UVOD U EKOLOGIJU

-ekologija dolazi od gr.oikos (dom) i logos (znanost) -pojam ekologija prvi je upotrijebio njemaki zoolog Ernst Haeckel u 19.st -->kao odnos ivih organizama prema njihovom organskom i anorganskom okoliu -EKOLOGIJA=znanost koja prouava meusobne odnose ivih bida,njihov odnos prema okoliu,kao i utjecaj okolia na iva bida -svi organizmi utjeu jedni na druge i ovise o svom okoliu -ZATITA OKOLIA=sve aktivnosti iji je cilj smanjenje ovjekova tetnoga djelovanja na okoli -pretjerano iskoritavanje,zagaivanje i neodgovoran odnos prema prirodi donio je i posljedice:kisele kie,povedanje koliine klora i ugljikova dioksida u atmosferi,stakleniki uinak,irenje pustinja,unitavanje ozonskog omotaa -Aldo Leopold je prvi koji je upotrijebio pojam ekoloka savjest-otac moderne ekologije (djelo Etika Zemlje) -ekologija je sloena,interdisciplinarna bioloka grana koja ukljuuje spoznaje brojnih drugih znanstvenih grana,polja,disciplina Ekologiju dijelimo na autekologiju,demekologiju,sinekologiju AUTEKOLOGIJA-prouava odnose izmeu svakog pojedinog organizma i njegove ivotne sredine DEMEKOLOGIJA-ispituje odnose u prirodi koji su vezani uz vede skupine organizama (npr.mortalitet,natalitet) SINEKOLOGIJA-prouava odnose izmeu raznih populacija koje ive na jednom podruju -ekologiju dijelimo na ekologiju virusa,ekologiju ivotinja,bakterija,biljaka

EKOLOKI IMBENICI -stanite-->poseban raspored ivih bida zajedno s prostorom u kojem su oni u najuoj vezi -ekoloka nia-->poloaj odreene vrste u stanitu te nain na koji ona ivi i ostvaruje sve svoje ivotne potrebe -biljke i ivotinje mogu dijeliti isto stanite jer imaju razliite ekoloke nie -neke vrste organizama ive na velikim podrujima dok druge ive na malom geografskom podruju (npr.koale ive samo na podruju u Australiji gdje raste drvo eukaliptusa) -BIOTIKI IMBENICI-ive komponente okolia-ukljuuju sva iva bida koja utjeu na pojedini organizam -ABIOTIKI IMBENICI-ine fizikalna i kemijska svojstva okolia -ekoloki imbenici se mijenjaju -EKOLOKI MINIMUM-najmanji intenzitet nekog imbenika da bi organizam opstao 1

-EKOLOKI MAKSIMUM-najvedi intenzitet koji organizam moe podnijeti -EKOLOKI OPTIMUM-najpovoljnija vrijednost za neki organizam -EKOLOKA VALENCIJA-raspon izmeu ekolokog minimuma i maksimuma za neki imbenika,unutar kojeg je mogud opstanak organizma -npr.ekoloka velncija za temperaturu potrebnu za ivot komaraca ima raspon od -30 do +35 ekoloki optimum je od 20-30 stupnjeva -EURIVALENTNE VRSTE ili GENERALISTI-imaju iroku ekoloku valenciju (bukva) -STENOVALENTNE VRSTE ili SPECIJALISTI-imaju uzak raspon izmeu ekolokog minimuma i maksimuma -ograniavajudi imbenika za rast hrasta lunjaka je dovoljna koliina vode u tlu (duboko glinovito ili pjeskovito vlano zemljite s visokom razinom podzemnih voda) -OGRANIAVAJUDI IMBENICI-bilo koji abiotiki ili biotiki imbenik koji smanjuje ili povedava podruje u kojem organizam moe ivjeti (ili se previe udaljuju od optimuma ili prelaze granice ekoloke valencije) -1840.Justus von Liebig-provodio je eksperimente na biljkama i doao je do zakljuka da rast biljaka ograniava ona tvar koju biljka iz tla dobiva najmanje (npr.nedostatak magnezijevih iona koji su sastavni dio klorofila,u biljci smanjuje podruje tolerancije odnosno izaziva promjene u procesu fotosinteze) ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICI TEMPERATURA -dva podruja na svijetu mogu imati istu prosjenu dnevnu temperaturu,a da na njima rastu razliite vrste biljaka -biljke reagiraju na prosjene dnevne temperature i na ekstremne temperature (npr.rajica de rasti na temperaturi ispod 13 stupnjeva,ali ne de davati plodove) -neke stablaice,poput ogoljelih breza,preivljavaju zimu tako da izgube lide-na ivotu ih odrava energija pohranjena u korijenu u obliku kroba -etinjae (smreka) imaju debeo votani ovoj listova te igliast oblika koji smanjuje mogudnost smrzavanja -nepovoljni ivotni uvjeti utjecat de na raznolikost biljne i ivotinjske populacije (polarni krajevi i pustinje) -kine tropske ume obiluju raznolikim biljem i velikim brojem ivotinjskih vrsta -temperaturne oscilacije (kolebanja) veda su na kopnu nego u morima-->zbog ujednaenije temperature vode,mora su bogatija ivim bidima nego vode na kopnu -neke ivotinje mogu kontrolirati temperaturu svog tijela dok drugima tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okolia 2

