Univerzitet u Bihadu Pedagoki fakultet Bosanski jezik i knjievnost

ESEJ NEKONVENCIONALNO OBRAZOVANJE

Prof. dr. R. atid Maj,2013

Student: D. Kasid

Objanjenje nekonvecionalnog obrazovanja kroz primjer filma kola roka

Nakon to ga njegove kolege izbace iz benda koji je sam osnovao, zbog njegove arogancije i estih hiperaktivnih ispada na pozornici, roker Dewey Finn primoran je nai bilo kakav posao kako bi mogao vratiti dugove i sudjelovati u plaanju rauna. Dewey, naime, ivi kod svoga prijatelja Neda Schneeblyja, kojeg djevojka Patty tjera da Deweyja izbaci iz stana ne nae li ve jednom pravi posao. Pritisnut sa svih strana, Dewey se odluuje na oajniki potez - kada sluajno preuzme telefonski poziv namijenjen Nedu, zamjenskom uitelju, kojemu se ponudi posao u prestinoj koli Horace Green, Dewey se lano predstavi i prihvati ponudu. Kada se suoi s razredom pametnih i nestanih desetogodinjaka, Dewey shvati kako je zagrizao u velik dio kolaa, ali primijetivi glazbenu nadarenost kod mnogih od svojih novih uenika dobiva novu ideju. S klincima e osnovati novi bend i prijaviti ga na bendovsko natjecanje! Samo treba biti paljiv da za sve ne doznaju roditelji, Ned i Patty, te stroga ravnateljica Rosalie Mullins . Kreativni spoj velike komiarske zvijezde i jednog od najuglednijih redatelja amerike nezavisne scene, i to u djejem filmu uz koji se moe zabaviti cijela obitelj, vrlo je lako mogao ispasti nedovoljno razraen, te shodno tome i svojevrstan podbaaj. No, razliite karijerne pozadine nisu sprijeile slavnog Jacka Blacka i kultnog redatelja Richarda Linklatera da snime jedan od ponajboljih filmova prve dekade novog stoljea. Po vlastitom priznanju veliki oboavatelj klasinog rocka, Jack Black je scenarij kroz koji moe iskazati svoju strast dobio od prijatelja Mikea Whieta, koji u filmu i glumi nesretnog Neda. Izdvojiti jednu djevojicu ili jednog djeaka iz cijelog razreda bilo bi nepoteno s obzirom na efekt skladnog ansambla, koji funkcionie kao i odlian soundtrack filma. U filmu se vidi i osjeti profesorski in nekonvecionalnog obrazovanja, gdje neko ne pratei plan i program edukuje uenike i tako stvara neto progresivno. Ta injenica je jasan pokazatelj da nije sve u normamam i otrim pravilima koje poesto gue ueniko savladavanje i usvajanje novog gradiva. Zbog tog je ovaj film itkekako znaajan jer ukazuje ba na takav tip znanje slobodarski. Moe se rei da je to i antiki nain prikupljanja novih informacija i spoznaja svijeta jer su ba neki antiki

filozofi zastupali misao da se znanje mora stubokom usvajati na slobodi, slobodno i u prirodi. Dakle, iako fabula ovog filma nije u prirodi, kako su antiari kazivali, no jeste u jednoj duhovnoj i ntelektualnoj slobodi uenika i novog uitelja koji eli da stvori kroz inovacije neto dotad nevieno, moderno i ujedno korisno. Zapravo modernistika i postmodernistika poglavito, stremljenja u svemu i jesu prisutna u dananjim progresivnim vremenima futurizacije i mehanizacije, zbog toga i ne treba da nas udi da ima i ovakvih metoda slobodarstva bez obzira to su kolski programi pod presijom odreenih pravila koji znaju da gue onaj duh kreacije i talenta, bilo u itelja, bilo uenika. Ovaj filmski uradak je takoer silnica da postoje mnogi profesori i uitelji koji se, takorei, ne plae pokazati svojim studentima ili pak uenicima, kroz jednu posebnu umjetniko-intelektualnu kreativnost znanje. Niko ne moe da pobije da se ba na takav nain vrlo lako usvajaju nove silnice znanja, a poglavito vano da se tad aktiviraju oni dotad nezainteresovani, zapravo oni pasivni. Mnogi se ale programe, mnogi uenici na uitelje, ili obrnuto, ali bit je u ptomjenama, zakljuci su mnogih prouavatelja ove djelatnosti. Naravno, nekonvecionalni tip edukacije puno ovisi i od same prirodne kreativnosti onog koji pokuava da to izvede, same sigurnosti, pa i znanja, onog pravog razumnog znanja za njega samog. Zbog toga ovakav metod nastave je moe se rei, spontan, ne planira se unaprijed, mjesecima, kakose radi na ustaljenim programima, ve on nastaje u trenutku, u hipu, i kao takav pokree i dinamizira djecu is tudente, jer je nastao ba u tom trenu, kao neki boom, neko iznenaenje. Svjedoci smo takvih deavanja, i kod nas i u svijetu da neki profesor kroz dinamiku noviteta uspije da razbije monotonost asa ili predavanja, i tu se uvia sposbnost i kreacije, navedenog. Tada i u takvim momentima uenici e da usvajaju ak i one jedinice za koje i nisu ba zainteresovani, zbog toga to su potaknuti nekim iznenaenjem, a i vide da ih neko cijeni, te se trudi da postigne neto sa njima i neto od njih. Tu se krije tajna i bit nekonvecionalnog obrazovanja jedno meusobno potovanje i uvaavanje, iako ono morao postohati bez premca i u konvencionalnog, ali kazujemo da je ono istaknuto, boldirano, u nekonvecionalnom na poseban i modearan nain, zapravo neobian. Dakle, takvi profesori ne da su intelektualno potvreni, to je logino, ne da su kreativni samo, ve su i hrabri jer su se usprotivili svim moguim normama u ast nauke, u ast edukacije i prenoenja znanja. Zakljuak je jasan znanje je mo, a bitno je da ga prenosimo kvalitetno, pa ak i nekonvencionalnim putem.