UDK 638.

Izvorni znanstveni lanak

Original scientific paper

EKONOMSKA OCJENA ULAGANJA U PROMIJENJENU TEHNOLOGIJU PELARENJA U OBITELJSKOM GOSPODARSTVU Z. Grgi, Vesna Oi, I. Petrovi, D. Bubalo, Branka aki Bobi
Saetak U ovom radu su ispitana ekonomska i proizvodna obiljeja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi pelarskom proizvodnjom, u razdoblju od 2003.-2008. godine. Glavni izvor podataka su poslovne knjige gospodarstva, iji podaci su bili osnova za procjenu glavnih initelja ekonomske uspjenosti, procjenu opravdanosti ulaganja u sustav selenja pelinjih zajednica i poveanje asortimana proizvoda na gospodarstvu. Predstavljena su dva modela ulaganja u kojem je na jednom zadran stacionarni nain pelarenja dok je u drugom modelu predstavljen prelazak na selei nain pelarenja. Investicija za prvi model iznosi 55.860 kuna, a za drugi model 119.020 kuna. Ekonomski pokazatelji govore da se stabilnim nainom pelarenja ne mogu ostvariti povoljni ekonomski uvjeti, a glavni razlog tome su pani uvjeti koji odreuju proizvodnju kilograma meda po konici. Selenjem pelinjih zajednica se jedino moe utjecati na pane prilike i tako proizvesti prosjeno 60 kg meda po konici. Kljune rijei: ekonomski pokazatelji, stacionaran nain pelarenja, selei nain pelarenja.

Uvod Pelarstvo je specifina grana poljoprivrede u kojoj poljoprivrednik nije vezan za vlastito zemljite. U pelarstvu razlikujemo selee pelarstvo (pelinjak u kojem pelar seli konice u blizinu pae ovisno o godinjem dobu) i stacionarno pelarstvo (pelinjak u kojem pelar smjeta konice uglavnom na vlastito zemljite), te kao novija grana ekopelarstvo. Ukupni broj pelara u Hrvatskoj 2008. godine bio je 3.404 sa ukupnim brojem konica od 314.943. t e f a n i i s u r . (2004.) su u istraivanju pelara gospodarstva podijelili u tri skupine i to na hobi, poluprofesionalne i profesionalne. U prvoj skupini hobi pelara je visoki udio (88,5%) nepoljoprivrednika.
Zoran Grgi, Vesna Oi, Igor Petrovi, Dragan Bubalo, Branka aki Bobi, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Rad je sainjen prema diplomskom radu studenta Igora Petrovia. Mentor diplomskog rada: Prof.dr.sc. Zoran Grgi

(287)

STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

Poluprofesionalni pelari su gotovo iskljuivo nepoljoprivrednici i predstavljaju 45% broja ukupnih pelara u nas. Profesionalni pelari su poljoprivrednici i ostvaruju znaajno vee prinose po konici od prve dvije skupine. Problemi u pelarskoj proizvodnji se oituju u niskoj proizvodnji, niskom stupnju specijalizacije i zastarjeloj tehnologiji proizvodnje, zatim nepovoljnim proizvodnim i ekonomskim uvjetima te nestabilnom tritu pelinjih proizvoda, te bolestima pela koje sprjeavaju bri razvoj pelarstva i poveanje broja konica. Prema istraivanjima B a r l o v i a (2007.) profesionalni pelari ostvaruju 34,83 12,15 kg meda, hobisti 23,41 10,56 kg meda, a u pelara kojima je to dodatna djelatnost 31,90 16,42 po konici. C v i t k o v i (2007.) u svojem istraivanju prikazuje da proizvodnja i prodaja meda raste iz skupine u skupinu, a indeksi pokazuju da je s poveanjem broja konica sve tee poveavati i ukupnu proizvodnju na sadanjem tehnolokom stupnju pelarenja. Prosjena proizvodnja meda po konici u istraivanoj populaciji je 30,51 kg meda. Proizvodnja meda po konici izmeu ostalog ovisi i o primjenjenoj tehnologiji odnosno nainu pelarenja, pa tako S k e j a (2007.) navodi da stacionarni pelari na podruju Gorskog kotara proizvode 33,5 kg meda po konici, selei 66 kg, dok je prosjek za cijeli uzorak 46 kg po konici. Promatrana gospodarstva prosjeno pelare sa 82,25 proizvodnih konica. Kao najvanije initelje ekonomike P u k a d i j a (2001.) navodi broj konica, udio seleih konica, vrijednost vlastitih sredstava za rad u pelarstvu, te pokrie i profitne stope. Ve 80-ih godina prolog stoljea znanstvenici su ukazivali da se profitabilnost od 30% moe dostii tek uz dva puta veu proizvodnost i na pelinjacima od 50 konica (P i d e k , 1987.). G r g i (2003.) navodi da je u suvremenom pelarstvu selee pelarenje jedini nain da se postignu visoki prinosi pelinjih proizvoda, te da ima znatnu prednost pred stacionarnim pelarenjem koje predstavlja ekstenzivnu i slabije rentabilnu proizvodnju. U Hrvatskoj je zbog malog broja profesionalnih pelara i mali broj seleih pelara (29,20%). Veina, odnosno 70,80% ispitanika ne seli konice, ve pelari stacionarno (B a r l o v i , 2007.) Metode i materijal istraivanja Glavni izvor podataka su poslovne knjige obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje pelari stacionarnim pelinjakom kapaciteta 350500 288
STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