-s obzirom na tjelesnu temperaturu ivotinje mogu biti: 1.POIKILOTERMNE ili EKTOTERMNE-s promjenjivom tjelesnom temperaturom (beskraljenjaci,ribe,vodozemci,gmazovi) 2.HOMEOTERMNE ili ENDOTERMNE-sa stalnom tjelesnom temperaturom (ptice i sisavci) 3."HETEROTERMNE"-ovisno o potrebama mogu "ukljuiti" endotermiju ili ektotermiju (neki kukci,ptice,imii) -vodozemci i gmazovi moraju preivjeti vede temperaturne promjene,pri emu im pokrov tijela prua slabu izolaciju-->za vrijeme velikih hladnoda oni usporavaju sve svoje ivotne funkcije toliko da se jedva odravaju na ivotu -stanje prilikom kojeg organizmi za preivljavanje iskoritavaju rezerve masnog tkivaDIJAPAUZA -visoke temperature i suna razdoblja neke ivotinje preivljavaju u stanju mirovanja i smanjenog metabolizma-ESTIVACIJA-puevi,glodavci,vodozemci -stalnu tjelesnu temperaturu imaju ptice i sisavci -tjelesna temperatura sisavaca iznosi prosjeno 36,9C -ptice imaju tjelesnu temperaturu u rasponu od 38C do 42 C dok jednootvori imaju od 30C do 32C -za odravanje stalne tjelesne temperature ptice i sisavci imaju dlake,perje,masno tkivo te razvijeniji krvoilni sustav -ptice mijenjaju perje jednom ili dvaput godinje da bi se pripremile na nove vremenske uvjeteMITARENJE -mijenjanje dlake kod sisavaca-LINJANJE -hladne,zimske,nepovoljne uvjete neke ivotinje (je,puh,rakun,imi) preivljavaju u stanju mirovanja uz pad tjelesne temperature i smanjenog metabolizma ili u stanju HIBERNACIJE -neke ivotinje izbjegavaju hladne dane MIGRACIJAMA u toplije krajeve (ptice selice,leptiri,imii,neke ribe,kitovi) -BAZALNI METABOLIZAM-minimum potrebne energije za dnevno odravanje tjelesnih funkcija organizma u mirovanju -manje ivotinje imaju bri metabolizama od vedih VODA I VLAGA -velike koliine vode u biljci usporavaju nagla zagrijavanja i hlaenja -hlaenje biljaka pomae isparavanje tekudine kroz povrinu listova prilikom transpiracije -tijekom sue bilje zatvaraju pui na listovima,ime smanjuju transpiraciju -Kaktus saguaro u pustinji Sonora u Americi moe narasti do 15 metara i sadravati 7 tona vode--> nadzemni vegetativni organi soni su i zadebljali,tako da imaju smanjenju povrinu za transpiraciju

-neke su se biljke prilagodile sunim uvjetima malenim,dlakavim listovima (mriica,solnjaa),a neke koastim listovima (lovor,rumarin)-KSEROFITI-maslina -HIGROFITI-biljke koje imaju listove s mnogo pui-trske,aevi -MEZOFITI-prijelazni oblik izmeu kserofita i higrofita-listopadno drvede (hrast,bukva,obini grab),soja,zob -HIDROFITI-bilje iji vegetativni dijelovi ive ispod vode,plutaju na njoj ili su djelomino uronjenistrelica,oraac,ria,lopo -tijelo kukaca je prekriveno hitinom to spreava isuivanje,a gmazovi imaju ronate ljuske ili ploe na povrini tijela -Pustinjske deve-debele dlake na leima ih tite od Sunevih zraka,poikilotermne su,koncentriran urin,uzimaju vodu iz pohranjenih masnoda u grbi SVJETLOST -zelene biljke rabe svjetlost za fotosintezu -nekim biljkama je potrebno vie svjetlosti pa se nalaze na otvorenom prostoru-ivanica,kadulja,hrast -na sjenovitim mjestima rastu biljke kojima nije potrebna toliko svjetlostpaprati,proljetnice,brljan,bukva -DIURALNE ivotinje-one koje su aktivne danju-gepardi,zmije -NOKTURALNE ivotinje-one koje su aktivne nodu-sove,imii,puhovi -ovjeja ribica se prilagodila ivotu u tami (bezbojna,nema pigmenta,oi sakrivene ispod prozirne koe) -imii kroz usta i nos isputaju zvune signale koji se odbijaju i oni ih ponovno hvataju uimaEHOLOKACIJA BIOTIKI EKOLOKI IMBENICI -Mogud je neogranien porast populacije u okoliu u kojem ima dovoljno hrane i prostora,a nema konkurentskih odnosa ni grabeljivaca -kada je ogranien rast populacije na nekom podruju onda se govori o kapacitetu okolia -meu jedinkama se javljaju kompeticijski (konkurentski) odnosi -2 vrste rakova vitiara ive zajedno na stijenama uz more u podruju plime i oseke.Oni imaju plivade liinke.Liinke se privrste na stijenu na kojoj prelaze u sjedilaki oblik -podruje koje naseljavaju obje vrste (podruje preklapanja) predstavlja zonu kompeticije u kojoj se javljaju konkurentski odnosi za prostor i hranu -BIOTIKI POTENCIJAL-imbenik rasta populacije je razliit kod pojedinih vrsta -jednogodinje biljke,kukci ili bakterije imaju nagao rast populacije-->imaju mnogo potomaka,kratko reproduktivno razdoblje,kradi ivotni vijek i nema roditeljske brige za potomke 4

