JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA KOLA TUZLA

Bukvi Maid

MATURSKI RAD
Tema: Hipertireoza

Tuzla, maj 2013.

JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA KOLA TUZLA

Maturski rad iz predmeta: interne bolesti

Tema: Hipertireoza

Tuzla, maj 2013.

Uenik : Bukvi Maid

Prezime i ime: Bukvi Maid

kola: Javna

ustanova Srednja medicinska kola Tuzla

Tema: Hipertireoza

Maturski rad iz: internih bolesti Mentor: dr. ??????? Sastav komisije: 1. ___________________ 2. ___________________ 3. ___________________

SADRAJ:
Cilj................................................................................................................2 Uvod..............................................................................................................3-5 Hipertireoza...................................................................................................5-6 Sekundarna hipertireoza................................................................................6 Gravesova bolset............................................................................................7 Toksina vorasta gua..................................................................................8 Simptomi i dijagnoza.....................................................................................8-9 Ljeenje..........................................................................................................10-13 Zakljuak........................................................................................................14 Literatura........................................................................................................15

CILJ:
Cilj ovoga rada je da podignem nivo znanja o hipertireozi i prateim problemima ove bolesti. Nadam se da e znanje koje steknem kroz ovaj rad pomoi mi i u buduem kolovanju.

UVOD:
Anatomija titne lijezde: titna lijezda ili titnjaa (gl. thyreoidea, gr. thyreos - tit, eidos - oblik) je endokrina lijezda i ubraja se u skupinu najprokrvljenijih organa ljudskog tijela. Endokrine lijezde (gr. endeon - unutra, krinein - izluivati), ili lijezde s unutarnjom sekrecijom, sintetiziraju u svojim specifinim stanicama razliite djelatne tvari inkrete koje se jednim imenom nazivaju hormoni (gr. hormanein poticati, nukati na rad), jer potiu razliite funkcije organizma, kao to su rast, mijena tvari i druge. Endokrine lijezde nemaju odvodnih kanala, kao egzokrine lijezde, pa svoje izluevine (hormone) predaju neposredno u ilni sustav, u krvne kapilare, s kojima su najue povezane, u limfne kapilare ili u cerebrospinalnu tekuinu.

sl 1. Endokrine lijezde (3. titasta lijezda) titna lijezda smjetena je ispred dunika u prednjem dijelu vrata i na vodoravnom presjeku ima potkovast oblik, te okruuje dunik. titna lijezda ima dva renja, i to desni i lijevi reanj, koji povezuje sueni dio titne lijezde (isthmus gl. thyroideae), u razini druge do etvrte hrskavice dunika.

