DOSELJENJE HRVATA I ORGANIZACIJA DRAVE

ETNOGENEZA HRVATA. P ROBLEMI I GLEDITA

etnogeneza Hrvata proces formiranja i razvoja hrvatskog naroda slavenska teorija prvi je zastupa Franjo Raki Hrvati su narod slavenskog podrijetla i naselili su se zajedno s drugim Junim Slavenima (izvor: De administrando imperio, Konstantin VII. Porfirogenet) teorija o drutvenom dualizmu Vjekoslav Klaid pleme Hrvata se doselilo na ovaj prostor i podinilo otprije naseljene Slavene; Hrvati postali vladajudi sloj gotska teorija Hrvati su gotskog podrijetla, kao osvajai namedu svoju vlast Slavenima (dananji Hrvati slavenizirani Goti) (izvor: Povijest salonitanskih i splitskih biskupa Toma Arhiakon) iranska teorija Hrvati su iransko pleme koje je krenulo prema Europi gdje se slaveniziralo; Tanaiske ploe imena Horoathos i Horuathos opdeprihvadeno miljenje je da su Hrvati bili slavenskog podrijetla

SEOBE HRVATA U DANA NJU POSTOJBINU

Konstantin VII Porfirogenet O upravljanju carstvom govori o petorici brace i dvjema sestrama pod ijim su vodstvom Hrvati stigli na podruje Dalmacije doseljenje je trajalo vie godina Hrvati zatekli Avare i Slavene Avari i Slaveni ivjeli su u plemenskim savezima koji su priznavali avarski vlast avarski kaganat 626. g. avarski-slavenski poraz pod carigradskim zidinama slabe mod i snaga avarskog kaganata u to vrijeme dolaze Hrvati nakon dugotrajne borbe porazili su Avare i zavladali njihovom zemljom naselili su prostor izmeu Drave i obala Jadranskog mora gdje su naili na romanske i ilirske starosjedioce starosjedioci bjee u priobalne utvrde ili planinske krajeve stanovnitvo izbjeglo u brda de se pojaviti u nizinama u 14.st. pod imenom Vlasi

SUSRET HRVATA SA ZAP ADNOKRDANSKOM KULTU ROM

Hrvati su bili mnogoboci, tovali poganske kultove bogova u dodirima s krtenim starosjediocima, dio Hrvata prihvada krdanstvo 641. g. Misija opata Martina tadanji papa ivan IV. alje ga u Dalmaciju i Istru da otkupi zarobljene krdane Martin se vrada s modima svetaca stradalih tijekom progona krdana vijest o tome zabiljeio je Anastazije Bibliotekar (Liber pontificalis, 9. st)

POKRTENJE HRVATA
novopridoli Hrvati su bili mnogoboci neki su poeli prihvadati krdanstvo ved tijekom 7. st. 9. st. pokrtavanje meu Hrvatima franaki misionari i benediktinci donose zapadne kulturne utjecaje nadbiskupija u Splitu - najvede crkveno sredite (pod bizantskom vladu) u sukobima rimskog pape i carigradskog patrijarha splitski nadbiskup pristao uz

potonjeg ezdesetih godina 9. st. nastaje ninska biskupija Hrvati koji su ivjeli u junim sklavinijama bili su pogani Bazilije I. bizantski car odluio pokrstiti osvojena podruja pokrtavanje Hrvata zapoelo u 7., a dovreno tijekom 9. st.

HRVATSKA NEOVISNA I PRIZNATA EUROPSKA DRAVA

PRVE HRVATSKE KNEEV INE

sklavinije zemlje Slavena sklavinija Hrvatska od Labina do Cetine, u unutranjosti do Kupe (primorska Hrvatska) sklavinija Paganija (Neretvanska kneevina) na jugu od Cetine do Neretve Humsko knetvo i Travunija juno od Paganije knez na elu sklavinija zemlje podijeljene na upanije na elu kojih je stajao upan knez Ljudevit Posavski vladao u Donjoj Panoniji (sjedite u Sisku) 819. g. Ljudevit podigao ustanak protiv Franaka Franci neuspjeno pokuavaju uguiti Ljudevitov ustanak knez Borna (koji je stao uz Franke) napao Ljudevita kod rijeke Kupe Ljudevit je pobijedio; provalio u Borninu zemlju, ali je potuen Franci su pokorili saveznike, Ljudevit pobjegao kod Srba na prevaru je ubio jednog od njihovih knezova i preuzeo njegovu vlast obratio se za pomod Borninom ujaku Ljudemislu koji ga izdajniki ubija 823. g.

JAANJE HRVATSKE U V RIJEME PRVIH TRPIMIR OVIDA

hrvatski knezovi osamostaljuju svoju vlast knez Mislav 9. st. uspon Hrvatske zajedno s knezom Druakom suprotstavlja se Veneciji knez Trpimir (845. 864.) milodu bojom knez Hrvata osniva dinastije Trpimirovida samostalno poveo dva rata protiv naroda Grka (Bizanta) i Bugara Gottschalk benediktinac nazivao je Trpimira kraljem u Riinicama kraj Klisa podigao samostan (prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj) u njegovo se doba osniva i ninska biskupija knez Domagoj (864. 876.) Trpimirov nasljednik (ne i sin) franaki saveznik; istaknuo se u krdanskim borbama za Bari branio jadransku obalu od Mleana mleani ga nazivaju najgorim knezom Slavena Zdeslav (878. 879.) bizantski car Bazilije I. ga stavlja na vlast nakon Domagojeve smrti Hrvati diu bunu i na prijestolje dovode Branimira

KNEZ BRANIMIR I PAPA IVAN VIII.

knez Branimir (879. 892.) pismom obavijestio papu Ivana VIII. da je doao na prijestolje u uzvratnom pismu papa obavjetava Branimira da je blagoslovio njega, narod i dravu prvo meunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske gospodarski procvat, gradnja crkvenih zdanja obnavljanje starih, gradnja novih crkava ouvano pet kamenih natpisa s njegovim imenom najstariji kameni zapis hrvatskog imena ulomak iz opota kraj Benkovca Mutimir Trpimirov sin naslijedio Branimira u sukobima izmeu Bizanta i Bugarske Hrvati stali na stranu Bizanta

OBRAMBENI RATOVI S VENECIJOM

nakon Aachenskog mirovnog ugovora Venecija dobiva mogudnost trgovakog posrednitva izmeu istoka i zapada njihov trgovaki put vodi uzdu istone jadranske obale 887. g. pri pokuaju zauzimanja obale pogiba dud Petar Kandijano Venecija bila prisiljena pladati danak za slobodnu plovidbu

HRVATSKO KRALJEVSTVO U X. STOLJEDU

OBRAMBENI RATOVI I USPON HRVATSKE U DOBA TOMISLAVA

Tomislav (prije 914. nakon 925.) naslijedio vojno jaku zemlju irenje granica Maari unitili Donju Panoniju i ubili kneza Tomislav ih je doekivao i odbijao njihove napade o tom dogaaju govori Ljetopis popa Dukljanina Tomislav iri granice na velik dio bive Donjopanonske kneevine naslijedio sukob s Bugarima Simeon bugarski vladar poetkom 10. st. bio je najmodniji na balkanskom prostoru Srbi su se nali u tekom poloaju Tomislav prua utoite srpskom knezu pred bugarskom vojskom Simeon poslao vojsku na Hrvate

UJEDINJENJE HRVATSKIH ZEMALJA

Roman I. Lakapen bizantski car dodijelio Tomislavu titulu konzula i dao mu Dalmaciju na upravu Tomislav postao prvi hrvatski vladar koji je vladao podrujem od jadranske obale do Panonske nizine duboko u unutranjosti

HRVATSKA POSTAJE KRALJEVSTVO

vojni uspjesi podiu uspjeh kneza Tomislava rimski papa Ivan X. Tomislavu upuduje pismo 925. g. u kojem ga naziva kraljem Tomislav postao prvim kraljem Hrvatskog kraljevstva pitanje stvaranja jedinstvene metropolije u Hrvatskom kraljevstvu

CRKVENI SABORI U SPLITU

problem odabira glavnog crkvenog poglavara splitski, zadarski i ninski Biskup ukljuili su se u natjecanje 925. g. prvi crkveni sabor u Splitu odlueno da splitski nadbiskup treba postati vrhovnim crkvenim poglavarom ninski biskup Grgur se alio rimskom papi 928. g. drugi crkveni sabor u Splitu potvren primat splitskog nadbiskupa odlueno da se ukine ninska biskupija odluke o irenju krdanstva na slavenskom jeziku

HRVATSKA NAKON TOMISLAVA

Trpimir II. (928. 935.) i Kreimir I. (do 945.) Tomislavovi nasljednici dolazi do nesloge u kraljevskoj obitelji kralja Miroslava s prijestolja je zbacio Pribina (ban Like, Gacke i Krbave) na elo dovodi Miroslavova brata Mihajla Kreimira II. Hrvatska slabi, a Mleani to pokuavaju iskoristiti Mihajlo Kreimir ojaao vojnu snagu Hrvatske Stjepan Drislav Mihajlov sin obnovio odnose s Bizantom, bizantski car Bazilije II. mu je poslao kraljevsku krunu Drislav postao prvi okrunjeni kralj Hrvata (kralj Hrvatske i Dalmacije) kraljica Jelena Drislavova majka dala sagraditi crkve Sv. Marije i Stjepana (Solin) kasnije de u crkvi Sv. Marije biti pokopani hrvatski kraljevi Stjepan Drislav imao je tri sina Svetoslava Suronju, Kreimira III. i Gojslava izmeu tri sina dolazi do sukoba oko podjele vlasti

