BOG JE OSOBA

Refleksije dvojice Nobelovaca

Naslov originala: God is person Reflections of two Nobel laureates Bhaktivedanta Institute, Kolkata Rome - Denver, 2006.

Izdava i prevod: Neboja Vinketa nebojsavinketa@yahoo.com Miroslav Gojkovi mgojkovic108@gmail.com Korice: Miodrag Nikoli

Tira: 500

Banja Luka, 2010.

BOG
JE

OSOBA
Refleksije dvojice Nobelovaca

T. D. Singh

Posveeno Njegovoj Boanskoj Milosti A.C.Bhaktivedanta Swami Prabhupadu (1896 1977)

Sadraj
1. Citati...............................................................................................5 2. Uvod..............................................................................................10 3. Vanost dijaloga izmeu nauke i religije i osobnog odnosa s Bogom...............................................................................................15 4. Lasersko hlaenje atoma i uloga Boanske Osobe...................31 5. Biljeka o autoru..........................................................................66

Nicholas Copernicus ( 1473 1543 ) The universe has been brought for us by a supremely good and orderly Creator.

Isaac Newton ( 1642 1727 ) This most beautiful system of the sun, planet and comets, could only proceed from the counsel and dominion of an intelligent and powerful Being. 7

Michael Faraday ( 1791 1867 ) We ought to value the privilege of knowing Gods truth far beyond anything we can have in this world.

James Clerk Maxwell ( 1831 1879 ) Almighty God, Who has created man in Thine own image, and made him a living soul that he might seek after Thee, and have dominion over Thy creatures, teach us to study the works of Thy hands, that we may subdue the earth to our use, and strenghthen 8

the reason for Thy service; so to recieve Thy blessed Word, that we may believe on Him Who Thou has sent, to give us the knowledge of salvation and the remission of our sins.

Albert Einstein ( 1879 1955 ) Moja religija se sastoji od poniznog divljenja prema tom neogranienom, uzvienom duhu koji se razotkriva do u tanine koje moemo opaati ak i svojim nemonim i krhkim umovima. To duboko emocionalno uvjerenje o prisustvu superiornije moi rezonovanja koja se oituje u shvatljivom univerzumu ini moje poimanje Boga!

Max Born ( 1882 1970 ) 9

Vidio sam u atomu klju za najdublju tajnu prirode i on mi je razotkrio veliinu Kreacije i samog Stvoritelja.

Srinivasa A. Ramanujan ( 1887 1920 ) Jedna jednaina za mene nema znaenja, osim ako ne predstavlja misao o Bogu.

Werner Heisenberg ( 1901 1976 ) 10

There is a higher power, not influenced by our wishes, which finally decides and judges.

Johannes Kepler ( 1571 1630 ) I have endeavored to gain for human reason, aided by geometrical calculation, an insight into His way of creation; may the Creator of the heavens themselves, the father of all reason, to whom our mortal senses owe their experiences, may He who is Himself immortal... keep me in His grace and guard me from reporting anything about His work which cannot be justified before His magnificence or which may misguide our powers of reason, and may He cause us to aspire perfection of His work s of creation by the dedication of our lives...

11

UVOD Priroda je ljudske due da istrauje skrivene tajne kako vidljivog tako i nevidljivog svijeta, da istrauje nepoznato i konano, da se raspituje o prirodi Konane Stvarnosti ili Boga. Um, ula i inteligencija jesu instrumenti u toj najdinaminijoj i najprofitabilnijoj potrazi. Nauno znanje roeno je iz takvog ispitivanja i potrage. Religijsko znanje ili duhovna mudrost takoe pokuava da pronae i spozna tu istu Konanu Stvarnost. Prema Vedanti postoje etiri nedostatka, odnosno ogranienja naih ula. To su: ( i ) Bhrama, iliuzija, npr.kada osoba ima fatamorganu u pustinji; ( ii ) Pramada, sklonost injenju greaka, npr.kada nam se od konopca uini zmija; ( iii ) Karnapatava, ogranienost, npr.ne moemo uti zvuke nie od 20 Hz ( infrasonine ) i iznad 20000 Hz ( ultrasonine ) i ( iv ) Vipralipsa, sklonost varanju, npr.kada su ula obuzeta ponosom, lanim egom, poudnim eljama i arogancijom naa sklonost ka varanju postaje jaa od nas i postaje naa potreba. Dakle, takvim znanjem, dobijenim veoma ogranienom percepcijom moemo shvatiti samo male djelie stvarnosti. Stoga, naunim znanjem, dakle, ne moemo dokazati postojanje Boga. Drugim rjeima, aroha-panta ili induktivni put nije dovoljan da bi dobili supstancijalno znanje o Bogu. Bezvremena poruka Veda jeste da Boga moemo razumjeti samo kroz razotkriveno znanje, spise. Dakle, Vedanta poruuje da nam spisi mogu dati znanje o Bogu, sastrayonitvat. To se naziva avaroha-panta, odnosno deduktivni put spoznaje ili parampara proces. Drevni Vedski spis poznat kao rimad Bhagavatam ili Bhagavata Purana, najzreliji plod Vedskog drveta znanja opisuje tri aspekta spoznaje Boga: Vadanti tat tattva-vidas 12

Tattvam yaj jnanam advayam Brahmeti paramatmeti Bhagavan iti sabdyate Ueni transcendentalisti koji poznaju Apsolutnu Istinu nazivaju tu nepodvojenu supstancu Brahman, Paramatma ili Bhagavan. ( .Bhagavatam 1.2.11 ) Brahman ili impersonalni aspekt Boga je vrhunac spoznaje filozofa i onih koji se bave samo prouavanjem Upaniada, filozofskog dijela Vedante. To je nepotpuna spoznaja Boga. Isto tako, mnogi naunici poput Ajntajna imaju sline spoznaje i shvatanja impersonalnog aspekta Boga do kojih su dolazili kroz svoje bavljenje naukom i naunim istraivanjima. Ajntaj je bio duboko impresioniran poretkom i ljepotom prirode, prirodnim zakonitostima, te velianstvenou i mistinim aspektom svemira. On je rekao: Ja vjerujem u misterij i poteno govorei, ponekada se u strahu suoavam sa tim misterijem. Drugim rijeima, mislim da u univerzumu ima mnogo stvari koje ne moemo opaati ili u koje ne moemo prodrijeti. A, pored toga, imamo iskustva nekih najljepih stvari u ivotu koje su tek u svom primitivnom obliku. Jedino u odnosu na te misterije ja smatram sebe religioznom osobom. Ali, duboko osjeam. .. najljepa i najprodubljenija religiozna emocija koju moemo iskusiti, osjeaj je misticizma. I upravo taj misticizam je mo svih istinskih nauka... U sutini, moja religija se sastoji od poniznog divljenja prema tom neogranienom, uzvienom duhu koji se razotkriva do u tanine koje moemo opaati ak i svojim nemonim i krhkim umovima. To duboko emocionalno uvjerenje o prisustvu superiornije moi rezonovanja koja se oituje u shvatljivom univerzumu ini moje poimanje Boga! Do spoznaje paramatme moemo doi prakticirajui yogu. Paramatma je parcijalna ekspanzija Boga koja se nalazi u srcima svih ivih bia i koja ih vodi u svim aspektima postojanja. Taj aspekt inspirie i daje kreativnost osobi pri naunim 13

istraivanjima i otkriima, skladanju muzi kih kompozicija i slinim umjetnikim djelovanjima. Vedski spisi nam govore da su i Brahman i Paramatma tek djelimini vidovi Boga, te je, stoga, spoznaja istih, takoe samo djelimina spoznaja Boga. Tek spoznaja Bhagavana jeste spoznaja Svevinje osobnosti Boga koji mogu spoznati samo oni koji se predaju Bogu i slue ga s ljubavlju. Prema Vedanti, to je krajnji i najuzvieniji aspekt spoznaje Boga. Vedanta takoe opisuje tri unutranje energije koje Bog posjeduje, a koje se nazivaju: ( i ) sandini-akti ili vjeno postojanje; ( ii ) samvit-akti ili spoznajna energija i ( iii ) hladini-akti ili aspekt blaenstva. To je takoe potvreno u Vinu purani 1.12.69. U Bhakti-sandarbhi 103, rila Jiva Goswami objanjava ove transcendentalne atribute ( osobine ) Boga. (CC Adi 4.60) iva bia su takoe obdarena ovim osobinama u razliitoj mjeri. Apsolutna Istina, Bog, jeste transcendentalna konana Stvarnost ( cit-svarupa ) i posjeduje sve ove odlike u potpunosti. Manifestacija ove unutranje stvaralake energije Boga jeste nezamisliva raznolikost duhovnog svijeta ( cit-jagat ). Manifestacija sporedne energije Boga stvara iva bia, a spoljanja energija Boga jeste materijalni svemir. ( CC Adi 4.62 smisao ) Stoga, Bog, Apsolutna Istina ukljuuje ova etiri principa Svevinjeg Boga lino, Njegovu unutranju energiju, Njegovu sporednu energiju i Njegovu spoljanju energiju. Oblik Gospodina ( svayam-rupa ) i ekspanzije Njegovog oblika ( vaibhava-prakaa ) jesu izravni uivaoci unutranje energije u duhovnom svijetu. Vanjska manifestacija, materijalna energija, stvara materijalna tijela svih ivih bia i manifestuje se kao biodiverzitet, tj.kao bioloka raznolikost.

14

Pri manifestiranju fizikog svemira, Bog se lino manifestuje u tri ekspanzije, koje se nazivaju purua-avatari, koji se nazivaju: Maha-Vinu, Garbodakaaji-Vinu i Kirodakaaji-Vinu i njihova uloga je da ispune elje svih ivih bia, u skladu s karmom tih bia. Maha-Vinu je izvor cijelog materijalnog univerzuma, Garbodakaaji-Vinu ulazi u svaki svemir, a Kirodakaaji-Vinu ulazi u svako ivo bie i svaki atom, kao paramatma, Nad-dua i nadgleda svako ivo bie, od mikroorganizama, preko ljudskih bia pa sve do polubogova. Iz toga moemo shvatiti da je cijeli materijalni svemir stvoren i odravan. Prema drevnoj vedskoj literaturi, religijski principi su dati direktno od Boga dharmam tu saksad... B 6.3.19. Sutina svih religijskih uenja obuhvaa moralnost, ljubaznost i ljubav prema Bogu. Duhovni, tj.religiozni ivot jako je vaan aspekt svakog ljudskog bia. To podrazumjeva moralne norme koje e nas osloboditi vezanosti i svjetovnog materijalistikog ivota i kvalificirati nas za povratak u duhovni svijet. Sve to moemo postii uz pomo sambandha-jnane znanja o personalnom odnosu individue sa Bogom, znajui da individua potpuno ovisi o milosti Boga, te da je Njegov vjeni odvojeni dio. Sljedei nivo je abhideya koja kulminira u prijateljskoj, devocijskoj slubi za Boga, a koja se ispoljava u devet devocijskih aktivnosti, nava-vidha bhakti ( a ) ravanam, sluanje; ( b ) kirtanam, pjevanje; ( c ) visnoh-smaranam, sjeanje; ( d ) pada-sevanam, sluenje lotosnih stopala; ( e ) arcanam, oboavanje Boanstava; ( f ) vandanam, nuenje molitvi; ( g ) dasyam, postajui slugom; ( h ) sakhyam, postajui prijateljem; ( i ) atma-nivedanam, predajui sve Gospodinu i tako postiemo prayojanu i dostiemo vrhunac ljudskog postojanja ljubav prema Bogu.

15

Vanost dijaloga izmeu nauke i religije i osobnog odnosa s Bogom Laseri su veoma uobiajeni danas. Danas ih koristimo poput olovke od blagajni u supermarketima i cd plejera do laserske hirurgije, laserski tampai i laserski lajt ou. Sve zahvaljujuci Charles Townesu i njegovom zadivljujuem otkriu lasera. Autentian mislilac i plodan naunik, Townes je jednako dubok i u duhovnoj dimenziji ivota. Po njemu Bog je veoma osoban i postoji neprestan odnos izmeu Boga i ovoga univerzuma, a posebno s nama kao osobama. To je za njega od velike vanosti. Charles Townes, dobitnik Nobelove nagrade ija otkria ukljuuju maser i laser, proveo je decenije kao vodei advokat koji se zalagao za susret i saradnju nauke i religije. 2005. godine, on je takoer osvojio Templeton nagradu. Townes, koji je 2005. god. proslavio svoj 90. roendan, osigurao je svoje mjesto u panteonu velikih naunika 20. vijeka kroz njegova istraivanja karakteristika mikrovalova to je rezultiralo prvo u maseru, spravi koja pojaava elektromagnetne valove, i kasnije otkriu lasera, koji pojaava i usmjerava svjetlosne valove u paralelno usmjerene zrake. Njegova istraivanja, za koja dijeli Nobelovu nagradu za fiziku 1964. god, su otvorila vrata za zauujuu navalu noviteta i otkria koja se danas uobiajeno koriste u svijetu medicine, telekomunikacija, elektronike, kompjutora, i drugih oblasti. Ali za Townesa, njegova otkria principa masera i lasera su bila inspiracija od Boga inspiracija dolazi od Boga. Osoban odnos sa Bogom za njega je od ogromne vanosti. Bog nije samo nekakva udaljena stvar koja je stvorila univerzum i onda ga ostavila samoga. On kae: Bog je veoma osoban. On ima veoma osobne odnose s nama ... Smatram da postoji neprekidan odnos izmeu Boga i ovoga univerzuma, posebno s nama osobno. To je veoma vano za nae ivote. 16

