DR Amir Pasic - Arhitektura BH 1878-1918

ARHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE 1878-1918
Profesor Dr. Amir Pai Arhitektonski Fakultet Sarajevo 22, april 2010
PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
Godine 1878. su velike evropske sile na Kongresu u Berlinu nastojale izbjei veliki rat izazvan nezadovoljstvom Velike Britanije injenicom da je Rusija Sanstefanskim mirovnim ugovorom stekla ogroman utjecaj na Balkanu. Na kongresu je odlueno da se Sanstefanski ugovor stavi van snage, a jedna od odluka se ticala i Bosne i Hercegovine, koja je po Sanstefanskom ugovoru trebala dobiti iroku autonomiju u okviru Otomanskog Imperija. Berlinski Kongres, okonan 13.jula 1878.godine (zakljukom broj 25) je, pak, ostavio BiH formalno u sastavu Otomanskog Imperija, ali je zato odlueno da na teritoriju BiH i Sandaka uu austro-ugarske trupe kako bi zavele red i mir.
Austrougarski period u historiji je okarakterisan kao period industrijalizacije, razvoja, prilagoavanja zapadnoj kulturi i drutvenih promjena. Izgradnjom eljeznikih pruga zemlja je povezana sa Europom (1882.godine otvorena pruga Sarajevo-Brod, a 1992. Sarajevo-Konjic), a to je bilo preuslov za razvoj industrije (fabrika duhana, pivara, klaonica, tamparije) Odmah, u roku od nekoliko godina, organizovana je potpuno nova administrativna uprava zemlje (Zemaljska vlada, sistem sudova, zemljinji uredi, policija, pota, banke), intenzivno se grade novi vojni kompleksi, bolnice, kole, hoteli, gradska infrastruktura...
Sarajevo
Svakako najznaajnije promjene su vidljive u Sarajevu, koji je ostao u funkciji glavnog grada pokrajine i u koji je nova urava ulagala najvie.
Kao posljedica poara otvoren je veliki prostor za novu izgradnju po novim urbanistikim i arhitektonskim pravilima i stilovima: nove gradske kulturne i obrazovne institucije (Gimnazija, Uiteljska kola, Zanatska kola, Muzej, kulturna drutva, pozorite, muzike i operne predstave).
Ve 1880.godine jedan od pet odsjeka gradske uprave je bio Graevni i za podizanje grada, a 1882.godine kompletiran je prvi geodetski snimak Saraeva, to je omoguilo uvoenje gruntovnice. Izuzetno se mnogo ulagalo u infrastrukturu: novi sistem ulicaprilagoen automobilu, uveden je i tramvaj. Korito rijeke Miljacke je regulisano a uz njega su izgraene sa obe strane nove ulice,koje su bolje povezane izgradnjom nekoliko novih mostova i rekonstrukcijom postojeih. Takoer su izgraeni novi vodovod, kanalizacija, javni zahodi, ulina rasvjeta, elektrina centrala. Treba pomenuti i meteroloki stanicu i geoloki zavod.
Korito rijeke Miljacke je regulisano a uz njega su izgraene sa obe strane nove ulice, koje su bolje povezane izgradnjom nekoliko novih mostova i rekonstrukcijom postojeih.
Do 1878.godine grad je sezao na zapadu do dananjeg Marindvora, a izgradnja fabrike duhana, drugih industrijskih objekata i eljeznike stanice poinje irenje
Broj stanovnika se znatno poveao od 21.337 u 1879.godini na 51.919 u 1910.godini, s tim da je struktura znatno promijenila (smanjenjem broja Muslimana sa 72,23% na 35,73% a poveanjem broja Rimokatolika od 3,26% na 34,52%).
ARHITEKTURA
Historicizam Eklekticizam Orijentalizam Secesija Bosanski slog
Druga polovina 19.stoljea je razdoblje eklekticizma u cijeloj Europi. Iako do 1878.godine Bosna i Hercegovina nije bila izravno ukljuena u aktualna dogaanja europskih kulturnih krugova, u 1860.godini tendencije iz susjednih regija odrazili su se ina izgradnju objekata Osmanske uprave: Vezirova rezidencija-Konak u Sarajevu, vojne bolnice, brojne crkve - i katolika (Mostar) i pravoslavnih (Sarajevo, Mostar), ali I nekoliko islamskim vjerskih objekata, kao to su Azizija damija u Brezovom polju.
Vezirova rezidencija-Konak u Sarajevu
U augustu 1878.godine Osmanska vladavina bila je zamijenjena sa AustroUgarskom okupacijom. U svjetlu tih promjena historicizam i eklekticizam ostvaruju punu nadmo u cijeloj zemlji, a posebno u Sarajevu.
Arhitekti obrazovani na stranim akademijama grade u stilovima po eljama investitora. Svakako najznaajniji meu arhitektima bio je Josip Vanca (18591932), sa preko 200 objekata koji nose njegov potpis; po stvaralakom rasponu treba izdvojiti Karla Parzik-a (1857-1942); a po osjeaju za ambijent i nove trendove Josipa Pospisila (1868-1918).
Sakralne graevine su graene uglavnom u neo-romanikom i neogotikom stilu, ali takoer u stilu neorenesanse i neo-baroka. Izvandredna su ostvarenja neo-gotike katedrale i neorenesansog teolokog kompleksa, kao i neo-barokne crkve i samostana na Banjskom Brijegu - svi radovi arhitekte Vancaa u Sarajevu.
Zanimljivi primjer uspjenog eklektikog stapanja romanike, gotike, renesanse predstavlja Protestantska crkva Sarajevo (danas Akademiji likovnih umjetnost).
Zemaljski muzej djelo Karla Parzik-a presdstavlja kompleks od etiri paviljona oko parkovske jezgre -botanikog vrta, u stilu visoke neorenesanse s klasicistikim elementima. Do odreene mjere ovaj stil je prenijet u obradu interijera, te koncepcije galerijske dvorane u kojoj se nalazi prapovijesne zbirke i danas se moe smatrati modernim.
Parik je sagradio i zgradu Drutvenog kluba, kasnije pretvorenog u Pozorita, sa glavnom fasadom okrenutom prema Obali, takoer u duhu neorenesanse.
Neo-barokni elementi pojavljuju ee na stambenim zgradama, a najbolji primjer predstavlja niz kua na istonoj strani Strosmajerove ulice u Sarajevu.
Orijentalizam ili pseudomaurski stil u eklektikoj arhitekturi je imao poseban znaaj. U mnogim gradovima eljeznike stanice, brojne kolske zgrade, hoteli i stambene zgrade bili su izgraeni u ovome stilu. Trend je kulminirao u objektu Gradske vijenica u Sarajevu, rad arhitekata Aleksandara Viteka i irila Ivekovia: kolosalnih proporcija i studiozno obraenim detaljima, izuzetan dekorativno-stilski tretman u velikoj je mjeri prenijet u interijer.
Hotel i Vijenica u Brkom, Hotel Neretva i Gimnazija u Mostaru, Fejzija medresa u Travniku i erijatska kola u Sarajevu su takoer vrijedni primjeri ove stilske tendencije.
Izuzetno ostvarenje meu tim objektima tkz., orijentalne tendencije jeste zgrada Rijaseta ispred Careve damije u Sarajevu, rad arhitekta Knopfmacher-a, jedino kompozicijski uspjean pokuaj stvaranja graevina u duhu postojeeg lokalnog graditeljskog nasljea.
SECESIJA
Secesijski stil pojavio u sredinjoj europskoj umjetnosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Obzirom da su gradovi u Bosni i Hercegovini upravo tada bili u toku intenzivne izgradnje, Secesija je imala pravu ekspanziju. Valovite linije i ienje, povremeno sklonost arhaizmu, i ukrasne keramike ploice na fasadama pomijeano s puno vie slobodno korienih ukrasnih elemenata eklektikih stilova, te s uvoenjem trostrukih prozora - koji je tek dolaze u modu, klasina proporcionalna ogranienja su razbijena.
Arhitekt Josip Vanca se okrenuo novim trendovima gradei zgradu Glavne pote u Sarajevu (1907) sa elinom, ostakljenim krovom koji pokriva glavnicu dvoranu.
Dobri primjeri Secesijskog izraavanja su Banka na na Obali kod mosta Drvenija
alom palaa na Glavnoj ulici u Sarajevu