Stoga titna lijezda ima oblik slova H, kojeg su okomiti krakovi desni i lijevi reanj, a vodoravni dio, koji ih povezuje, je istmus. Sueni dio moe nedostajati i zamjenjuje ga vezivno tkivo, pa se doima da su renjevi lijezde meusobno odjeljeni. Svaki reanj irok je 20-25 mm i dugaak 40 mm. Volumen titnjae je od 15 do 30 cm3, a masa normalne titnjae iznosi od 12 do 20 g to ovisi o njezinom funkcionalnom stanju, spolu osobe, hormonskom statusu, te veliine osobe. titnu lijezdu oblikuju lijezdano tkivo i vezivna osnova. lijezdano tkivo sadri mnotvo malih ili veih mjeia titne lijezde, folliculi gl. thyroideae, i u njima nalazimo homogenu tvar koloid koje su izluile stanice stijenke mjeia. Koloid je homogena masa, razliite konzistencije, a u svjeem stanju je bistar i viskozan. Koloid u folikulima predstavlja rezervoar izluenih hormona koje epitelne stanice resorbiraju i predaju u krv. titna lijezda lui hormone tiroksin (T4), trijodtironin (T3) i kalcitonin. Uz titnu lijezdu smjetene su male ovalne do osam milimetara duge tvorbe koje se zovu dotitne ili nuztitaste ili paratireoidne lijezde ili epitelna tjeleca. Najee, uz svaki reanj titnjae nalazimo po dvije dotitne lijezde (gornja i donja), sveukupno etiri. Dotitne lijezde lue paratireoidni hormon (PTH) koji odrava normalnu koncetraciju kalcija u krvi. Za sintezu hormona titaste lijezde potreban je jod. Jod dobivamo uglavnom iz hrane. Dovoljna koliina joda je oko 50 mg godinje. Ako titna lijezda izluuje premalo hormona, inhibicija hipofize i hipotalamusa bit e smanjena, pa e se poticanje titaste lijezde poveati. To se, na primjer, dogaa u sluajevima guavosti kojoj je uzrok nedostatka joda u hrani. U takvim okolnostima titasta lijezda ne moe proizvoditi dostatnu koliinu hormona, pa hipofiza izluuje mnogo TSH, a tkivo se titaste lijezde znatno poveava. Hipertireoza je naziv za prekomjernu funkciju titnjae. Viak hormona titnjae u tijelu moe nastati i zbog drugih razloga, kao njihova unosa izvana ili kad viak ranije stvorenih hormona naglo izlazi iz lijezde zbog upalnih bolesti. Iako sva ova stanja uzrokuju tireotoksikozu - naziv za ukupna klinike, fizioloke i biokemijske nalaze koji nastaju kad je tkivo izloeno i odgovara na prekomjernu koliinu hormona titnjae - naziv hipertireoza treba upotrebljavati samo kod onih stanja kod kojih tireotoksikozu uzrokuje pojaana funkcija same titnjae.

Prekomjernim luenjem hormona titnjae nastaju problemi s normalnim funkcioniranjem organizma. Tkivo u tijelu postaje izloeno prekomjernom luenju hormona titnjae, to dovodi do stanja koje nazivamo tireotoksikoza. Mogu se pojaviti mnogi simptomi, poput nervoze, brzog i pojaanog rada srca, poveane neugode pri boravku u toplim prostorijama, prekomjernog znojenja, drhtanja ruku, umora i gubitka teine.

HIPERTIREOZA

Hipertireoza (gr. Hiper- preko, iznad i Tireos-tit). Hipertireoza predstavlja skup simptoma i znakova nastalih usljed hipermetabolikog poremeaja koji je u osnoviposljedica poveanog luenja tireoidnih hormona (TH). Zato dolazi do pojave hipertireoze? Toan uzrok pojave hipertireoze nije u potpunosti poznat. Najeim uzrokom hipertireoze smatra se tzv. Gravesova bolest, poznata jo pod nazivom Basedowljeva bolest. To je autoimuni poremeaj, to znai da se radi o poremeaju pri kojem, iz zasad nepoznatih razloga, imunoloki sustav pogreno prepozna normalno, zdravo tkivo vlastitog organizma kao nepoznatog uljeza te ga napada. U sluaju Basedowljeve bolesti, takvi se napadi manifestiraju poveanom proizvodnjom hormona titnjae. Dolazi i do pojave ukoenosti ili oticanja onih miia, rezultat ega je zurei, preplaen pogled, te zaostajanje gornje vjee prilikom gledanja prema dolje. Isto tako, dolazi do proptoze onih jabuica, to bolesniku daje karakteristian izgled izboenih oiju. Prisutni su i ostali simptomi prevelike koliine hormona titnjae u tijelu (proljev, ubrzan rad srca, teko podnoenje vruine, gubitak teine). Basedowljeva bolest moe se genetski prenositi, a pogaa ene vie nego mukarce. Moe se pojaviti u bilo kojoj ivotnoj dobi, no najee se pojavljuje kod ljudi izmeu 30 i 50 godina starosti. Od ostalih uzroka hipertireoze vrijedi spomenuti tzv. nodoznu toksinu strumu. To je stanje kada u titnjai postoji vor koji pojaano proizvodi hormone. Prolaznu hipertireozu moe uzrokovati subakutna upala titnjae, koja se oituje
8