Dr. T. D. Singh, Internacionalni Direktor Bhaktivedanta Instituta, Kolkata, posjetio ga je u njegovom uredu na Kalifornijskom Univerzitetu, Berkeley, USA. Dr. Singh je i sam naunik sa doktoratom iz organske hemije sa Kalifornijskog Univerziteta, Irvine i takoer je duhovnjak koji slijedi drevnu Bhaktivedanta tradiciju iz Indije. Studirao je Vedsku teologiju pod vodstvom Srila A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada, najpoznatijeg propovjednika Vedske nauke i kulture u 20. vijeku. Bio je pionir u unaprijeivanju dijaloga izmeu nauke i religije vie od 30 godina. Stranice koje slijede predstavljaju klasian dijalog: Vanost dijaloga izmeu nauke i religije i osobnog odnosa s Bogom izmeu Charles Townesa i T. D. Singha. Odigrao se na Kalifornijskom Univerzitetu, Berkeley, USA 13. maja 2005. godine. Charles H Townes ( u nastavku CHT ): Dobro doli Dr. Singh. Veoma je lijepo vidjeti vas opet. Recite mi kako napreduju vai napori u promicanju dijaloga izmeu nauke i religije? Dr. T. D. Singh ( u nastavku TDS ): Hvala vam Prof. Townes. Dajem sve od sebe. Veoma sam impresioniran time da u dananjem svijetu mnogi naunici poveano uestvuju u diskusiji nauke i duhovnosti. Vi takoer znaajno doprinosite u ovoj oblasti. Osjeam da je vano za nae itaoce da uju od vas i prime neto od vae naune i religijske mudrosti. CHT: U redu. TDS: Prije svega elio bih rei da pored toga da ste veliki naunik vi ste veoma poznati po tome da cijenite religijske i duhovne vrijednosti u naunom radu. Rasprave o razliitim koncepcijama Boga koje su izale iz dijaloga nauke i religije su esto nejasne. Moete li vi kao naunik rei neto o razumijevanju Boga? CHT: elite znati kako ja kao naunik shvatam Boga? 17

TDS: Da. CHT: Pa, razumjeti Boga je zasigurno veoma teko. Ja bih elio rei da postoji nekakva duhovna sila negdje oko nas koja planira sve u univerzumu i utjee na nas, i ja osjeam veoma blizak osobni odnos. To je za mene veoma vano. TDS: ta je sa argumentima u naunim zajednicama koji tvrde da je univerzum fino sinhronizovan? Vi ste spomenuli da je na univerzum veoma specijalan i unikatan. Fundamentalne konstante, naroito , su stvorene na unikatan nain; ak i neznatna promjena u ovim konstantama moe voditi do kompletno razliitog tipa univerzuma. Univerzum kakav mi znamo bio bi u potpunosti drugaiji. Ja bih rekao da ovakav tip objanjenja se moe smatrati teistikom interpretacijom empirijskih istraivanja; konstante su empirijski posmatrane i na taj nain mi izvodimo zakljuak. elite li komentirati da li je ovo objanjenje prihvatljivo? CHT: Pa, zasigurno je veoma jasno da je ovaj univerzum vrlo specijalan. Izvanredno je to da je nemogue da je ova kreacija nastala sluajno. Dakle, kako se to desilo? Pa postoji nekoliko mogunosti. Jedna mogunost je ta da je sve isplanirano od strane fantastine inteligencije koju moete nazvati Bog, koji stvara univerzum i zakone fizike. Ljudi koji ne ele da vjeruju u bie duhovne prirode mogu rei: Jedino objanjenje s kojim se slaemo je dosta nevjerovatno, ali moda postoji beskonaan broj univerzuma, svi imaju razliite zakone fizike, i jedini koji je krenuo u pravom smjeru je ovaj. Budui da je ovaj jedini krenuo pravim putem to je razlog zbog kojeg smo mi ovdje. To je naravno sve mata jer mi ne znamo nita o tim univerzumima; ne moemo napraviti nikakvo nauno testiranje da otkrijemo da li postoje. Druga potekoa s tim je ta, zato bi se zakoni fizike mijenjali od jednog do drugog univerzuma? Mi ne znamo to ini zakone fizike onakvima kakvi jesu - to je velika zagonetka. Moda je najjednostavniji koncept taj da je sve ovo isplanirano od strane superiorne inteligencije na nekakav nain. Bilo kako bilo, netko moe nainiti druge postulate kao to su postojanje 18

beskonanog broja univerzuma, ili to da zakoni fizike na nekakav nain moraju biti kakvim jesu, iako mi ne znamo zato su oni takvi. TDS: Ako odbacimo taj koncept razumijevanja, tada moemo rei da cijelo nauno znanje moemo razumjeti kao boanski nadahnuto. U nauci, na primjer, mislim da postoji osjeaj inspiracije i intuicije kada se veoma predivne ideje mogu pojaviti s vremena na vrijeme u umovima naunika kao to ste vi. Sjeam se da ste meni spomenuli da kada ste otkrili laser dolo je iznenada kao inspiracija ili otkrovenje, iz kako bih ja rekao boanskog izvora. U skladu sa Vedantom Hindu tradicijom postoje tri aspekta Boga. Prvi je Brahman, ili impersonalni sveproimajui aspekt. Ovo je blisko Ajntajnovoj impersonalnoj koncepciji Boga, kao prelijepi i fantastini zakoni prirode udo prirode. Drugi aspekt je poznat kao Paramatma, koji se prevodi kao Nad-Dua. Paramatma je lokalizirani aspekt Boga. Paramatma se nalazi u svakom ivom biu i izvor je nadahnua i intuicije. Trei aspekt je znan kao Bhagavan, ili Svevinja Boanska Osoba. Cijenio bih va komentar na ove aspekte Boga kako ih objanjava Vedanta. CHT: Veoma zanimljivo. Mislim da treba da budemo otvorenog uma. Ja bih rekao da je Bog sve. Veoma je teko za nas da definiemo Boga. TDS: Da li vi smatrate da nas vodi neko duhovno bie? CHT: Tako je. Neko duhovno bie ili duhovne ideje nas vode a mi ih jednostavno nismo u stanju shvatiti. Postoji mnogo stvari koje ne moemo shvatiti: ta je ljudsko bie? Gdje je ljudsko bie? Da li smo mi negdje na vrhu nae glave? Gdje je ta osoba? Na koji to nain mi imamo slobodnu volju? Kako mi t o inimo izbor? I tako dalje. Mnoge stvari ne moemo shvatiti. Postoje sile u prirodi i unutar naeg univerzuma koje ne shvatamo. Mi treba da prihvatimo ideju da su one vjerovatno tamo. Mi moemo da ih osjetimo i naslutimo ali ne moemo da ih razumijemo. 19

KONCEPT LASERA Mogunost stimulisanja radijacije bila je nagovijetena od strane Alberta Ajntajna jo godine 1917, ali ema za njihovu izradnju nije stvorena prije 50-ih godina 20. vijeka. Ameriki fiziari Charles H. Townes i A. L. Schawlow pokazali su da se ove ureaji mogu napraviti koristei se vidljivom svjetlou. Atomi i molekule imaju odreene energetske nivoe koji mogu biti visoki ili niski. Oni koji su na niskom energetskom nivou mogu biti stimulisani do visokih nivoa, generalno pomou zagrijavanja. Prilikom apsorpcije, kvantum ( jedinica energije ) elektromagnetnog polja je uhvaen od strane atoma ili molekule i energija u svjetlosnom kvantumu je preobraena u atomski pobuenu energiju. Energija u svjetlosnom kvantumu je jednaka Plankovoj konstanti, h, prirodnoj konstanti, i frekvenciji svjetla, v. Pobueni ili stimulisani atom moe reemitovati ovu pobuenu energiju u obliku svjetlosnog kvantuma, ili spontano ili kroz stimulaciju od strane spoljanjeg radijacijskog polja. Prilikom spontanog odailjanja, kvantum je emitovan u proizvoljnom pravcu u proizvoljnu fazu. Ova zbivanja, na primjer, u obinim lampama, i posljedinim radijacijskim poljima su sastavljena od serija preklapajuih valova u raznovrsnim fazama i razliitim pravcima. U veini sluajeva izvori obinog svjetla koje dolazi od atoma i pobuene molekule i svjetlosne emisije zavravaju u raznovrsnim valnim duinama ( i frekvencijama ). Ali, ako je u toku kratkog vremena atom pobuen, atom je potican svjetlou odreene valne duine, ovaj atom moe biti potaknut da pokrene radijaciju koja je u fazi sa valnom duinom koja ih je stimulisala. S druge strane, atomi emitirani tokom stimulacijske emisije su prisiljeni u fazu od strane radijacijskog polja. Kada broj ovih u-fazi valnih nizova preklope jedan drugog, tada radijacijsko polje koje rezultira iz ovoga ide u jednom pravcu s veoma stabilnom amplitudom. Spektralna irina opsega radijacije je takoer mnogo manja nego kod obine lampe. Dva uslova se moraju ispuniti da bi se sinhronizirala stimulisana atomska emisija: prvo, mora biti vie atoma u njihovom viem, pobuenom stanju nego u niim energetskim nivoima, to jest, mora postojati inverzija. Drugi vaan uslov je taj da je radijacijsko polje dovoljno veliko u smislu da postoji vie stimulisanih emisija nego onih spontanih.

20

TDS: Vi kaete da je istinski duh nauke potraga za istinom, i takoer u tom smislu u otkrivanju nevidljivih zakona prirode. S obzirom na to rekli ste da nauka nije nuno materijalistika. Drugim rijeima, nauka nije nuno definisana kao materijalistika. Veoma interesantno, Karl Pribram kae, Nauka je duhovna u naem intervjuu s njim, koji je izdan pod naslovom Nauka je Duhovna u prvom broju naeg asopisa. Takoer ste rekli da u potrazi za istinom bi bilo povoljno kada bi naunici mogli ukljuiti duhovne principe u njihove naune radove. Bilo bi dobro kada bi mogli raditi detaljnije na ovome. elim spomenuti u vezi ovoga da bi bilo veoma povoljno ukljuiti principe kao to su uloga Boga u naunim istraivanjima, posebno u vezi ivota i njegovog porijekla. U vezi porijekla ivota hemiari evolucionisti tvrde da hemijske reakcije kao funkcije kozmike vremenske skale su pokretna snaga materije koja vodi do ivota. Oni objavljuju da bilioni godina evolucije hemijskih reakcija donose nastanak ivota. Drugim rijeima, hemiari evolucionisti tvrde da su ivot ili iva bia proizvod hemijskih reakcija. Ali ova koncepcija jo uvijek stoji samo kao ideja, a ta ideja bi zasigurno mogla biti pogrena. Ja lino sam veoma snano uvjeren de je boanski mehanizam mnogo realistiniji model. Staviti koncept Bojih duhovnih energija zajedno sa znanim materijalnim energijama bi moglo biti mnogo realnije. Sa duhovnog aspekta, argumenti zvue ovako: sjeme ivota, ili da budemo odreeniji, sam ivot, postoji kao fundamentala duhovna estica. Na primjer, kada se elija sperme oca, u kojoj ve postoji ivot, sjedini sa jajacem majke, tada se tijelo djeteta poinje postepeno razvijati. Dakle, od samoga poetka pokrenuto fiziko tijelo raste jer je u njemu prisutan ivot, a ne na neki drugi nain taj da se tijelo prvo razvije a onda kasnije ulazi ivot u njega. Prihvatajui argumente Vedantike koncepcije kreacije, ivot je prisutan od samoga poetka. Na taj nain Vedantika koncepcija tvrdi da od poetka postojanja univerzuma, ne samo Zemlje, ivot kao fundamentalna duhovna estica postoji zajedno sa osnovnim materijalnim elementima i integralni je dio u stvaranju raznovrsnih tjelesnih formi koje mi poznajemo danas. Cijenio bih va komentar na ovo. 21

CHT: Vrlo interesantno. Pa, ja mislim da je vano da kaemo da sa tradicionalne naune take gledita mi nemamo ideju kako i kada je ivot nastao. Mi smo prilino sigurni da se to desilo samo jednom na Zemlji, jer mi smo svi povezani sve vrste na Zemlji su na odreeni nain povezane. Sve vrste su izgraene od istog tipa molekula lijevi tip. Lijevi tip molekula i desni su podjednako vrijedni. Zato ne postoji nikakav desni tip amino kiselina u molekulama proteina? To znai da se ivot ovdje o formio samo jednom, sigurno ne dva ili tri puta. Sluajnost stvaranja ivota je veoma mala. Zemlja je veoma povoljno mjesto za stvaranje ivota, ali on se stvorio samo jednom prije nekoliko biliona godina. Dakle vjerovatnoa sluajnosti je veoma mala. Koliko mala? To ne znamo. Mi ne znamo kako je sve poelo. Postoje mnoge kockice i mi ih moramo prepoznati. Neki naunici kau: Pa, to je sve samo hemija. Hemikalije dou zajedno, nije bitno kako. U svakom sluaju nema problema. Ali one dolaze na veoma specijalan nain, i mi ne znamo vjerojatnost toga. Mora da je veoma, veoma mala. Sada, kao dodatak tome, ideja svjesnosti je nepoznata. Vidite, molekule mi razmiljamo o njima kao materijalnim stvarima. Onda, ta je svjesnost? Mi imamo potekoa ak u definisanju svjesnosti, ili svjesnoga bia. Mora da postoje neke druge sile umijeane u ovo a koje su izvan onoga to naa nauka poznaje. TDS: Moemo ih zvati duhovnim silama. CHT: Duhovne sile, ili druge sile. Mi danas u fizici otkrivamo sve vie i vie nepoznatih stvari za koje smatramo da moraju postojati. Na primjer, veina materije u naem univerzumu koju poznajemo mora biti ondje, to ne moemo vidjeti. Mi ne znamo ta je veina materije. Mi moemo vidjeti i otkriti samo pet posto materije u naem univerzumu. Mi ne znamo ta je ostatak. Pronalazimo nove sile u naem univerzumu, i nema razloga da mislimo da ne postoje jo neke dodatne sile. Dakle, mi se snano trudimo da razumijemo. Nauka predstavlja napor da se otkrije kako univerzum funkcionie. Snano se trudimo i nadamo da emo otkrivati sve vie i vie. Ali 22

takoer trebamo prepoznati da postoji mnogo toga to ne moemo razumjeti, i to trebamo prihvatiti. TDS: Pa, ako ivot nastaje samo jednom i uslovi za njega su pravilno postavljeni od samog poetka i ivot je smatran kao duhovna sila ili druge sile koje su oduvijek prisutne, tada bi ovo moglo biti u harmoniji sa teistikom koncepcijom Bog kao izvor obje energije materijalne energije, ili sile, i ivota. CHT: Da, u potpunosti se podudara s teistiko m interpretacijom. To je prilino tano. TDS: Na konferenciji za tampu koja se odrala u martu ove godine ( 2005. god, op.prev. ) kada ste osvojili Templeton nagradu dali ste veoma duboku izjavu: Vjerujem da ne postoji dalekosenije i vanije pitanje od pitanja svrhe i znaenja naih ivota i naeg univerzuma. Moete li molim vas detaljnije to objasniti? CHT: Pa, da, ta je vanije od toga? ta smo mi? Zato smo ovdje? ta treba da inimo? Kako izgleda na ivot? ta on znai? I tako dalje. Smatram da su ovo najvanija pitanja. Ako razumijemo odgovore na ova pitanja, oni e u mnogome odrediti ta treba da inimo, ta je to to inimo, i zato i kako treba da to inimo. O emu se radi? Koja je svrha? Zato je univerzum ovdje? Zato smo mi ovdje? Ovo su sve vrlo bazina pitanja. Mislim da trebamo mnogo vie promiljati o njima i uzeti ih veoma ozbiljno, i to su pitanja na koja religija pokuava da odgovori. Moj lini pogled na ovo je taj da je Bog stvorio ovaj univerzum i dao nam slobodnu volju da budemo donekle poput Njega, imamo neto Njegovih odlika, da bismo pomogli drugima, ovjeanstvu i ovom univerzumu da raste da se povea i pobolja, i da doemo blie Njemu, Bogu. TDS: To je veoma lijepo gledite. Na novinskoj konferenciji ste takoer rekli: Ako univerzum ima znaenje i svrhu, ovo mora biti odraeno u njegovoj strukturi, funkcionisanju, a nadalje i u nauci. 23