-za razliku od njih jeleni,slonovi,kitovi imaju malen broj potomaka,brinu se za potomke,imaju dugo reproduktivno razdoblje i dui ivotni vijek-> sporiji rast populacije -za pradenje brojnosti populacije potrebno je znati GUSTODU POPULACIJE -mjerilo gustode svake populacije ini broj jedinki neke vrste na nekom prostoru ili ukupna masa suhih ili svjeih jedinki -odreivanje gustode populacije-prebrojavanje vrsta na odreenoj povrini,prstenovanje (odreivanje brojnosti na temelju markiranih ivotinja),telemetrija(pradenje markiranih ivotinja) -Gustoda populacije ovisi o: -NATALITETU-broju novoroenihjedinki u nekoj populaciji -MORTALITETU-broju umrlih jedinki u nekoj populaciji -POTENCIJALU RAZMNOAVANJA -USPJENOSTI PREIVLJAVANJA -RASPROSTRANJENOSTI POPULACIJA -Rasprostranjenost jedinki neke populacije:-SLUAJAN RASPORED -jedinke su nepravilno rasporeene u prostoru u odnosu na druge jedinke -JEDNOLIK RASPORED-posljedica je ravnomjernog rasporeda ekolokih imbenika u biotopu ili teritorijalnosti -GRUPNI RASPORED-organizmi formiraju manje ili vede skupine u prostoru PREDATORSTVO -Predator ili grabeljivac je organizam koji se hrani drugom vrstom organizma-plijenom -grabeljivci su u vedini sluajeva vedi od plijena,a plijen moe biti biljnog ili ivotinjskog podrijetla -Graom tijela (oblik glave,onjaci,duge noge,uzak grudni ko,laktovi uvueni prema unutra,a ape prema van) vuk je prilagoen hvatanju i jedenju plijena (razvijen njuh i sluh) -Grabeljivci-razvijen vid,njuh,sluh,imaju otre zube,savinut kljun,pande -boja perja ptica i dlake sisavaca esto odgovara boji okolia -Plijen-sposobnost bijega pred grabeljivcem -brlozi u gustoj vegetaciji,izmeu stijena ili pod zemljom ine sigurna sklonita pred opasnodu iz kojih ne izlaze due vrijeme ni u potragu za hranom -Biljoderi-izotrena osjetila mirisa,vida i sluha-neki se hrane nodu,a danju se odmaraju u sklonitu -da bi se zatitile od prirodnih neprijatelja,neke ivotinje i biljke oblikom tijela i bojom oponaaju druge ivotinje ili okoli u kojem se nalaze-MIMIKRIJA (bogomolja,leptir letilist) KOMPETICIJA -oblik meuodnosa dviju ili vie vrsta organizama koji su ogranieni istim imbenikom -lavovi i hijene su u konkurentskom odnosu prema plijenu kao to je zebra -mnoge se biljke natjeu za tlo ili pak koliinu Suneve svjetlosti 5

-neke biljke spreavaju razvoj svojim susjedima isputajudi otrove u zemlju SIMBIOZA -nain zajednikog ivota dvaju organizama PARAZITIZAM ili NAMETNITVO-kada jedan organizam ivi na tetu drugog -pijavice,krpelji,stjenice,buhe-prehranjuju se krvlju domadara,a nalate se na koi,perju ili dlaci drugog organizma-->VANJSKI NAMETNICI ili PARAZITI (ektoparaziti) -opasni postaju tek kada su u velikom broju i kada izazovu bolest -UNUTARNJI NAMETNICI ili PARAZITI (endoparaziti)-plazmodij,metilj,trakavica-u domadaru se odvija dio njihova ivotnog ciklusa -POLUPARAZIT-imela-nije korijenom povezana s tlom,nego svojim haustorijama bui grane svoga domadara i crpi iz njega vodu i hranjive tvari -moe vriti fotosintezu -parazitska biljka-RAFLEZIJA-u tropskim umama Bornea ivi na biljnom soku ostalih biljaka -MUTUALIZAM-obje vrste imaju korist,a nemaju tete (rak samac i moruzgva) -rak samac na kudicu stavlja moruzgvu koja ga titi od neprijatelja,a rak moruzgvi omoguduje kretanje -KOMENZALIZAM-zajednica u kojoj jedna vrsta ima korist,a druga nema koristi ni tete (brljan raste na drvedu) STOPA RASTA POPULACIJE -svaka populacija se neprekidno krede u prostoru i vremenu-DINAMIKA POPULACIJE -demografi definiraju stopu rasta populacije kao koliinu kojom se veliina populacije mijenja u zadanom vremenu -ovisi:o raanju,umiranju,emigraciji,imigraciji -Imigracija-kretanje jedinki u populaciju,emigracija kretanje jedinki iz populacije -stopa raanja-stopa umiranja=stopa rasta -stopa raanja ili umiranja (npr.ako je roeno 52 jedinke unutar skupine po 1000 tada je stopa raanja 52/1000) -da bismo izraunali broj novih jedinki koje de se dodati populaciji u jednoj godini-pomnoimo stopu rasta po jedinki s brojem jedinki u populaciji EKSPONENCIJALNI MODEL RASTA POPULACIJE -eksponencijalni rast-kada je stopa rasta pozitivna -oblikuje krivulju u obliku slova J -npr.populacija mikroorganizama moe rasti eksponencijalno pod uvjetom da je prisutna dovoljna koliina hrane i prostora