jakim bolovima u vratu, povienom sedimentacijom eritrocita, a obino se javlja nakon preboljele viroze. U rijetkim sluajevima hipertireozu moe izazvati i tumor hipofize, odnosno poremeaj na razini hipotalamusa i hipofize, pri emu dolazi do poveanog luenja tireotropina (TSH), koji pak potie luenje hormona titnjae. Dob i spol: Hipertireoza se moe razviti u svakoj ivotnoj dobi, iako najvie u ena izmeu 20 i 50 godina. U mukaraca je 3-4 puta rjea, iako se u zadnje vrijeme taj omjer promijenio na tetu mukaraca. Sekumdarna hipertireoza: Hipertireoza moe biti posljedica ali rijetko, tumora hipofize , koji moe pojaano luiti hormon TSH, koji zatim pojaano stimulira titnjau na rad.Drugi rijetki uzrok hipertireoze je nosjetljivost hipofize prema tiroidnom hormonu uslijed ega hipofiza poinje luiti previe hormona koji zatim potie titnjau. U trudnoi ene koje imaju patoloku trudnou ( mola hidatoza ) mogu imati hipertireozu zbog prekomjerne stimulacije na rad titnjae koju potiu visoke razine korionskog gonadotropina ( hormona iz mole) u krvi.Hipertireoza prestaje onog trenutka kada takva patoloka trudnoa bude prekinuta pobaajem, a humani korionski gonadotropin se smanji u krvi. Uzrok: Najei uzrok hipertireoze, kod 70-80% bolesnika, je pretjerana aktivnost cijele titne lijezde, autoimuna bolest titnjae koja se jo naziva difuzna toksina struma, Gravesova bolest, Parryeva bolest ili Basedowljeva bolest. Uzrok Gravesove bolesti je nepoznat, a pojaana proizvodnja i izluivanje hormona nastaje zbog prisutnosti antitijela u krvi koja djeluju kao abnormalni stimulator lijezde. Ovaj oblik hipertireoze zna se javljati obiteljski. Rjee se u pozadini poremeaja nalazi jedan ili vie vorova ili kvrga u titnjai koji postaju pretjerano aktivni te izluuju viak hormona, a nazivaju se toksina nodularna ili multinodularna struma ili gua (nodulus, lat. = vor). Nije poznato zato pojedini vorovi postaju hiperaktivni. Hipertireoza moe nastati zbog poveanog stvaranja TSH, tiroid-stimulirajueg hormona hipofize koji potie stvaranje hormona titnjae. Uzrok ovog stanja esto je tumor, adenom hipofize. Trofoblastni tumor, koriokarcinom ili hidatiformna mola, takoer mogu uzrokovati prekomjernu proizvodnju ovih hormona.

Gravesova bolest : Ova bolest ubraja se u bolesti koje uzrokuje antitijelo koje potie titnjau na stvaranje previe tiroidnog hormona.Ona zahvaa cijelu titnjau i zato se zove jo i difuzna toksina gua (u potpunosti uveana titnjaa koja lui previe hormona titnjae). Za nju je karakteristino postojanje tri glavna simptoma: egzoftalmus (izboene oi ili jedno oko), znatno poveanje itave lijezde na vratu i rijee izdignuta, crvena koa u podruju iznad potkoljenica.Oi se izbouju izvan one duplje u hipertireozi zbog odlaganja tvari iza one jabuice u onoj duplji. To izboenje uzrokuje kod oboljelih zurenje oima, oteano kretanje onim jabuicama, jer oni miii ne mogu pratiti izboene one jabuice, tako da se javljaju i dvoslike kod oboljelih. Vjee se zbog izbuljenih onih jabuica ne mogu u potpunosti zatvoriti, tako da su este suhoa i infekcije oiju. Oni simptomi mogu jo dugo zaostati nakon smirenja rada titnjae u Gravesovoj bolesti. Oni se mogu olakati podizanjem uzglavlja kod spavanja, primjenom kapi za oi, spavanjem s privrenim zatvorenim onim vjeama i ponekad uzimanjem diuretika ( lijekova za poticanje mokrenja). Dvoslike se mogu ublaiti noenjem naoalama s prizmama. Iznimno je za lijeenje onih simptoma potrebna primjena kortikosteroidnih lijekova, rendgensko lijeenje onih duplji ili operacija oka. Kod Gravesove bolesti zbog odlaganja iste tvari kao u onoj duplji iza one jabuice, ista tvar ali rijee moe se odlagati na kou, najee iznad potkoljenica. Zadebljano podruje moe svrbiti i biti crveno, a na pritisak prstom moe biti tvrdo. Svrbe i crvenilo koe moe se olakati kortikostreoidnim kremama, mazanjem lokalno na mjestu promjene na koi ali ne dulje od 10 dana. Ovaj problem najee nestaje spontalno, nekoliko mjeseci ili godina nakon smirivanja simptoma Gravesove bolesti.