konica, anketiranje pelara koji imaju selee pelinjake, zatim metoda kalkulacije proizvodnje te metoda statikih pokazatelja ekonomske efikasnosti poslovanja. U radu je promatrano razdoblje 2003.-2008. godine. U radu su anketiranjem dobiveni podaci o proizvodnji meda po konici, te strukturi trokova u seleem nainu pelarenja. Statiki pristup odnosi se na standardni raun ekonominosti, rentabilnosti i proizvodnosti, a temelji se na koritenju podataka o uspjenosti proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu. Rezultati istraivanja U promatranom gospodarstvu je 2003. godine bilo 350 pelinjih drutava, a najvie pelinjih drutava bilo je 2007. i 2008. godine (500). Prosjena proizvodnja meda po konici iznosi 18,4 kg, a kretala se od 11,12 kg u 2008. godini do 26,78 kg u 2003. godini. Ukupna proizvodnja na gospodarstvu varira od 3.895 kg do 9.010 kg. Prosjena ukupna proizvodnja meda po godini je 5.678,33 kg. Prema vrstama meda najvie je zastupljen bagrem sa 44,50% odnosno sa 15.162 kg u promatranom razdoblju, zatim cvjetni sa 43,72% odnosno sa 14.896 kg, te kesten s 11,77% odnosno 4.011 kg. Osnovna sredstva u pelarskoj proizvodnji su vrcaljka, stol za otklapanje, otklapa, topionik za vosak, konice (proizvodne i pomone), vozilo kojim pelar svakodnevno odlazi na pelinjak, stolarski pribor i strojevi kojima se obavljaju popravci na konicama te vri izrada okvira u vrijeme zimskog razdoblja. Vrijednost osnovnih sredstava u promatranom gospodarstvu kretala se od 326.360 kn (2005.) pa do 393.720 kn (2007.). Ukupni promjenjivi trokovi na gospodarstvu su se kretali od 77.245 kn (2004.) do 108.322 kn (2007.). Promjenjivi trokovi po konici variraju od 202,48 kn u 2006. godini do 255,62 kn u 2003. godini, odnosno u prosjeku su iznosili 223,44 kune po konici. U strukturi promjenjivih trokova dominiraju trokovi vlastitog rada koji po konici iznose od 105 do 150 kuna, prosjeno 129,67 kuna po konici, te u postotku od 49,47% do 67,97% ukupnih promjenjivih trokova. Trokovi materijala i energije iznose po konici od 65,99 do 111,64 kuna, prosjeno 93,77 kuna po konici, te u postotku od 32,03% do 51,53% ukupnih promjenjivih trokova. Fiksni trokovi su se kretali od 31.045 kn (2003.) do 35.886 kn (2006.). Najvea stavka fiksnih trokova su ostali neizravni trokovi koji su u prosjeku od 2003. do 2008. godine 45,46 kuna po konici, a trokovi amortizacije su
STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

