Rat i mir u etikoj prosudbi Ideja mira u zapadnoj kulturi ovjeanstvo se kao i mi ovdje, ponovno pita za zlo rata

i trai izlaz iz njega-MIR. Velika enja se vee uz tu rije. Sanjali o miru. O njemu se pregovaralo, sazivale konferencije i kongresi. Viktor Hugo je 1849. G. u Parizu na jednom od prvih internacionalnih kongresa rekao- Jednom e doi dan kada e nam iz ruku ispasti oruje. Doi e dan kad e metke i granate zamijeniti Pravda i izborno pravo. Doi e dan kada e se topovi samo pokazivati u muzejima, onako kako se danas u njima pokazuju sprave za muenje. Doi e dan kada emo se svi uditi da je tako neto uope i bilo mogue. Mir i dalje ostaje samo strahom obavijena enja. Danas je za ovjeka rije mir prarije brojnih znaenja. Izraz enje univerzalne kozmike vizije.(Sveobuhvatno vienje). Ne postoji vise izbor izmeu rata i mira, nego izmeu mira i propasti-ako postoji mir sve ima mogunost. To nas dovodi do toga da je temeljna zadaa suvremenog filozofiranja da u promiljanju o miru usvoji duhovnu batinu prijanjih vremena. Temelji mira su krhki te se postavlja pitanje tko uope treba i moe govoriti o miru? Politiari, filozofi, psiholozi? Filozofi su govorili o ratu vise nego o miru. Mir u jezicima koji su vani za zapadnu kulturu uvijek ima osobito znaenje, pa prije nego promotrimo koje znaenje imaju ljudi dananjice, brzo emo preletiti kroz povijest koja je utjeala na na dananji nain razmiljanja. Hebrejski ALOM- mir, blagostanje, srea- Prijevod-neokrnjenost-nenaetost, spas, zdravlje. Za starozavjetnog idova je znailo poboan ivot pred bogom, tjelesno zdravlje i blagostanje. Pravilan odnos pojedinca prema narodu al i prema Bogu. Savez sklopljen izmeu boga i ljudi. Grki eirene- boica mira, koja je na poetku zapravo bila boginja bogatstva. Mir je zapravo bilo ono vrijeme zatija izmeu ratova, tj. pri sklapanju mira ilo se za onim to taj sporazum zapravo nosi, jednodunost i sloga u dogovoru. Mir je kod grka pojam izjednaenog odnosa izmeu vlasti, prava i slobode. Kod njih je govor o miru bio pratilac govora o ratu te su oni rat shvaali kao nunost. No, vei uvid u grozote rata, dovelo je grke do pozitivnijeg vrednovanja mira. Pax Romana- Rimski Imperij- formula za sigurni pravni poredak i uroenu raspodjelu vlasti, na emu se osnovala sloboda rimskih graana. Kada bih pripajali neke zemlje, oni bi to nazivali pacem dare, to je znailo pruiti mir i sigurnost.- Pobijednik i gubitnik. Za Rimljana je rije mir zapravo znaila rimska vladavina. Svjetski mir Vjeni mir- kranstvo- najae impulski jer se shvaalo kao poruka mira. Poistovjeanje sa Kristom. Prvo su za mir vezali Kristov povratak, no kada su se poele stvarati drave sa vladarima koji nisu bili privreni kranstvu, ta ideja se poela gubiti te su poeli teiti za organizacijom tih drava da se odrava mir. Kant je prvi postavio pitanje kako da se stvore preduvjeti za opi mir u ljudskom drutvu vjeni mir kao posljednji cilj cijelog prava naroda gdje je zapravo postavio niz plitikih uvjeta za trajno stanje mira- postuno razoruavanje, ne smije se drava zaduivati za vojne svrhe, nesmije se jedna dr nasilno mijeati u ustav i vladanje druge. No romantika je poela slaviti ratove, gledalo se na to kao buenje nacionalne svijesti. Poela je nada u to da e napredak tehnologije i tehnike pomoi u uspostavi mira, gdje je to ve 1. Svjeski rat uzdrmao. Mir u sjeni rata 3