NOVI OBRAMBENI RATOVI S VENECIJOM

stanje rata i nesloge iskoritava mletaki dud Petar II. Orseolo 998. g. zaplovio niz istonu jadransku obalu s velikom mornaricom cilj je bio osvojiti gradove na obali dalmatinski se gradovi jedan po jedan predaju Veneciji do 1000. g. Venecija uspjela osvojiti cijelu dalmatinsku obalu i otoke Kreimir i Gojslav pokredu rat protiv Venecije uspjeli su vratiti samo dio gradova Stjepan Kreimirov sin ponovno osvojio ostale gradove, ime je propao mletaki pokuaj da se uvrste na istonoj jadranskoj obal

PROCVAT HRVATSKE U DOBA PETRA KREIMIRA I DMITRA Z VONIMIRA

PETAR KREIMIR IV. GOSPODARSKI RAZVOJ I USMJERENOST PREMA MORU

Petar Kreimir IV. naslijedio Stjepana na prijestolju poticao razvoj hrvatskih gradova na obali Nina, Biograda i ibenika okrunjen u Biogradu, tamo smjetena njegova prijestolnica teio dalmatinske gradove povezati s hrvatskom dravom uspio postati gospodar Dalmacije u jednoj ispravi Jadran naziva naim dalmatinskim morem

UJEDINJENA HRVATSKA

vlast Petra Kreimira IV. proegnula se i na srednjovjekovnu Slavoniju ban Dmitar Zvonimir vladao na podruju izmeu Save i Drave ban Gojko upravlja Likom, Gackom i Krbavom Petar Kreimir Hrvatskoj pripaja Neretvansku kneevinu (Paganiju) i dio Bosne

NOVI CRKVENI SABORI REFORMNI POKRET U HRVATSKOJ

Petar Kreimir se brine za irenje krdanstva i razvoj Crkve potpomagao gradnju benediktinskih samostana, darivao im zemlju i povlastice pokret za reformu Crkve 1060. g. sazvan crkvenis abor u Splitu raspravljalo se o upotrebi glagoljice i slavenskog jezika u Bojoj slubi sabor odluio da se obiaj dranja Boje slube na narodnom jeziku mora ukinuti odreeno da svedenici ne smiju nositi bradu niti se eniti biskupi Dalmacije i Hrvatske osudili nikolaitizam1 i simoniju2

OBRAMBENI RATOVI S BIZANTOM I NORMANIMA

hrvatsku obalu ugroavaju Normani iz june Italije 1074. g. normanska mornarica opsjela grad Rab razlog upada uplitanje Petra Kreimira u bizantske politike prilike (pomagao protubizantsku stranu, pa su ga Normani, bizantski saveznici, odluili napasti) u velikoj pomorskoj bitki hrvatska je mornarica poraena, a Petar Kreimir zaroblje

1 2

praksa enidbe svedenika trgovanje crkvenim stvarima

DOLAZAK KRALJA ZVONIMIRA

Dmitar Zvonimir (1075. 1089.) nasljednik Petra Kreimira IV. nametnuo se kao nasljednik zbog braka s ugarskom princezom Jelenom 1075. g. papa Grgur VII. poslao svog legata sa ezlom, maem i zastavom; Zvonimir okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu papa zauzvrat dobiva prisegu Zvonimirove vjernosti Zvonimir se kao papin vazal3 obvezao na pladanje godinjeg danka (200 dukata)

KRALJ ZVONIMIR I PAPA GRGUR VII.

Zvonimir je bio prisiljen zatraiti potvrdu vlasti od pape jer nije bio nasljedni vladar papina potvrda hrvatske vlasti znaila je potvrdu samostalnosti

OBILJEJA ZVONIMIR OVE VLADAVINE

Hrvatska ula u mirno razdoblje drutvenog i gospodarskog razvoja Zvonimir sjedite smjetio u Kninu potpomagao Crkvu, ali i glagoljae (Baanska ploa) Baanska ploa svjedoi da je kralj darovao glagoljakom samostanu Sv. Lucije u Bakoj zemlju sve je to dao uklesati ondanji opat4 Driha Zvonimir sudjelovao u ratu protiv Bizanta 1081. 1085. rat bitka kod Krfa na Zvonimirovoj strani Dubrovani, Venecija teko poraena legenda o Zvonimirovoj smrtii: Zvonimira su ubili njegovi podanici jer ih je htio voditi u kriarski rat; u asu smrti je prokleo Hrvate da nikad vie nemaju vladara svoje krvi Stjepan II. Zvonimirov nasljednik, umro nakon dvije godine

3 4

u feudalnom drutvu osoba koja od seniora dobiva zemlju, a zauzvrat je duna vojnu ili savjetodavnu slubu poglavar benediktinskog samostana

RAZVOJ KULTURE U DOBA NARODNIH VLADARA

GLAGOLJSKO PISMO I HRVATSKI JEZIK

od kraja 9. st. u Hrvatskoj se javlja pismenost na glagoljici tri sloja glagoljske kulturne batine: glagoljsko pismo (12. st. uglata glagoljica), slavensko bogosluje, ostavtina pisana glagoljicom najvaniji natpisi na glagoljici: Baanska ploa, Valunska ploa (Cres), Plominski i Grdoselski natpis (Istra) LATINSKI SLOJ HRVATSKE PISMENOSTI

Hrvati su rano prihvatili latinicu kao svoje pismo prvi dokumenti hrvatske povijesti pisani latinskim jezikom Trpimirova darovnica, pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru, pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu beneventana pismo nastalo u samostanskim skriptorijima na jugu Italije karolina pismo nastalo u epohi vladavine Karla Velikog najstariji evanelistari Splitski i Trogirski evanelistar kameni ostaci na latinskom jeziku najstariji zapisi imena hrvatskih vladara tri pisma srednjovjekovlja glagoljica, latinica, dirilica

BENEDIKTINSKI SAMOSTANI ARITA KULTURE. SAM OSTANSKI SKRIPTORIJI

skriptoriji uredi u benediktinskim samostanima u kojima su redovnici prepisivali knjige 852. g. samostan u Riinicama (Trpimir) pedesetak samostana izgraenih izmeu 10. i 11. st., vie u priobalju enski samostani samostan Sv. Marije u Zadru ikin asoslov, Vekenegin evanelistar

PREDROMANIKO GRADIT ELJSTVO

predromanika umjetniki i graditeljski sitl u zapadnoj Europi od 9. 11. st. franaki misionari i majstori donose predromaniki stil u Hrvatsku osnove umjetnosti kasne antike i bizantskog graditeljstva reljefna skulptura, ornamentalni ukrasi, grubo tesani kamen, svodno krovite, kupola, maleni prozorski otvori crkva Sv. Kria (Nin), Sv. Trojice (Split), Sv. Petra (Omi), Sv. Donat (Zadar) unutranjost ispunjena kamenim namjetajem, ivotinjskim i biljnim ornamentima od 11. st. uz ivotinjske i biljne motive polako se poinje javljati i ljudski lik rana romanika crkve bez svodova, bolje klesan kamen

DRUTVENI I GOSPODAR SKI RAZVOJ (XII. XV. ST.)

FEUDALIZAM: OBILJEJ A I STRUKTURA SREDNJ OVJEKOVNOG DRUTVA

seoske opdine osnova drutvenog ureenja ranosrednjovjekovne Europe zemlja je bila najveda vrijednost i osnova proizvodnje seljaci su bili slobodni nisu bili u stanju zatititi se od lokalnih bandi pali pod zatitu lokalnih vojnih voa kojima su zauzvrat davali svoju zemlju voe su seljacima vradali zemlju u zamjenu za radnu snagu i dio plodova slobodni seljaci postali su kmetovi5 drutvena piramida feudalnog drutva: vladar, plemstvo i svedenstvo, nie plemstvo i svedenstvo, graani, seljako stanovnitvo vladar je darivao ratnike zemljom (feudom6) na kojoj su ivjeli seljaci seniorsko-vazalni odnos vladar senior7, njegov podlonik vazal

ZEMLJA I LJUDI

vlastelinstvo gospodarev feud podijeljeno u dva dijela alodij8 dio gdje se nalazilo feudalevo sjedite selini dio razdijeljen na selita koja su kmetovi obraivali sami zajedniki posjed ume, panjaci, vode devetina prihoda davala se feudalcu, desetina Crkvi uskoro feudalci poinju traiti novac umjesto davanja u plodovima

5 6

podloni seljak u srednjovjekovnoj feudalnoj Europi ili leno zemljini posjed to ga je feudalac zemljoposjednik davao vazalu uz uvjete da on prema njemu izvrava

odreene obaveze
7 8

onaj koji ima svoje vazale dio vlastelinstva koji feudalac obrauje u vlastitoj reiji, tj. kmetovi taj dio obrauju za njega

10

POLJODJELSTVO, TRGOV INA I NOVARSTVO

11. st. demografski rast stanovnitva uzrokovan poboljanjem klimatskih uvjeta poboljanja u sustavu proizvodnje hrane uvodi se eljezni plug umjesto dvopoljnog sustava uvodi se tropoljni stanovnitvo zapadne Europe se polako giba prema slabo naseljenim podrujima na istoku vladari istonih drava su htjeli da se to vie ljudi naseli na njihovim podrujima kolonizacija istonih dijelova Europe pojava proizvodnih vikova seljaci prodavali viak uroda razdoblje bez provala nomadskih naroda kriarski ratovi pridonose razvoju trgovine povedana potreba za orujem dovodi do razvoja obrta novac se poeo ede kovati razvoj novarstva

SAJMOVI I RAZVOJ GRADOVA

11. st. dolazi do obnove gradova u srednjovjekovnoj Europi (Italija, Nizozemska) razvoj gradova potaknut razvojem trgovine Venecija i Genova luki gradovi koji odravaju prekomorsku trgovinu s Bizantom Firenca, Milano, Pisa gradovi u unutranjosti koji se nalaze na kriitima kopnenih putova Bruges (Belgija) trgovaka roba dolazila i kopnenim i rijenim putovima trgovina se odvija i na sajmovima na kojima su se susretali europski trgovci razvoj trgovine potie potrebu za novcem svaki grad je kovao svoj novac bankari na sajmovima mijenjali jednu vrstu novca za drugu