289

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

24,70 kuna po konici, te trokovi investicijskog odravanja strojeva i opreme iznose u prosjeku 13,43 kune po konici. Prosjeni fiksni troak po konici u promatranom razdoblju je iznosio 81,81 kunu po konici. Najvei dio prihoda na promatranom gospodarstvu ostvareno je prodajom meda a odreeni dio potjee od dravnih poticaja koji ovise prije svega o broju prijavljenih konica te o koliini proizvedenog meda.
Tablica 1. VRIJEDNOST PRIHODA Table 1. INCOME VALUE Prihodi/Revenues Prihodi od meda / Revenues from honey Bagrem / Acacia Cvjetni / Floral Kesten / Chestnut Prihodi od poticaja / Revenues from subvention Ukupni prihodi / Total revenues Prihod po konici / Revenue per hive 2003 145.344 114.744 12.600 18.000 31.500 176.844 505,27 2004 92.685 37.500 55.185 0 33.750 126.435 337,16 2005 58.137 12.150 25.400 20.587 31.500 89.637 256,11 2006 88.521 26.849 43.672 18.000 30.818 119.339 291,07 2007 126.187 45.512 70.675 10.000 41.236 167.423 334,85 2008 77.900 48.000 21.900 8.000 25.000 102.900 205,80

Izvor: Petrovi I. (2009), diplomski rad Source: Petrovi I. (2009), thesis

Na promatranom gospodarstvu prihod po konici prosjeno je iznosio od 2003. do 2008. godine 322 kune. Na razlike u prihodima od meda nije samo utjecala koliina proizvedenog meda nego i prodajna cijena koja se kretala od 14,01 u 2007. godini do 21,41 kune u 2004. godini, to je prosjeno 17,81 kunu u promatranom razdoblju. Cijenu kotanja predstavlja zbroj trokova u proizvodnom procesu potrebnih za jednu jedinicu proizvoda. Cijena kotanja meda kretala od 15,52 do 36,30 kuna, a u promatranom razdoblju je prosjeno iznosila 24,72 kune. Trokovi vlastitoga rada ine najvei dio cijene kotanja kilograma meda (37,55 - 44,84%). Trokovi materijala i energije ine znatan dio cijene kotanja (25,67 - 39,93%). Trokovi amortizacije, ostalih neizravnih trokova i trokova investicijskog odravanja ine mali dio cijene kotanja i iznose prosjeno 6,63 kune po kilogramu meda.

290

STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

Tablica 2. DOBIT I DOHODAK Table 2. PROFIT AND INCOME Dobit i dohodak/Profit and income Ukupni prihodi/Total income Fiksni trokovi/Overheads Materijal i energija/ Material and energy Brutto dohodak/Gross income Vlastiti rad/ Own work Dobitak prije poreza/ Profit before tax Broj konica/Number of hives Dobit po konici/Profit per hive Dohodak po konici/ Income per hive 2003 176.844 31.045 36.968 108.831 52.500 56.331 350 160,95 310,95 2004 126.435 35.430 24.745 66.260 52.500 13.760 375 36,69 176,69 2005 89.637 31.041 33.531 25.065 52.500 -27.435 350 -78,39 71,61 2006 119.339 35.886 30.518 52.935 52.500 435 410 1,06 129,11 2007 167.423 31.473 55.822 80.128 52.500 27.628 500 55,26 160,26 2008 102.900 34.245 54.552 14.103 52.500 -38.397 500 -76,79 28,21

