzetnikj zona. SVRHA I CILJ PROGRAMA Ovim Programom predvieno je ulaganje u razvoj poduzetnikih zona za malo gospodarstvo, osnivanje novih i razvoj postojeih u funkciji odreenih povoljnosti za poduzetnike. Poduzetnike zone dugorono rjeavaju potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom, te omoguuju poduzetnicima zajedniko koritenje pripadajue pripremeljene infrastrukture. Za osnivanje i rad zona jedinice lokalne i podrune samouprave trebaju osigurati poetne aktivnosti od urbanistikih, komunalnih i drugih sadraja kao i utvrivanje prostornih uvjeta za rad zona.U programu razvoja zone za infrastrukturu trebaju se ukljuiti i javna poduzea iz podruja komunalija, energetike i dr., a to e organizirati lokalna i podruna samouprava. KRITERIJI ZA UKLJUIVANJE U PROGRAM dostupni su svim zainteresiranima na internet stranicama. PROGRAM RAZVOJA POTPORNIH INSTITUCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO PODUZETNIKI CENTRI I INKUBATORI
19

Gospodarski razvoj Hrvatske zasniva se na afirmaciji trinog gospodarstva gdje je bitna uloga drave i lokalnih zajednica u stvaranju okruenja za razvoj poduzetnitva. Razvoju malog gospodarstva i poduzetnika u velikoj mjeri mogu doprinjeti, u smislu pomoi podrke, razliiti oblici potpornih institucija kao to su poduzetniki centri i poduzetniki inkubatori. Iako u Hrvatskoj postoje institucije koju pruaju tehniku pomo sektoru malog gospodarstva, njihov broj, teritorijalna rasprostranjenost i kvaliteta usluga ne zadovoljavaju potrebe poduzetnika, pa je nuno uiniti mreu potpornih institucija na itavom teritoriju Hrvatske. Isto tako bri pristup regionalnom i lokalnom gospodarskom razvoju trai da lokalna i podruna samouprava oblikuje razvojne uvjete i pri tome potie razvoj vlastitog potencijala i povezivanja gospodarskih subjekata i kroz ovakve potporne institucije. SVRHA I CILJ PROGRAMA Ovim Programom je predvieno ulaganje u osnivanje nove i razvoj postojee poduzetnike infrastrukture u okviru kojih se zadovoljavaju potrebe poduzetnika za savjetodavnim uslugama, inforamacijama, poslovnim i infrastrukturnim prostorom, te nizom drugih usluga. Ovim Programom obuhvaeni su slijedei oblici podravajue infrastrukture za razvoj malog poduzetnitva. 1. poduzetniki centri 2. Poduzetniki inkubatori Razvojem ovih institucija ujedno se stvaraju preduvjeti za razvoj poduzetnika na tom podruju, u ijem organiziranju osnovnu ulogu imaju jedinice lokalne i podrune samouprave i zainteresirani pojedinci. PODUZETNIKI CENTRI Poduzetniki centri, kao sredita strune i savjetodavne pomoi poduzetnicima, razvit e se u svim upanijama, a zatim u gradovima i opinama,ovisno o broju poduzetnika na odreenom podruju kojima su takve usluge potrebne i iji broj opravdava uspostavu ovakovog oblika pomoi. Postojei i novoosnovani centri povezat e se u jedinstvenu mreu centara. Oblik osnivanja i njegovo uklapanje u sustav potpornih institucija izabrati e njegovi osnivai. Za rad ovih institucija potrebno je osigurati struno osoblje i dostatnu informatiku opremu, te e se sustavi informiranja razvijati po uzoru na iskustva u razvijenim sredinama.

20

Program rada poduzetnikih centara Zadaa poduzetnikih centara je promovirati poduzetnitvo, davati informacije o mogunostima ulaska u poduzetnitvo, o poticajnim mjerama koje mogu koristiti poduzetnici, davanje savjeta za voenje poslovanja, pomo u pripremi poslovnih planova, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika ili u poduzetnitvu, upuivanje na ostale specijalizirane oblike pomoi, suradnja s lokalnom i podrunom samoupravom i preuzimanje dijela strunih poslova lokalne samouprave u razvoju gospodarstva. Djelatnost rada poduzetnikih centara - informiranje, info toke - savjetodavne i konuzultantske usluge - izrada, procjena i selekcija poduzetnikih projekata - savjetodavne informacije o mogunostima financiranja projekata - nalaenje i aktiviranje financijskih izvora - baza kataloga za projekte - financijski i kreditni konzalting - pronalaenje poslovnih partnera u zemlji i inozemstvu - usluge istraivanja trita i marketinga - seminari za poduzetnitvo - organiziranje strunog usavravanja i osposobljavanja poduzetnika - i ostale uslune djelatnosti za poduzetnitvo