11

IVOT U GRADU. RAZVO J OBRTA I MANUFAKTURE

srednjovjekovni gradovi mali i opasani bedemima ulice uske i bez kanalizacije nehigijenski uvjeti izbijanje epidemija glavni trg upravne zgrade i crkva trgovanje slobodni gradovi uprava na elu s gradskim knezom (naelnikom) patriciji gradska vlastela puani ostali stanovnici grada, bave se trgovinom i obrtom obrtnici i trgovci su se udruili u cehove9 i gilde10 trgovci su uvali poslovne interese pred stranim obrtnicima i trgovcima u 13. st. gotovo svi gradovi u kojima se razvio obrt imali su cehove ceh ine majstori i naunici (djetidi i kalfe) svaki ceh imao vlastita pravila povedanom potranjom za proizvodima pojavila se potreba za veleobrtnikom proizvodnjom manufakture11 nastale na prostoru Nizozemske i Italije i trgovci se udruuju u gilde koje su bile modnije od cehova nisu bile vezane uz gradove Hanza sj. Njemaka jedna od najvedih trgovakih udruenja trgovci iz 90ak gradova s Lbeckom na elu

POJAVA SIROMAT VA

siromasi oni koji su liteni vlastitih dobara i sredstava za ivot, ovise o milostinji za siromane su se brinuli Crkva, bogati pojedinci i bratovtine imali su ulogu u obzoru krdanske civilizacije ostatak drutva je putem njih mogao ostvarivati dunost krdanske milosrdnosti

obrtnika udruga kojom srednjovjekovni obrtnici tite svoje interese i odravaju kvalitetu obrtnike proizvodnje trgovaka udruga kojom trgovci pojedinog grada tite interese vlastite trgovine oblik proizvodnje gdje postoji podjela rada jednog proizvoda na vie radnika

10 11

12

KRIARSKI RATOVI U S VIJETU I ODJECI U HRVATSKOJ

UZROCI KRIARSKIH RA TOVA I POZIV PAPE URBANA II.

Turci Selduci tursko-oguski narod iz ravnica sredinje Azije sredinom 11. st. zagospodarili dijelom islamskog svijeta preuzeli vlast u Bagdadskom kalifatu 1071. g. bitka kod Manzikerta (kraj Eufrata) Turci pobijedili bizantsku vojsku i preuzeli kontrolu nad Malom Azijom, Sirijom i Palestinom, zarobljen car Roman IV. ire islam i arapsku kulturu krdanski hodoasnici u Jeruzalem i Betlehem vie nisu mogli sigurno putovati bizantski car Aleksije Komnen se obrada papi za pomod 1095. g. Papa Urban II. na crkvenom saboru u Clermontu poziva krdane na osloboenje svetih mjesta u Palestini 1096. g. prvi borci za osloboenje kredu prema Palestini prozvani kriarima zbog znaka kria kojeg su priivali na svoju odjedu pravi razlozi kriarskih ratova demografski rast, potreba za novim prostorima, otvaranje novih trgovakih sredita, upoljavanje stanovnitva

OSAM KRIARSKIH RATOVA

1096. g. prvi kriari doli do Carigrada skupine seljaka, lutalica i bezemljaa predvoene Petrom Pustinjakom slabo naoruani, bivaju ubrzo potueni 1097. g. viteka vojska stie u Carigrad 1099. g. kriari osvajaju Jeruzalem, ine pokolj nad islamskim stanovnitvom oivljena ideja svetog rata dihada Jeruzalemsko kraljevstvo, grofovije Edesu i Tripoli, kneevina Antiohiju 1147. g. drugi kriarski rat nakon pada grofovije Edesa rat predvode njemaki car Konrad III. i francuski kralj Luj VII. kriari pljakanjem uspjeli okrenuti Bizant protiv sebe 1187. g. sultan Saladin osvojio Jeruzalem Fridrik I. Barbarosa, Rikard Lavljeg Srca i Filip II. August predvode 3. kriarski rat 1192. g. Rikard potpisuje mir sa Saladinom, Jeruzalem ostaje u islamskim rukama 1202. g. etvrti kriarski pohod kriari na poziv pape Inocenta III. kredu u osvajanje Egipta, no ne dolaze do tamo Venecija iskoristila kriare za osvajanje grada Zadra (1202. g.) kriari potom opsjedaju Carigrad 1204. g. osnovano Latinsko Carstvo uspon maloazijskih Turaka Osmanlija 1212. 1215. djeji kriarski rat smatralo se da de bezgrena djeca uspjeti osvojiti ono to kriari nisu pohod zavrio prodajom u roblje i pogibijom 1217. 1221. peti kriarski rat vojvoda Leopold Austrijski i hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. 1228. esti kriarski rat krdanima vradeni Betlehem, Nazaret i Jeruzalem Luj IX. Sveti pokrenuo sljededa dva rata, prvi protiv Egipta, drugi protiv Tunisa 1291. - pad posljednje kriarske utvrde u Akki (Palestina) kraj kriarskih pohoda

13

POSLJEDICE KRIARSKI H RATOVA

u vojnom smislu kriarski su ratovi bili potpuni neuspjeh osnivanje kriarskih dravica u Svetoj zemlji omoguduje Europi da bolje upozna islamsku kulturu 12. st. trgovina luksuznom robom s Istoka Venecija i Genova zarauju na trgovini i prijevozom hodoasnika u Svetu zemlju nove poljoprivredne kulture marelica, ria, lubenica, limun

OSNIVANJE DUHOVNO- VITEKIH REDOVA

razvoj viteke kulture u Europi ivanovci vitezovi Sv. Ivana (malteki vitezovi) zaetnik Gerard iz Amalfija sagradio hospital za bolesne i nemodne hodoasnike templari siromani Kristovi vitezovi danas vie ne postoje 1119. g. osniva je Hugues de Payns ime dobili po mjestu gdje se nalazila njihova zgrada (na mjestu hrama templuma) teutonci red njemakih vitezova lanovi redova bili meusobno povezani zavjetom vitezi titonoe (ratnici), brada pomodnici (brinuli za bolesne), svedenici duhovnici nakon to su na Istoku izgubili posjede, povlae se u Europu i osnivaju bolnice postali jedni od prvih bankara Europe zahvaljujudi bogatsvu nakupljenom na Istoku

HRVATSKA I KRIARI

kriarski putovi prema Svetoj zemlji vodili kroz hrvatska podruja Rajmund dAguiles Knjiga o putu u Jeruzalem putopis prvog kriarskog rata grof Villehardouin i Robert de Clery ostavili zapise o naoj obali kriarski redovi imali posjede na prostoru srednjovjekovne hrvatske drave u sukobu s Mongolima (Tatarima) templari imaju znaajnu ulogu nakon njihova ukidanja, templarski posjedi prelaze u ruke ivanovaca

14

BIZANT I BALKANSKE ZEMLJE. VENECIJA OD XI. DO XV. ST.

SAMUILOVO CARSTVO

X. st. Bizant uz pomod saveznika otklonio bugarsku opasnost 976. g. - iz ustanka protiv bizantske vlasti izniklo novo carstvo car Samuilo na elu Prespa prijestolnica, kasnije prebaena u Ohrid Bazilije II. posvetio se balkanskim prilikama 1014. g. bitka kod Belasice Samuilova vojska potuena, Bizant zagospodario Balkanom

USPON I PAD DINASTIJE KOMNENA

u Bizantu dolazi do unutarnjih sukoba izmeu vojne aristokracije i inovnika vladari makedonske dinastije su pokuavali zatititi slobodnog seljaka XI. st. uvoenje pronija12 ozakonilo postojede stanje nakon smrti Bazilija II. Bizant zapada u krizu Aleksij I. Komnen okonao krizno stanje osnovao dinastiju Komnena reorganizirao vojnu i dravnu upravu s novom vojnom silom zaratio s Normanima u junoj Italiji, Peenezima, Rakom zatraivi pomod Zapada protiv Selduka postaje inicijator prvog kriarskog rata Emanuel Komnen uvrstio bizantsku vlast na Balkanu obnovio tenje za obnovom Rimskog Carstva napao hrvatsko-ugarsku dravu Stjepan III. bio prisiljen prepustiti dio Hrvatske juno od rijeke Krke, Bosnu, Srijem i Dalmaciju nakon Emanuelove smrti, rast Bizanta naglo je splasnuo Andronik Komnen pokuao pruiti podrku slobodnim seljacima zavjerenikim planom Andronik svrgnuz s vlasti

LATINSKO CARSTVO

1204. g. kriari opljakali Carigrad kraj Bizantskog Carstva nakon ruenja BC, kriari osnivaju svoje drave: Latinsko Carstvo, Solunsko Kraljevstvo, Atensko-tebansko vojvodstvo i Ahajsku kneevinu 1261. g. nikejski car Mihajlo Paleolog uz pomod Genove uspostavlja Bizantsko Carstvo

12

zemlja dana u leno vojnicima ili duhovnicima da se njome izdravaju

15

SREDNJOVJEKOVNA BUGA RSKA DRAVA

1185. g. brada Petar i Asen podiu ustanak protiv Bizanta uz pomod rakog upana Stefana Nemanje i Kumana Bugari izborili neovisnost u Trnovu stvorena bugarska arhiepiskopija13 Asen primio carsku krunu uspostavljeno Drugo bugarsko carstvo tijekom vladavine Kalojana Bugarska se iri na tetu Bizanta Kalojan eli ojaati carski naslov, pa trai carsku krunu od pape Bugarska postaje najmodnija drava na Balkanu za vrijeme vladavine Ivana Asena II. Bugarska dodatno ojaala pokuao osvojiti Carigrad, ali bezuspjeno