-u prirodnom okruenju populacija ne moe rasti neogranieno jer sredstva postaju nedovoljna,a otpad se akumulira -bilo koji imbenik koji ograniava rast populacije naziva se LIMITIRAJUDI IMBENIK -koristi se u mikrobiologiji (rast bakterija),razmnoavanju insekata,ribnjaarstvu LOGISTIKI MODEL RASTA POPULACIJE -kapacitet okolia (K) oznaava broj jedinki koje okoli moe odrati tijekom duljeg razdoblja -krivulja u obliku slova S -kada se veliina populacije priblii kapacitetu okolia,stopa rasta populacije usporava se jer opada stopa raanja,a raste stopa umiranja -2 procesa:razmnoavanje i kompeticija -pretpostavka je da je kapacitet okolia stalan i da se ne mijenja s promjenama u okoliu EKOLOKE ORGANIZACIJSKE RAZINE -biosfera=>cjelokupni prostor na Zemlji koji je nastanjen ivim bidima (obuhvada sve ostale organizacijske jedinice) -prostire se podrujem od oko 8-10 km iznad Zemljine povrine pa do najdubljih dijelova oceana -EKOSUSTAV (ekoloki sustav)-integriran,sloen i dinamian sustav koji sainjavaju stanite (biotop) i ivotna zajednica (biocenoza),izmeu kojih se uspostavljaju odnosi akcije (utjecaj biotopa na biocenozu) ,reakcije (utjecaj biocenoze na biotop) i koalicije (uzajamni utjecaj meu lanovima u biocenozi) -u ekosustavima se odvijaju procesi kruenja tvari u biolokim ciklusima i protjecanje energije -npr.bara je jedan vodeni ekosustav koji obuhvada razliita iva bida koja su u razliitom meudjelovanju da bi opstala -kemijska svojstva bare: pH-vrijednost,koliina otopljenog kisika i ugljikova dioksida -fizikalna svojstva:Suneva svjetlost VODENI EKOSUSTAVI -Glavne zone ivota u oceanu s obzirom na koliinu svjetlosti i ivi svijet koji u njemu obitava: a)ZONA SVJETLA-podruje do 200m dubine;voda je topla,prozirna i u neprestanom gibanju b)ZONA SUMRAKA-od 200 do 1000m dubine,slabo osvjetljeni dio,niska temperatura c)ZONA TAME-od 1000 do 4000m;visok tlak,malo hrane,malobrojna iva bida d)BEZDAN-obuhvada sve dubine vede od 4000m -Suneva svjetlost ne dopire dublje od 250m ispod povrine -Alge mogu fotosintetizirati na najvedoj dubini oko 290m -organizme koji ive na dnu privrdeni za podlogu (alge,koralji,spuve) kao i slabo pokretne organizme (jeinac,trpovi,koljkai) nazivamo BENTOS 7