10

Toksina vorasta gua: Kod toksine voraste gue postoje aktivni vorii u titnjai, jedan ili nekoliko njih koji lue pojaano hormon titnjae, neovisno o nadzoru nadreenog hormona TSH koji lui hipofiza. vorii su uglavnom dobroudni aktivni vorii tj. tumori koji lue homone i oni nisu povezani s izboenim oima (egzoftalmusom) i konim problemima Gravesove bolesti. Simptomi: Simptomi hipertireoze odraz su pojaanog djelovanja hormona titnjae na cijelo tijelo. Rijetko se dogaa da nema simptoma (najee kod lakih oblika bolesti). titnjaa je najee cijela poveana. Kod vorastih (nodoznih) gua moe se napipati jedan ili vie tvrih vorova koji su obino pomini pri gutanju. Bolesnici se ale na nervozu, nemir, emocionalnu labilnost, nemogunost spavanja, tresavice, este stolice, pretjerano znojenje, slabo podnoenje vruine, lupanje srca i ubrzan rad u mirovanju (frekvencija iznad 100 otkucaja u minuti). Krvni tlak je umjereno povien. Postupno se mogu javiti nepravilnosti rada srca u vidu razliitih poremeaja ritma (paroksizmalna tahikardija, fibrilacija atrija). Uobiajen je gubitak tjelesne mase unato dobrom ili poveanom apetitu jer je ubrzan metabolizam i pokretljivost crijeva ime se objanjavaju uestale stolice. Postoji slabost miia natkoljenice i nadlaktice s gubitkom snage koja se esto oituje oteanim penjanjem uz stepenice. ene u premenopauzi sklone su oligomenoreji i amenoreji (rjei broj ili potpuni izostanak menstrualnih ciklusa). Moe se javiti oteano disanje i u starijih bolesnika pogoranje angine pektoris i /ili zatajenje srca. Koa je topla, vlana i meka, barunasta. Ponekad se javlja crvenilo na dlanu (palmarni eritem) i vitiligo, poremeaj pigmentacija kod kojeg na ogranienim podrujima koe nedostaje pigment. Kosa je tanka, svilenkasta, prorijeena i esto opada; nokti su krhki i lako pucaju te se odvajaju od leita (oniholiza, Plummerov nokat). Prisutno je fino drhtanje prstiju i jezike te pojaani refleksi. Oi esto suze, postoji karakteristini pogled s proirenim vjeama, rijetko treptanje, zaostajanje kapaka pri pogledu prema gore, a smanjena otrina vida moe upuivati na oteenje onog ivca. Dodatni simptomi mogu postojati ovisno o tome koja je bolest uzrokovala hipertireozu. Hipertireoza je karakterizirana fazama smirenja i nepredvidivog nastupa, trajanja i izljeenja.