RAKA (SRBIJ A)

veliki upan Stefan Nemanja uspostavio samostalnu dravu Stefan Nemanjid zatraio naslov kralja od rimskog pape 1217. g. papa odobrava Nemanjin mlai sin Sava dobio naslov vrhovnog poglavara Srpske pravoslavne crkve Duan najznaajniji srpski srednjovjekovni vladar zauzeo gotovo sve bizantske pokrajine na Balkanskom poluotoku 1346. g. proglaava se carem Srba i Grka srpska pravoslavna crkva dobila patrijarha Nemanjid uvodi feudalni sustav nakon Duanove smrti Srbija se nala u rasulu zbog feudalne anarhije 1371. g. Turci oprazili srpske feudalcce Ugljeu i Vukaina Mrnjavevida nakon bitke na Kosovu polju Srbija postala trajno ovisna o Osmanlijama

VLAKA I MOLDAVIJA

kneevina Vlaka formirana krajem 13. st. na podruju dananje Rumunjske osnovao ju je Ivan Besaraba nakon smrti vojvode Mira Vlaka pada pod tursku vlast Moldavska kneevina nastaje sredinom 14. st. nakon smrti vojvode Stjepana Velikog i Moldavija pada pod osmansku vlast

13

nadbiskupija u pravoslavnim crkvama

16

VENECIJA GRAD NA LAGUNAMA. OD BIZANTSKE PROVINCIJE DO SAMOSTALNE DRAVE

Veneciju su u doba seobe naroda osnovale izbjeglice ime dobila prema plemenu Veneta 7. st. osnovan venecijanski dukat na elu je stajao dud, u upravi tribuni 9. st. Veneciju osvajaju Franci 812. g. Aachenski mir vradena Bizantu Venecija postaje glavni posrednik u trgovini izmeu Istoka i Zapada 10. st. ovladali nekim gradovima na hrvatskoj obali 12. st. Venecija jaa Republika Sv. Marka patriciji (bogate obitelji) imali svu vlast Veliko vijede najvii zakonodavni organ Malo vijede izvrna vlast dud i savjetnici Vijede etrdesetorice organ sudske vlasti Vijede umoljenih vodi vanjske poslove Vijede desetorice brine o sigurnosti drave

SUKOB S GENEVOM

Venecija se zbog trgovakih interesa nalazi u sukobu sa slinim trgovakim republikama 1257. 1381. ratovi izmeu Venecije i Genove 1298. g. bitka kod Korule Genova porazila mletaku mornaricu 1381. g. mir u Torinu Mletaka Republika osigurala prevlast nad Genevom

17

ZEMLJE EUROPSKOG ZAPADA I SREDOZEMLJA

USPOSTAVA USTAVNE VLADAVINE U ENGLESKOJ

princ Vilim postao kraljem Engleske nakon pobjede kod Hastingsa Henrik I. njegov nasljednik podupire razvoj gradova i trgovine Henrik II. (Plantagenet) uveo red u sudski sustav, ojaao kraljevsku vlast najmodniji europski vladar u svoje vrijeme Rikard I. Henrikov sin i nasljednik dobio nadimak Lavlje Srce Ivan Bez Zemlje Rikardov nasljednik izgubio sve posjede u Francuskoj 1215. g. Velika povelja sloboda temelj engleskog ustavnog prava prema povelji kralj je sam sebi ograniio vlast izabrano 25 velikaa koji nadziru kralja u izvravanju odluka povelje Henrik III. Ivanov nasljednik vijede dvadesetpetorice poinje se nazivati parlamentom Oxfordski statuti kralj obvezan sazvati parlamentu tri puta godinje Simon Montford predvodi pobunu protiv Henrika III. nakon zarobljavanja kralja, u parlament ulaze velikai, crkveni dostojanstvenici, po dva viteza iz svake grofovije i dva zastupnika svakog grada 14. st. dioba parlamenta na Gornji dom (visoko plemstvo, crkveni dostojanstvenici) i Donji dom (predstavnici grofovija i gradova)

FRANCUSKA OD 12. DO SREDINE 14. ST.

10. st. dinastija Capet 11. st. razdoblje feudalne anarhije 12. st. Luj IV. Debeli zaratio s njemakim carem Henrikom V. i engleskim kraljem Henrikom II. Filip II. August engleskim kraljevima preoteo velik dio posjeda u Francuskoj 1259. g. mir u Parizu Luj IX. Sveti okonao ratove s Engleskom proveo reforme u sudstvu uvevi kraljevski sud Filip IV. Lijepi vrhunac kraljevske dinastij Capet lomio je mod velikaa, ukidao samostalnost vazala Veliko vijede dravni poslovi Vrhovni sud sudska pitanja dvorska sluba financije 1302. g. Filip bio prisiljen sazvati dravne stalee (svedenstvo, plemstvo, graani) dravni stalei postaju savjetodavno tijelo koje raspravlja o dravnim poslovima Filip utamniio papu Bonifacija VIII. koji nakon oslobaanja umire Klement V. - novi papa (nadbiskup iz Bordeauxa) avignonsko ropstvo papa seli iz Rima u Avignon Filip se zaduio kod templarskog reda uspio je unititi red uz pomod Klementa V.

18

ENGLESKA I FRANCUSKA U STOGODINJEM RATU (1337. 1453.)

1328. g. tredi sin Filipa Lijepog umire bez izravnog mukog potomka na vlast dolazi Filip VI. Valois 1337. g. Edvard III. objavljuje pretenzije na francusko prijestolje razlog rata pokrajina Flandrija (obrt i suknarska manufaktura) rat se vodio u nekoliko faza 1. faza (do 1360. g.) Englezi uspjeli osvojiti znaajne dijelove Francuske 2. faza (do 1380. g.) Karlo V. Mudri gotovo u potpunosti istisnuo Engleze 3. faza (do 1415. g.) bitka kod Azincourta Englezi osvojili znaajan dio Francuske Jeanne dArc razbila englesku opsadu Orleansa u bitki kod Compiegnea uhvadena na prevaru i predana Englezima koji su je spalili 4. faza (do 1453. g.) Francuzi uspjeli istjerati Engleze za vladavine Karla VII. 1453. g. Francuska pobjeda kod Castillona 1348. g. epidemija kuge (crna smrt) u Engleskoj i Francuskoj izbijaju ustanci seljaka (akerije) izmjena vladajude dinastije u Engleskoj na vlast dolazi dinastija Lancaster Rat rua plemidki sukob izmeu obitelji Lancaster i York 1485. g. sukob zavrio dolaskom na vlast Henrika VII. iz dinastije Tudor

PIRENEJSKI POLUOTOK

rekonkvista borba za osloboenje od vlasti Arapa (Maura) 1035. g. raspad ordopskog kalifata nastaje vie arapskih dravica (emirata) do 13. st. se formiralo vie manjih krdanskih drava Kraljevstvo Aragon postaje modna pomorska drava Kraljevstvo Kastilja Kraljevstvo Portugal Lisbon vano trgovako sredite brakom izmeu Ferdinanda Aragonskog i Izabele od Kastilje ujedinjena su kraljevstva Aragon i Kastilja stvoreno Kraljevstvo panjolske 1481. g. panjolska zaratila s maurskom dravom Granadom 1492. g. Granada poraena protjerani muslimani i idovi

APENINSKI POLUOTOK

Papinska Drava, Mletaka Republika, Kraljevstvo Dviju Sicilija kontodjeri14 stoje na elu profesionalnih vojnih trupa Firenza obrt, trgovina, proizvodnja sukna 15. st. za vlast se izborila bankarska obitelj Medici Cosimo Medici Stariji najpoznatiji predstavnik Medici ulau velike svote u razvoj znanosti i umjetnosti Fridrih II. Hohenstaufovac vladar Dviju Sicilija gradovi Apeninskog poluotoka najbogatiji i kulturno najrazvijeniji dijelovi Europe humanizam15, renesansa16

14 15 16

voa najamnih druina vojske u Italiji od 14. do 16. st. novi pogled na ivot i svijet u kojem je sredite zanimanja ovjek preporod umjetnosti pod utjecajem humanizma

19

ZAPADNOSLAVENSKE I I STONOSLAVENSKE ZEML JE

USPON EKE

10. st. nastaje drava eha dinastija Pemislovidi pod utjecajem njemakih careva Otokar I., Vaclav I. i Otokar II. postupno ire svoju vlast Otokar II. pripojio Austriju, tajersku, Koruku i Kranjsku kandidirao se za njemakog cara, izabran Rudolf Habsburgovac sukob ekog kralja i njemakog cara 1278. g. eki kralj poginuo 1306. g. dinastija Luksemburg stupa na eko prijestolje Karlo IV. njemaki car naslijedio brata Ivana na prijestolju eke kulturni i gospodarski procvat, razvoj rudarstva i trgovine, pivovara, manufaktura stakla i sukna Prag postaje sjeditem Svetog Rimskog Carstva Njemakog Naroda razvoj znanosti sveuilite, praka nadbiskupija

HUSITSKI RATOVI

Jan Hus profesor prakog sveuilita na elu otpora eha zalagao se za reformu Crkve, javno osuivao indulgenciju 1415. g. Hus pozvan da na crkvenom saboru u Konstanzi obrazloi svoje stavove njegovo uenje osueno kao heretiko, Hus spaljen kao heretik 1419. 1433. vojni ustanci eha husitski ratovi usmjereni protiv Nijemaca i njemakog svedenstva taboridani

RATOVI POLJAKA S TEU TONSKIM VITEKIM RED OM

feudalna anarhija nakon vladavine Boleslava III. Krivoustog upadi nekrtenih Prusa na poljska podruja poljski velika Konrad od Mazovije se za pomod obrada metru Teutonaca teutonci su se osigurali kod cara i pape kako bi dobili pravo na osvajanja podruja Pomeranije Poljacima su zaprijeili izlaz na Baltik 1241. g. - na jugu Poljske se pojavljuju Mongoli (Tatari) cijelo 13. i 14. st. obiljeeni borbama Poljaka protiv teutonaca i Brandenburke kneevine 15. st. Poljaci biraju ekog kralja za svog kralja, no nakon njegove smrti, raspada se poljsko-eki savez

20

POLJSKA U 14. ST.