CHT: Pa, da, neki ljudi e tvrditi da univerzum nema svrhu on je samo sluajna stvar. Nikakve svrhe on nema. Pa koja je svrha svega? Nikakva. Nikakva, i to ini ivot veoma nevanim. S druge strane, ako postoji svrha i ako mi vidimo da struktura univerzuma ima stvarno izvanredne i neobine karakteristike, onda nam to kazuje da svrha postoji. Ako svrha postoji onda njegova struktura mora biti usko vezana sa svrhom. Dakle, ako razumijemo strukturu i kako ona funkcionie veoma dobro, onda nam to moe dati nekakav nagovjetaj o svrhovitosti svemira. Ako razumijemo svrhu, onda nam to moe rei neto o strukturi. To dvoje moraju biti veoma bliski, i zato ja kaem da se nauka i religija poprilino podudaraju. Oni se moraju pribliiti ili sastati zajedno. I na taj nain mogu da vre utjecaj i informiu jedno drugo. Svrhovitost i struktura i kako to sve funkcionie moraju biti usko povezani, jer ako razumijemo jedno veoma dobro, tada emo nadam se bolje razumjeti drugo. TDS: Max Born je jednom izjavio da iz prouavanja strukture atoma on moe cijeniti postojanje Kreatora Boga. Tako nekako? CHT: Pa. Mnogi naunici su izjavili da nakon otlria izvanrednih karakteristika univerzuma atoma i naina na koji su kreirani, i sl. on izgleda tako izuzetno da je morao biti isplaniran. Sada, netko moe rei da je to bila sluajnost. Ali za mene to izgleda skroz nevjerovatno. TDS: Takoer ste jedno m rekli: Da bismo bolje razumjeli ili nauku ili religiju potrebno je da koristimo sve nae ljudske resurse logiku, dokaze ( posmatranje ili eksperiment ), paljivo odabrane pretpostavke, intuiciju i vjeru. CHT: Pa, ja mislim da za razumijevanje nauke ili religije mi treba da koristimo sve mogue ljudske izvore instinkt, logiku, posmatranje, eksperiment, misao, itd. Moramo koristiti sve ceste da bismo razumjeli; to je istina u nauci. Mislim da ljudi ne prepoznaju koliko mnogo mi koristimo instinkt u nauci. Mi koristimo pretpostavke, moemo ih nazvati postulatima, koje su stvarno identine sa vjerom. 24

Koristimo sve nae ljudske potpunosti biti sigurni u bilo bolju sliku i trudimo se da koristimo i trebali bi koristiti razumijemo.

instinkte. Mi ne moemo nikad u to, ali se trudimo da napravimo to razumijemo to bolje moemo. Mi sve to moemo sakupiti s ciljem da

TDS: U nauci koristimo pretpostavke da bismo izgradili znanje. Na primjer, koristimo aksiome u matematici i fizici. Poto uzimamo ove pretpostavke zdravo za gotovo, kao valjane izvore znanja, ak i bez finalnog dokaza, mi ih ustvari koristimo da bismo izgradili znanje. Moe li se vjera u ove aksiome iliti pretpostavke smatrati jednakoj onoj vjeri koju religijski praktikanti imaju u svoje osobite duhovne aksiome? CHT: Da, moe se rei da su aksiomi postulati pretpostavke koje pravimo u nauci. Mi radimo odreene pretpostavke, odreene postulate, i onda od tih postulata mi koristimo logiku s ciljem da odluimo i zakljuimo kakvi su rezultati. Sada, matematiki je dokazano da mi nikada ne moemo dokazati da su ti postulati dosljedni sami sebi. Dakle, postulati su jednostavno vjera. A vjera u nauci je veoma vana. Vjera u religiji je vana. Mi razmiljamo ovako: Da vidimo, ta bi bilo najtanije? i onda izvedemo ove postulate. Imamo vjeru u to i iz toga izvodimo zakljuke. I nauka i religija imaju ove karakteristike. TDS: Spomenuli ste Godelov argument da logika takoer ima svoje limite ili ogranienja. CHT: To je tano. To je bila Godelova teorema; nita ne moemo dokazati za sigurno. Nikada ne moemo dokazati da su nai postulati valjani, i oni mogu biti netani. Mi trebamo pretpostaviti da su oni dosljedni sami sebi. TDS: Postoji izjava koju sam pronaao od William Phillipsa. Kada je dobio Nobelovu nagradu 1997. godine za njegov pionirski rad na laserski hlaenim atomima, tokom njegove konferencije za tampu, 25

rekao je neto veoma interesantno. Rekao je da on uzima Boga veoma osobno, shvata ga kao osobu. Izjavio je: Ajntajnov Bog, koji je veoma nalik zakonima prirode, nije za mene. Ja sam snano uvjeren da je Bog osoba, i to je temelj moje vjere. Zapravo, kada je primio Nobelovu nagradu rekao je: elim da se zahvalim tolikim mnogim osobama. Takoer, elim da se zahvalim Bogu zato jer nam je dao ovaj univerzum i ukljuio nas da istraujemo Njegove zakone. Dakle, on ima duboko potovanje za Boga kao osobu. Zanima me da li vi imate nekakav komentar na ovo. CHT: Pa, ja se slaem sa William Phillipsom oko toga da je Bog veoma osoban. On ima veoma osobnu interakciju s nama i ja mislim da je to veoma vano i znaajno. On nije neka udaljena stvar koja je kreirala univerzum i onda ga napustila. Za nae ivote to je veoma vano. TDS: Ovaj osobni aspekt je objanjen u naoj tradiciji Vedantistikoj tradiciji i cijeni se kao najvii stepen spoznaje Boga. Drugi aspekt impersonalni takoer je prisutan. Ba kao u USA, predsjednik sjedi u Bijeloj kui, ali njegova mo ili energija se protee du cijele zemlje. Ta energija je impersonalni aspekt, ali osoba sjedi tamo negdje i postoji kao izvor te moi ili energije. CHT: Interesantno. Bog se nalazi svugdje. On utjee na sve ali, ni vie ni manje, svaka individua moe ostvariti veoma snanu osobnu povezanost. Siguran sam da ne samo u vaoj religiji ve takoer i u idovskoj i Hrianskoj religiji Bog se prepoznaje kao veoma osoban. Ja vjerujem u to i takoer i osjeam to. TDS: Mislim da su uenja veine religija u harmoniji izuzev Budizma Budizam nema nikakvu koncepciju i uenje o dui a niti o Bogu. CHT: Ja takoer mislim da Hinduizam, a isto tako i druge Istonjake religije nisu nikada imale velika neslaganja izmeu nauke i religije. U Zapadnjakim religijama je bilo neslaganja ali 26

mislim da oni idu sad ponovno zajedno i da moraju ii zajedno u dugakoj utrci. TDS: Da. Mislim da je ovo veoma interesantan razvoj i vi ste s pravom rekli da je Templeton promovisao ovo u veoma kritino vrijeme. Smatram da je pravo vrijeme za naunike i religijske grupe da rade zajedno, a vi ste takoer izjavili ovo u vaem govoru kada ste iznijeli glavnu poantu na Drugom svjetskom kongresu za sintezu nauke i religije odranom u Kalkuti, u januaru 1997. godine. CHT: Mislim da interaktivna diskusija izmeu naunika i teologa i ljudi sklonih nauci i ljudi sklonih religiji i diskusija nauke i religije izmeu svih ljudi je veoma vana. Ja sam ushien jer Templeton sponzorie to. Mislim da to raste i ima veoma vaan efekat. TDS: Sada elim diskutovati o poenti kao to je umijee sree ili radosti. Tokom moje interakcije s Metaneksusom, u nekoliko posljednjih godina shvatio sam da srea i duhovna transformacija postaju vane teme za nauna istraivanja. U periodima sree, kad god vas vidim, uprkos vaim godinama, izgledate veoma entuzijastino i puni ivota. elim da znam koja je tajna vae sree. CHT: Rekao bih da sam bio veoma srean. Proveo sam veoma lijepo vrijeme u svom ivotu. U stvari, kao to vidite, nikada nisam radio. Samo sam vrio istraivanja u fizici. To je zabavno. Ali takoer smatram da se osoba ne bi trebala jako truditi da bude sretna, kao to se ne bi trebala jako truditi da stekne novac. Trebamo se truditi da inimo korisne i dobrotvorne stvari. Ako se trudite da inite dobre stvari, onda to dolazi automatski. Trudite se da inite stvari za koje smatrate da su vane i dobre, i tada ako se jako trudite vjerovatno ete biti sretni. TDS: U naoj tradiciji srea se naziva ananda. Cilj ivota bi trebao biti ananda, to je sanskritska rije koja znai blaenstvo krajnja srea. Da bi dostigla takvo blaenstvo, osoba treba biti veoma optimistina u ivotu. Na primjer, dok vrimo eksperiment moemo 27

biti optimistini i vjerovati da e pomou blagoslova Gospodina eksperiment biti uspjean. Mislim da optimizam i entuzijazam potiu iz boanskog izvora ili principa. To se dogaa nekako iznutra ili dolazi intuitivno iz unutranjosti duhovnog izvora. CHT: Da, ja smatram da je optimizam veoma vaan. Mislim da ako razumijemo, odnosno ako osjetimo da smo u kontaktu s Bogom ili Njegovom voljom, i prepoznamo to je to to On namjerava da uradi, tada to stvara optimizam. TDS: Mislim da srea igra veoma vanu ulogu u potrazi za smislom i svrhom. CHT: Da naravno, ali osoba ne bi trebala rei Moj cilj je postati sretan. Tada bi osoba da bi postala sretna moda jela mnogo sladoleda. To nije dobro. Mislim da se trebamo truditi initi dobre stvari. ivjeti u skladu s Bojom voljom, to e nam donijeti sreu. TDS: Dobre stvari? CHT: Dobrotvorne i korisne stvari. Pomaui ljudima. Pomaui humanizam. ivjeti u Bojem svijetu s Njegovim planom, mislim da to donosi sreu. TDS: U intervjuu sa Sir Roger Penroseom objavljenom u naem asopisu prole godine, on kae da cijeni istinu, ljepotu i moral kao vie principe ivota koji postoje nezavisno od fizikog ili mentalnog svijeta. Ovo su impersonalni aspekti boanskoga, ali srea je bliska personalnom aspektu Boga. Ima li ovo smisla? CHT: Da, naravno. Vasudeva Rao ( u nastavku VR ): Ja imam jedno pitanje. CHT: Da, o emu je rije? 28