-IVOTNE ZAJEDNICE ILI BIOCENOZE populacije su razliitih vrsta koje ive na istom podruju i djeluju jedna na drugu -FITOCENOZA-biljke kao ivotne zajednice -ZOOCENOZA-ivotinje kao ivotne zajednice NEKTON-ivotinje koje za kretanje upotrebljavaju snagu vlastith miida (tuljani,dupini,kitovi,ribe,lignje) -PLANKTON-slobodno plivajude biljke i ivotinje noene morskom strujom -Biljni plankton (fitoplankton) obavlja 95% fotosinteze u moru -plosnata oblika,nastavci u obliku bodlju i dlaka djeluju poput padobrana te im omoguduju da ne potonu ispod granice svjetlosti gdje ne bi mogli fotosintetizirati -ivotinjski plankton (zooplankton)-npr.veslonoci se odravaju na istoj dubini zbog odreene koliine ulja koje je zaliha hrane -najveda planktonska ivotinja je meduza EKOSUSTAVI KOPNENIH VODA -postale su prvenstveno od oborinskih voda -ne predstavljaju kontinuirano vodeno prostranstvo -Ameriko Gornje jezero s povrinom od 82 360 km2 najvede je na Zemlji -Bajkalsko jezero i jezero Tanjganjika premauju dubinu od 1000m -u morima i oceanima prevladavaju kloridi,a u kopnenim vodama karbonati i sulfati -tjelesne tekudine su hipertonine u odnosu na kopnene vode pa ivotinje moraju raspolagati sposobnodu osmoregulacije,odnosno moraju posjedovati posebne mehanizme kojima reguliraju koliinu iona i soli u tjelesnim tekudinama -tvrda voda bogata vapnencem pogodna je za ivotinje s vapnenakim skeletom -voda bogata kisikom vana je za aktivne grabeljive ribe poput lososa i pastrva -Prilagodbe ivotinja:-glavnina razvoja odvija se unutar jajne opne te jaja sadre puno hranjivih tvari (izuzetak su oblidi i veslonoci) -debeli ovoj jaja spreava prodor vode -vrlo je mali broj sjedilakih oblika (mahovnjaci i slatkovodne spuve) -postojanje trajnih stadija pomodu kojih preivljavaju nepovoljne uvjete -Stajadice:bare,lokve,ribnjaci,movare,jezera -Tekudice:potoci,rijeke -podzemne vode -LOKVE-plitke udubine ispunjene vodom koje redovito presuuju -BARE-udubine plide od jezera,u njima svjetlost prodire do dna to omoguduje razvoj vodenog bilja po itavom dnu 8

-MOVARE-niski pH,mala koncentracija soli,velika koliina detritusa (ljunak,kamenje) -najproduktivnije kopneno stanite,posebice tijekom ljetnih mjeseci -voda nije dublja od metra;pogodna za ivotinje koje plivaju,ali udiu zrak (zmije,kornjae) -pogodna za ivotinje kao sklonite od opasnosti -drvede je vano za vodene ptice koje se na njemu gnijezde jer su dobar zaklon od grabeljivaca,a blizu im je hrana -mnoge movare su isuene radi zemljoradnje jer nakon isuivanja movara ostaje bogato tlo -JEZERA-svako vede udubljenje na povrini kopna koje je ispunjeno vodom (kotline ispunjene vodom) -u izrazito poplavnim podrujima u svrhu spreavanja poplava grade se akumulacije-omeeni prostori koji se razliitom dinamikom pune i prazne vodom,a nastaju izgradnjom brane -ovisno o geografskom poloaju jezera mogu biti tropska,suptropska,umjerena,subpolarna i polarna -s obzirom na kemijski sastav mogu biti slana i slatka -Na temelju intenziteta produkcije ugljika razlikujemo: 1.OLIGOTROFNA ili slabo produktivna jezera 2.MESOTROFNA ili umjereno produktivna 3.EUTROFNA ili vrlo produktivna 4.HIPERTROFNA-puno hranjivih tvari -SUKCESIJA-prirodna promjena kada se jedna ivotna zajednica zamjenjuje drugom -jezero se tijekom vremena taloi muljem i postaje sve plide i manje-->postaje bara,zatim movara,pa movarno tlo i na kraju plodna livadna zemlja i uma -etiri osnovne zone ivotnih zajednica: 1.)ZONA SLOBODNE VODE(limnion ili pelagijal) -obuhvada vodenu masu jezera od povrine do dna -dijeli se na gornji osvjetljeni (eufotiki) sloj-panktoni i donji neosvjetljeni (afotiki) sloj 2.)ZONA DNA JEZERA (bental,pedon) -litoralna zona-priobalni pojas do 30m dubine-valovi,erozija,jaka sedimentacija i veda temperaturna kolebanja -priobalni pojas trstike i aa -pojas plivajude vegetacije (lopo,lokvanj,vodeni oraac) -pojas podvodne ili submerzne vegetacije (podruje od 3 do 7 m dubine;dominiraju krocanj,vodika i vodena kuga)-u podvodnoj vegetaciji:kolnjaci,maloetinai,rakovi,mekuci