Vladislav I. Lokietek osnovao sveuilite u Krakovu Kazimir III. Veliki Poljska jaa na gospodarskom i politikom polju Kodifikacija poljskog prava, osnivanje Kraljevskog vrhovnog suda Kazimirovom smrdu izumrla je dinastija Pjastovida Ludovik I. Veliki hrvatsko-ugarski kralj iz dinastije Anuvinaca dolazi na prijestolje

POLJSKO LITAVSKA UNIJA

savez s Litvom obrana od napada Teutonaca Kazimir IV. sazvao Sejm (dravni sabor) 1466. g. mir u Tournju teutoncima oduzima Pomeraniju jahta ima odluujudu ulogu u trgovini itom

RUSKA SREDNJOVJEKOVN A DRAVA. MOSKOVSKA KNEEVINA I CARSTVO.

Aleksandar Jaroslavid Nevski uspon Novgorodske kneevine uspon Moskve kao trgovakog i kulturnog sredita tijekom 14. st. Moskovska kneevina plada danak mongolskom kanu Zlatne Horde Dmitrij Donski izravno se odupire mongolskom vrhu 1380. g. bitka na Kulikovu polju pobjeda Rusa nad Mongolima Ivan III. Vasiljevi proirio granice drave do Urala Ivan IV. Grozni istjerao Mongole iz Polvoja, nastavio ih goniti iza Urala proirio ruske granice na azijski kontinent 1547. g. proglaava se carem samodravlje duma imala samo savjetodavnu uslugu zemskij sobor dvodomno tijelo predstavnika plemstva i elite

21

USPON OSMANSKOG CARS TVA. OSVAJAKI RATOV I (14. 16. ST.)

POSTANAK OSMANSKE DR AVE

Turci Osmanlije graniari u slubi Selduka na maloazijskim obalama Crnog mora 13. st. Osmanlije pod vodstvom emira Osmana osnivaju samostalnu dravu Osman gazija borac za islamsku vjeru prije osamostaljenja priznavaju vlast Bizanta koji ih je esto koristio kao najamnike

OSMANSKA OSVAJANJA (14. 15. ST.)

Orhan Osmanov nasljednik uetverostruuje podruje osmanske drave Osmanlije dolaze na europsko kopno pomaudi caru Ivanu Kantakuzenu 1354. g. Orhan osvaja Angoru (Ankara), proglaava se samostalnim sultanom Murat I. Orhanov nasljednik nastavio osvajanja na Balkanu Bizantu namedu godinji danak osvajaju podruje dananje Makedonije i Bugarsku Srbija postala trajno ovisna o Osmanskom Carstvu 1396. g. - savez europskih viteza pokuao kod Nikopolja izbaciti Osmanlije iz Europe poraz krdanske vojske, uvrdivanje Osmanlija na europskom kontinentu Timur Lenk mongolski voa porazili osmansku vojsku kod Angore, sultan Bajazid I. zarobljen Ivan Hunjadi i Gjergj Kastriotid-Skenderbeg istaknuli se u protuturskim borbama papa Pio II. stvara protutursku koaliciju 1444. g. bitka kod Varne poraz krdanske vojske pogiba hrvatsko-ugarski kralj Vladislav I.

OSVAJANJA MEHMEDA II . OSVAJAA I SULEJMANA II. VELIANSTVENO G

1453. g. Carigrad pada u osmanlijske ruke; nestanak Bizantskog carstva Mehmed II. preimenovao Carigrad u Istanbul 1463. g. Osmanlije osvajaju Bosansko kraljevstvo, uskoro i Albaniju i Hercegovinu Selim I. osmanski vladar uzima titulu kalifa Sulejman II. Velianstveni vrhunac modi Osmanskog Carstva 1526. g. bitka na Mohakom polju poraz ugarsko-hrvatske vojske

22

ORGANIZACIJA VOJSKE I DRAVNA UPRAVA

spahije konjanici dobivali zemljine posjede (spahiluke) za obavljanje vojne slube janjiari pjeatvo (elitne jedinice) za slubu bili pladani novcem akindije lake konjice jurinika teokratska drava sa sultanom na elu sultan apsolutna vlast nad zemljom i podanicima pravni ustroj podreen erijatu (skupu muslimanskih vjerskih odredbi) veliki vezir divan (dravno vijede) carstvo bilo podijeljeno na paaluke kojima su upravljali pae (beglerbegovi)

OSMANSKI TIMARSKI SUSTAV

timar zemljine nadarbine koje je sultan dijelio vojnicima (osmanski oblik feudalizma) zijamet veliki timari raja seljako stanovnitvo koje je radilo na spahilucima i zijametima itluk selite kojeg je svaki seljak dobivao hara osobni porez kuluk radna renta

23

RELIGIOZNO-SOCIJALNI POKRETI NA KRDANSKOM ZAPADU

STRUKTURA SREDNJOVJE KOVNOG DRUTVA I CRK VENA STREMLJENJA

srednjovjekovno drutvo: seljatvo, svedenstvo, vitezovi (plemidi), trgovci/obrtnici pojavljuje se masa siromanih na rubu egzistencije politika rascjepkanost na europskom prostoru esti ratovi jaanje crkve jedina snaga koja povezuje srednjovjekovni svijet vjerski pokreti zbog velike materijalne modi i ugleda Crkve pripadnici pokreta su se sukobljavali s Crkvenim dogmama, pa su prozivani hereticima

KATARSKO- DUALISTIKA KRIVOVJE RJA

katarstvo heretiko uenje uenje o borbi dobra i zla (svjetla i tame) u materijalnom svijetu pristae: patareni (Italija), albigenzi (Francuska), Crkva bosanska valdenzi doli u sukob s Crkvom jer su odbacili crkvenu hijerarhiju papa ih prokleo i pokrenuo kriarski rat protiv njih papa Inocent III. poeo pozivati na kriarski rat protiv dualista kasnije djelovanje inkvizicije ih je postupno iskorijenilo

INKVIZICIJA: BISKUPS KA, RIMSKA I PANJOL SKA

biskupska inkvizicija utemeljena 1184. g. trebala se boriti protiv irenja krivovjersja 1215. g. etvrti lateranski crkveni sabor zahtijevano da se biskupima dopusti suenje hereticima 1232. g. za vrijeme pape Grgura IX. odreeno da rimski biskup imenuje svoje posebne povjerenike uspostavljena rimska inkvizicija inkvizitorima doputena uporaba torture u postupku ispitivanja osumnjienika heretici gotovo redovito spaljivani na lomai 15. st. Crkva odobrila djelovanje sedmorice inkvizitora na Pirenejskom poluotoku panjolska inkvizicija na elu s tomasom Torquemadom progoni heretike, idove i Maure

RTVE INKVIZICIJE

odnos inkvizitora i okrivljenika u poetku bio tolerantniji 14. st. irenje kruga potencijalnih okrivljenika na vjetice i vraare sustav inkvizicije postaje stroi kasnije se, s pojavom tiska, inkvizicija bavi i napisanim djelima nerijetko dolazilo do lanih optubi jer je esto nuena nagrada za ukazivanje na postojanje hereze

24

ODJECI U HRVATSKOJ

1259. g. najstariji podatak o njihovu djelovanju prvo sjedite inkvizicije - Zadar Pavao Dalmatinac prvi inkvizitor Andrija Dalmatinac procesuirao heretike u Skradinu

25

KULTURNA BATINA OD XI. DO X V. STOLJEDA. ULOGA REDOVNITVA.

RAZVITAK ZNANSTVENE MISLI U SREDNJOVJEKOVLJU

rani srednji vijek obiljeem nepismenodu pismenost se njegovala u samostanima sedam slobodnih vjetina: trivij (gramatika, retorika, logika), kvadrivij (algebra, geometrija, astronomija, glazba) sva nastava bila na latinskom; Sveto pismo osnova znanja prevoenja znanstvenih djela helenistike i arapske kulture sveuilita 11. i 12. st. studium generale zajednice profesora i studenata koji su se udruivali radi zatite vlastitih interesa 13. st. sveuilita se dijele na fakultete 1088. g. najstarije sveuilite (Bologna) skolastika spoj filozofije i teologije Bonaventura, Toma Akvinski - najpoznatiji skolastiki mislioci

KULTURNO-PROSVJETNA ULOGA RED OVNITVA. BEN EDIKTINCI, DOMINIKANCI I FRANJEVCI.

redovniki samostani prve kole u srednjovjekovnoj Europi benediktinci 6. st. Benedikt iz Nursije organizirao redovniku zajednicu samostanski ivot ivot bez obitelji; svi redovnici su brada osnovno pravilo ivota: ora et labora (molitva i rad) prepisivanje starih kodeksa ostala sauvana brojna antika djela 12. st. novi crkveni redovi kojima su ideal siromatvo i redovnika strogost cisterciti Burgundija premonstratenci misionarski rad 12. st. duhovno-viteki redovi 13. st. prosjaki redovi dominikanci i franjevci prosjaki redovi preuzimaju ulogu zatitnika siromanih Dominik de Guzman osniva dominikanskog reda odricanje od posjeda i beneficija Ivan Franjo bernandone (Franjo Asiki) osniva franjevaca jednostavnost i skromnost redovnika