Izvor: Petrovi I. (2009), diplomski rad Source: Petrovi I. (2009), thesis

Dohodak po konici u prosjeku je iznosio 146,14 kuna, s odstupanjima od 28,21 do 310,95 kuna. U gospodarstvu je u dvije godine zabiljeen gubitak od 78,39 i 76,79 kuna, to je posljedica manje proizvodnje meda u tim godinama (3.380 kg 2005.g., odnosno 3.892 kg 2008.g.; prosjena proizvodnja 5.677,5 kg meda), te posljedino s time manjeg ostvarenog prihoda od prodaje. Najvie je to vidljivo u 2008. godini kada je prihod bio svega 102.900 kn unato vrlo dobroj cijeni meda (20,01 kn). Prosjena cijena meda u promatranom razdoblju iznosila je 17,8 kn.
Tablica 3. TEMELJNI EKONOMSKI POKAZATELJI Table 3. MAIN ECONOMIC INDICATORS Ekonominost/ Economy Ukupni prihodi/Total income Ukupni trokovi/Total costs Ukupna ekonominost/ Production efficiency Produktivnost naturalna - kg/sat Natural productivity - kg/hour Produktivnost vrijednosna - kn/sat Weighted productivity kn/hour Rentabilnost/Profitability Izvor: Petrovi I. (2009), diplomski rad Source: Petrovi I. (2009), thesis STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296 2003 176.844 120.513 1,47 2,10 41,53 16,28% 2004 126.435 112.675 1,12 1,24 26,48 3,93% 2005 89.637 117.072 0,77 0,97 16,61 -8,41% 2006 119.339 118.904 1,00 1,74 25,29 0,13% 2007 167.423 139.795 1,20 2,57 36,05 7,02% 2008 102.900 141.297 0,73 1,11 22,26 -9,96%

291

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

U promatranom razdoblju prosjena ekonominost je 1,05 to predstavlja poslovanje neznatno iznad granice ekonominosti. Neekonomino poslovanje je zabiljeeno u 2005. i 2009. godini, to je uzrokovano manjim ostvarenim prihodima kao posljedicom manje proizvodnje meda, uz stalan porast trokova proizvodnje i to najvie rasta izdataka za materijal i energiju. Prosjena naturalna proizvodnost je 1,62 kg/sat, s odstupanjima od 0,97 do 2,10 kg. U godinama kada su zabiljeeni gubici po konici i naturalna proizvodnost je znaajno ispod najbolje ostvarene u prvoj analiziranoj godini. Prosjeno je vrijednosna proizvodnost u promatranom razdoblju bila 28,04 kuna/sat, sa znaajnim odstupanjima od najnie 16,61 do najvie 41,53 kuna/sat. U promatranom razdoblju zadovoljavajua rentabilnost ostvarena je samo u 2003. godini, jer su u ostalim godinama zabiljeeni ili gubici ili stopa rentabilnosti ispod prosjene kamatne stope na kredite (10%). Modeli ulaganja Prvi model ulaganja - promatrano gospodarstvo zadrava 200 proizvodnih zajednica i 50 pomonih zajednica te osim proizvodnje meda uvodi proizvodne procese za proizvodnju matine mlijei, propolisa i pelinjeg praha. Za ovaj model ulaganja bile bi potrebne mree za propolis, vanjski hvatai cvjetnog praha, te set pribora za proizvodnju matine mlijei.
Tablica 4. EKONOMSKE VRIJEDNOSTI I POKAZATELJI PREPORUENOG MODELA I Table 4. ECONOMIC VALUES AND INDICATORS RECOMMENDED MODEL I Pokazatelji/Indicators Vrijednost osn. sredstava/ Value of fixed assets Trokovi/Costs Prihodi/Incomes Brutto dohodak/Gross income Dobitak prije poreza/Profit before tax Broj konica/ Number of hives Dobit po konici/Profit per hive Ekonominost/Production efficiency Proizvodnost vrijednosna/ Weighted productivity RentabilnostProfitability Izvor: Petrovi I. (2009), diplomski rad Source: Petrovi I. (2009), thesis Ukupno/Total 261.860 95.975 136.218 92.743 40.243 200 201,22 1,42 38,92 15,37%