11

Dijagnoza: Na hipertireozu se posumnja temeljem simptoma te se pregledom i pretragama dokazuje postojanje hipertireoze i otkriva njen uzrok. Obino je prva pretraga mjerenje hormona titnjae i TSH u krvi. Snimanjem titaste lijezde nuklearnomedicinskim metodama omoguuje prikaz njihove grae i funkcije te se na taj nain moe utvrditi njena hiperfunkcija. RAIU, radioiodine uptake, mjerenje je koliine radioaktivnog joda koji uzima titnjaa. Kod Gravesove bolesti TSH je nemjerljiv, RAIU, T4 i T3 su poveani, a ponekad su RAIU i T4 normalni, a T3 povean (T3 toksikoza). Povean titar odgovarajuih antitijela je jak dokaz za dijagnozu Gravesove bolesti. Kod toksine nodularne gue dijagnoza se postavlja na temelju poveane lijezde iako je to ponekad manje uoljivo zbog kratkog vrata ili vratne kifoze. RAIU i scintigrafija su vani za dijagnozu, a vrijednosti hormona titnjae su esto neznatno poviene. Adenom hipofize dokazuje se snimanjima glave. Trofoblastni tumori dokazuju se mjerenjem humanog korionskog gonadotropina (HCG) u krvi ili mokrai, ultrazvukom, analizom tkiva.

sl. 2. UZ titasete lijezde

12

Lijeenje: Na odluku o lijeenju utjee niz imbenika kao dob, tip/uzrok hipertireoze, dostupnost odgovarajuih oblika lijeenja, alergija na lijekove, teina simptoma i dodatne bolesti. Lijekovi: Najea terapija su antitireoidni lijekovi, tireostatici. U bolesnika odabranih za dugotrajnu antitireoidnu terapiju gotovo uvijek se moe postii zadovoljavajua kontrola ukoliko se primijeni odgovarajua doza lijeka. Lijekovi izbora su propiltiouracil (npr. 100-150 mg svakih 6-8 h) te metimazol. Propiltiouracil djeluje bre jer smanjuje pretvorbu T4 u T3 i tako dovodi do breg poboljanja i smanjenja simptoma. Ovi lijekovi stvaraju kemijsku blokadu proizvodnje hormona titnjae, a djeluju samo dok se lijek primjenjuje. Jednom kad se postigne normalna razina hormona titnjae, eutireoza, dnevnu dozu treba smanjiti na najmanju koliinu koja moe kontrolirati bolest. Zbog prevelike koliine ovih lijekova moe nastati suprotno stanje - manjak hormona, odnosno hipotireoza pa se u nekim klinikama zajedno s ovim lijekovima daju i hormoni titnjae (levotiroksin). Nije mogue predvidjeti koliko dugo e bolesnik trebati uzimati lijekove jer je to odreeno prirodnim tijekom bolesti. Openito, duim uzimanjem lijekova vea je mogunost dobrog stanja bolesnika nakon prestanka. Openito se lijeenje provodi 12-24 mjeseci nakon ega 35-50% bolesnika ostaje bez tegoba due vrijeme ili neogranieno. Glavna nuspojava uzimanja antitireoidnih lijekova je smanjenje broja leukocita, leukopenija, to u teim sluajevima zahtijeva prekid uzimanja lijekova. Ponekad se pojavi alergini osip ili preosjetljivost na lijek. Te komplikacije mogu nestati ako se uz smanjenu ili istu dozu daju lijekovi antihistaminici ali se u sluaju pojave preosjetljivosti radije prelazi na drugi lijek. U rijetkim sluajevima javlja se potpuni nestanak granulocitnih leukocita, hepatitis, vruica i bolovi u zglobovima. Osim terapije lijekovima koji ometaju stvaranje hormona lijeenje hipertireoze provodi se i unitavanjem tkiva titnjae ime se ograniava stvaranje hormona. To se postie radioaktivnim jodom ili kirurkim putem. Ovako se postiu trajne promjene grae lijezde, kontrola aktivne faze te je vea vjerojatnost sprjeavanja kasnijeg ponavljanja simptoma. Meutim, kirurki zahvat ili zraenje lake mogu izazvati kasniju hipotireozu.