VR: Primili ste Nobelovu nagradu 1964. godine. Iste godine ste pozvani da odrite govor kongregaciji u Riverside Church o nauci i religiji. ini se da je to bio znaajan dogaaj u razvoju dijaloga nauke i religije. Ja sada mogu vidjeti rezultate dijaloga religije i nauke ali zanima me koje su bile vae impresije tada u to vrijeme? CHT: Pa, razlog zbog kojeg sam odrao taj govor je da su oni u toj crkvi znali da ja dolazim u crkvu i znali su da sam naunik. Nisu poznavali mnogo naunika koji dolaze u crkvu. I tako su me upitali Hoete li doi i odrati govor o tome kako naunici gledaju na religiju? Ja nikada do tada nisam dao takav govor, vidite. A oni nikada nisu uli naunika da govori o tome. Tako je sve poelo. I tako, odrao sam govor. Onda je stavljen na radio i bio objavljen, i tako prije nego to sam to znao, bio sam pozvan da dam jo mnogo takvih govora. To je bio poetak ovakve diskusije. Naravno, bilo je nesimpatije izmeu nekih naunika i religioznih ljudi. Ali, ja sam smatrao da trebaju doi zajedno. To je bio trud od strane crkve da bi vidjeli kako naunici gledaju na religiju i ja sam pokuao da iznesem svoje vienje. To je vjerovatno imalo nekakav efekat i ja sam bio oduevljen to sam bio u mogunosti da poveam diskusiju na tom polju. TDS: Jedna interesantna zabiljeka na to izdava magazina je rekao da kada je pripremao da objavi tvoj govor o dijalogu nauke i religije jedan naunik se veoma uznemirio i rekao: Ako objavite ovaj lanak ja u se povui iz magazina. CHT: Neki ljudi se nisu slagali. To se oekuje, ali mi trebamo biti sposobni da diskutujemo otvoreno s otvorenim umom. TDS: ta vi mislite ta bi se moglo smatrati kao veoma znaajno unutar dijaloga izmeu nauke i religije? CHT: Ne mogu misliti o niemu specifino vanom iako smatram da postoji znaajan razvoj u toj diskusiji. Moda je znaajno to da postoji prepoznavanje od strane naunika o tome koliko specijalan 29

ovaj univerzum jeste. To se desilo u protekle jednu ili dvije decenije. Sve vie i vie naunici shvataju da je univerzum veoma, veoma izvanredan. U ovom univerzumu znaajno je to da zakoni fizike turned out the way they did...!!!!!!! Ideje poput ove se raaju. Mislim da je to veoma znaajno. TDS: Rekao bih da je jedna od bitnih stvari Templetonov doprinos. On unapreuje ovaj dijalog na znaajan nain. CHT: Slaem se. Mislim da je njegov doprinos veoma vaan. Slaem se. TDS: Naravno, vi ste s pravom prva osoba naunik, dobitnik Nobelove nagrade, fiziar i dobotnik Templetonove nagrade. Mi smo svi veoma sretni da ste uradili takvu predivnu slubu koja zasluuje asnu nagradu. CHT: Veoma sam zadovoljan da mogu bilo ta uiniti. VR: ta vi mislite da bi mogao biti sljedei vaan proboj u dijalogu izmeu nauke i religije? CHT: Pa, tko zna? Nove stvari su stvari koje ne poznajemo. Nove ideje su stvari koje ne poznajemo sada ali ako nam netko kae odakle dolaze, mislim na nauku, kao to su fizika, astronomija i biologija, onda nam oni mogu dati dodatna razjanjenja i razumijevanje. Moda emo unaprijediti nae razumijevanje funkcije mozga. Ili slobodne volje, odnosno kako to mi imamo slobodnu volju. Slobodna volja je suprotna naim naunim zakonima u ovome trenutku. Mi mislimo da imamo slobodnu volju. ta je ova osoba? Gdje je osoba? ta je to? Kako mozak funkcionie? I tako dalje. Ako uspijemo razumjeti to tada moemo napraviti ogroman napredak. Mislim da biologija moe dati mogui doprinos ali mi moramo raditi teko da bismo pokuali shvatiti porijeklo naeg univerzuma, prirodu naeg univerzuma, nepoznate sile koje jo nismo otkrili i tako dalje. To su stvari koje e nam fizika i astronomija, nadajmo se, pomoi da 30

shvatimo. Vjerujem da postoji mnogo otkria na kojima trebamo raditi i ja se nadam da emo razumjeti sve vie i vie. TDS: Vi ete dati glavni govor na dolazeoj godinjoj konferenciji Metanexus Instituta u Filadelfiji sljedeeg juna. Ja u takoer sudjelovati tamo i nastojau da se sretnem sa vama ponovno. Metanexus je uradio predivan posao u promicanju dijaloga izmeu nauke i religije tako to je ustanovio Inicijativu Lokalnih Drutava ( Local Societies Initiative, LSI, op.prev ) irom svijeta. Osjeam se veoma srenim to sam dio ovoga programa. CHT: Da. Pa nadam se da mogu uraditi razuman posao. TDS: Siguran sam da e vae rijei mudrosti inspirisati svakoga. Prof. Townes, stvarno sam uivao u naem razgovoru. Mnogo vam hvala. CHT: Ok, bilo je lijepo vidjeti vas i vidjeemo se opet u Filadelfiji. TDS: Da. Molim vas prenesite moje pozdrave i dobre elje vaoj dragoj supruzi Frances.

31

Lasersko hlaenje atoma i uloga osobnog Boga

Doprinos Prof. Phillipsa u razvoju tehnika hlaenja i hvatanja neutralnih atoma koristei laser je otvorio novo podruje prouavanja atoma i atomskih gasova. Zato to se kretanje atoma moe znatno smanjiti koristei ovu tehniku, izrada mnogo preciznijih atomskih satova je postala mogua. Ovo se upotrebljava u visoko brzim komunikacijskim i navigacijskim sistemima koristei Global Positioning System ( GPS ) koji zahtjeva veoma precizno vremensko usklaivanje. Ali ono to je veoma posebno u vezi Prof. Phillipsa je to da bez obzira to je veoma poznati naunik on takoer ima veoma duboko uvjerenje u religijske vrijednosti. Njegovo duboko nauno znanje voeno beskrajnim religijskim uvjerenjem zasigurno ini njegovu mudrost mnogo otrijom i britkijom nego to su to laserske zrake. Prof. William D. Phillips je bio vodei istraiva na polju laserskog hlaenja atoma na Nacionalnom Institutu Standarda i Tehnologije ( NIST ), Maryland od 1978. god, i bio izabran za Nacionalnu Akademiju Nauke godine 1997. U svijetu je poznat za unaprijeivanje osnovnog znanja i novih tehnika za hlaenje atoma do ekstremno niskih temperatura. Njegovi eksperimenti demonstriraju kako zrake neutralnih atoma mogu biti usporene i ohlaene s radijacijskim pritiskom iz lasera i kako atomi ohlaeni laserom mogu dostii mnogo nie temperature nego to je to teoretski predskazano. Ovaj rad je poploao put za naunike da stvore Bose-Ajntajn kondenzaciju, egzotini novi oblik materije u kojem atomi padaju u njihove najnie nivoe i stapaju se u pojedinano kvantno stanje. Godine 1997. Dr. Phillips prima Nobelovu nagradu za fiziku zajedno sa Claude Cohen Tannoudji i Steven Chu za razvoj metoda hlaenja i hvatanja atoma s laserskim svjetlom. Uprkos svim ovim naunim dostignuima Dr. Phillips 32

takoer ima vrstu vjeru u postojanje Boga kao osobe. Ajntajnov Bog nije dovoljan za njega. Dr. T. D. Singh susreo se s njim u njegovom uredu u NIST, Maryland. Dijalog koji slijedi, Lasersko hlaenje atoma i uloga osobnog Boga je znaajna diskusija izmeu William Phillipsa i T. D. Singha koja je odrana na Nacionalnom Institutu za Standarde i Tehnologiju ( NIST ), Gaithersburg, USA, 11. juna 2005. godine nakon slubenog radnog vremena. William D. Phillips ( u nastavku WDP ): Dobrodoli. Nadam se da niste imali mnogo potekoa dok ste traili moj ured. T. D. Singh ( u nastavku TDS ): Hvala vam Prof. Phillips. Nismo imali nikakvih potekoa traei va ured. Vae upute su bile savrene. Srean sam to vas vidim. Ovo je knjiga sa diskusijom koju sam vodio sa Prof. Penroseom. ( pokazuje knjigu ). Poslao sam vam kopiju. WDP: Da, dobio sam je. To je veoma lijepo. TDS: Posjetio sam Prof. Townsa proli mjesec u njegovom uredu na U.C. Berkeley. Predivna je osoba. Poznajem ga vie od 20. godina. Nije samo veliki naunik ve i duboko religiozna osoba. Jako sam srean da je on osvojio Templeton nagradu ove godine. U njegovom uredu smo vodili diskusiju usmjerenu ka uskoj vezi izmeu nauke i religije. Tokom naeg razgovora spomenuo sam da u vas vidjeti sljedeeg mjeseca. Govorio je veoma visoko o vama. WDP: Bila je to velika radost kada sam uo da je Charlie ( Charles Towns ) osvojio Templeton nagradu ove godine. TDS: Nedavno je odrao glavni govor u Filadelfiji na susretu nauke i religije na godinjem sastanku u organizaciji Metanexus Instituta 4. juna. Slavie svoj 90. roendan u oktobru na Berkeleyu i mislio sam da biste moda i vi prisustvovali. 33

WDP: Da, ne samo da idem, ja sam dopredsjedavajui na simpozijumu koji je dio proslave njegovog 90. roendana. Raymond Chiao koji je jedan od njegovih kolega na Kalifornijskom Univerzitetu, Berkeley i ja lino smo predsjedavajui na simpozijumu. Templeton Fondacija je jedan od sponzora za simpozij koji e obiljeiti Charliev 90. roendan i mi se nadamo predivnoj proslavi. TDS: Da, susreo sam ga na skoranjoj Metanexus konferenciji gdje me upitao da li dolazim da se pridruim proslavi njegovog 90. roendana. ( obojica se smiju. ) Kada sam organizirao Drugi Svjetski Kongres za Sintezu Nauke i Religije u Kalkuti januara 1997, bio sam tako sretan da je on doao i odrao glavnu rije. Preko 2000 naunika i duhovnih voa iz cijeloga svijeta uestvovalo je na toj konferenciji. Konferencija je bila organizirana u ast stogodinjice roenja mog duhovnog uitelja Srila A.C. Bhaktivedant a Swami Prabhupada, jednog od najveih predstavnika Vedske kulture u 20. vijeku. Prof. Townes je aktivan sada ba kao to je bio i prije 8 godina. Nevjerovatno je zdrav i pun energije. Mora da ga je Gospod blagoslovio. WDP: Da, dosta je star ali ipak ilav. Poelio bih da ja sa 80 godina starosti budem upola aktivan kao to je on sa 90. On je stvarno osobit, a njegova ena, koja je skoro istih godina, je takoer dosta aktivna. TDS: Dozvolite mi da vam predstavim moje prijatelje koji su doli danas sa mnom. Ovo je Vasudev Rao, moj sekretar. On je magistrirao u Kompjuterskoj Nauci na Indijskom Institutu za Tehnologiju ( IIT ), Kanpur. Ovo je Abhishek Tiwari, moj student koji radi doktorat iz Kompjuterske Nauke na Univerzitetu u Ilinoji, Urbana-Champaign. Odmah do njega je gdin. Luciano Nonino koji je upravo zavrio svoje studije iz Ekonomije i radi u Sjedinjenim Dravama. On je Italijan i veoma je religiozan. Svi oni su tragaoci za 34

smislom ivota i zainteresirani za nauku o Bogu. Svi oni mi pomau u mom radu na dijalogu izmeu nauke i religije. WDP: Pola mojih korijena potie iz Italije. TDS: Da, itao sam da vam je majka Italijanka. WDP: Majka mi je roena u junijem dijelu Italije, u blizini grada Potenza. TDS: Mi smo doli skroz iz Kalifornije sve do Filadelfije da bismo prisustvovali godinjoj Metanexus konferenciji. Konferencija je zavrila prije nekoliko dana i mi smo se dovezli do ovdje iz Filadelfije. WDP: Dakle vi suraujete sa Metanexusom? TDS: Da, ja sam bio dio Metanexusovog programa ( Local Societies Initiative ) u zadnje dvije godine. WDP: I sada ste doli skroz iz Filadelfije da biste vidjeli mene. ta vas je motiviralo da me intervjuirate? TDS: Pa, itajui vau biografiju veoma je inspirirajue to da niste samo meu vodeim naunicima ve i to da ste duboko religiozna osoba. U svijetu nema tako mnogo naunika kao to ste vi. Bio sam veoma impresioniran sa vaom pozadinom, posebno vaim odrastanjem - onom vaom ljudskom stranom i ogromnom koliinom potovanja koju imate za vae roditelje, vaim dubokim uvjerenjem u religijske vrijednosti i vaim dunostima u crkvi. To slui kao veoma lijep primjer. ta vi mislite koji su to vani faktori doprinijeli vaem fascinantnom ivotu? WDP: Nain na koji sam odgojen od strane mojih roditelja uvelike je doprinjeo mojim religijskim mislima jer je religija oduvijek bila dio naih ivota. Uvijek se zahvalimo prije ruka i moji roditelji su me 35

nauili da se molim svaki dan. Uvijek smo ili u crkvu i bili smo uvelike ukljueni u ivot crkve, ne samo da smo ili nedje ljom u crkvu nego smo bili ukljueni i u druge aktivnosti crkve. Mnogi aspekti vjere i crkve su jednostavno bili dio moga ivota. To je bio vaniji dio ivota nego to su to bile druge stvari. Odrastanje u takvom okruenju je zasigurno imalo ogroman utjecaj na mene. Uvijek sam razmiljao o religiji kao o sastavnom dijelu ivota. TDS: Takoer ste rekli da ste od svojih roditelja jo od djetinjstva nauili da potujete druge ljude, druge kulture i vjere. Mislim da je to prelijepa kvaliteta koja na kraju moe hraniti neto to se naziva poniznost i otvorenost uma. WDP: Da, mislim da je to neto emu trebamo uiti nau djecu. To je neto to djeca treba da ue i veoma je vano da ih pouavamo u tom smjeru. Ba kao to moemo nauiti nau djecu da prihvataju i potuju druge tako ih moemo nauiti i suprotno. Mislim da velike potekoe koje imamo u dananjem svijetu dolaze od ljudi koji su naueni od ranih dana da ne potuju ljude svih vjera i razliitih kultura. Ali ja sam nauio od svojih roditelja da je to ispravan put, potovati svakoga. TDS: Dobro porodino okruenje igra veoma vanu ulogu u ljudskoj kulturi. Vano je za roditelje da ue djecu da potuju ljude drugih kultura i zajednica, da njeguju kulturu jedinstva i razliitosti. Ako svi djelujemo na taj nain mislim da je tada mnogo lake imati mir u svijetu. WDP: Apsolutno. Jedna od stvari koja je motivisala moje roditelje da nas ue na taj nain je iskustvo koje je moja majka imala kao mala djevojica na putovanju iz Italije u USA. Ovo bi moglo biti zanimljivo vaem kolegi Lucianu koji takoer dolazi iz Italije. Moja majka je doputovala u USA i junog dijela Italije kada je imala 8 godina i pretrpjela je ogromnu koliinu proganjanja jer je bila drukija od drugih ljudi. To je bilo vrijeme kada je mnogo ljudi iz razliitih drava emigriralo u Sjedinjene Drave. Ljudi iz Sjedinjenih 36