PROGRAM POTPORA ZA UVOENJE I CERTIFICIRANJE SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM/ OKOLIEM U MALOM GOSPODARSTVU ISO 9001/00 i HRN EN ISO 14 000/98 CILJ PROGRAMA

21

U svrhu realizacije povoljnijih uvjeta za uvoenje i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom / okoliem KORISNICI - obrti - mala i srednja trgovaka drutva - zadruge - ustanove Korisnici programa mogu bitri poduzetnici koji ispunjavaju slijedee uvjete - posluju najmanje jednu godinu - imaju do 250 zaposlenih - ostvaruju pozitivne poslovne rezultate - imaju program razvoja NAMJENA Potpora se koristi za sufinanciranje trokova: - pripreme i uvoenje sustava upravljanja kvalitetom i/ili sustava upravljanja okoliem u visini do 50% stvarnih trokova, najvie do 15.000 kn - izobrazbu kod samostalnog uvoenja sustava upravljanja kvalitetom i/ili okoliem kod poduzetnika do 50 zaposlenih - certificiranja sustava upravljanja kvalitetom i/ili sustava upravljanja okoliem u visini do 50% stvarnih trokova, najvie do 15.000 kn Najvii iznos potpore za uvoenje ili certificiranje jednog sustava iznosi 15.000 kn, tako da se za uvoenje i certificiranje jednog sustava moe isplatiti najvie 30.000 kn. Korisnik potpore duan je temeljem odobrene potpore: - za uvoenje sustava, isti uvesti u roku 6 (est) mjeseci, te certificirati sustav u narednih 3 (tri) mjeseca
22

- za certificiranje, isti izvriti u roku od 3 (tri) mjeseca

RAZVOJ TURIZMA I INOVATIVNIH TURISTIKIH PROIZVODA U RH

Hrvatska je tipian primjer zrele turistike destinacije s dominacijom jednog proizvoda ('sunce i more') s visokom sezonalnosti poslovanja, to je karakteristino za zemlje toplih mora (prije svega Mediterana i Jadrana). I dok su se druge mediteranske i srednjoeuropske turistike destinacije ve sredinom 80-ih poele poslovno restrukturirati sukladno promjenama obrazaca ponaanja turista, Hrvatska je ula u razdoblje raspada bive drave koje je trajalo od 10 do 15 godina, to je uvelike usporilo procese modernizacije hrvatskog turizma. Tek od 2000. poinje ozbiljniji zaokret u obnovi turistikih kapaciteta i naih turistikih destinacija, od kada Hrvatska biljei znaajan uspon na turistikom tritu. Ostvareni rast poslovnih uinaka hrvatskog turizma u razdoblju od 2000. do 2011. uglavnom se temeljio na rastu cijena uslijed ostvarenih investicija i rasta kvalitete u hotelima i kampovima te na nekontroliranom fizikom rastu kapaciteta obiteljskog smjetaja u kuanstvima, koji je takoer nainio kvalitativni iskorak. Meutim, nije dolo do ozbiljnije promjene prosjene zauzetosti hrvatskih turistikih kapaciteta. U osnovi je stvoreno premalo razloga (proizvoda i usluga) za putovanja i boravak u Hrvatskoj izvan ljetne sezone, to zbog izostanka poduzetnikog interesa, a to zbog razvojno-poslovnih barijera i nedovoljno aktivno voenih procesa od strane javnog sektora. Republika Hrvatska posjeduje atraktivne turistike resurse, a u prvom su redu jedinstvena prirodna i kulturno-povijesna batina. Glavni cilj stoga postaje poveanje konkurentnosti i bolja pozicioniranost na turistikom tritu kroz sustav intenzivnije valorizacije turistikih resursa. Slijedom navedenog, nuno je definirati koncept razvoja nacionalnog turizma kao okvir kojim se daju smjernice za izbor i odreenje adekvatne razvojne strategije. Konkurentnost predstavlja kvalitativnu odrednicu stratekog upravljanja, a klju konkurentske prednosti je analiza postojeeg stanja ponude, kao i analiza potranje. Masovna "industrijska" proizvodnja turistikih usluga i proizvoda, donijela je mnoge negativne posljedice, kao to su visok stupanj sezonske i prostorne koncentracije turistikog prometa, veliku ovisnost o inozemnim organizatorima putovanja (turoperatorima), nefleksibilnu i glomaznu ponudu koja je vrlo slabo prilagodljiva dinamikim promjenama na tritu potranje te veliku agresivnost prema najkvalitetnijim prirodnim prostorima.