26

UMJETNOST, KNJIEVNO ST I GLAZBA U DOBA ROMANIKE I GOTIKE

romanika 11. st. graevine podizane od pravilno klesanog kamena; mali prozori na masivnim zidovima svod krinog ili bavastog oblika kiparski motivi biblijske tematike freske gotika: 12., 13. i 14. st. Francuska graevine se uzdiu u vis na vitkim stupovima vitki iljasti kut vedi prozorski otvori vitraji slike vie nemaju ploni karakter knjievnost, glazba, dramska umjetnost viteka kultura trubaduri (minezengeri) lirika ljubavne, pastoralne ili herojske tematike roman prozna knjievnost u Francuskoj (12. st.) dramska umjetnost

BIZANTSKA KULTURA

pravo, retorika, filozofija, medicina knjievnost: vjerski sadraji, anali i povijesti filozofski i pustolovni romani, enciklopedije i zbornici Justinijanov kodeks (Codex juris civilis) bizantski stil ujedinjava graditeljske oblike grke i rimske umjetnosti kupole polukuglasta oblika unutranjost ispunjena raskonim ukrasima podovi i zidovi oslikani mozaicima San Vitale (Ravenna), Sv. Sofija (Istanbul), Sv. Marko (Venecija), Eufrazijeva bazilika (Pore) kalueri svedenici zadueni za slikarstvo rezbarije u bjelokosti i drvetu filigransko zlatarstvo

27

HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU (13. 16. ST.) DINASTIKE PROMJENE DOLAZAK ARPADOVIDA ( 1102. 1301.)
UNUTARNJE BORBE I DO LAZAK ARPADOVIDA U H RVATSKU

Stjepan II. vladao 2 godine; posljednji Trpimirovid plemstvo eli na hrvatsko prijestolje dovesti Ladislava Arpadovida Petar Snaid nekadani Zvonimirov ban smatrao da ima pravo na prijestolje Hrvatska ostala bez vrste sredinje vlasti Ladislav sakupio vojsku, krenuo na Liku 1094. g. osniva biskupiju u Zagrebu morao se vratiti u Ugarsku jer ih je Bizant napao sa sjevera u Slavoniji je organizirao upanije

PERSONALNA UNIJA/DR AVNOPRAVNA INDIVIDUALNOST HRVATSKOG KRALJEVSTVA

Koloman (1095. 1116.) Ladislavov nasljednik odluio se oeniti normanskom princezom, pa je poslao vojsku koja ju je trebala doekati u Biogradu vojska je morala prijedi preko dijela Hrvatske koji je drao Petar Snaid kralj Petar ih je doekao na gori Gvozd; tamo i pogiba 1102. g. Pacta Conventa zakljueni ugovor kojeg je Koloman sklopio s hrvatskim plemstvom prema ugovoru, Koloman je plemstvu potvrdio povlastice i posjedee s druge strane, velikai su ga priznali za kralja iste godine se u Biogradu okrunio za hrvatskoga kralja 1102. 1918. hrvatska i Ugarska bile povezane vladarom personalna unija

POLOAJ HRVATSK IH ZEMALJA POD ARPAD OVIDIMA

ban upravljao hrvatskim zemljama u ime kralja cijelo dravno podruje podijeljeno na upanije kojima su upravljali upani kralj poinje izravno upravljati Slavonijom Bela III. uvodi ast hrvatskog hercega do vremena Bele IV. postojala institucija dvostruke krunidbe Hrvatska sauvala porezni sustav i vojsku Andrija II. promjene u upravi: dva bana upravitelja: slavonski i primorski

28

OBRAMBENI RATOVI S VENECIJOM

Koloman doao u posjed dalmatinskih gradova gradovi su bili organizirani kao komune potkraj njegove vlasti venecija pokuava ostvariti svoju vlast na dalmatinskoj obali Mleani ele osigurati trgovake putove velik dio dalmacije se naao u mletakim rukama tijekom vladavine Bele II: Slijepog Arpadovidi uspijevaju Veneciji oteti Dalmaciju Bela III. uspio ostvariti trajniju vlast na dalmatinskoj obali 1202. g. Venecija zauzima Zadar uz pomod kriara

ANDRIJA II. I OTPOR KRALJEVOJ SAMOVOLJI

prepustio Zadar Mleanima kako bi podmirio trokove prijevoza do Svete zemlje 1222. Zlatna bula Andrija II. izravno ograniio svoju vlast plemstvo je svoja prava trebalo ostvarivati putem stalekog sabora kojeg bi kralj sazivao svake godine

SLOBODNI KRALJEVSKI GRADOVI

12. st. razvoj trgovine i obrta 12. i 13. st. uspon dinastikih rodova ove dvije injenice ugroavale su privoenje kraljevske vlasti i ubiranje poreza vlasti je odgovaralo uzdidi novi sloj stanovnitva graane slobodni kraljevski gradovi 1209. g. Varadin prvi dobio privilegij od Andrije II. Bela IV. doivio poraz u sukobu s mongolskom vojskom mogao se vratiti u Budim tek kada se mongolska vojska povukla zbog smrti kana tijekom bijega Bela IV. shvada da su otpor Mongolima pruili samo utvreni gradovi 1242. g. Gradec u Slavoniji dobiva privilegij slobodnog kraljevskog grada privilegiji: tjedni i godinji sajmovi, samouprava

29

NOVE DINASTIKE BORB E DOLAZAK ANUVINACA ( 1301. 1386.)

USPON MODI DINASTIK IH RODOVA BRIBIRSKI KNEZOVI IZ RODA UBIDA

12. st. uspon velikakih obitelji u Hrvatskoj Kaidi Neretvanska kneevina gospodarili otocima Braom i Hvarom Krki Hrvatsko primorje (kasnije Frankopani) mletaki vazali kralj Bela darovao im je Modruku upaniju Vinodolski zakon najstariji sauvani zakon pisan glagoljicom na hrvatskom 13. st. Krki knezovi zagospodarili Senjom Babonidi Slavonija osigurali nasljednu bansku ast svome rodu ubidi Zadar i ibenik, Bribir i Ostrovica 1293. g. knez Pavao ubid dobio doivotnu bansku ast 1300. g. vrhunac modi ubida Pavao I. proirio svoju vlast na dio bosne i nosio naslov ban Hrvata i gospodar Bosne ubidi samostalno ratuju protiv Mleana; pomau ibenanima da osnuju biskupiju

DOLAZAK ANUVINACA

napuljska kraljica Marija je bila sestra hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava IV. smatrala je da njezinu sinu Karlu Martelu pripada pravo na h-u prijestolje papa je stao na stranu Anuvinaca, pa je okrunio Karla Martela u Napulju ubidi su podravali Anuvince, dok su Kaidi i Babonidi stali uz Andriju III. Karlo Robert sin Karla Martela 1301. g. je okrunjen krunom Sv. Stjepana u Stolnom Biogradu taj dogaaj oznaava dolazak nove dinastije Anuvinaca

KARLO I. I HRVATSKI VELIKAI

Karlo eli slomiti mod velikaa uvodi nove poreze, iri sudske ovlasti Slavonskom saboru, pomae razvoj slobodnih kraljevskih gradova Pavla ubida naslijedio je Mladen II. koji je vlast u Bosni prepustio Stjepanu II. Kotromanidu Mladenova vlast slabi i u primorskim gradovima Karlo alje vojsku pod vodstvom Ivana Babonida 1322. g. bitka kod Blizna Mladen bijae poraen i odveden u Ugarsku Venecija osvaja gradove na istonoj jadranskoj obali

30

CENTRALIZAM ANUVINA CA I NJEGOVE POSLJEDICE

Ludovik I. Veliki Karlov nasljednik knez Nelipac (Knin) prua otpor kraljevskoj vlasti nakon njegove smrti, udovica kneza Nelipca nagodila se s kraljem ostali velikai poputaju, osim ubida naposljetku i oni poputaju predavi kralju Ostrovicu u zamjenu su dobili Zrin pa se otad nazivaju Zrinskima Anuvinci nisu punili blagajnu od kmetskih davanja jer nisu posjedovali velike zemljoposjede okrenuli su se razvoju novarskoga gospodarstva potiu razvoj rudarstva porezne reforme vradaju zemljini porez u kraljevske ruke nie plemstvo proglaavaju kraljevskim vitezovima banderijalni sustav: svaki je velika trebao sluiti kralja s vlastitim odredom vojnika pod vlastitom zastavom (banderijem) negativne strane jaanja kraljevske vlasti: gubitak upanija, Dalmacija pod vladu Mleana

NOVI RATOVI S VENECIJOM I ZADARSKI MIR (1358.). PROSTORNO OKUPLJANJE HRVATSKIH ZEMALJA.

Ludovik odluio osvojiti Dalmaciju, pa je poveo ratove protiv Venecije 1345. 1346. prvi rat: Ludovik krede u pomod pobunjenim stanovnicima Zadra Zadar ostao u mletakim rukama; s Ludovikom potpisano osmogodinje primirje 1356. 1358. drugi rat: Ludovik u suradnji s Genovom pokrede akciju protiv Venecije; Split, Trogir, ibenik i Nin stadoe na Ludovikovu stranu 18.2.1358. zadarski mir mletaki dud se odrekao svakog prava na Dalmaciju Dalmacija sjedinjena s prirodnim zaleem; procvat gospodarstva tredi rat: u obnovljenom savezu s Genovom Ludovik opet poraava Mletke 1381. g. mir u Torinu mletaki dud se obvezao pladati godinji danak (7000 dukata)

31

LUDOVIK I. I SUSJEDI

Ludovik I. je uspio proiriti podruje svoje vlasti na prostor od Baltika do Sicilije nakon smrti Kazimira III. dolazi u posjed poljske krune uspjenim brakom s Elizabetom Kotromanid dobio Hum i saveznitvo s Bosnom srpskom caru Duanu oduzeo Beograd u Bugarskoj uspostavio Bugarsku banovinu

STANJE U DUBROVNIKU

nakon propasti rimskog Epidaura izbjeglice su na oblinjoj hridini podigli novo naselje nasuprot njihovom naselju Slaveni podiu vlastito naselje pod imenom Dubrovnik kasnije se ta dva naselja stapaju u jedno pod dvojnim nazivom Ragusium i Dubrovnik 9. st. Dubrovnik dobro utvren; izdrao 15 mjeseci arapske opsade Bizant im pomae, zauzvrat ima potporu Dubrovnika do kraja 12. st. 13. st. Dubrovnik morao prihvatiti vrhovnu vlast Mletake Republike Venecija na elo uprave postavljala venecijanskog kneza 14. st. drutvena piramida: vlastela, puani, obini stanovnici grada Veliko vijede - zakonodavno tijelo Malo vijede poslovi uprave i sudstva Vijede umoljenih Senat odluuje o hitnim najvanijim pitanjima trgovake kolonije 1358. g. Dubrovnik priznao vlast h-u kralja Ludovika I. 15. st. Dubrovnik se poinje nazivati republikom s Osmanlijama sklapaju ugovore o pladanju danka ne prestaju priznavati vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva do 1526. g.