Drava su tada bili uznemireni sa ljudima koji su bili na nekakav nain drugaiji ili nisu govorili engleski. Moja majka je iskusila tu vrstu netolerancije i to iskustvo ju je uvjerilo da ona nee nikada ponoviti takvu vrstu ponaanja prema bilo kome. Htjela je biti sigurna da e nauiti svoju djecu da uvijek potuju druge ljude i da nikada ne tretiraju druge na nain na koji su nju tretirali. To je nainilo specijalnu vrstu osobe koja je htjela biti sigurna da nitko nikada vie nee biti tretiran na taj nain. Bojim se da kada je netko loe tretiran tada on i druge tretira na takav lo nain. Ali njena reakcija je bila potpuno drugaija. Njena reakcija je bila ta da bude sigurna da e uiniti sve to moe da vidi da druge osobe nisu loe tretirane. TDS: Ta osobina je prelijepa. Ne ponaa se ba mnogo ljudi u svijetu na takav nain. Vaa majka mora da je bila veoma pobona. WDP: Nadam se da se mnogi ljudi ponaaju na ovaj na in ali zasigurno ne svi. TDS: Jedna od stvari koja je veoma zanimljiva u vaem ivotu je da ste mnogo govorili o moi molitve. Otkrio sam da je ovo veoma interesantno za naunike. U vaoj biografiji ste spomenuli da ste se molili za roenje mlaeg brata i potvrda je stigla nakon vae molitve. U naunim istraivanjima uradili ste pionirska istraivanja u laserskom hlaenju atoma. Dali ste u procesu vaega istraivanja ili kroz primanje odreenih koncepcija u tom smjeru dobili nekakvu vrstu inspiracije ili smjernice kroz molitvu? WDP: Pa, moja koncepcija prirode i vanosti molitve se u velikoj mjeri promjenila od kako sam bio dijete. Dozvolite mi da vam ispriam priu o tome kako smo se sestra i ja molili da dobijemo brata ili sestru. Kada su moji roditelji dobili moga brata bili smo veoma zahvalni vjerujui da je to odgovor na nae molitve. Ovaj dogaaj je potvrdio mo molitve za mene, ali rekao bih sa djeije take gledita. Nisam siguran da jo uvijek imam iste ideje o prirodi i vanosti molitve, kakve sam imao tada. Ne molim se za stvari od 37

kojih u imati materijalnu dobrobit. Osjeam da nije ispravno moliti se za takvu vrstu stvari. Molim se za druge ljude za njihovu dobrobit i za bolje razumijevanje samoga sebe, ne za materijalne stvari. Sjeam se da sam dok sam bio dijete bio impresioniran priom o Solomonu iz Biblije. Solomon je bio kralj Izraela i dobio je priliku da moli za poklon ili dar od Boga. Mogao je da trai bilo koju stvar ali on je molio za mudrost. Mislim da osoba treba biti veoma oprezna u vezi toga za kakve stvari se moli. I tako ja se trudim da ne traim materijalne stvari za sebe, radije molim za duhovne darove i tako se nadam da ako dobijem duhovne poklone sve ostale stvari e doi. ak i ako ne dobijem materijalne stvari to nije vano sve dok imam duhovne darove. Ne bih se na primjer molio za uspjeh u nekom eksperimentu. Ono za to bih se ja molio jeste uvid u to ta nam Bog poruuje kroz prirodu. Shvatam da Bog bolje od mene zna ta je dobro za mene. Ono to elim da uinim jeste da se molim za otvorenost da bih primio ta je to to Bog eli za mene. TDS: Vi imate predivne devocijske kvalitete. Postoji velika slinost u naoj Vainavskoj tradiciji u Indiji. Vainavska tradicija je dio Hinduizma. Vainavizam ui da istinski religiozna osoba, vainava, nikada ne trai dobrobit za sebe ali uvijek moli za dobrobit drugih. Para-duhkha-duhkhi znai da on osjea nesreu zbog nesree drugih. Na taj nain, veoma je blisko tvojoj perspektivi. WDP: Zvui veoma jednostavno i ja sam siguran da moemo nauiti mnogo iz te vrste mudrosti. TDS: Bio sam veoma impresioniran kada sam proitao da ste izrazili vau zahvalnost za Boje darove tokom konferencije za tampu kada ste primili Nobelovu nagradu 1997. godine. Rekli ste: Zahvaljujem se mnogim osobama, ali takoer se zahvaljujem Bogu jer nam je dao ovaj svemir za naa istraivanja i razumijevanje. Spomenuo sam to Charles Townesu i on je to mnogo cijenio. Kako su ta intuicija i spontani osjeaji doli do vas?

38

WDP: To je neto to je jednostavno dolo k meni. Nisam ni sanjao da bih mogao dobiti Nobelovu nagradu i bio sam skamenjen od oduevljenja kada se to desilo. Mislim da to god da radite i desi vam se neto predivno vi elite da izrazite vau zahvalnost. Ako ste religiozna osoba tada se elite zahvaliti za sve dobre stvari koje vam se dogode. Moda nisam to rekao ba na taj nain. Zahvalio sam se vie za ovaj predivni svijet koji je omoguio da se dogode sve ove divne stvari. Naravno, u svom umu sam se zahvalio i svim divnim stvarima koje su se meni dogodile, ali bez tako zanimljivog i intrigantnog svijeta nijedna od ostalih dobrih stvari ne bi se desila. Dozvolite mi da spomenem vanu poentu. Dobiti Nobelovu nagradu je predivna stvar ali ne mislim da je to stvar za koju trebamo teko raditi. Treba tragati za razumijevanjem, a ako to razumijevanje dovede osobu do priznanja kao to je Nobelova nagrada tim bolje. Vana stvar je raditi da bismo dobili to razumijevanje. Bog nam je dao svijet u kojem moemo to ostvariti. Nas koji smo odabrali nauku kao karijeru mnogo ispunjava injenica da moemo istraivati svijet koji je tako bogat. Ponekad se nama naunicima ini da je svijet tako divan da mora da je Bog stvorio svijet samo da bismo se dobro zabavljali. Ovaj svijet je tako divan da je teko pobijei ideji da ga je Bog stvorio tako interesantnim samo da bismo nali zadovoljstvo istraujui ga. Ovo se moe rei i za neke druge stvari. Svijet je tako predivno mjesto da mora da ga je Bog stvorio u toj ljepoti da bi omoguio zadovoljstvo ivim biima....................... ..... .................................................................................................... TDS: Vi cijenite Boje darove na veoma devocijski nain. U naoj Vedskoj literaturi je spomenuto da je ovaj svijet stvoren od strane Boga s ciljem da ispuni elje ivih bia koja ele da imaju materijalni uitak. Kako god, postoji boanski plan iza cijele ove kreacije. Dizajniran je tako da iva bia mogu podii svoju svjesnost i probuditi svoju ljubav prema Bogu dok prolaze kroz ovaj svijet. Osim toga, vanost ljudskog oblika ivota se naglaava jer su svjesnost i slobodna volja mnogo vie razvijeni u ljudskom obliku ivota nego u bilo kom drugom obliku. 39

Isto tako, veoma je vano to to ste rekli da Ajntajnova koncepcija Boga koji se nalazi u zakonima prirode nije vaa koncepcija. Radije, kako kaete, prihvatate koncepciju da je Bog osoba. WDP: Apsolutno. Ljudi ponekad o Ajntajnovom Bogu govore kao o impersonalnom Bogu. U stvari, Ajntajn je znao rei da on nije vjerovao u ideju Boga kao osobe. Kao prvo elim rei da vjerujem u Boga kao osobu, kao i Charles Townes. Ali ako pogledate neke Ajntajnove izjave udim se to je imao impersonalan koncept Boga jer neke njegove izjave o Bogu su veoma personalne. Kada je na intelektualan nain pisao o misterijama insistirao je na tome da je Bog bezlian ali kada bi neslubeno priao o Bogu govorio je o Njemu kao o osobi. U razgovorima o kvantnoj mehanici bi znao rei: Ne vjerujem da Bog igra domine. To je veoma personalna izjava i nisam siguran da li je moda Ajntajn ipak u dubini svog uma imao mnogo personalniju ideju Boga nego to je to formalno izjavljivao. Drugi put bi znao rei da je iznenaen nainom na koji priroda djeluje. Znao je rei neto kao: Pitam se o emu starac razmilja? mislei pri tome na Boga. Tako da nisam tako siguran da je Ajntajn bio tako impersonalan u svojoj ideji Boga. Zasigurno e ljudi poput mene i Charlesa Townesa vrsto tvrditi da je Bog osoba. TDS: Moda je Ajntajn neke misli drao skrivenima. WDP: Moda je drao neke misli skrivenima. Moda nije u potpunosti priznao sebi ono to osjea prema Bogu. TDS: On je rekao da je na njegovo shvatanje Boga utjecala Spinozina filozofija. To je monistina koncepcija i on je vjerovatno bio pod tim utjecajem. U Vedskoj tradiciji je reeno da postoje tri aspekta Boga. Prvi je bezlian i univerzalno sveproimajui a na sanskritu se naziva Brahman. On je najee prihvaen aspekt prilikom kojeg osoba shvata Boga kao bezlino sveproimajue naelo isto kao to mnogi naunici vide zakone prirode. Drugi se 40

naziva Paramatma. Paramatma je lokalizirani osobni aspekt Boga koji se nalazi u srcu i vodi svako ivo bie iznutra. Trei je Bhagavan. Bhagavan se odnosi na Svevinju Boansku Osobu, osobni vid Boga s kojim mi imamo odnos. Dakle ovaj trei nivo je najvii oblik spoznaje Boga. Moemo ovo ilustrovati metaforiki. Imate Predsjednika koji sjedi u Bijeloj Kui ali njegova mo ili bezlina energija se ire cijelom zemljom. Slino, jedan poseban aspekt u Vedskoj tradiciji je Paramatma takoer znana kao Nad-Dua koja se nalazi u srcu svakog ivog bia i u svakom atomu. Paramatma vodi ivo bie na veoma personalan nain. Kroz istoriju nauke mnogi naunici su bili pod uticajem bezlinog poimanja Boga. To se generalno deavalo zbog potpuno krivih koncepcija o personalnom aspektu Boga koje su se desile zbog utijecaja panteizma i antropomorfizma.. Na taj nain Ajntajn je mogao cijeniti jedino bezlini aspekt Boga. U ovom konceptu se stvara osjeanje strahopotovanja i naklona u odnosu na velianstvenost prirode i svemira. Iz Vedske perspektive lini vid Boga je veoma vaan. To ne znai da je koncept antropomorfan. To ne znai da mi Bogu dajemo ljudski oblik i karakteristike ili bilo ta po svom nahoenju. Bog se sam razotkriva samospoznatim transcendentalistima. U rimad Bhagavatamu moemo nai Boansko naelo koje kae da je uzrok zasigurno prisutan u njegovoj posljedici. Sljedei ovaj argument poto svi mi doivljavamo da sva razvijena iva bia imaju svoju individualnost sigurno je da Vrhovni izvor svega takoer mora biti osoba. Kada sam itao o vaem porijeklu veoma snano osjeam da je vae iskustvo odnosa s Bogom prilino slino onom u naoj Vainavskoj kulturi. Vi se odnosite s Bogom kao Svevinjom Osobom. Vi i Charles Townes stojite meu istaknutim naunicima modernog doba. S obzirom na ovo slinost izmeu Vainavizma i Hrianstva je izvanredno velika. WDP: Uvjeren sam da je ideja personalnog Boga uobiajeno gledite bilo da se radi o Hrianstvu, Hinduizmu ili bilo kojoj svjetskoj 41

religiji. Mislim da ljudi veoma esto misle o boanskoj prisutnosti na personalan nain. Ali dosta esto se namee sljedee pitanje: ta je sa naunicima? Da li su oni vie tradicionalni ili su priklonjeniji Ajntajnovoj taci gledita? Naravno, kao i sa svim ostalim tu imate irok asortiman. Imate naunike koji tvrde da su ateisti, onda one koji vjeruju u Ajntajnovog Boga, i one koji tvrde da je Bog osoba. Mislim da je miskoncepcija da naunici nemaju vrstu miljenja i vjerovanja o kojoj mi razgovaramo. U stvari postoji mnogo naunika koji su poput Charlesa Townesa i mene i koji vjeruju u Boga kao osobu. Mislim da je pogreno misliti da naunici generalno nemaju ovakva vjerovanja. Posebno u Americi postoji vjerovanje zbog konflikta naunika s jedne strane i tradicionalnih religijskih vjerovanja s druge da naunici generalno nemaju tradicionalnu vjeru. To nije istina. U mojoj crkvi postoji mnogo naunika koji su njeni lanovi. Ispriau vam priu za koju nisam siguran da sam je zapisao. Kada je moja kerka krenula u srednju kolu tamo je upoznala mnogo prijatelja i jedan joj je rekao: Moja majka je naunik i podrazumijeva se da je ateist. Moja kerka je odgovorila svom prijatelju: Ako doe u nau crkvu i proe kroz glavnu prostoriju nakon slube nee moi a da ne uleti meu barem pola tuceta naunika fiziara. Dakle ovo popularno miljenje da su naunici istovremeno ateisti je prosto pogreno i svi oni koji su vidjeli dosta naunika i ljudi koji idu u crkvu i imaju razna iskustva znaju da je ovakvo miljenje po greno. Ja poznajem dosta naunika koji imaju tradicionalne, konvencionalne religijske poglede. Naravno, poznajem naunike koji su ateisti i one koji jednostavno nisu sigurni. Dakle, ne mislim da sam tako neuobiajen. Kada govorim o nauci i vjeri, a to je jedna od glavnih stvari koje pokuavam provui kao poruku, tada govorim da nije neuobiajeno da je jedan naunik istovremeno osoba sa vjerom u konvencionalnom smislu. Poznajem mnogo naunika koji su Hriani u tradicionalnom smislu, a takoer i Jevreja koji tradicionalno slijede svoju vjeru. Kroz Nauka i Duhovna Potraga istraivaki program, koji vi dobro poznajete, susreo sam mnogo Budista i Hindusa i drugih naunika koji se izrazito dre svoje tradicije. Poznajem mnogo naunika iz razliitih vjera svijeta koji slijede svoju tradiciju. elio bih da mnogo 42