23

Perspektivno gledajui, najbitnije je da Hrvatska maksimalno iskoristi svoje ukljuivanje u Europsku uniju, jer e joj to dati izvanrednu mogunost za jo bri razvoj turizma, kao i implementaciju europskih standarda u turizmu. Sve jaa konkurencija na europskom receptivnom tritu (turistika afirmacija srednjih i istonih europskih zemalja), uz dinaminije promjene pred Hrvatsku postavlja zadatak formiranja takve turistike ponude koja e privui potencijalne turiste i omoguiti joj postizanje konkurentske prednosti i osiguranje pozicije na europskom turistikom tritu. Takva se turistika ponuda mora temeljiti iskljuivo na kreativnom i inovativnom djelovanju. Uz to, vano je naglasiti kako je u razvoju turizma gospodarstvo osnova za suradnju, a iz njega proizlaze pojedini sektori industrijske i poljoprivredne proizvodnje te uslune djelatnosti i sm turizam. Bitno je i naglasiti da zemlje lanice Europske unije imaju veliku prednost kod pozicioniranja u svijesti turista i kreiranja imida, dok se ostale destinacije u zemljama koje nisu sastavni dio Europske unije, poput Republike Hrvatske, smatraju tek vrijednim odreditima na europskoj periferiji.

Ciljevi: -inoviranje turistike ponude temeljene na implementiranim trendovima s europskog trita s naglaskom na autohtone vrijednosti i specijalne oblike ciljanog marketinga s ciljem ostvarenja konkurentnosti te izgradnji prepoznatljivog identiteta koji e ukazivati na prednosti hrvatske ponude i istu prezentirati kao prestinu destinaciju primjerenu suvremenim potrebama trita -stvoriti okvir za razvoj kvalitetne, suvremene i inventivne turistike ponude koja e poveati konkurentnost hrvatskog turizma na tritima turistike potranje i kapitalnih investicija, intenzivirati Internet oglaavanje i elektroniku promociju turizma kao rjeenje za olakanu usporedivost destinacija i cijena te skraeno vrijeme potrebnog za prikupljanje informacija, po prvi puta u Hrvatskoj stvarati sustav SM (Service Mark) zatite, razvijati nove (inventivne) autohtone turistike usluge, proizvode i tehnologije kao simbol suvremenosti integrirane u predmetnu promociju kulturne i geografske batine, razvijati sustav promocijskih elektronikih medija, stvarati okvire i konkretne preduvjete za razvoj poslovne (kongresne) i znanstvene turistike ponude te posebno razvijati sustav diversificirane poslovno-turistike ponude i potranje. -razvoj prepoznatljive poslovno-turistike ponude na temeljima kreativnosti i inovativnosti.

24

Strategija razvoja turizma do 2020. godine

Vizija hrvatskog turizma 2020.godine: ''Hrvatska je u 2020. godini globalno prepoznatljiva turistika destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na odriv nain upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine prua gostoljubljivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentinih sadraja i doivljaja.'' Opis mjera turistike politike Usklaivanje zakonskog okvira u funkciji jaanja poduzetnitva Izmjene i dopune Zakona o prostornom ureenju i gradnji Izmjene i dopune propisa i mjera s podruja rada i zapoljavanja Izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Izmjene i dopune Zakona o umama Izmjene i dopune Zakona o zatiti kulturnih dobara Izmjene i dopune Zakona o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu Ubrzavanje investicijske aktivnosti donoenjem posebnog zakona Ubrzano rjeavanje imovinsko-vlasnike problematike Izrada i provedba programa privatizacije turistikih poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu Gospodarsko aktiviranje turistiki interesantnih objekata/lokaliteta kojima upravlja Agencija za upravljanje dravnom imovinom Proaktivna fiskalna politika u turizmu Pokretanje novih programa za poticanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzetnikih poduhvata u turizmu Nacionalni program razvoja malih obiteljskih hotela Nacionalni program unapreenja obiteljskog smjetaja Stvaranje poduzetnikih klastera Definiranje jedinstvenih kriterija za strateko planiranje turistikog razvoja i izrada stratekih planova razvoja turizma na upanijskoj/lokalnoj razini Regionalni/lokalni programi ureenja i upravljanja plaama
25