-pojas kompaktnih livada mnogostaninih algi paroina koji se protee od 7m dubine do dubine dosega litorala-->obiluje svjetlom te su intenzivni procesi fotosinteze-puevi,nii rakovi,liinke kukaca trzalaca -sublitoralna zona -nastavlja se na litoralnu zonu,nema je u plitkim jezerima,a u dubokim see do 180m dubine -nema primarnih producenata,njeni stanovnici ovisni o hrani iz litorala -dominiraju konzumenti i reducenti (bakterije) -profundal ili dubinska zona -ispod 180m dubine (nie temperature,vedi je pritisak,vodene mase su nepokretne); dno se sastoji od finog mulja -maloetinai,puevi,rakuci VODE TEKUDICE -Tekudice su dinamiki i otvoreni hidroloki sustavi -strujanje vode ovisi o veliini protoka i nagibu podloge preko koje voda tee -gornji,srednji i donji tok -u brzim gornjim tokovima rijeka i potoka-ZELENE ALGE,KOLUTIDAVCI,LIINKE VODENIH KUKACA -velika povrinska napetost omoguduje hodanje,tranje i lovljenje po povrini kukcima koji su graom tijela prilagoeni ivotu uz vodu i na vodi -u srednjoj zoni hrane se vede ivotinje kao to su ribe PODZEMNE VODE -oborinske vode -poniru kroz porozne povrinske slojeve sputajudi se do nepropusnih stijena gdje se voda zadrava -oduststvo svjetlosti,nedostatak proizvoaa,stabilne temperature -TROGLOBIONTI-vrste koje iskljuivo ive u biocenozi podzemnih voda -TROGLOFILI-vrste koje razvijaju svoje populacije kako u podzemnim tako i u povrinskim vodama -TROGLOKSENI-vrste koje ne mogu trajno razvijati svoje populacije u podzemnim vodama te iz povrinskih podruja ulaze u podzemlje -reliktne vrste:maloetinai i jednakonoci KOPNENI EKOSUSTAVI I BIOMI -BIOMI-velika geografska podruja unutar kojih se nalaze skupine ekosustava -granice pojedinih bioma najede su odreene geogr.irinom i nadmorskom visinom -priroda bioma ovisi o reljefu i klimatskim uvjetima -razliite se biocenoze pravilno izmjenjuju u horizontalnom smjeru,to odreuje gografska irina,te u vertikalnom smjeru,odreenom nadmorskom visinom

10

TUNDRA Prosjena godinja temperatura: -26C do 12C Klima:polarna Prosjene godinje padaline:<250 mm Tlo:vlano,trajno smrznut sloj tla,blago kiselo Vegetacija:mahovine,liajevi,trave,drvenaste biljke ivotinje:sob,snjena sova,arktika lisica,polarni medvjed

TAJGA Prosjena godinja temperatura: -10C do 14C Klima:planinska Prosjene godinje padaline:350-750mm Tlo:jako kiselo,malo hranjivih tvari Vegetacija:crnogorine vazdazelene ume ivotinje:zec,ris,vuk,medvjed,jelen

UME UMJERENOG POJASA Prosjena godinja temperatura: 6C do 28C Klima:kontinentalna Prosjene godinje padaline:750-1250mm Tlo:vlano,umjerena debljina povrinskog sloja tla i hranjivih tvari Vegetacija:bjelogorina uma i grmlje ili crnogorina vazdazelena uma ivotinje:vjeverica,rakun,lisica,medvjed,vuk,jelen

TROPSKA UMA Prosjena godinja temperatura: 20C do 34C Klima:vlana,topla Prosjene godinje padaline:2000-4000mm Tlo:vlano,tanak povrinski sloj tla,malo hranjivih tvari Vegetacija:vazdazelene uma i grmlje ivotinje:majmuni,zmije,guteri,ptice,kukci

TRAVNJACI Prosjena godinja temperatura: 0C do 25C

11

Klima:topla,kontinentalna Prosjene godinje padaline:250-750mm Tlo:dubok povrinski sloj tla; vrlo bogato hranjivim tvarima Vegetacija:visoke trave na vlanom,a niske trave na sunom podruju ivotinje:bizon

SAVANA Prosjena godinja temperatura: 16C do 34C Klima:topla,umjerena Prosjene godinje padaline:750-1500mm Tlo:suan,tanak povrinski sloj upljikava tla;malo hranjivih tvari Vegetacija:visoke trave i ratrkano drvede ivotinje:slon,irafa,zebra,gazela,gnu,antilopa,lav

MAKIJA I IKARA Prosjena godinja temperatura: 10C do 18C Klima:mediteranska Prosjene godinje padaline:<250mm Tlo:stijene,tanak povrinski sloj tla;malo hranjivih tvari Vegetacija:vazdazeleno grmlje i nisko drvede ivotinje:kukci,glodavci,guteri,zmije,jeleni

PUSTINJA Prosjena godinja temperatura: 7C do 38C Klima:topla,suha Prosjene godinje padaline:<250mm Tlo:suno,vedinom pjeskovito tlo,malo hranjivih tvari Vegetacija:sukulentno bilje (biljke koje spremaju vodu u svoje povedane listove,stabljike ili korijen,prilagoene su pohranjivanju vode na due vrijeme,zatitni sloj koji im pomae sauvati vlagu) i ratrkana trava ivotinje:pustinjski mi,zmije,pauci