Gradsko kupatilo u Mostaru, rad Tenniera, sa svojim arhaiko-orijentalnim elementima predstavlja primjer secesijskog istraivanja u razliitom smjeru.
Zgrada u kojoj je apoteka "Radnik", Musafija palaa u glavnoj ulici, i Sebilj (javne esma u obliku kioska) na Ba-arijskom trgu - su primjeri rezultat toga traenja, u kojoj Pospiil nisu ostao potpuno izoliran.
Dva primjera uspjene relaizacije bosanskog sloga: vila Perii i kua Mehmed-bega Fadipaia
Rondo trg - kruni trg koji spaja est ulica- u Mostaru je istaknuti primjer arhitektonske urbane kompozicije.
Bosanski paviljon na Svjetskoj izlobi u Parizu 1900.godine Arhitekt Karlo Parik


DR Amir Pasic - Arhitektura BH 1878-1918

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DR Amir Pasic - Arhitektura BH 1878-1918

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ARHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE 1878-1918

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

Historicizam Eklekticizam Orijentalizam Secesija Bosanski slog

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

Vezirova rezidencija-Konak u Sarajevu

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

Dobri primjeri Secesijskog izraavanja su Banka na na Obali kod mosta Drvenija

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

alom palaa na Glavnoj ulici u Sarajevu

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

Bosanski paviljon na Svjetskoj izlobi u Parizu 1900.godine Arhitekt Karlo Parik

You might also like