NOVA I BRZO RASTUA INDUSTRIJA Niz znaajki ini telekomunikacijsku industriju zanimljivim podrujem istrage za gospodarstvenike: telekom industrija

doivljava vrlo brz rast trita u kombinaciji s brzim tehnolokim promjenama; regulativa u postavljanju strukture trita igra vrlo vanu ulogu, te oligopolistiko natjecanje se odvija u razliitim oblicima. Broj pretplatnika mobilnih mrea raste velikom brzinom na svjetskoj razini. Tijekom 1990-ih broj mobilnih pretplatnika u svijetu porastao je po godinjoj stopi od 50 posto. Vana godina je 2002, kada je broj svjetskih mobilnih pretplatnika po prvi puta postao vei od broja pretplatnika fiksne linije. Broj pretplatnika u pokretnoj mrei je blizu 1,2 milijarde na kraju 2002, dok je broj fiksnih linija neto ispod 1,1 milijarde. Godine 2002 stoga na svjetskoj razini za promatran sve vei broj zemalja tijekom prethodnih nekoliko godina predstavlja: mobilnu telekomunikaciju kao najraireniji alat za telekomunikacijske usluge. Mobilna telekomunikacijska industrija je stekla u dvadesetak godina irom svijeta mnogo vie korisnika nego to je postigla fiksna telekom industrija u vie od 120 godina svog postojanja. Pravovremena i uinkovita opskrba mobilnih telekomunikacijskih usluga ima znatan utjecaj na gospodarstvo, to takoer objanjava opsean javni interes u ovoj industriji. Akcije telekom regulatora u industriji su od presudne vanosti. Na primjer, studija na amerikom tritu pokazuju da kanjenje regulatora u licenciranju telekom tvrtki su stvorila Amerikim potroaima gubitke u rasponu od $ 24 do 50 milijardi godinje. Dva faktora su odredila brz razvoj telekom industrije: tehnoloki napredak i regulativa. Mobilna telekom industrija, koju koristimo danas -tj. pomou radio valova umjesto ica za povezivanje korisnika - je relativno mlada industriju. Meutim, njeni osnovni tehnoloki koncepti zapravo potjeu iz druge polovica devetnaestog stoljea, kada je njemaki znanstvenik Heinrich Rudolf Hertz pokazao (1888.god) da je elektrina iskra dovoljni intenzitet koji se moe emitirati i predoiti uz odgovarajui osmiljen prijemnik i izazivati akcije na daljinu. Prvi mobilni telekomunikacijski sustavi temelje se na istim naelima kao i radio ili emitiranje televizijskog programa, prema kojem se svi razgovori se mogu uti od strane svakoga.

Analogni tehnologijski sustavi uvedeni su prvi put poetkom 1980-ih. Proboj za masovno trite mobilnih telefona dogodio se 1990-ih sa pojavom digitalne tehnologije. Nedostatak radijskih frekvencija, potrebnih za prijenos izmeu korisnike slualice i bazne stanice, od tada predstavlja usko grlo za razvoj industrije. Analogna tehnologija koja koristi dodijeljeni radiofrekvencijski spektar na relativno neuinkovit nain tako da je samo relativno mali broj pretplatnika mogao biti povezan, koji su koristili sustav uglavnom za poslovne svrhe. Uvoenje digitalne tehnologije dovelo je do napretka u performansama, kapacitetu i kvalitete mobilnih telekomunikacija. Digitalna tehnologija, kao to su europski standard, GSM, bolje su iskoristili radijski spektar nego to je to inila analogna tehnologija i stoga su mogli primiti vie pretplatnika. Nii jedinini trokovi su se ostvarili irenjem fiksnih trokova preko vie pretplatnika. Regulatorna reforma je druga pokretaka sila koja stoji iza irenja telekom industrije. Zbog ogranienja radio spektra, telekom industrija se strukturno smatra oligopolom i razvoj industrije nacionalni presudno (ili ovisi o ranom ulasku ili regulative e na trite. Regulativa u telekomunikacijama ima razne dimenzija. Prvo, regulator treba odluiti hoe li postaviti jedan meunarodnim) standard, dopustiti viestruke tehnoloke sustave za natjecanje. Drugo, regulator mora odluiti koliko tvrtki e dobiti dozvolu za ulazak na trite. Tree, vlada treba odluiti kako da izdaje dozvole. U ranim danima telekomunikacija, licence esto su dodijeljene na nain prvi doe- prvi posluen. S uvoenjem mobilne tehnologije, prve dozvole su se dodjeljivale esto po defaultu trenutnim fiksnim operaterima. Dodatne dozvole su prvo dodijeljene putem administrativnog postupka ili procedure (loto, ili natjecanje), a kasnije jo i vie putem aukcije. Ova evolucija je uvelike promijenila prirodu tvrtki na tritu i njihovo konkurentsko ponaanje.

POSLOVNA STRATEGIJA TELEKOM OPERATORA Jedna od glavnih znaajki mobilne telekomunikacijske mree je osigurati pokrivenost. injenica da korisnik moe koristiti mobilni telefon na velikom dijelu teritorija ga razlikuje od fiksnih mrea. Tu pokrivenost moe osigurati samo ogranien broj tvrtki. Osigurati pokrivenost radiofrekvencijskog spektra djeluje kao barijera za ulazak drugih operatora na trite, te oteava uiniti telekom industriju oligopolistikim tritem. To znai da postoji malo prostora za oputanje cjenovne konkurencije kroz diferencijaciju proizvoda u smislu pokrivenosti. No, kada je diferencijacija mogua, istraivanja su pokazala da je konkurentnost cijena oputena. Empirijska istraivanja pokazuju da je konkurentnost cijena prema Cournotovom modelu sljedea, cijena se smanjuje sa veim brojem tvrtki na tritu. Cijene mobilnih telekomunikacijskih usluga su multidimenzionalne i dosta kompleksne, i na veliko i na maloprodajnoj razini. Maloprodajne cijene se uglavnom odnose na usluge kao to su pretplate, na pozive u mrei i pozive izvan mree. Trgovina na veliko cijene ukljuuju naplatu interkonekcije meu mreama. Regulatorima je potrebno odreeno vrijeme u kojem uoe da se cjenovni mehanizmi raspodjele trokova dosta razlikuju izmeu fiksnih i mobilnih mrea. Fiksna mrena infrastruktura koristi se na temelju postrojenja i opreme koja je iz toke gledita trokova dosta jeftina, dok mobilna mrena infrastruktura je obino nova i na taj nain nosi visoke trokove amortizacije u pogledu trokova. To je, primjerice, dovelo do reguliranih cijena interkonekcije koji su povoljni za mobilne telekomunikacijske tvrtki. Mehanizmi raspodijele trokova su vani kada je rije o uspostavljanju drugih aspekta kompenzacije i naina na koji se oni prenose na korisnika.