292

STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

Ulaganja u prvi model proizvodnje iznosila bi 55.860 kuna, te bi u cijelosti mogla biti namirena prodajom vika proizvodnih i pomonih zajednica. Usporedbom dobiti po konici iz ovog modela koja je iznosila 201,22 kune i dobiti na promatranom gospodarstvu od 16,46 kune vidljivo je da je prvi model daleko prihvatljiviji od postojeeg. Drugi model ulaganja - gospodarstvo zadrava 150 proizvodnih zajednica i 50 pomonih. Od ukupnog broja proizvodnih zajednica sa 100 proizvodnih zajednica se prelazi na selei nain pelarenja kod kojeg, prema podacima dobivenim od anketiranih seleih pelara, proizvodnja meda prosjeno iznosi 60 kilograma po konici. Osim proizvodnje meda uvodi se proizvodnja matine mlijei na prozvodnim zajednicama na stacionarnom pelinjaku, a propolisa i pelinjeg praha na svim proizvodnim zajednicama. Za ovaj model ulaganja bile bi nam potrebne mree za propolis, vanjski hvatai cvjetnog praha, set pribora za proizvodnju matine mlijei, te kamion sa kontejnerima ili teglja sa prikolicom.
Tablica 5. EKONOMSKE VRIJEDNOSTI I POKAZATELIJ PREPORUENOG MODELA II Table 5. ECONOMIC VALUES AND INDICATORS RECOMMENDED MODEL II Pokazatelji/Indicators Vrijednost osn. sredstava/ Value of fixed assets Trokovi/Costs Prihodi/Incomes Brutto dohodak/Gross income Dobitak prije poreza/Profit before tax Broj konica/ Number of hives Dobit po konici/Profit per hive Ekonominost/Production efficiency Proizvodnost vrijednosna/ Weighted productivity RentabilnostProfitability Izvor: Petrovi I. (2009), diplomski rad Source: Petrovi I. (2009), thesis Ukupno/Total 285.020 104.725 176.102 123.877 71.377 200 356,88 1,68 50,31 25,04%

Ulaganja u drugi model proizvodnje iznosila bi 119.020 kuna. Investicijska sredstva bila bi osigurana iz prodaje proizvodnih i pomonih zajednica te djelomino iz dobiti prethodnih godina. Usporedbom dobiti po konici iz ovog modela koja je iznosila 356,88 kuna i dobiti na promatranom gospodarstvu od 16,46 kune vidljivo je da je drugi
STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

293

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

model daleko prihvatljiviji od promatranog gospodarstva, no isto tako i od prvog modela na kojem smo prikazali dobit od 201,22 kune po konici. Prodajne cijene realno bi mogle biti i znatno vie ako bi se sva proizvedena koliina svih proizvoda prodala na kunom pragu. S poveanjem proizvodnje meda po konici zbog seleeg naina pelarenja cijena kotanja kilograma iznosi samo 10,20 kuna, a prodajna cijena ostaje 17,81 kunu, te je ostvaren znaajno poveani prihod prodajom meda. Zakljuci Prema ekonomskoj analizi 6-godinje pelarske proizvodnje na gospodarstvu utvrena je prosjena proizvodnja meda od 18,4 kg po konici, s godinjim odstupanjima od 11,12 kg do 26,78 kg. U strukturi trokova ukupni promjenjivi trokovi po konici variraju od 202,48 kn u 2006. godini do 255,62 kn u 2003. godini, odnosno u prosjeku su iznosili 223,44 kune po konici, dok su ukupni fiksni trokovi varirali od 62,95 kn/konici (2007.) do 94,48 kn/konici (2004.), odnosno prosjeno su iznosili 81,81 kn. Na promatranom gospodarstvu prihod po konici se kretao od 205,80 do 505,27 kuna a prosjeno iznosi 322 kune. Iz toga proizlazi da je ostvarena prosjena dobit prije oporezivanja od 16,46 kuna po konici, odnosno kretala se od -78,39 do 160,95 kuna. Iako je i ovaj prosjeni dobitak izrazito mali, on bi bio i sa negativnim predznakom ukoliko bismo iz dobiti iskljuili premije poticaja. Ekonominost proizvodnje na promatranom gospodarstvu je vrlo niska i samo u dvije godine prelazi znaajnije preko 1,00 (2003. i 2007. godine). U 2005. i 2008. godini ukupna ekonominost je znaajno ispod 1,00. Prosjena ekonominost u promatranom razdoblju je 1,05 to predstavlja samu granicu ekonominost pelarske proizvodnje na promatranom gospodarstvu. Prosjena naturalna proizvodnost je 1,62 kg/satu, uz odstupanja od 0,97 kg/satu (2005.) do 2,57 kg/satu (2007.), to se ujedno i poklapa sa najmanjom, odnosno najveom godinjom proizvodnjom. Vrijednosna proizvodnost se u promatranom razdoblju kretala od 16,61 kn/satu (2005.) do 41,53 kn/satu (2003.), odnosno prosjeno 28,04 kuna po satu. U promatranom razdoblju zadovoljavajua rentabilnost ostvarena je samo 2003. godine (16,28%) dok je u ostalim godinama rentabilnost bila manja od kamate na oroene depozite, a u 2005. i 2008.godini bila je i negativna (-8,41% i -9,96%). U promatranom razdoblju prosjek je 1,50%. Prema tome stacionarnim nainom pelarenja u ovom gospodarstvu nije mogue ostvariti stabilnost ekonominog i rentabilnog poslovanja. 294
STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