ISTRA IZMEU VENECIJ E I HABSBURGOVACA

804. g. Rianski placit svjedoi o srazu franakih feudalnih tenji s obiajima slavenskog stanovnitva u Istri 812. g. Aachenski mir Istra pala pod utjecaj franakih careva 11. i 12. st. Mleani na istarskoj obali ratuju s akvilejskim patrijarhom kako bi postigli prevlasti na istarskom poluotoku 13. st. Venecija vrsto dri istarske luke gradove unutranjost dolazi pod vlast Habsburgovaca 1374. g. Pazinska kneija

32

DRUTVENO - POLITIKA PREVIRANJA . GUBITAK DALMACIJE

OTPOR HRVATSKIH VELI KAA CENTRALIZMU

nakon smrti kralja Ludovika I., otvorilo se pitanje nasljednika jedni su smatrali da ga treba naslijediti kdi Marija, a drugi da treba okruniti Karla Drakog okrunjena Marija, vlast obnaala majka Elizabeta palatin Nikola Gorjanski najvedi oslonac kraljicama Ivan i Pavao Horvat nisu time bili zadovoljni pridruuju im se ostali plemidi otvorene borbe trajale 2 godine; velikai primorali kraljicu da se odrekne krune Karlo Draki izabran za kralja kraljica Elizabeta ga ubrzo dala umoriti bijes plemstva dovodi do nove pobune i otvorenog rata protiv kraljica i palatina 1386. g. zarobili kraljice, ubili palatina pobunjenici odluuju za novog kralja postaviti Ladislava Napuljskog igmund Luksemburki sin ekog kralja, Marijin zarunik osigurao potporu plemstva, okrunjen za hrvatsko-ugarskog kralja potpomognut Frankapanima i Venecijom poslao vojsku u Hrvatsku i oslobodio Mariju

NOVE DINASTIKE BORB E. LADISLAV NAPULJSK I I IGMUND LUKSEMBURKI

Tvrtko bosanski kralj iskoristio ratna previranja u Hrvatskoj i proirio svoju vlast na velik dio hrvatskog teritorija 1390. g. proglasio se kraljem Dalmacije, Hrvatske i Primorja 1391. g. Tvrtko umire Stjepan Dabia novi bosanski kralj Frankapani na strani igmunda igmund nagovorio Stjepana Dabiu da potpie povelju prema kojoj bi Bosna nakon njegove smrti pripala igmundu 1394. g. bitka kod Dobora igmundova vojska porazila pobunjenike

LADISLAVOVA PRODAJA DALMACIJE I IGMUNDO VI RATOVI U BOSNI

1396. g. igmund doivio poraz od Turaka kod Nikopolja pobunjenici ele dovesti Ladislava Napuljskog na tron 1397. g. vrada se na prijestolje, saziva slavonsko plemstvo na sabor u Krievcima krvavi krievaki sabor igmund dao pogubiti sve plemide pristae pobune, meu njima i Stjepana Lackovida uz pomod bosanskih velikaa, Ladislav dolazi do Hrvatske osvaja Zadar, Vranu, Split, Trogir i ibenik 1403. g. okrunjen u Zadru uspjesi su bili mogudi jer je igmund bio zatoen kada se oslobodio, pokrenuo je vojsku prema Bosni svrgnuo s prijestolja bosanskog kralja Stjepana Ostoju, na prijestolje doveo Tvrtka II. osvaja sve dalmatinske gradove i otoke, osim Zadra, Vrane, Novigrada i Paga 1409. g. Ladislav Napuljski prodaje svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100000 dukata

33

IGMUND I VENECIJA

igmund pokuao vratiti Dalmaciju povevi dva neuspjena rata protiv Venecije u hrvatskom posjedu ostali Senj, Omi i Poljica, te Krk gubitkom Dalmacije Hrvatska je izgubila znaaj pomorske drave

MLETAKA VLAST NA ZAPOSJEDNUTIM PODRUJI MA

glavni grad postao Zadar generalni providur stolovao u Zadru, direktno odgovoran dudu svi gradski statuti odneseni u Veneciju i usklaeni s venecijanskim zakonima pomorska trgovina dalmatinskih gradova usmjeravala se prema Veneciji

JAANJE VELIKAKIH O BITELJI. CELJSKI, FRANKAPANI I TALOVCI

grofovi Celjski velikai njemakog podrijetla, imali Varadin i vedi dio Zagorja enidbom Fridrika Celjskog s Elizabetom Frankapan, posjed Celjskih se iri 15. st. postaju gospodari srednjovjekovne Slavonije knezovi Krki Frankapani gospodarili Krkom, Vinodolom, Modruom, Senjom, Likom i Gackom 1426. g. Nikola Frankapan postao hrvatski ban zbog obiteljskih razmirica dolazi do sukoba Frankapana i Celjskih igmund dolazi u sukob s Frankapanima nakon smrti Ivania Nelipca, posjedi su trebali prijedi u ruke Frankapana, no igmund je zahtijevao da posjedi pripadnu njemu An Frankapan se tome protivio, pa ga je igmund proglasio buntovnikom i dao ga ubiti Talovci velikaki rod podrijetlom s Korule; Matku Talovcu je pripala ostavtina Nelipida

OSMANSKA OPASNOST PRIJETI HRVATSKOJ

1413. g. igmundov drugi poraz u borbi s Turcima 15. st. pokuava organizirati protuturski obrambeni sustav cijeli hrvatski prostor trebalo razdijeliti na 3 vojnika tabora (hrvatski, slavonski, usorski) nakon igmundove smrti taj se sustav nije pokazao uinkovitim Albert Habsburgovac igmundov zet izabran za novog kralja umire nakon borbe za Smederevo Vladislav Jagelovid izabran za novog kralja nije dugo vladao, izgubio ivot u protuturskom ratu Ladislav V. Jagelovid postavljen za novog kralja

34

OSMANSKE PROVALE U HRVATSKU I ORGANIZACIJA OTPORA

CENTRALIZACIJA I REF ORME KRALJA MATIJAA I. KORVINA

Matija Korvin pobijedio u borbama za prijestolje 1458. g. izabran za hrvatsko-ugarskog kralja reforma poreznog sustava usmjerena protiv velikaa sukobljava se s Frankopanima: poraava ih, u Senju osniva Senjsku kapetaniju Ivan Vitez od Sredne pomogao Matijau u dolasku na vlast Ivan esmiki Vitezov nedak pruaju otpor kralju iz ideolokih razloga

PAD BOSNE I POKUAJ ORGANIZACIJE OBRAMBENOG SUSTAVA

1463. g. pad Bosne pod vlast Osmanlija Matija Korvin stvara obrambeni protuosmanski sustav u Bosni osnovao Jajaku banovinu, Srebrniku banovinu kojima je kasnije dodao Senjsku kapetaniju taj sustav obrane traje nekoliko desetljeda 1512. g. Srebrenika banovina pala pod vlast Osmanlija 1528. g. Jajaka banovina pala pod tursku vlast

JAGELOVIDI

smrt Matijaa I. Korvina znaila je slom centralistike politike nitko nije bio zainteresiran za kraljevsku vlast Jagelovidi nova vladarska obitelj Vladislav II. Jagelovid obvezao se da de vladati zajedno s velikaima ukida poreznu reformu koju je uveo Matija naslijedio ga je Ludovik II.

KRBAVSKA BITKA

9.9.1493. g. Osmanlije teko porazili hrvatske plemide na Krbavskom polju Turci pobili vie tisuda Hrvata, meu kojima i bana Emerika Derenina suvremenici govore o rasapu kraljevstva hrvatskog

DALJNJA OBRANA DOMOVINE I POMOD SVETE STOLICE

nakon Krbavske bitke Ivani Korvin pokuao organizirati obranu, no brzo umire Osmanlije zauzimaju neretvanski kraj, modruko podruje i podruje izmeu Cetine i Imotskoga Ivan Karlovid ban koji je sklapao ugovore s venecijom, branio prostor juno od Velebita Petar Berislavid ratovao protiv Osmanlija; novac su mu davali Hrvatski sabor i papa 1513. g. postaje upraviteljem banata Hrvatske, Dalmacije i Slavonije papa Pio II. Enea Silvio Piccolomini pruao veliku pomod Hrvatskom kraljevstvu

35

KNEZ BERNARDIN, KRSTO I VUK FRANKOPAN (FRANKAPAN)

Bernardin Frankapan za pomod se okrenuo Habsburgovcima 1522. g. odrao govor za Hrvatsku na njemakom dravnom saboru u Nurnbergu Krsto Bernardinov sin traio pomod od pape Hadrijana VI. Vuk Frankopan odrao govor protiv Osmanlija na saboru u Augsburgu

MOHAKA BITKA 1526. GODINE

Sulejman II. 1521. g. zauzeo Beograd kolovoz 1526. sukobio se s Ludovikom II. Jagelovidem na Mohakom polju Krsto Frankopan nije stigao na vrijeme sudjelovati u bitki krdanske snage su izgubile, Ludovik II. se utopio u potoku bitkom na Mohakom polju se ugasila hrvatsko-ugarska drava Osmanlije zauzimaju Osijek, Vukovar i Srijem

DEPOPULACIJA I MIGRACIJE

na depopulaciju su utjecale oskudica, glad i osmanska opasnost 1453. g. glad zahvatila Bosnu i Hrvatsku

36

SREDNJOVJEKOVNA BOSA NSKA DRAVA

POECI BOSANSKE SAMO STALNOSTI

ban Kulin 12. st. priznavao ugarsku vlast, ponaa se kao samostalan vladar Bosna prostire se od Drine do Grmea rudarstvo Bela IV. poveo rat protiv Bosne (13 st.) Prijezda novi ban vladao pod ugarskom zatitom ubidi ire vlast u Bosni od kraja 13. st.