vie ljudi vjeruje da ne postoji kontradikcija izmeu toga da osoba moe biti jako ozbiljan naunik i istovremeno osoba koja je ozbiljna u pogledu svojih religijskih vjerovanja. TDS: Ja sam prepoznao da je ovaj konflikt izmeu nauke i religijskih principa, odnosno nauke i duhovnosti tipian za zapadni svijet. Kao to u Sjedinjenim dravama imate konflikt izmeu Darvinista i Kreacionista, ili Teorije inteligentnog dizajna. U dananje vrijeme ovaj sukob je esto u centru panje. WDP: Da, jeste. TDS: Ali u istonjakim zemljama kao to je Indija ne postoji takav sukob jer polja nauke i religije su zasebna i istovremeno se nadopunjuju. Dijalog izmeu nauke i religije je veoma vaan i definitivno bi trebao kreirati bolju atmosferu i ovdje na zapadu. U stvari mi svi znamo da interes za ovaj dijalog raste irom svijeta. WDP: Mislim da je to u redu. Ne znam onoliko koliko bih elio da znam o istonjakim religijama. Ali jedna od karakteristika istonjakih religija koja je veoma vana jeste integrisanost religije sa ivotom. Mislim da je toga vie na istoku nego u zapadnom svijetu. Na zapadu imamo tendenciju da odvojimo religiozni dio ivota od poslovnog i porodinog tako da ne uspijevamo da sve to stavimo u jedinstvenu cjelinu. Sjeam se da kada sam studirao na Oksfordu jedna od lijepih stvari je bila ta da sam mogao upoznati ljude iz razliitih intelektualnih disciplina. Imao sam nekoliko razgovora sa uenjakom ija specijalnost je bila Budizam i on mi je rekao da kada zapadnjaki uenjaci po prvi put poinju da studiraju Budizam oni postavljaju pitanja o tome kakva je priroda njihovog vjerovanja. Budisti nisu znali kako da odgovore na to pitanje jer priroda njihovog vjerovanja je bila jednostavno nain njihovo g ivota. Ako pitate Hrianina koje su to stvari u koje on vjeruje kao Hrianin, tada moete misliti o vjeri koju su imali Apostoli, Isusovi uenici ili o Nikejskoj vjeri ili neemu slinom. Ali ako pitate Budistu u koje principe vjeruje on kao Budist, to e za njega biti 43

zbunjujue, jer je to veoma vrsto proeto kroz sve. Na taj mi je nain uenjak to objasnio. Budizam je integrisan u sve i mislim da je isti sa Hindu vjerom. Sve je jedinstveno i to je ono to nedostaje na zapadu. TDS: Da. U Vedantistikoj tradiciji je jasna granica izmeu duhovnog i materijalnog. U Sanskritu to se zove para-vidya i aparavidya. Para-vidya je vie znanje koje ukljuuje duhovne vrijednosti i svrhu ivota. Para znai vie. Druga komponenta je fiziko znanje zvano apara-vidya to znai nii oblik znanja. Oba ova su pravovaljana polja znanja ali zakljuak je taj da studiranje aparavidye treba nuno da vodi do para-vidye. Nauno prouavanje materije je apara-vidya a znanje o nauci o Bogu je para-vidya. Ba kao to je Max Born rekao: Vidio sam u atomu klju za najdublju tajnu prirode i on mi je razotkrio veliinu Kreacije i samog Stvoritelja. Na nekakav nain poznavajui podruje svakog polja nas vodi do integracije. Tako u Vedantikoj tradiciji mi nismo zabrinuti ovim konfliktom jer su nam oblasti jasne. WDP: U stvari ja vjerujem da veina ljudi te sukobe vidi preko medija. Oni ne doivljavaju takve sukobe u svojim ivotima. Mislim da je taj sukob neto od ega tampa ima koristi i pravi od toga zanimljive prie ali da to nije u biti nae glavno razmiljanje. ak i izmeu naunika i religijskih osoba u Americi postoji jako mala frakcija onih koji se bore. Mislim da veina ljudi to ne vidi kao problem. Veina ljudi u crkvi ili u svijetu naunika ne vidi ovo kao problem. Problem nastaje kada imate religijske osobe sa krivim i sebinim predrasudama da su svi naunici ateisti ili materijalisti i nemaju vezu sa duhovnim mislima. Ili zbog naunika koji vjeruju da su svi religiozni ljudi budale zato jer vjeruju u stvari koje nisu istina. Mislim da samo nekolicina ljudi na obje strane razmilja na ovakav nain. TDS: U vezi koncepcije Boga mnogi naunici dananjice smatraju da je svemir fino usklaen. Prof. Townes je rekao da je svemir jako specijalan: Da je gomila elektrona samo ne znatno drugaijih 44

vrijednosti svemir bi bio prilino drugaiji nego kakvim ga znamo danas. To se takoer naziva antropiki princip. Kakav je va pogled na ovo? WDP: Dozvolite da kaem neto. Ta tema je jako popularna danas. Kada pogledamo sve to onda shvatimo da je svemir dizajniran tako da bi se ivot mogao razviti i da ima potencijal da se dogode mnoge prelijepe stvari. Mislim da je to u pitanju. Mislim da je svemir stvoren od fundamentalnih konstanti i tih stvari koje su stavljene u svemir kada je stvoren i to da je Stvoritelj dao nama svemir koji ima potencijal da proizvede stvorenja poput nas. Zato? Zato bi na stvoritelj dao svemiru mogunost da se razviju bia poput nas? Mislim da je to zbog toga to je Bog htio personalne odnose s nama. To ide unazad do ideje o Bogu kao osobi. Ne samo o Bogu kao Osobi nego i o tome da Bog eli osobne odnose sa svim stvorenjima u svemiru. To je moje vjerovanje. U isto vrijeme elim biti oprezan i rei da ne vjerujem da razumijevanje posebnosti prirode svemira moe biti dokaz za postojanje Boga. Veoma je lako doi sa drugim objanjenjima u vezi toga zato je univerzum ovakav kakav jeste. Kada uzmete moderne teorije kozmologije i narastajueg svemira tada vidite da mnoge od ovih teorija tvrde da postoji mnogo kopija svemira koji mogu a i ne moraju imati razliite vrijednosti fundamentalnih konstanti. Ja ne znam da li su ove teorije tane ili ne, ali svakako su razumne. Prema ovim teorijama moglo bi da postoji skoro beskonaan broj drugih svemira koji imaju razliite vr ijednosti fundamentalnih konstanti i u kojima nema ljudi ili u kojima nema niti galaksija jer svemir treba da bude fino usklaen da bi stvorio zvijezde i galaksije. Vjerojatno je da specijalna kreacija koja je stvorila fino usklaen svemir poput naeg moe jednostavno da bude iluzija, zbog toga, naravno, mi moramo da ivimo u svemiru koji podupire ivot. Ponekad ljudi govore o antropikom principu koji jednostavno izraava da razlog zbog kojeg su vrijednosti fundamentalnih konstanti takve kakve jesu jeste taj da ako bi bile razliite, mi jednostavno ne bismo bili ovdje i postavljali pitanja. To nita ne govori o Bogu. Ja zasigurno vjerujem u to da je to razlog zato su stvari kakve jesu i priznajem da to ne dokazuje nita. Mislim 45

da je vjera u Boga stvar vjere a ne stvar naunih dokaza. Ne vjerujem da postoji naunik koji moe doi i na naunoj osnovi uvjeriti nekoga tko ne eli biti uvjeren. TDS: Ovo je veoma zanimljiv komentar. Nauka ne moe dokazati ili opovrgnuti postojanje Boga. Bilo kako bilo posmatrajui kozmiku laboratoriju, misaona osoba a posebno naunik moe razviti iskrenu vjeru u Boga. Ljudi koji imaju vjeru u Boga imaju vjeru u uenja svetih spisa i svetih osoba. Charles Townes esto spominje da je vjera neophodna i za nauku i za religiju. WDP: Apsolutno. To je neto to mnogi ljudi ne razumiju. ak i ako naunici nemaju religijsku vjeru oni moraju imati vjeru u nauku. Ajntajn je bio veoma jasan u vezi ovoga. On je rekao da mi pretpostavljamo da je svemir u potpunom redu i to je pitanje nae vjere. Ne bismo se mogli baviti naukom da ne vjerujemo da je svemir savreno ureen. Ne bismo mogli biti naunici. S druge strane mi potvrujemo tu vjeru u nauku sa ureenou svemira kada vidimo da se stvari konstantno ponavljaju. Nedavno sam bio u Mexiku i posjetio neke od starih hramova i piramida, posjetio muzeje i uio o nekim tamonjim starim narodima. Ono to sam nauio je da neki od tih starih naroda nisu imali vjeru da e svemir nastaviti da bude onakav kakav je uvijek bio. ak i injenica da sunce izlazi svako jutro nije im dala vjeru da e se nastaviti tako. Kao rezultat toga oni su neprestano izvravali religijske obrede s ciljem da omogue to da sunce izlazi svako jutro. Nae dananje razumijevanje toga je razumijevanje zakona prirode. Mi znamo da e sunce izai sutra ujutro jer razumijemo fizike zakone i vjerujemo u zakon konzistencije ili nepromjenjivosti. To je isto religijski princip. Religijski princip je taj da je Bog vjeran i da e se brinuti za nas u budunosti kao to je i u prolosti. Ta vjernost i nepromjenjivost Boga je vjerovanje koje je poput vjere naunika u nepromjenjivost zakona fizike. Naravno, vi moete vjerovati u nepromjenjivost zakona fizike bez vjere u Boga, ali ja kao religiozna osoba vjerujem u vjernost Boga i u nepromjenjivost zakona fizike. Vjerujem da postoji veza izmeu toga. 46

TDS: Va naglasak na personalnom odnosu s Bogom ja veoma znaajan. U naoj tradiciji zvanoj Bhakti to je veoma naglaeno. Bhakti predstavlja odnos pun ljubavi i predaje Bogu i to je najvee postignue u spoznaji Boga. Po tome osoba e samim tim znati znaenje i svrhu ivota, odnosno zato smo ovdje, zato nas je Bog stvorio i dao nam posebne blagoslove. On eli od nas da imamo blizak osoban odnos s Njim. WDP: U potpunosti se slaem. To je tano ono to Bog eli od nas. On pored toga eli i da imamo dobre odnose jedni s drugima. Zato smo ovdje. Moda je John to bolje izrazio: Kao Boja stvorenja imamo dunost da uspostavimo dobre odnose sa drugim stvorenjima, sa svakim ivim stvorom. Dakle, slaem se s vama u potpunosti. Taj odnos s Njim je model za nae meusobne odnose. TDS: To je veoma znaajno. WDP: Tano tako. Pokazuje nam kakvu vrstu odnosa trebamo imati jedni s drugima i ui nas o tome. TDS: Iskusili ste mnoge varijacije razliitog ivota; odrastanje kroz ivot, kroz srednju kolu, fakultet i kroz ivot naunika. Da li ta iskustva ukljuuju nekakvu vrstu kreativnosti, inspiracije ili boanskog nadahnua i vodstva? WDP: Pa, kreativnost je neto to je veoma teko identifikovati. Ljudi se esto pitaju to je to to daje i pobuuje kreativnost. Vidimo kreativnost u razliitim oblastima: kreativnost naunika, umjetnika kreativnost, muzika i knjievna. Ja se pitam jesam li bio vrlo kreativna osoba. Kada se uporeujem s nekim kao to je C harles Townes tada ne mogu rei za sebe da sam bio veoma kreativna osoba. Mislim da sam radio jako teko. Kada gledam kako je Charlie razmiljao o svojim konceptima vidim da je dobio bljeskove uvida kako osoba moe stimulisati emisije kako bi dobila novi izvor radijacije. Pretpostavljam da nikada nisam osjetio neto takvo. Ono to sam ja osjetio je to da sam radio vrlo teko i trudio se da bi bio 47

otvoren za ono to nam priroda ili Bog pokuavaju rei. U vezi toga sjeam se jedne prie, nisam siguran ali mislim da je to bio naunik Joseph Henry. Neko ljudi su doli da vide naunika. Htjeli su da ga zovu da bude glava jedne institucije. Posjetili su ga u njegovom laboratoriju i on je ba bio u toku jednog eksperimenata te ih je okupio sve zajedno i rekao: Mi emo sada da izvedemo jedan eksperiment. Ono to radimo dok vrimo eksperiment jeste da postavljamo pitanja Bogu, i sada ono to emo da radimo jeste da emo moliti da budemo u stanju da shvatimo odgovore. Dakle, na nekakav nain, kada radite u laboratoriju, to je ono to radite. Postavljate Bogu pitanja i nadate se da ete imati dovoljno mudrosti i uvida da shvatite koji su to odgovori. Mislim da mi je Bog dao veliki poklon tako da sam nekoliko puta mogao shvatiti to je to to mi Bog poruuje. Mislim da je to Charliu dolo na drugaiji nain, i to tako da mu je Bog dao ideju, uvid koji mu je pokazao koji je pravi put. Ja osobno imam mnogo ideja. Poneke isprobam i neke od njih uspiju da se ostvare. Tako to ide. Ljudi imaju razliite stilove. Mislim da nas Bog koristi na razliite naine u skladu s naim mogunostima, ili moda samo u skladu s razliitim nainima koje Bog vidi i smatra da bi bili korisni za nas da bismo istraili svemir. Sve je to veoma razliito. TDS: Jedna veoma zanimljiva stvar koju ste rekli je da radite ovo zato to Bog trai od vas da radite na taj nain. WDP: Mislim da je tako. Mislim da je istraivanje svemira sveti poziv kao i mnogi drugi pozivi. Mislim da je stvaranje umjetnosti, muzike, knjievnosti takoer sveti poziv, i mislim da je istraivanje svemira za naunika sveti poziv. Mislim da je Bog svakome od nas dao drugaiji dar da bismo neto uradili. Pogledajte u nekoga kao to je Ajntajn. On je dobio toliko darova daleko vie nego to smo mi ikada dobili i kao rezultat toga vidio je takve stvari o kojima drugi mogu samo matati. To je bio razliit dar od onoga koji sam ja dobio. Ja sam dobio dar u obliku vjetine u mojim rukama da sastavim zajedno instrumente koji e da funkcioniu. Dakle, ja sebe vidim 48

vie kao radnika u odnosu na nekoga kao to je Ajntajn ili Charles Townes. TDS: Jedna stvar koju mogu rei je da kreativnost uvelike zavisi od mentalnog stanja osobe. Kada je um osobe srean on je spreman da primi dar kreativnosti od Boga. Mislim da kada je netko ljut i uznemiren tada kreativnost ili korisne ideje nee doi. Bog nam je svima dao odreene vjetine i mogunosti. Postoji zanimljiv dio Bhagavad gite koji kae: tesam satata- yuktanam bhajatam pritipurvakam dadami buddhi-yogam tam yena mam upayanti te; to znai da kada se osoba preda tada joj Bog daje znanje pomou kojeg osoba moe ostvariti osobni devocijski odnos s Bogom. Na taj nain Boji darovi dolaze do razliitih osoba u razliitoj koliini. WDP: Da, to bi moglo biti tako. Ali vi ste rekli neto drugo to mi je bilo veoma vano, o boravku u drutvu drugih ljudi i dobrom iskustvu toga. Za mene, veina stvari koje su se desile u nauci, desile su se u drutvu drugih ljudi. Znam naunike koji kau da su svoje najbolje naune radove uradili u samoi i to je predivno. Ja nisam svoje najbolje radove stvorio u samoi. Svoje najbolje radove sam stvorio u drutvu drugih ljudi s kojima sam mogao dijeliti svoje ideje. Mogu im izrei svoje ideje i mogu ih pitati: ta mislite o ovome? a oni mogu rei: A ta vi mislite o ovome? Za mene ta razmjena ideja je nain na koji mogu ostvariti napredak, ali znam da to ne vai za svakoga. Za neke ljude napredak znai sjediti sam, razmiljati i napokon dobiti veliku inspiraciju. Lijepo je da inspiracija dolazi na vie naina. Moda je zato to razlog zbog kojeg vjerujem tako snano da su odnosi vani, zato jer su mi se sve divne stvari desile kao rezultat druenja s drugima. TDS: Jedna od stvari koje sam primjetio putujui po svijetu i susretajui vane ljude , je ta da se otvorenost i volja za diskusijom poveala nakon 9/11. Mnogi naunici su zainteresirani da otkriju koji su razlozi zbog kojih se ljudi svaaju i ratuju u ime religije i Boga. Posebno su naunici postali veoma otvorenog uma u dananje vrijeme. 49