Prvi predloeni model ulaganja koji proiruje asortiman pelinjih proizvoda ostvario bi dobit po konici od 201,22 kn, ekonominost 1,42, vrijednosnu proizvodnost od 38,92 kn/satu, te rentabilnost 15,37%, to je u usporedbi s promatranim gospodarstvom daleko povoljnije. Drugi predloeni model koji dio proizvodnje prebacuje na selei tip pelarenja ostvario bi dobit po konici od 356,88 kn, ekonominost 1,68, vrijednosnu proizvodnost od 50,31 kn/satu, te rentabilnost 25,04%, te je po dobivenim pokazateljima prihvatljiviji i od prvog modela te ga stoga moemo preporuiti za budunost kako ovom tako i drugim sadanjim i buduim gospodarstvima..
LITERATURA 1. B a r l o v i , N . (2007): Ocjena ekonomske efikasnosti pelarske proizvodnje u Hrvatskoj. Magistarski rad, Ekonomski fakultet u Zagrebu. C v i t k o v i , D . (2007): Gospodarstvena obiljeja pelarstva u Hrvatskoj. Disertacija, Veterinarski fakultet u Zagrebu. G r g i Z . (2003): Primjer ekonomske analize pelarske proizvodnje. Hrvatska pela 122 (1), str. 5 8. G r g i , Z . (2003): Pelarstvo i gospodarsko znaenje pelarstva u Hrvatskoj. Hrvatska pela, No. 10, str. 198. P e t r o v i , I . ( 2009): Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu, Diplomski rad, Agronomski fakultet u Zagrebu. P i d e k , A . (1987): Economics of Polish beekeeping. Pszczelarstwo, No. 78, str. 78. P u k a d i j a , Z . (2001): Tehnoloka i socioekonomska analiza pelarstva Republike Hrvatske. Magistarski rad. S k e j a , P . (2007): Ekonomika pelarske proizvodnje u obiteljskom gospodarstvu. Diplomski rad, Agronomski fakultet u Zagrebu. t e f a n i , I . , t e f a n i , E . , P u k a d i j a , Z . , K e z i , N . , G r g i , Z . (2004): Beekeeping in the republic of Croatia. Bee World. 85. 1; 19 - 21.

2.

3.

4.

5.

6. 7.

8.

9.

STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296

295

Z. Grgi i sur.: Ekonomska ocjena ulaganja u promijenjenu tehnologiju pelarenja u obiteljskom gospodarstvu

ECONOMIC EVALUATION OF INVESTMENT IN TECHNOLOGY CHANGED BEEKEEPING IN THE FAMILY FARMS Summary This study examined the economic and production characteristics of the beekeeping family farm, between years 2003-2008. The main sources of information are farm financial records, whose data were the basis for assessing the main economic success factors, assessing the justification of investment in the migration system of bee communities and increase of product range on the farm. Here are presented two models of investment in which one is stationary beekeeping while in the second model is required to switch to migrational beekeeping. Investment for the first model is 55,860 kunas, and for the second model is 119,020 kunas. Economic indicators show that a stationary beekeeping can not achieve favorable economic conditions, and the main reason is that the pasture conditions determine the production of honey per hive. Only migrational beekeeping influence the pasture conditions and thus produce an average of 60 kg of honey per hive.. Key words: economic indicators, stationary beekeeping, migrational beekeeping

Primljeno: 15.2.2010.

296

STOARSTVO 63:2009 (4) 287-296