Akcijski plan razvoja nautikog turizma yachtinga Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma Akcijski plan razvoja kulturnog turizma Akcijski plan razvoja kongresne ponude Akcijski plan razvoja golf ponude Program razvoja cikloturizma Usklaivanje sustava obrazovanja u ugostiteljstvu s potranjom Nacionalni program cjeloivotnog uenja za djelatnike u turizmu Preustroj postojeeg sustava turistikih zajednica i izgradnja efikasnog sustava upravljanja turistikom destinacijom Izrada novog stratekog marketing plana hrvatskog turizma Razvojni program specijalizacije receptivnih turistikih agencija Kontinuirana izrada TSA i regionalnih TSA Promocija investicija u turizam Pozicioniranje Ministarstva turizma kao posrednikog tijela u operativnoj strukturi za upravljanje procesom koritenja EU fondova 2014.-2020. Dominantni proizvodi u turizmu su: sunce i more, nautiki (yachting/cruising) turizam, poslovni turizam, kulturni turizam. Proizvodi s izraenom perspektivom razvoja su: zdravstveni turizam, cikloturizam (biciklisti), gastronomija i enologija, ruralni i planinski turizam, golf turizam, eko turizam, pustolovni i sportski turizam.

Oekivana kretanja u razvoju kljunih proizvodnih grupa za Hrvatsku

Sunce i more Iako osjetljiv na gospodarske prilike te podloan ciklikim kretanjima, odmor na 'suncu i moru' i dalje e rasti. Prognoze ukazuju na nastavak sporijeg rasta mediteranskih destinacija i breg, iznadprosjenog rasta udaljenih destinacija Azije,Pacifika i Bliskog istoka koji e pokretati velika
26

nova emitivna trita Kine, June Azije i Indije. Izrazita segmentacija trita, 'nove' vrijednosti i rastua sofisticiranost kupaca stvarat e potrebu za sve veom raznolikosti sadraja, aktivnosti i usluga u destinaciji, irenje oblika smjetajne ponude i rast 'kombiniranih'odmora 'sunca i mora' s drugim turistikim proizvodima. Nautiki turizam Daljnji globalni rast yachtinga u znaajnoj e mjeri biti rezultat razvoja novih trita Bliskog istoka i BRIC zemalja te ekonomskog oporavka tradicionalno glavnih emitivnih trita zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Predvia se da e glavni korisnici biti segment kupaca dobne skupine 55+, iji aktivni ivotni stil, zdravlje i raspoloiv prihod omoguuju bavljenje yachtingom. Inovativna ponuda 'stay&sail' aranmana i uenje yachting vjetina ciljat e upravo taj stariji segment. Rast potranje za veim plovilima rezultirat e proirenjem marina i njihovim osposobljavanjem za prihvat veih (12+ m) i mega (20+ m) jahti, ukljuivo i na Mediteranu. Znaajan novi aspekt u razvoju yachtinga su inicijative usmjerene prema okolino odgovornom poslovanju. Prognoze upuuju i na daljnji snaan rast cruisinga podran percepcijom visoke vrijednosti za novac ovog proizvoda i jo uvijek niskom penetracijom trita. Cruising kompanije e i dalje znaajno ulagati u privlaenje novih trinih segmenata, posebice mladih, obitelji s djecom, ali i MICE krstarenja uvodei nove rute, tematska putovanja te nove sadraje i usluge na brodovima. Ekoloka odgovornost i 'zelena' praksa postat e sve vanije teme za cruising industriju.

Zdravstveni turizam Raspoloivi podaci ukazuju na to da su proizvodi zdravstvenog turizma 2010. godine na globalnoj razini generirali prihod od oko 200 milijardi amerikih dolara te da rastu 15% do 20% godinje. S obzirom na trend starenja populacije, ali i rastuu orijentaciju prema zdravom ivotu i zdravstvenoj prevenciji, oekuje se da e zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budunosti. Kljuni koncepti za koje se oekuje da e biti sve vaniji u oblikovanju ponude zdravstvenog turizma ukljuuju inovativno, autentino, zeleno i holistiko. U tom smislu, specifini faktori uspjeha proizvoda zdravstvenog turizma odnose se, prije svega, na kvalitetu specijaliziranih zdravstvenih centara/institucija, kvalitetu pratee turistike ponude te kompatibilan razvoj destinacije

27

Kulturni turizam Prognozira se daljnji rast kulturnog turizma te se istie velik znaaj ovog proizvoda a budui rast ukupnog turistikog sektora. Trend daljnje diverzifikacije potranje i rast ninih proizvoda podravat e rast manjih, specijaliziranih ponuaa usluga. Posebice se predvia rast 'kreativnog turizma' koji na neki nain omoguuje aktivnije ukljuivanje posjetitelja u lokalnu kulturu. Rastua osjetljivost kupaca na etika pitanja, posebice vezana uz utjecaj putovanja na okoli i lokalne drutvene zajednice, pridonijet e daljnjem jaanju 'odgovornosti' u ponudi proizvoda kulturnog turizma.

