OBILJEJA NASELJA U HRVATSKOJ PREMA STALNOSTI-prevladavaju stalna naselja,dok privremenih i povremenih nema PREMA BROJU STANOVNIKA -UKUPNO 6755

NASELJA 1.)MRTVA NASELJA-105 naselja (1.6%) -->bez stanovnika-najvie u Gorskoj Hrvatskoj 2.)PATULJASTA NASELJA (36.6%)-najbrojnija skupina naselja -u Gorskoj Hrvatskoj,polovica naselja u Sjevernom hrvatskom primorju i tredina naselja u u Sredinjoj Hrvatskoj 3.)SITNA NASELJA (19.8%)-sredinja Hrvatska i Juno primorje 4.)MALA NASELJA (23.3%)-Sredinja Hrvatska,Juno primorje,Istona Hrvatska 5.)SREDNJA NASELJA (10%)-Istona Hrvatska i Sredinja Hrvatska 6.)VELIKA NASELJA (8%)-Istona Hrvatska i Sredinja Hrvatska -SREDNJI I VELIKI GRADOVI-manje od 1% svih naselja,udio stanovnika 42% TIPOVI NASELJA -Za razlikovanje gradskih od seoskih n aselja u RH koriste se sljededi kriteriji: 1.)VELIINA NASELJA (vie od 1500 stanovnika) 2.)udio nepoljoprivrednih kudanstava (vie od 50%) 3.)udio aktivnog stanovnitva koje radi u naselju,ali izvan vlastitog poljoprivrednog gospodarstva 4.)stupanj centraliteta (funkcije rada,obrazovanja,zdravstvene zatite i opskrbe) za vlastito i stan.okolice GRADOVI-naselja veda od 10 000 stanovnika,sva upanijska sredita te naselja s vie od 1500 stanovnika koji su po stupnju centraliteta subregionalni centri SUBREGIONALNI CENTAR-gradsko naselje koje uz osnovnu kolu,potu,banku,prodavaonicu ima i srednju kolu,dom zdravlja,prekrajni sud,supermarket ili vie prodavaonica vede prodajne povrine i ireg asortimana -preko 50% stanovnitva ivi u urbanim naseljima,139 gradova zauzima 6% povrine drave -ruralni prostor u RH zauzima 94% povrine i 6620 neurbanih naselja -grad Osijek-samo centar 84 000 stanovnika -Grad Osijek-centar i naseljena okolica-aglomeracija Osijeka (107 000 stanovnika) RURALNA PODRUJA I RURALNA NASELJA U HRVATSKOJ TIPOVI RURALNIH PODRUJA 1.STRUKTURNO JAA PREIURBANA ILI RURALNA PODRUJA (688 naselja,17% stanovnitva) -oko makoregionalnih,regionalnih i subregionalnih sredita,kao dio njihove gravitacijske zone -jae urbanizirana,sekundarne,tercijarne i kvartarne djelatnosti -polovica stanovnitva dnevno cirkulira u gradove -velika vanost poljoprivrede kao izvora prihoda,ali je udio poljoprivrednog stanovnitva u naseljima ovog tipa relativno mali 2.O CIRKULACIJI OVISNA RURALNA ILI PERIURBANA PODRUJA(638 naselja) -u blizini sredinjih naselja,preteno na breuljkastom podruju -najvie u Zagrebakoj i Krapinsko-zagorskoj upaniji -manja naselja s niim stupnjem centraliteta -2/3 je udio poljoprivrednih kudanstava,to podruje ima funkciju rekreacijske zone Zagreba 3.TRINO ORIJENTIRANO POLJOPRIVREDNO RURALNO PODRUJE(1710 NASELJA) -visok udio poljoprivrednog stanovnitva i poljoprivreda je glavni izvor prihoda -poljoprivredna proizvodnja organizirana je na velikim parcelama i trino je usmjerena -vedina naselja se nalazi u panonsko-peripanonskom prostou