BAN STJEPAN II. KOTR OMANID

Stjepan II. Kotromanid zavladao Bosnom uz ugarsku pomod iri teritorij u opseg bosanske drave ukljuena hrvatska podruja razvitak rudarstva potie razvoj trgovine jaa politika mod plemstva; Stjepan II. im povedava feudalne posjede

KRALJ STJEPAN TVRTKO I.

Tvrtko I. naslijedio Stjepana po majci pripadao ubidima sukobio se s Ludovikom I., koji pobjeuje; Tvrtko mu morao ustupiti zapadni Hum dopustio djelovanje franjevaca u Bosni plemidi diu ustanak; Tvrtku pomae Ludovik 1377. g. se okrunio za kralja Srbljem, Bosni, Primorju i Zapadnim stranama, uzima ime Stjepan nakon Ludovikove smrti zauzima dio Hrvatskog kraljevstva 1390. g. se proziva kraljem Rake, Bosne, Hrvatske, Dalmacije i Primorja gospodarski razvitak, trgovina, proizvodnja

DOBA PREVIRANJA S TURCIMA (OSMANLIJAMA)

Osmanlije prodiru u Bosnu krajem 14. st. Hrvoje Vukid Hrvatinid najmodniji bosanski plemid Stjepan Dabia Tvrtkov nasljednik morao priznati vlast igmunda, odredi se Hrvatske i Dalmacije Hrvatinid staje na stranu igmundovih protivnika Osmanlije jaaju utjecaj u Bosni tijekom 15. st.

OSMANLIJE ZAUZIMAJU BOSNU I HERCEGOVINU; PUANSTVO

Bosna priznaje vrhovnu vlast Osmanskog Carstva od 1432. g. Stjepan Toma bosanski kralj i njegov sin Stjepan Tomaevid oslanjaju se na Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo i papinu pomo Tomaevid okupio modne bosanske plemide za borbu osmanska vojska ulazi u Bosnu 1463. g. plemidi redom priznaju njihovu vlast Tomaevid pogubljen Stjepan Vukid Kosaa neovisan o vlasti bosanskih kraljeva proglasio se hercegom od Sv. Save (njegov posjed se otada naziva Hercegovina)

KATARINA KOSAA POSLJEDNJA BOSANSKA KRALJICA

udovica Stjepana Tomaevida; u Rimu ivi kao prognanica i redovnica; tamo i umire

37

SREDNJOVJEKOVNA CRKVA BOSANSKA

BOSANSKA BISKUPIJA

1089. g. se prvi put spominje bosanska biskupija ban Kulin uz pomod papinskog poslanika Ivana de Casamare postigao sporazum u kojem su se bosanski krstjani obvezali da nede u svoje redove primati krivovjernike 13. st. bosanska biskupija podvrgnuta jurisdikciji kalokog nadbiskupa; sjedite premjeteno u akovo

CRKVA BOSANSKA

posebna krdanska crkva bosanski krstjani nisu bili protivnici srednjovjekovne drave, za razliku od manihejaca hijerarhija Crkve: djed, gosti, starci (na elu redovnikih zajednica hia) pristae Crkve: krstjani i krstjanice, vjernici, mrsni ljudi

DJELATNOST DOMINIKANACA I FRANJEVACA

dolaze u bosnu u 13. st. dominikanci dolaze u vrijeme pape Grgura IX. kao inkvizitori franjevci dolaze krajem u vrijeme pape Nikole IV. 1340. g. franjevci osnivaju Bosansku vikariju nakon turskog osvajanja Bosne, odigrati de kljunu ulogu za odranje katolicizma od sultana Mehmeda II. iznudili ahd-namu (povelju) kojom im je omogudeno obavljanje slube na prostoru njihove vikarije

PROBLEMI PRELASKA NA ISLAM

oporuka gosta Radina Butkovida svjedoi da je nakon pada Bosne dio krstjana prebjegao na dubrovaki teritorij, a otamo u Italiju muslimansko stanovnitvo plada manje poreze i osloboeno je haraa

OBILJEJA KULTURE

isprepleteni utjecaji pravoslavnog istoka, katolikog zapada i Crkve bosanske u uporabi 3 pisma (latinica, glagoljica, dirilica) dirilica se razlikovala od srpske, pa je dobila ime bosanica obredna djela pisana bosanicom ili glagoljicom Misal Hrvoja Vukida Hrvatinida pisan glagoljicom stedci kameni nadgrobni spomenici

38

DRUTVE NI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA

FEUDALIZAM U HRVATSKOJ

11. st. prvi tragovi feudalnih odnosa u Hrvatskoj slobodni seljaci obrauju zemlju unutar seoskih opdina dio seoskih opdina se ukljuio u kneevstva hrvatske vlastele Slavonija: feudalni posjedi organizirani kao vlastelinstva ili ostali tipovi plemidkih posjeda razlika: plemidki posjedi nisu razvili upravne i sudske funkcije koje su imala vlastelinstva

FEUDALNE OBVEZE PUA NSTVA

Dalmacija jedinica posjeda je selo (villa) sastoji se od alodijalne zemlje (zgon) i kmetskih selita (drijeb) agrarni odnosi: teatina i kmetstvo davanja seljaka: radno davanje (tlaka), naturalno davanje, novano davanje, porezi komutacija prijelaz s tlake i naturalnog davanja na novano

SELJAKO STANOVNITVO

kmetovi osnovna grupa seljakog stanovnitva eliri / inkvilini posjedovali kudu i mali dio selita, ivjeli od iznajmljivanja gornjaci siromani seljaci koji su se bavili vinogradarstvom slobodnjaci seljaci koji su bili osloboeni feudalnih davanja predijalci privilegirani seljaci na crkvenim posjedima

NEMIRI I POBUNE PUA NA I SELJAKA; BUNA NA HVARU

u Zadru izbija pobuna puana u doba mletake opsade bunu u Splitu prouzroilo je pitanje sudjelovanja u splitskoj vlasti u Slavoniji su opstojali otpori pladanja crkvene desetine 1510. g. buna na otoku Hvaru predvodnik Matij Ivanid puani htjeli sudjelovati u vlasti hvarske komune zahtjevi: da puani budu lanovima vijeda i da zajedno s plemidima snose sve komunalne terete

UZROCI GUPEVE BUNE

poloaj seljaka se pogorava 1573. g. seljaka buna osnovni uzrok potiskivanje kmetova iz trgovine i povedavanje dada najvedi seljaki ustanak na hrvatskom prostoru glavno arite: susedgradsko-stubiko vlastelinstvo kraj Zagreba Franjo Tahy gospodar vlastelinstva izrabljivao seljake na svom posjedu seljaci ele uspostaviti seljaku vladu vodeda osoba seljake drave trebao je postati Ambroz (kasnije Matija) Gubec seljaka buna obuhvatila 60 hrvatskih i slovenskih vlastelinstava Josip Thurn kapetan umberakih uskoka pobijedio seljaku vojsku kod Krkog 9.2.1573. g. borba zavrila pobjedom vojske; Gubec je pogubljen

39

KULTURA HRVATA (12. 16. ST.)

ISHODITA HRVATSKE K ULTURE RASCVAT GRADITELJSTVA: ROMANIKA I GOTIKA

romaniki i gotiki stil graenja renesansni stil napredak se najbolje vidi u Dubrovniku: Kneev dvor, Palaa Sponza romaniki spomenici: dijelovi Medvedgrada, Samobora, Ozlja, Kalnika itd. samostanski kompleks u Topuskom: najpoznatiji gotiki spomenik u kontinentalnoj Hrvatskoj Trogir: Radovanov portal, Bla Jurjev (slikar) Split: zvonik katedrale (Andrija Buvina) Dubrovnik: Nikola Boidarevid (slikar) Istra: Vincent iz Kastva (Beram) Kipari: Andrija Alei, Ivan Duknovid Juraj Dalmatinac: Sv. Jakov (ibenik), dovrio ju je Nikola Firentinac

PRAVNO-POVIJESNI SPOMENICI I ZBIRKE

Vinodolski zakon najstariji pravno-povijesni spomenik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom Istarski razvod, Poljiki statut 15. st.

KNJIGA U HRVATA NA PRIJELAZU IZ SREDNJEG U NOVI VIJEK

Trogirski evanelistar, rukopis Salonitanske povijesti (Toma Arhiakon), Hrvojev misal, misal Jurja od Topuskog najstarija tiskana hrvatska glagoljska knjiga: prvotisak Misala 1483. g.

MOLITVA SUPROTIVA TURKOM

imun Koiid Benja odrao govor pred papom Lavom X. kojim je traio pomod za borbu protiv Osmanlija

BRATOVTINE I HODOADA

obitelj temeljni oblik postojanja bratovtine kolektivna tijela vjerske i strukovne bratovtine hodoade putovanje pojedinca ili zajednice prema nekom svetom mjestu Jeruzalem, Rim, Compostela

40