Poslovni turizam Prognoze ukazuju na oporavak poslovnog turizma nakon nedavne recesijske krize te se moe oekivati rast broja poslovnih dogaanja i rast potronje. Istovremeno, industrijski promatrai ukazuju da trite sastanaka, konferencija i dogaanja ulazi u novo doba 'kulture tednje' te da e se preferirati blie destinacije, nastavit e se trend smanjivanja broja sudionika i trajanja dogaanja, razvijat e se tehnologija videoprijenosa uivo i koritenja drutvenih mrea. Ekoloka odgovornost destinacija i ponuaa usluga pozitivno e utjecati na odluku o odabiru.

Cikloturizam, pustolovno-sportski turizam Nastavak ubrzanog rasta cikloturizma, pustolovno-sportskog turizma, oekuje se i u budunosti, to je trend podran sve izraenijim potrebama potroaa za aktivnim i zdravim te okolino odgovornim odmorom. U skladu s vrijednostima i interesima 'novih' turista oekuje se daljnja diverzifikacija proizvoda te e se razvijati 'kombinirani' proizvodi koji povezuju, primjerice, pustolovno-sportski turizam s gastronomijom, kulturom ili nekom drutveno korisnom aktivnou u sklopu 'putovanja sa znaenjem'. Naroit se rast oekuje u domeni adrenalinskih sportova te u neturistikim destinacijama. Inovativni turistiki proizvod ''LOOK AROUND'' Izradu studije Podizanje razine konkurentnosti turistikih sadraja uz glavne cestovne prometnice u Republici Hrvatskoj, naruilo je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, 2006.godine. Kao rezultat studije nastao je novi inovativni turistiki proizvod u hrvatskom
28

turizmu pod kreativnim nazivom Look Around Pronai svoj najdrai put. Koncept novog inovativnog turistikog proizvoda Look Around Pronai svoj najdrai put, osnovan je na ideji povezivanja turistikih putova razliitih podruja (turistiko vie ili manje prepoznatljivih djelova), kako bi se pomou projekta predstavili putnicima i ostali malo udaljeniji krajevi, manje poznate znamenitosti i ponuditelji, te tako uspjela postii i vea potronja na turistiki nedovoljno razvijenim i nepoznatim podrujima. Svrha projekta je postii podizanje razine konkurentnosti i kvalitete turistikih sadraja ne samo uz, nego i u podrujima izvan glavnih cestovnih prometnica u Hrvatskoj. Na ovaj nain se gosta poziva da poblie upozna podruje kroz koje putuje, ujedno ga se motivira da pristupi svom putovanju na nain koji e u njemu pobuditi zainteresiranost i elju za otkrivanjem nepoznatog i navodi ga se da odabere svoj nadrai put, koji e ga uputiti do novih otkria (prirodnih i kulturnih atrakcija, manifestacija i aktivnosti, upoznavanja lokalnog stanovnitva i zemlje, druenja itd.)

Zakljuak
Dravne potpore u Republici Hrvatskoj prilika su za poduzetnike i nain motivacije istih da posluju u smjeru koji ima perspektivu i koji drava podrava svojim potporama. Sredstvima iz dravnog prorauna potpore se dodjeljuju selektivnim poduzetnicima od kojih se oekuje ostvarivanje ekonomske prednosti. Najei oblici potpora su subvencije, zajmovi pod povoljnijim uvjetima (kamatne stope) od trinih, te direktno uplaivanje sredstava. Na podruju turizma koji biljei rast na naim prostorima, ali i broji pogreke u dosadanjoj strategiji razvoja, proirio se spektar razliitih potpora koje korisnici mogu iskoristiti u cilju daljnjeg razvoja turizma. Sudei po zadanim namjenama bespovratnih sredstava, Hrvatska tei napretku u turizmu u vidu kulturne batine, smjetajnih kapaciteta s kvalitetom, ekoloke svijesti i odrivog razvoja, manifestacija kao jednog od naina bogaenja turistike ponude, produivanja turistike sezone, te naposljetku otvaranja radnih mjesta.

29

POPIS LITERATURE Internet izvori: http://www.aztn.hr http://www.mint.hr http://www.poslovniforum.hr http://www.hbor.hr http://business.croatia.hr http://www.minpo.hr http://www.vlada.hr http://www.cbtour.eu http://www.hosting-international.hr Knjige Gei, S. (2007), Organizacija i politika turizma, Kulturoloko-ekologijski i sociogospodarski aspekti, Sveuilite u Splitu, Split

30

31