4.PRETENO TURISTIKA PODRUJA (913 naselja) -Primorska Hrvatska,obala,otoci -pod utjecajem procesa tercijarizacije i litoralizacije -vedina prihoda se ostvaruje iz turizma i ugostiteljstva 5.EKSTENZIVNA RURALNA PODRUJA (1380 ruralnih naselja) -ekstenzivna poljoprivreda -naselja imaju najnii centralitet,a broj stanovnika se smanjuje -unutranjost Istre,dio gorske Hrvatske,dijelovi Dalmacije,vii dijelovi panonsko-peripanonskog prostora 6.RURALNA PERIFERIJA (991 naselja) -slabija demografska koncentracija,slabija socijalno-ekonomska transformacija stanovnitva -ekstenzivna poljoprivreda -dio Like,unutranjost sjeverne i srednje Dalmacije,dio Korduna,Banovine,umberka -manji broj naselja nalazi se u Gorskom kotaru,unutranjosti Istre i na Didariji,na obroncima slavonskih gora te na Bilogori -6% stanovnitva 7.OSTALA RURALNA PODRUJA (195 naselja)-patuljasta naselja,s manje od 100 stanovnika,slaba infrastruktura RURALNA NASELJA 1.)RATRKANA ili DISPERZNA naselja -sustav malih zaselaka koji je nastao stihijski -breuljkasta,brdska,planinska podruja RH -Hrvatsko zagorje,gornje Meimurje,slavonsko gorje,Banovina,Kordun,umberak,Gorska Hrvatska 2.)ZBIJENA ili GRUPIRANA naselja -u kotlinama-->Lika,Poega 3.)NIZNA ili CESTOVNA naselja (uorena)-Panonska RH 4.)OSAMLJENO GOSPODARSTVO -Gorska Hrvatska,poloji rijeka u Panonskoj Hrvatskoj 5.)Akropolska naselja-->Motovun -revitalizacija ruralnih podruja-sve vie naselja bez stanovnika,naputenih ranije obraivanih povrina -FOSILIZIRANI PEJZA-naputeni vinogradi i maslinici,suhozidi URBANIZACIJA I URBANA NASELJA U HRVATSKOJ -duga urbana tradicija 1.Grka kolonizacija-Issa (Vis),Korkyra (Korula),Pharos (Hvar) 2.Kelti-Segestica (Sisak),Iliri-Japodi kod Otoca 3.Rim-prva mrea urbanih naselja -municipiji-gradovi s vanom regionalnom funkcijom-Pola,Tarsatica,Salona,Siscia,Sirmium -civitas-nii stupanj centraliteta -razvoj gradova u primorju i panonskom dijelu -pravilan plan grada 4.Srednjovjekovno razdoblje -nastanak utvrenih gradova na breuljcima (zamci,utvrde,burgovi) -graeni neplanski,opasani zidinama,okolo nastaje PODGRAE ili suburbij -Gri (ZG),Varadin,Samobor Gradec 5.Suvremena mrea gradova (od 18.st do danas) -nova mrea nakon turskih osvajanja i nastavak razvoja prijanjih naselja (npr.gradnja osjeke,brodske tvre) -najvedi prirast gradskog stanovnitva u doba industrijalizacije (60-ih godina 20.st)

-najguda mrea gradova u Primorskoj Hrvatskoj (Splitsko-dalmatinskoj upaniji) -najrjea u agrarnim krajevima Nizinske Hrvatske (Baranja) -grad ima utjecaj na prostor-->gravitacijsko podruje grada -predstavljaju vorove u prostoru-sredita raznih djelatnosti prometa,pa ih nazivamo NODALNOFUNKCIONALNA SREDITA -sa svojim gravitacijskim podrujem ini nodalno funkcionalnu regiju -SUBREGIONALNA SREDITA-Srednja kola,dom zdravlja,prekrajni sud,vedi supermarketi-95 u RH -REGIONALNA SREDITA-opda bolnica,Opdinski ili upanijski sud,sve ostale funkcije iz niih kategorija -Varadin,Zadar,Pula,Dubrovnik,Karlovac,Slavonski Brod,Koprivnica,ibenik,akovec,Sisak,Velika Gorica,Bjelovar,Virovitica,Poega,Vinkovci,Vukovar -MAKROREGIONALNA SREDITA-Zagreb,Split,Rijeka,Osijek-Sveuilite i ostale funkcije iz niih kategorija MAKROREGIJE HRVATSKE GORSKA HRVATSKA -13% povrine i 2,1% stanovnitva -preklapaju se utjecaji makroregionalnih centara Zagreba i Rijeke -regionalni centri:Zadar i Karlovac -najjai centar je Gospid-subregionalni centar -Ogulin-najvede naselje Gorske Hrvatske -Otoac-2.grad po veliini u Lici -Delnice-sredite Gorskog kotra SREDINJA HRVATSKA-Zagrebaka makroregija -35% povrine i 49% stanovnitva -utjecaj Ogulinsko-pladanske zavale,Meimurja,Zapadne Slavonije (Virovitiko-podravska upanija) -ZG-makroregionalni centar -jai regionalni centri:akovec,Varadin,Karlovac -slabiji regionalni centri:Bjelovar,Koprivnica,Sisak,Virovitica,Velika Gorica -Virovitica-sredite preklapanja ZG I OS -subregionalni centri-Krapina,Samobor,Kutina Zbok,Krievci,Sesvete,Zapreid,Daruvar -ZAGREB-kriite prometnih pravaca,osnutak Zagrebake biskupije -manje od 700 000 stanovnika,a grad i opdina 800 000 stanovnika JUNO HRVATSKO PRIMORJE-Splitska makroregija -26% povrine -Split je makroregionalni centar (165 tisuda,aglomeracija 180 tisuda) -jai regionalni centri:Zadar i Dubrovnik,slabiji regionalni centar ibenik -subregionalni centri-Knin,Sinj,Makarska,Trogir,Metkovid,Ploe,Omi SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE-Rijeka makroregija -Rijake-makroregionalni centar-130 000 stanovnika -regionalni centar-Pula (60 000 stanovnika) -subregionalni centri:Pore,Rovinj,Opatija,Pazin (upanijsko sredite Istre),Labin,Umag -rijeka luka je dislocirana na 3 lokacije-->Bakar,Omialja,Brica ISTONA HRVATSKA-Osjeka makroregija -19% povrine i 18% stanovnika -od zapadne Slavonije (Virovitica),donje Podravine,brodske Posavine,Baranje,zapadnog Srijema -jai regionalni centar je Slavonski Brod -slabiji regionalni centri:Vinkovci,Poega,Vukovar -subregionali centri:Naice,akovo,Slatina,upanja,Nova Gradika,Beli Manastir,Donji Miholjac