WDP: Slaem se da je otvorenost uma veoma vana stvar. Mislim da naunici ele da budu otvoreni za nove ideje kao dio njihovog treninga. Veoma sam sretan da se ta otvorenost proiruje do ideje vjere i drugih ne-naunih oblasti. Kao naunik, smatram da je veoma vano za nas da shvatimo znaaj otvorenosti ka novim naunim idejama i da proirimo to razumijevanje nae otvorenosti ka drugim vrstama ideja i da pomognemo drugima da shvate koliko je to vano. Moda priama o tome koliko je za nauku vano biti otvorenog uma moemo uticati na to da ljudi shvate vanost otvorenosti za nove ideje. TDS: Tvoja veza sa crkvom je veoma vana, odnosno igra veliku ulogu u tvom ivotu.. Doprinosi li to neto tvome naunom radu? WDP: Rekao bih da mi na indirektan nain pomae. Moj odnos sa crkvom mi je dao dobru osnovu za sretan ivot. Veoma cijenim prisne odnose koje sam imao s ljudima u crkvi. Kao to ste rekli, ako imate sretan ivot tada ete imati mnogo vie kreativne moi nego u drugom sluaju. Crkva mi je pomogla da budem bolji ovjek, a mislim da dobar ovjek moe biti bolji naunik. Uenja crkve i razumijevanje toga ta Bog eli od nas je neto to unosim u svoj rad i mislim da bi to trebalo da vai za svaku religioznu osobu. Njihova vjera i religiozno moralni principi bi trebali uticati na ono to ine. Ne moete otii u crkvu nedjeljom i rei: Trebamo voljeti svoje blinje kao same sebe, voljeti svoje neprijatelje, i biti njeni prema svakome, i onda u ponedjeljak ujutro otii na posao te podcjenjivati svoje radne kolege i slino. Ne bismo trebali initi takve stvari. Poznajem mnogo ljudi koji se ne ponaaju kako treba prema svojim kolegama. Ja se trudim ponaati ispravno jer to je dio mene ali ne kaem da je uvijek tako jer nitko nije savren. Svi imamo svoje nedostatke i ne uradimo uvijek stvari kako treba. Ali moja religijska pozadina i veza sa crkvom mi pomau i vode me da radim stvari koje su ispravne.

50

TDS: Kada ste uronjeni u duboke aspekte nauno istraivakog rada da li vam vaa iskustva sa crkvom, sa mou i milou Gospodinovom pomau da djelujete na nain koji je svojstven vama? WDP: Da, to je ono to mi pomae da budem onakva osoba kakva bi po mom miljenju Bog elio da budem. Ta podrka od crkve je veoma vana za mene. Ljudi esto kau da mogu vjerovati u Boga i sluiti Ga i da im za to nije potrebno da idu u crkvu, ali ja mislim da crkva pomae da se te veze ojaaju i uvrste. Govorili smo o personalnom odnosu s Bogom i istom tom odnosu izmeu ljudi. Meni takvi personalni odnosi s ljudima u crkvi pomau u mom personalnom odnosu s Bogom i daju vie unutranje snage da budem osoba kakva bi Bog elio da budem. To bi mi sve bilo mnogo tee da ne idem u crkvu i nemam kontakt s tim ljudima. TDS: To je predivno. Ta kultura ovisnosti o Bogu je predivna. Veoma je inspirativno uti vae lino iskustvo. WDP: To je neto to ja uvam ali priznajem da ne inim uvijek ono to od mene Bog oekuje. Imamo stih u naim spisima koji kae: Svi su djelovali grijeno i tako prokockali priliku da slave Gospodina, i siguran sam da je to sluaj sa mnom. Ali ja takoer znam da mi Bog oprata kada padnem i pomae da djelujem bolje sljedei put. TDS: To je divno. Grijeiti je ljudski, a pratati boanski. Vi imate predivne kvalitete poniznosti i ovisnosti o Bogu. Ja sam novi u razumijevanju tehnike laserskog hlaenja atoma, ali sam veoma zainteresiran. Moete li mi malo objasniti princip funkcionisanja? WDP: Ideja laserskog hlaenja atoma je da mi imamo gas atoma ili molekula. Vazduh je jedan primjer; uglavnom su molekuli ali tu su i poneki atomi. Jedna od karakteristika gasa je ta da se molekuli i atomi koji prozvode gas kreu veoma brzo. Ono to mi inimo laserskim hlaenjem je da usmjerimo lasersko svjetlo na gas atoma i tako im usporimo kretanje. Znai usporavanje njihovog kretanja isto 51

je kao i hlaenje gasa. Ako kaem da je gas vreo to znai da je kretanje molekula i atoma veoma brzo, bre nego to bi bilo da je taj gas hladan. Znai smanjenje brzine kretanja atoma je isto to i hlaenje. To je ono to inimo u laserskom hlaenju. Sada, kako mi to inimo? Dakle, stavimo svjetlo da gura atome. Vie od stotinu godina ljudi znaju da svjetlost gura ili pritiska stvari, a u to se sumnja ak jo i mnogo due. Na primjer, za repove kometa, jo od doba Keplera, je poznato da se udaljuju od Sunca. Jedan od razloga je taj da Sunce potiskuje estice praine i gas koji tvore kometu, inei tako da rep komete uvijek bivan potisnut od Sunca. Postoji takoer solarni vjetar koji potiskuje, ali poenta je da svjetlo moe potiskivati stvari. Dakle, ono to mi radimo jeste da usmjerimo lasersko svjetlo na atome i tako ih usporimo. Kada ih usporimo tada gas postane hladniji. To je, otprilike, nain na koji funkcionie lasersko hlaenje atoma. TDS: Na koji se sve nain u budunosti ovo moe primijeniti? WDP: Iskoristili smo lasersko hlaenje atoma da bismo napravili bolje satove. To je jedan primjer primjene ove tehnike u sadanjosti. Dakle, najbolji satovi koje imamo danas, stvoreni su primjenom ove tehnike, koja se razvijala u mnogim laboratorijama. (Zasigurno nismo jedini koji su radili na unaprjeivanju ove tehnike.) Koritenjem ove tehnike ljudi su napravili najbolje atomske satove. Ono to mi zovemo sekundom, danas je definisano tehnikom laserskog hlaenja atoma. U naem modernom drutvu vrijeme je veoma bitno. Visoko brze komunikacije zahtijevaju veoma precizno mjerenje vremena. Navigacija koja koristi Global Positioning System (GPS), zahtijeva veoma precizno mjerenje vremena. Oekujemo da se ove stvari unaprijede u budunosti stvaranjem boljih satova, koritenjem ove tehnike. To se ve deava i danas. Laboratorije u SAD, UK, Francuskoj, Njemakoj, Japanu i drugdje, koriste lasersko hlaenje atoma da bi izradili svoje vremenske skale.

52

Vasudeva Rao ( Nadalje VR ): Fasciniran sam vaim objanjenjem ove tehnike i kako se ona koristi u raunanju vremena izradom atomskih satova. U jednom od naih drevnih spisa koji se zove Srimad Bhagavatam, koji je dostupan u pisanoj formi vie od 5000 godina, postoji poglavlje koje se zove Raunanje vremena od atoma. Objanjeno je da se vrijeme mjeri kretanjem ili vibracijom atoma. Slinost u koncepciji je veoma uoljiva. Moete li, molim vas, objasniti na koji nain mjerite vrijeme sa laserski hlaenim atomima? WDP: U stvari, to je potpuno tano, jer je bazirano na neemu to neki ljudi nazivaju vibracijama atoma. Hajde da to objasnim malo detaljnije. Kao to vjerovatno znate, atomi imaju svoje energetske nivoe i oni postoje u diskretnim energetskim stanjima i ne mogu egzistirati u stanjima izmeu tih energetskih stanja. Uzet emo jasan primjer koji koristimo za definisanje vremena: vrijeme se definie u skladu sa atomskim vibracijama, i za to ja koristim rije vibrations loosely (slobodan od vibracija), a to su atomi ceziuma (Cs) sa specifinim vibracijama. U atomu ceziuma imate nukleus koji je centar atoma. Nukleus ima vrtlog, a taj vrtlog ima magnetizam tako da se nukleus ponaa kao siuni magnet. Postoje takoer elektroni izvan nukleusa, a u atomu ceziuma postoji jedan poseban elektron koji vri dosta posla u odreivanju hemijskih svojstava atoma ceziuma kojeg nazivamo valentni elektron. Dakle, imamo nukleus i sve te elektrone, a spolja je valentni elektron. Elektron, takoer, ima vrtlog i magnetizam i vrtlog u nukleusu je u specifinom pravcu. Ovi vrtlozi mogu biti usmjereni u istom pravcu ili mogu biti usmjereni u suprotnim pravcima. Potrebna je odreena energija da bi se ili od jednog do drugog. Zbog magnetnog polja koje je izmeu njih, da biste preobratili elektronske vrtloge, potrebno je ili da stavite energiju izmeu njih ili uklonite. Ta energija moe biti stavljena ili uklonjena usmjeravanjem svjetlosnih mikrotalasa na atome. Da biste uspjeli promijeniti stanje vrtloga iz jednog u drugo, potrebno je da koristite svjetlosne mikrotalase sa specifinom frekvencijo m. Ta frekvencija je ta koja postaje kucanje atomskog sata. Ta frekvencija je specifian broj, 9,18 i cijelo brdo drugih brojeva, bilioni nizova u 53

sekundi, GHz. Kada zasvijetlite u tano odreenoj mikrotalasnoj frekvenciji, tada moete preusmjeriti atom ceziuma iz jednog energetskog nivoa u drugi, i ta frekvencija je ono to smatramo vremenom. Mi prilagoavamo nae mikrovalne frekvencije dok nisu spremne da urade taj klik i tada imamo kucanje sata u odreenih 9 i nekoliko milijardi krugova u sekundi. To je na sat. Taj izbor smo napravili jer je izgledao kao vrlo dobar. Izgledalo je kao vrlo stabilan nain. Prije atomskih satova inili smo druge izbore. Rotacija zemlje bila je definicija za sekundu. Kaemo da je dan podijeljen na odreeni broj sekundi - 24h x 60 min na sat x 60s na minutu. Tako dobijamo 86,400 s na dan i to je bila definicija sekunde. Otkrili smo da to nije najbolji nain od kako je Zemlja poela da usporava. To nam ne prua potpuno stabilno odreivanje vremena. Meunarodnim dogovorom atomsko mjerenje vremena je prihvaen nain mjerenja. Moda e se u budunosti pojaviti nove metode mjerenja koje e biti mnogo preciznije ali za sada, ovaj nain odreivanja funkcionie vrlo dobro. TDS: Hvala vam za vaa objanjenja. Siguran sam da e ih u budunosti mudro upotrijebiti. U naoj vedskoj tradiciji vrijeme je veoma interesantan koncept. Ono se shvata i cijeni kao bezlini aspekt Boga. Unutar sadanjeg modela Velikog praska (Big Bang) vrijeme se shvaa drugaije nego u vedskoj tradiciji. U modelu Velikog praska vrijeme poinje tek poslije njega dok je u vedskoj tradiciji vrijeme vjeno. WDP: Ta razlika je veoma interesantna. Nisam siguran da li je ta razlika bitna ali ono to razumijemo sa kosmologijske take gledita je da vrijeme nema znaaj prije Velikog praska. Ono to je dosta zanimljivo jeste da su rani Hrianski uenjaci tvrdili da je Bog stvorio vrijeme onda kada je stvorio Svemir. To je zanimljiva ideja. Vjerujem da za nas kao Boja stvorenja nije vano hoemo li to shvatiti na ovaj ili onaj nain. Na primjer, ja ne vjerujem da u biti bolja osoba ako imam ispravno shvaanje poetka vremena ali mi je zanimljivo da ljudi imaju razliita shvatanja i u nekim sluajevima vremenu pripisuju religijski znaaj. 54