13

Jodid sprjeava otputanje hormona iz titnjae i njegovi povoljni uinci nastaju znatno bre nego kod antitireoidinh lijekova. Stoga se koristi u bolesnika s tireotoksinom krizom i tekom bolesti srca. Odgovor na terapiju jodom esto je nepotpun i prolazan, a kako poveava zalihe hormona u lijezdi moe odgoditi povoljno djelovanje antitireoidnih lijekova. Stoga se radi sigurnosti jodid koristi iskljuivo u kombinaciji s antitireoidnim lijekovima. Kortikosteroidi u velikim dozama (npr. 2 mg deksametazona svakih 6 h) mogu se dati kad je potrebno hitno suzbijanje tireotoksikoze; oni smanjuju koncentraciju T4 u krvi. Natrijev ipodat, jodno kontrastno sredstvo za rendgensko snimanje ima slino djelovanje kao kortikosteroidi. Jod osloboen iz ovog sredstva sprjeava izluivanje T3 i T4 iz tinjae, a T3 u krvi se jo smanjuje djelovanjem ipodata. Adrenergini antagonisti, beta blokatori, se koriste zbog ivane komponente bolesti. Propranolol je iz te skupine lijek izbora zbog neznatnih nuspojava. Doze od 40-120 mg na dan mogu kontrolirati znojenje, tresavicu i ubrzano lupanje srca, a donekle smanjuje i pretvaranje T4 u T3. Propranolol ne djeluje na temeljne metabolike poremeaje pa ga treba upotrebljavati samo kao pomonu terapiju i to u vrijeme dok se oekuje odgovor na druge terapije, pri lijeenju tireotoksine krize. Atenolol, metoprolol i nadolol drugi su lijekovi iz ove skupine koji se takoer mogu koristiti. Radioaktivnim jodom (131I) oteuju se stanice titnjae. Ovaj je oblik lijeenja relativno jednostavan, ekonomian, djelotvoran te se njime izbjegavaju operacijske i postoperacijske komplikacije koje su uvijek mogue pri kirurkom zahvatu. Budui je jod potreban za proizvodnju njenih hormona titnjaa ga uzima iz krvi bez obzira na njegov oblik. Kasnih 1930-ih godina lijenici su uoili kako titnjaa uzima radioaktivni jod isto kao i normalni to je osnova ove terapije. Kod ovog oblika lijeenja pacijent uzima kapsulu ili pije vodu s radioaktivnim jodom koji je bez okusa i mirisa. Nakon to se proguta, radioaktivni jod iz crijeva ulazi u krv te ga brzo upijaju hiperaktivne stanice titnjae. Tijekom nekoliko tjedana koliko obino traje lijeenje radioaktivni jod oteuje stanice koje su ga uzele. Rezultat je smanjenje veliine titnjae, smanjenje proizvodnje njenih hormona i normalizacija koncentracije hormona u krvi. Iako se lijenici maksimalno trude izraunati optimalnu koliinu radioaktivnog joda za kontroliranje poremeaja ponekad se javljaju nuspojave: pacijent moe i dalje imati hipertireozu, iako u blaem obliku nego ranije, a ee razvija hipotireozu kod koje je smanjena proizvodnja hormona titnjae. ak 40-70% pacijenata lijeenih radioaktivnim jodom e razviti hipotireozu nekoliko mjeseci ili vie godina nakon zavretka terapije. Sreom hipotireoza se lako lijei nadomjetanjem hormona titnjae preparatima koji se uzimaju jednom dnevno. Ovakvo lijeenje se tada uzima doivotno. Premda se hipotireoza lako lijei podmukao nastanak moe prikriti dijagnozu dok se ne razviju ozbiljne
14