GOSPODARSTVO HRVATSKE - dananje stanje gospodarstva rezultat je: prirodno-geografskih, demografskih i ponajvie povijesnih i politikih procesa - kontaktan poloaj RH na raskriju razliitih civilizacija (+/-) (krize, ratovi) usporavanje razvoja ETAPE GOSPODARSKOG RAZVOJA 1. PREDMANUFAKTURNO (do sredine 18. st.) - dominacija primarnih djelatnosti, autarkina poljoprivreda=proizvodnja uglavnom za vlastite potrebe); poljoprivreda u Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj, stoarstvo i umarstvo u Gorskoj Hrvatskoj; mediteranske kulture i ribarstvo u Primorskoj Hrvatskoj - obrtniko-cehovska proizvodnja 2. MANUFAKTURNO (do 70-tih g. 19. st.) - transformacija obrta u manufakture - zaostajanje u razvoju u odnosu na zemlje Z i srednje Europe (turska osvajanja; Hrvatska periferija Habzburke Monarhije) 3. MANUFAKTURNO- INDUSTRIJSKO (od 70-tih g. 19.st do I. svj. rata) - dominacija eljeznice i poeci industrijalizacije - problemi: dominira strani kapital, eksploatacija prirodnih bogatstava (ume, rude, radna snaga), nema strunog kadra - no ipak bri razvoj od ostalih zemalja na JI Europe 4. MEURATNO RAZDOBLJE - stagnacija razvoja (+ svjetska kriza) - jaanje deagrarizacije i deruralizacije 5. REALSOCIJALISTIKI RAZVOJ (1945.-1990.) - najintenzivnija industrijalizacija, plansko gospodarstvo koje nije uspjelo konkurirati na svjetskom tritu Podetape: a) centralistiko upravljanje (1945.-1952.) - kopiranje sovjetskog sustava - obnova gospodarstva nakon rata i razvoj bazne ind. i energetike b) ekstenzivni razvoj (1953.-1965.) - veda samostalnost lokalnih jedinica - brz industrijski rast balkansko gospodarsko udo (no prividan razvoj- niska kvaliteta proizvodnje, slaba produktivnost i visoki trokovi) c) uvozna zavisnost (1966.-1979.) veliko zaduivanje (Jugoslavija - dugovanje 32 mld. $ - 1979. g.) kupovanje skupih stranih proizvodnih licenci masovna emigracija mladih stvorila privid napretka (emigracija

utjecala na manju nezaposlenost) d) razdoblje krize (1979.-1990.) - zastarjela tehnologija, proizvodnja preskupa, preniska produktivnost, ekologija (ispod europskog standarda), zaposlenost iznad mogudeg kriza raspad Jugoslavije 6. od 1991. TRANZICIJSKO RAZDOBLJE...