12

-isti biomi mogu postojati na vie podruja na Zemlji,no svako to podruje ima slinu klimu i stanovnike sa slinim prilagodbama AREAL-je ukupan prostor na kojem je rasprostranjena neka vrsta Npr.vidra-najveda europska kuna-rasprostranjena je u gotovo cijeloj Europi,no u mnogim je podrujima istrebljena -lisica ivi u polarnim krajevima,tundrama,razliitim tipovima ume,pustinjama,stepama -lisica je kozmopolit-domovina joj je cijeli svijet -ENDEMI-ive na ogranienom podruju (velebitska degenija,ovjeja ribica,dubrovaka zeina) -Vegetacijasve biljne zajednice nekog podruja -Florasve biljne vrste nekog podruja -moemo govoriti o flori okolice Splita,otoka Krka ili cijele Hrvatske -Faunaobuhvada sve ivotinjske vrste nekog podruja (npr.fauna Jadranskog mora,fauna Gorskog kotara) -reliktibiljne ili ivotinjske vrste koje su bile rasprostranjene u prolim geolokim dobima,a na nekim su se podrujima odrale i do danas -poznati relikti:rana ozimica,troprsta tukavica (ptica iz porodice djetlida),hrvatska sibirejarelikt i endem -biomi se prepoznaju po biljkama koje su karakteristine za neko podruje -raspored biljnih i ivotinjskih vrsta,pa i druge pojave u biocenozi se mijenjaju tijekom dana i godine kako se mijenjaju ekoloki imbenici -FENOLOKE POJAVE-su periodino sezonske promjene kao to su seobe ivotinja,listanje i cvjetanje biljaka,opadanje lida -promjene se oituju u sastavu,strukturi i izgledu biocenoza -umske su biocenoze najsloenije i organskom proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza jer pretvaraju mnogo Suneve energije u hranu -u grai ume uoavamo podzemnu i nadzemnu slojevitost -PODZEMNA SLOJEVITOST-sloj korijenja zeljastih biljaka,sloj korijenja grmlja i sloj korijenja drveda -gujavice,razne liinke kukaca,stonoge,krtice (potrebno puno vlage i hranjivih tvari,a malo svjetlosti) -NADZEMNA SLOJEVITOST-prizemni sloj,sloj grmlja i sloj drveda -gljive,mahovina,paprati,trave,nisko grmlje i mlado drvede -je,pu,jazavci,lisice,srne,jeleni -u sloju vieg grmlja-kune,vjeverice,puhovi,une,ostale ptice -sloj kronje drveda-sokol,jastreb,sova KRUENJE TVARI I PROTJECANJE ENERGIJE U EKOSUSTAVU -AUTOTROFNI ORGANIZMI-oni koji sami sebi proizvode hranu -biljke,neki protisti i cijanobakterije uz pomod klorofila i Suneve energije iz vode i CO2 proizvode glukozu i kisik-->FOTOSINTETSKI AUTOTROFI -KEMOAUTOTROFI-koriste energiju pohranjenu u anorganskim molekulama za dobivanje ugljikohidrata-->PROIZVOAI ili PRODUCENTI (biljke,alge i cijanobakterije) -HETEROTROFI-hrane se drugim organizmima u okoliu (ivotinje,neki protisti,gljive,neke bakterije)->POTROAI ili KONZUMENTI

13

1.)prva karika hranidbenog lanca su proizvoai 2.)Potroai 1.reda-->biljoderi ili herbivori (kukci,puevi,zeevi,divlja,irafe,koale) 3.)Potroai 2.reda-->mesoderi ili karnivori (bogomoljka,je,ptice) 4.)Potroai 3.reda-->grabeljivi mesoderi (jastreb,vuk,lav) 5.)Potroai 4.reda-->svederi (takori,medvjedi) -RAZLAGAI-su potroai jer oni jedu otpad iz ekosustava (uginuli organizmi,otpalo lide,ivotinjski ostatci) -saprofitske bakterije i gljive uzrokuju razlaganje sloenijih molekula na jednostavnije-->ponovno ih iskoritavaju zelene biljke za proces fotosinteze -tvari neprestano krue u ekosustavu;Suneva energija se vee u hranjive tvari i ulazi u ekosustav -protjee,pretvara se iz jednog oblika energije u drugi -tvari biljnog i ivotinjskog podrijetla,bioloki razgradivi ostatci poljoprivredne proizvodnje,otpada,ummske industrije =BIOMASA Bioprodukcija ili proizvodnja organske tvari ivih bida dijeli se : -na primarnu organsku proizvodnju (proces proizvodnje autotrofnih organizama) -na sekundarnu organsku proizvodnju (proces proizvodnje heterotrofnih organizama) -HRANIDBENI LANAC-veza od proizvoaa do potroaa -alge se mnoe-->njima se hrane planktonski raidi-->njima se hrane ribe-->grabeljive ribe-->lignje->velike ribe i tuljani-->leinari -mnogi potroai mogu jesti raznovrsnu hranu,ali se isto tako mogu hraniti istim organizmima>hranidbeni lanac je u meudjelovanju tj.ini HRANIDBENU MREU -jedan organizam dobiva energiju iz vie razliitih izvora te moe povezivati nekoliko lanaca -HRANIDBENA PIRAMIDA-prikazuje se odnos brojnosti,biomase i koliine energije na pojedinoj razini -KISIK-oslobaa se u procesu fotosinteze,nuan za proces disanja -najvedi dio kisika u atmosferi potjee od fitoplanktonskih organizama te od viih vodenih i kopnenih biljaka UGLJIK-izgrauje iva bida i sastojak je organskih spojeva -u fotosintezi biljke i drugi autotrofi upotrebljavaju CO2 zajedno s vodom i Sunevom energijom za proizvodnju ugljikohidrata -produkt staninog disanja su CO2 I voda -otapanje u vodi: CO2 (g) +H2O(l)-->H2CO3 (aq) -ugljina kiselina je slaba kiselina koja tvori 2 vrste soli:hidrogenkarbonate (HCO3-) I karbonate s ionom CO32-karbonatne stijene:vapnenac i dolomit -karbonati se slabo tope u vodi,ali ako voda sadrava otopljen ugljikov dioksid oni se otapaju 14