komplikacije i stoga neki lijenici preporuuju sve bolesnike lijeiti velikim dozama radioaktivnog joda kako bi se osiguralo izljeenje tireotoksikoze i nakon toga nastavilo trajno nadomjesno lijeenje hormonima titnjae. Kad se kod odraslih primjenjuje u terapijskim dozama ne nalazi se poveana naknadna uestalost karcinoma i leukemija. Meutim, kad se primjenjuje kod djece ova terapija moe biti imbenik rizika za nastanak karcinoma. Iako nije dokazano kako potie mutacije mnogi lijenici ovu terapiju preporuuju osobama starijim od 30 godina ili onima koji vie ne ele imati djecu. Osim toga, to je due trajanje ivota nakon terapije vea je vjerojatnost razvoja hipotireoze. Stoga se kod mlaih osoba ova terapija preporuuje ako se hipotireoza javlja nakon kirurkog zahvata, onima koji odbijaju kirurki zahvat te onima kod kojih se iz bilo kojeg razloga kirurki zahvat ne moe obaviti. Hipotireoza nije esta posljedica kad se ovaj nain lijeenja primjenjuje za toksinu multinodoznu strumu jer je aktivnost pojedinih dijelova lijezde kod ove bolesti promjenjiva pa e ranije mirna podruja proizvoditi hormon umjesto onih koje je unitio radioaktivni jod. Doze radioaktivnog joda razlikuju se kod razliitih bolesti pa je kod multinodozne toksine strume obino potrebna vea doza nego kod Gravesove bolesti. Radijacijski tireoiditis, upala titnjae uslijed zraenja, povremeno se javlja kao neposredna komplikacija terapije radioaktivnim jodom. Pojavljuje se obino unutar 7-10 dana.

15

Kirurki zahvat: Ponekad je potrebno odstranjivanje dijela titnjae kako bi se kontrolirala bolest. Ako je samo jedan vor u titnjai hiperaktivan operacija je vrlo jednostavna uklanja se samo taj vor. Ako je prisutno mnogo hiperativnih vorova (multinodozna toksina gua) ili je cijela lijezda hiperaktivna (Gravesova bolest), kirurg e trebati gotovo cijelu titnjau. Ovaj se postupak naziva suptotalna tireoidektomija. Prije kirurkog zahvata bolesnike je lijekovima potrebno dovesti u eutireoidno stanje, odnosno stanje normalne koncentracije hormona titnjae. Rane komplikacije ovog zahvata su anestetiki incidenti, krvarenje koje ponekad uzrokuje tekoe disanja i oteenje povratnog ivca s paralizom glasnica. Kasne su komplikacije infekcija rane, krvarenje, hipoparatireoza i hipotireoza. Kirurki zahvat metoda je izbora u veih i nodoznih struma, kod hipertireoze dueg trajanja s porastom gue, kod kontraindikacija za primjenu tireostatika te upornih i estih recidiva bolesti.

16

Zakljuak:
Hipertireoza predstavlja skup simptoma i znakova nastalih usljed hipermetabolikog poremaeaja koji je u osnovi posljedica poveanog luenja tireoidnih hormona (TH). Uzrok oboljenja nije poznat. Hipertireoza je relaivno esto oboljenje kod savremenog ovjeka. Najee oboljevaju osobe izmedju 30 i 40 godina, rjee mlae od 20 godina, a vrlo rijetko oboljevaju djeca ispod 10 godina. ene daleko ee oboljevaju od mukaraca i taj odnos iznosi 6:1. Obino je rije o enama od 45 godina. Danas uglavnom koristimo tri osnovna postupka za lijeenje hipertiroze. To su: tireosupresivni lijekovi, suptotalna tireoidektomija i radioaktivni jod.

17

Literatura:
1.ALEIN V.B(1951) GISTOFIZIOLOGIJA MOSKVA (25-55)

2.BOOVI B.(1962) KLINIKA ENDOKRINOLOGIJA BEOGRAD-ZAGREB(531-536)

3.DRAZNIN (1963) OSNOVE ENDOKRINOLOGIJE MINSK (66-69)

4.URI S. (1954) INTERNA MEDICINA MINSK (36-45)

5.WWW.GOOGLE.COM (HIPERTIREOZA)

18