GOSPODARSKA TRANZICIJA (nakon 1990.-tih) = prijelaz sa dravno-planskog na slobodno-trino gospodarstvo Procesi: 1. privatizacija; 2. internacionalizacija; 3. liberalizacija trita - zastarjela tehnologija (problem konkurentnosti na tritu); prepolovljenje ind. proizvodnje - smanjenje II. djelatnosti prislilna tercijarizacija (povedanje trgovine, bankarstva i obrta) - dodatni neg. uinak Domovinski rat - svjetska recesija od 2009. Posljedice: - nezaposlenost negativna radna bilanca (povedavanje stopa nezaposenosti) - na 1 zaposlenog 1,5 uzdravana lana (razv. zemlje 2:1) - niske mirovine (veliki br. umirovljenika; oko 1 mil.) - visoki porezi manja konkurentnost - oteano funkcioniranje zdravstvene zatite i nisko ulaganje u obrazovanje - rast ukupnog (javni dug iznos preko 50% BDP-a) i inozemnog duga (preko 45 mld. eura) - smanjenje stopa rasta BDP-a (neg. stopa) - povedavanje regionalnih razlika (ZG oko 50% prihoda drave, Liko-senjska upanija 0,3%) MOGUDNOSTI RAZVOJA - raznolika prirodna osnova (3 geo. regije), ulaganje u obrazovanje, znanost i razvoj modernih tehnologija Godina Vanjski dug u mlrd. eura krajem god. 2001. 13,6 2008. 40,6 2010. 46,5 2012. 45,1 2013. procjena: daljnji porast STANJE SIROVINSKIH I ENERGETSKIH MOGUDNOSTI -leite boksita od Istre do Imotskog -cementni lapor vadi se kod Naica,Splita,Umaga i Koromanog -sav potreban ugljen se uvozi -nafta se crpi oko Donjeg Miholjca,Ivanid Grada,Kutine,Vinkovaca,urevca,Bjelovara -mogudnost rafinerija u Rijeci,Sisku i Zagrebu -vanu ulogu u prijevozu nafte ima Jadranski naftovod (od Omilja na otoku Krku do Siska)-jedan dio je nastavljen prema Maarskoj,a drugi dolinom Save prema BiH i Srbiji -glavnina plina dobivena je s polja u Podravini (Molve) -plin se vadi iz podmorja sjevernog Jadrana

-najvie se elektrine energije proizvede u hidroelektranama -iz elektrana na ugljen 12%,iz nuklearne elektrane Krko 15%,a 16% se uvozi -25 hidroelektrana,7 termoelektrana,3 vjetroelektrane -najvedi vodni potencijal ima rijeka Cetina(HE Peruda,Zakuac,Orlovac,Kraljevac)-ostale HE Obrovac,Senj,Vinodol,Dubrovnik -u panonskom prostoru veliku ulogu ima rijeka Drava-->HE Varadin,akovec,Dubrava -termoelektrane;Plomin I i II,Osijek,Zagreb,Sisak,Rijeka INDUSTRIJA -dominira radnointenzivna industrija -poeci 19.st (drvna,tekstilna,prerada koe,metalna i prehrambena) -snana industrijalizacija u drugoj polovici 20.st -max.zaposlenih krajem 80-ih godina (1987.) oko 500 tisuda,nakon toga pada za 50% -problemi tadanje industrije-plansko gospodarstvo,ovisnost o stranom kapitalu,licencama,uvoz energetskih sirovina -nakon Domovinskog rata pad ind.proizvodnje i broja radnika,no i dalje ostaje najvanija gospodarska grana (ima preko 20% zaposlenih i 30% BDP-a) -najvedi pad ind.proizvodnje biljei Liko-senjska upanija (za 3/4) -za 1/2 Zadarska i ibensko-kninska,Osjeko-baranjska,Brodsko-posavska -najmanji pad-Koprivniko-krievaka,Meimurska,Varadinska,Zagrebaka,Istarska i Primorskogoranska -potrebna modernizacija i vedi razvoj proizvodnog poduzetnitva -najrazvijenije ind.podruje:ZAPADNA HRVATSKA RAZVOJNA TRANSVERZALA (od Meimurja preko gornje Podravine do Pule) INDUSTRIJSKE REGIJE-zagrebako-karlovaka,sisaka,varadinska,splitsko-ibenskozadarska,rijeka,istarska,osjeko-brodska -te regije ostvaruju gotovo 80% ukupne ind.proizvodnje i imaju preko 70% radnika -najvedu zaradu u ukupnom BDP-u imaju kemijska,metalna,prehrambena,elektrotehnika i elektronska industrija