CaCO3+CO2+H2O-->Ca2++2HCO3FOSFOR-izgradnja kostiju,zubi,dio molekula DNA i RNA -biljke-iz tla i vode,ivotinje-hranom -kada stijene erodiraju mala koliina fosfora se oslobaa u obliku fosfata ODNOS OVJEK-OKOLI -ovjek je jedan od najvanijih ekolokih imbenika -ovjek izaziva promjene u biosferi,krenjem i unitavanjem uma na velikim prostorima,regulacijom vodotoka,isuivanjem movara,izgradnjom mnogih gradskih i industrijskih naselja,povedavanjem prometa i irenjem prometne mree,oneidivanjem vode,zraka -posljedice unitavanja uma jesu promjene tla i ivog svijeta -ogoljelo tlo je izloenoe roziji-postupnom ispiranju,odnoenju zemlje djelovanjem oborina,bujica i vjetrova -tlo gubi sposobnost zadravanja dovoljne koliine vlage,gubi plodnost,osipa se i nestaje -podruja unitenih uma su u kontinentalnoj RH I uz Jadransku obalu (Velebit) -isuivanjem movara,reguliranjem tekudih voda i izgradnjom dijelova morske obale mijenjaju se uvjeti ivota -isuivanjem poplavnog podruja u junom dijelu Panonske nizine ono je pretvoreno u plodno poljoprivredno zemljite -opsene melioracije provedene su 60-ih godina prolog stoljeda na podruju delte Neretve te su drastino promijenile krajolik,pojaale poljoprivredu -svi ekosustavi stradavaju uslijed oneidenja industrijskim otpadom,odlagalitima otpada i prekobrojnim prometnim vozilima -najugroenije su kopnene vode te plitka mora -najtei oblik oneidenja je ulazak organskih tvari u vodene ekosustave iz naseljenih mjesta i ind. -tetno djeluju i anorganske tveri (metali,kiseline,soli,baze)-otpadne tvari industrija,biocidi,radioaktivne tvari (produkt izgaranja u toplanama,motornim vozilima) -1953.oneidenje otpadnih voda tekim metalima u Japanu-->iz tvornice isputena otpadna voda sa ivinim (II) sulfatom-->ljudi su se otrovali jedudi zaraene koljkae i ribu iz zaljeva -bez prirodnog "staklenikog uinka" Zemlja bi bila jednako hladna kao i Mjesec -dio Suneva zraenja koje dolazi do Zemlje,vrada se u Svemir,dok se dio absorbira na povrini tla i oceana-->povrina Zemlje postaje topla pa reflektira toplinu-->stakleniki plinovi zaustavljaju dio tog zraenja usljed ega dolazi do zagrijavanja atmosfere -utjecaj ovjeka doprinosi ukupnom udjelu staklenikih plinova (metan,ugljikov dioksid-najvaniji uzronik globalnog zatopljenja,diduikov oksid,halogenovodik) te tako dovodi do zagrijavanja atmosfere 15

-na razinu metana utjee uzgoj rie,stoke,rudarska eksploatacija,truljenje otpadnog papira -diduikov oksid-uporaba umjetnih gnojiva,izgaranje drva i goriva -hladnjaci,aerosoli,rashladni sustavi,izolacijski materijali i pjenasta ambalaa sadravaju halogenovodike-FREONE (fluorovi i klorovi derivati metana i etana) -mnoge zemlje su smanjile potronju freona jer on oteduje ozonski omota u gornjim slojevima atmosfere -ozon u stratosferi titi Zemlju od ultraljubiastog zraenja -->freoni unitavaju ozonski sloj pa su se stvorile ozonske rupe (Australija,Europa,ile,Antartik)-->povedava se broj oboljelih od raka koe i one mrene,smanjuje se urod itarica -jaki vjetrovi odnose sumporov dioksid i duikov dioksid-->mijeaju se s vodom iz zraka tvoredi sumpornu i duinu kiselinu koje potom padaju u obliku KISELIH KIA,tue,snijega -veliki gradovi imaju problem SMOGA (mjeavina dima i magle) kada se oneideni zrak zadrava pod utjecajem jake Suneve svjetlosti (London,L.A.,Mexico City) -do oneidenja okolia doalzi zbog uporabe mineralnih gnojiva,pesticida,veterninarskih preparata,radnih strojeva,erozije tla,gubitka humusa -PERMAKLUTURA ili EKOLOKA POLJOPRIVREDA-zahtijeva najmanje fizikog rada,a spaja najvedi mogudi broj biljnih i ivotinjskih vrsta -negativan je OTPAF-ODRIVI RAZVOJ-put razvoja ljudskog drutva treba imati to manje negativnih uinaka

16