TDS: I vrijeme i prostor su povezani. WDP: Sigurno. To je jedna od stvari koje nas je Ajntajn pouio, a to je da su i vrijeme i prostor povezani i da ih ne moemo razdvojiti. Ali taj koncept je jako teko razumjeti. TDS: Govorili smo o koritenju laserskog hlaenja atoma u budunosti. Moete li mi navesti neke od mogunosti svakodnevnog koritenja laserskog hlaenja atoma? WDP: Teko je to rei. Ali ve jeste dio svakodnevnog ivota jer znali mi to ili ne pod uticajem smo stvari kao to je GPS. Ako vam netko dostavi paket, on moe koristiti GPS da pronae vau adresu. Piloti u avionu koriste Gps da upravljaju avionom. Dakle, atomski sat se ve koristi u stvarima koje imaju utjecaj na va ivot. Laserski hlaeni atomski satovi su najbolji atomski satovi i oni se koriste u sinhronizaciji Gps-a. Takoer se koriste u satelitima. Postoji konstelacija satelita od kojih svaki koristi nekoliko atomskih satova. Sateliti alju informacije o vremenu i sa GPS prijemnikom moete dobiti signale sa nekoliko satelita i odrediti gdje se nalazite na povrini zemlje. Atomski satovi u satelitima jo uvijek nisu laserski hlaeni ali su voeni od strane vremenskog sistema koji koristi laserski hlaene satove. Moda e jednoga dana i satovi u satelitima biti laserski hlaeni. Tko zna? U svakom sluaju dobro vrijeme je neto to ima utjecaja na nae ivote ak i kada nam to nije oigledno. Da li e ova vrsta tehnologije oiglednije utjecati na nae ivote kao npr. to je laser utjecao? Townes i kolege su otkrili laser i tada su svi rekli da je laser solucija u rijeavanju problema. Meutim, danas se to ne bi moglo rei vjerovatno zato jer svatko od nas ima multiple lasere u svojim kuama. Ako imate kompjuter sa CD-ROM-om onda u njemu imate lasere koji slue za itanje i snimanje CD-ova. Kada napravimo telefonski poziv, tada se esto prijenosi glasa ili data komunikacija izvravaju fiber optikom koja koristi laser za prijenos informacija. Dakle, otkrie lasera je utjecalo na svakodnevni ivot 55

ljudi na veoma oigledan nain. Moete vidjeti mnogo instrumenata koji uobiajeno koriste laser. Oni su u naim kuama. Ali nisam siguran da e u budunosti netko imati laserski hlaene stvari u svojim kuama. TDS: Nikada se ne zna. WDP: Da, nikada se ne zna, jer prije nekoliko godina nitko nije mogao zamisliti da e svi imati lasere u svojim kuama. Ili ak kompjutere. Ljudi koji su bili direktori kompjuterskih kompanija su radije davali izjave kako nema potrebe da bilo tko ima kompjuter u svojoj kui, a danas u SAD gotovo svatko ima kompjuter ili nekoliko kompjutera u svo joj kui. Postoji cijela hrpa kompjutera za koje ljudi i ne znaju da su kompjuteri. Kompjuter je u mikrovalnoj penici, ve maini i vaem automobilu. Sve su to kompjuteri za koje i ne mislimo da to jesu u usporedbi sa laptopom ili kunim kompjuterom. Dakle, u pravu ste, nikad se ne zna. Moe se desiti da neke od ovih stvari postanu kune potreptine ali sada to ne mogu da zamislim. TDS: Imate li neke generalne savjete za studente i mlade uenjake koji ele imati karijeru u nauci? WDP: Rekao bih im da budu znatieljni. To je najvanija stvar. Naravno, biti znatieljan u odreenom smislu je isto to i potraga i otvorenost za ono to elite pronai ukljuujui i sve dijelove o kojima smo razgovarali dananje poslijepodne. Osoba treba biti svjesna svetog poziva i otvorena za ono to nam priroda i Bog govore. Mislim da znatielja ukljuuje te stvari. Znatieljnost je jedna od najvanijih stvari koje naunik moe imati. Mislim da smo svi kao djeca imali ogromnu koliinu znatielje. Ono to trebate uiniti da biste postali uspjean naunik jeste da odrite tu djeju radoznalost. TDS: Ono to ste rekli u vezi radoznalosti je slino Vedantikoj tradiciji. Veda znai znanje a anta znai kraj. Vedanta je Hindu koncept krajnjeg znanja i stvarnosti. Prvi aforizam Vedante kae, na 56

sanskritu, athato brahma jijnasa. To znai da osoba treba biti znatieljna u potrazi za apsolutnom istinom. Veoma je slino onome to ste vi rekli. ini se da trenutni nauni metod nije dovoljan za prouavanje prirode svjesnosti. Roger Penrose kae: U prouavanju svjesnosti potrebna nam je nova nauka. Pitao sam se imate li vi ikakve misli u vezi toga. WDP: Pa, pretpostavljam da mi ne znamo. To to Penrose kae moglo bi biti istina. Svjesnost je fenomen koji se nalazi daleko iznad naeg dananjeg razumijevanja i vrlo je vjerovatno da emo trebati razliite pristupe da ga razumijemo. Na drugoj strani ono to nekad nazivamo naunim metodom je ideja koja je draa filozofima nego naunicima. Netko kae da je nauni metod dobar odgovor. Filozofi razgovaraju o tome ta je nauni metod. To datira moda od vremena Francisa Bacona ili Galilea. Eksperiment se vri da bi se otkrilo o emu se radi. Mislim da nitko ne moe zamisliti koliko daleko bi nas taj nauni metod odveo u razliite vrste stvari koje z namo o tome kako svemir radi danas. Moemo uporediti ta je Galileo znao a ta mi znamo. To je ogromna razlika. Nisam siguran da bi mogli razumijeti svjesnost u detalje koristei metode s kojima su Galileo i drugi zapoeli. Neu rei da vjerujem da su sadanji metodi naunih istraivanja nemoni u razumijevanju stvari tako sloenih kao to je svjesnost. Ali isto tako ne elim rei da imamo alat potreban za razumijevanje svjesnosti ili da emo ikada u potpunosti moi razumijeti. To je logiki mogue. Moda nikada neemo razumjeti svjesnost. U naim spisima postoji odlomak koji kae da sada gledamo u ogledalo, nejasno i tamno, ali kasnije, kada emo biti u potpunom jedinstvu s Bogom, vidjet emo Ga licem u lice. Nae znanje je trenutno nesavreno ali kasnije e postati savreno. Moda postoje stvari koje jednostavno neemo moi shvatiti u kontekstu ove zemlje i ovog svemira, a moda i hoemo. Jednostavno ne znam. Kada imate neto tako udaljeno kao to je svjesnost iz dananje perspektive teko je rei da li ete je ikada razumjeti, a nije ni iskljuena mogunost da neemo razumjeti. 57

TDS: U naoj se tradiciji smatra da svjesnost postoji u duhovnoj stvarnosti. Kao to u materiji imamo osnovne estice, slino tome svjesnost je osnovno svojstvo duhovne stvarnosti. U tom smislu se slaem s vama da moda nikada neemo ostvariti dobit naim sadanjim naunim aparatima koji su dio materijalne stvarnosti. Penrose kae da trebamo novu nauku da bismo razumjeli svjesnost. Bilo kako bilo, naije nam rekao kako bi izgledala ta nova nauka. WDP: Ljudi govore o novoj nauci, iako jo nisam vidio neto to bi bilo tako drugaije od dananje nauke da bi je nazvao nova nauka. Ili bolje rei ne postoji neto drugaije od tradicionalne nauke a to bismo nazvali novom naukom. Svia mi se vaa sugestija da je svjesnost dio duhovne realnosti. Imam prijedlog - to je samo miljenje sigurno ne nauni zakljuak, a to je da je svjesnost dar od Boga. To je neto to je dano nama stvorenjima, nije neto to je dio materijalne prirode tih stvorenja, i predstavlja spoljanji poklon koji ima duhovni sadraj. Ona stvorenja koja su duhovna imaju ovakvu svjesnost, imaju samosvijest. Da li je to odlika samo ljudskih bia, nisam siguran. Ali zasigurno je to osobina ivih stvorenja a ne onih koja to nisu. Ne znam da li je to karakteristika svih ivih bia. Npr. ne znam da li jednoelijske ivotinje imaju svjesnost. ini se malo vjerovatnim da jednoelijske ivotinje imaju svjesnost o kakvoj smo priali. Nismo u potpunosti definisali to svjesnost jeste i naravno veoma je teko definisati ta smatramo svjesnou. TDS: Po Vedama sva iva bia imaju svjesnost pa ak i jednoelijski organizmi imaju svjesnost ali na veoma, veoma niskom nivou. U skladu s Vedantom, svjesnost se razvija od niih formi ivota ka viim. U dijalogu nauke i religije, diskusija osvjesnosti esto doe u centar. U Sad je jako mnogo debata o evoluciji, te o tome kada i kako se razvija svijest. To duboko ukljuuje oboje, i naune i religijske principe. Da li imate kakav komentar oovome?

58

WDP: Meni se ini da nauni dokazi ine uslugu evolucionistikim objanjenjima ne samo razvoju vrsta, ve i razvoju samog svemira. To je snano podrano naunim dokazima, tako da izgleda da nema sumnje da su se stvari tako odvijale i razvijale. Ono to ja vjerujem jeste, da su to alati koje je Bog koristio da stvori vrste stvari koje su bile dio kreacije od poetka. Vjerujem da je Bog dao kreaciji potencijal da bude svemir kakav je danas, a da je evolucija jedan od naina na koji se taj potencijal ostvario kao dio onoga to je Bog elio. Ja lino ne vidim nikakav konflikt u mojoj koncepciji Boga kao Stvoritelja punog ljubavi koji eli da ima odnos sa ivim svjesnim stvorenjima i mehanizmima Njegove kreacije. TDS: Na sanskritu dua se naziva atman. Njeni simptomi su svjesnost i svjesnost je sinonim za ivot. Svjesnost je duhovna kvaliteta ivota, nefizika je i vjeno postojea. Ukoliko dua nije u tijelu, tada ivot nije unutra i tijelo se nee razviti. Dakle, stavljamo vanost na ivot i naglaavamo seljenje due, ili evoluciju svjesnosti. To razumjevanje je dato u Vedama. Mislim, da bi bilo korisno imati dublji dijalog izmeu razliitih tradicija da bismo doli do razumnog shvatanja due, ivota ili svjesnosti i njene prirode. WDP: To je sigurno podruje koje zahtjeva mnogo prouavanja ako elimo da imamo bilo kakvo razumjevanje. Dok smo razgovarali izgleda da nam je uvijek nedostajalo potpuno razumjevanje. Ali, barem za mene, mi smo boanski stvorena bia, imamo due i svoje odgovornosti. Istraivanje nee promjeniti osnovnu istinu da imamo due i da su te due povezane sa boanskim. AT: elim kao predmet razgovoru, ponovno donijeti studente. Kao student, vidim dvije razliite grupe studenata na mom koledu. Postoje oni koji nisu mnogo ozbiljni po pitanju Boga, a postoje oni koji imaju veoma snanu koncepciju Boga zbog njihovog odgoja, poput vas. Ali, mnogo se srame da govore o tome i nisu veoma otvoreni po pitanju te teme.

59

WDP: U redu, pa kako bi to trebalo izgledati? Vidite, to je uvijek problem za ljude. Upotrijebit u rije koja je uobiajena u Hrianstvu kako moe svjedoiti svojoj vjeri? Taj izraz Hriani veoma esto koriste. To se odnosi na to kako e otkriti da si vjernik a da drugi imaju dobrobiti od toga. Odgovor je za svakoga razliit jer razliiti ljudi imaju razliite sposobnosti. Neki vole propovjedati. Oni kau, ja vjerujem u to i ovo su razlozi zbog kojih vjerujem u to, i pustiu te da razmisli ako vjeruje u istu stvar. Ostali e, recimo, uzeti suptilniji pristup o kojem pjevamo u himni u naoj crkvi, koja se zove Vjera naih oeva. Da li razumijete ta mislim? TDS: Da, znam. WDP: ( Pjeva ) Vjera naih oeva, sveta vjera... Postoji stih u toj pjesmi, koji kae: Propovjedati tebi, ljubav zna kako, njenim rijeima i estitim ivotom. Dakle, za neke od nas, nain na koji svjedoimo svojoj vjeri, podrazumjeva da budemo njeni i paljivi prema drugima, te da ivimo estitim ivotom. Ljudi razumiju da to inimo radi vjere. To ima uinak na druge. Ako ljudi znaju da ste religiozna osoba, a takoer ste i dobra osoba, tada neete initi loe stvari drugim osobama. Pomaui ljudima kad god moete, oni e znati da postoji neka veza sa tim to ste osoba od vjere. Oni e primjetiti bilo koju osobu koja je paljiva prema drugima. Svaka osoba treba doi do razumjevanja na koji nain je voena duhom da svjedoi, demonstrira svoju vjeru. Neki ljudi mogu biti voeni duhom da svjedoe samim svojim ivotom. Drugi e biti mnogo direktniji i pokuati druge uvjeriti diskusijom i raspravljanjem. Trebate razumjeti koje su vae sposobnosti. Bog nije svima dao iste sposobnosti. Nismo svi stvoreni da budemo propovjednici. Tako da sami trebate odluiti. AT: Pitam se, takoe, mislite li da e nauka poprimati sve vie teistiki aspekt? Trenutno preovladava miljenje da je nauka ateistika. 60

WPD: Ne slaem se s tim. Nauka nije ni teistika, ni ateistika. Nauka je nauka. Postoje teisti koji se bave naukom, i postoje ateisti koji se bave naukom. I mislim da se teisti mnogo vie zabavljaju. VP: Postoji problem. Neki ljudi ele imati vjeru u rijei njihovih svetih spisa, ali takoer ele vjerovati u ono to mogu nauno promatrati i teoretisati. Osjeate li da postoji nain da osoba integrie ova dva aspekta u svom ivotu? WDP: Da. Ja nemam problem da to spojim. Bog je divan i kada pogledam u rezultate nauke i to samo povea moje uenje kako je Bog velik. TDS: Imam poslednje pitanje. Kako uspostaviti mir i harmoniju u drutvu da bismo bili slobodni od terorizma i nevolja koje uzrokuju ljudi? Postoji mnogo mirovnih skupova. Naravno, tu je i rad UN-a, ali ini se da nema mnogo pomaka u dostizanju mira. Meni se ini, ako bi ove dvije discipline suraivale, nauka i duhovnost, tj.nauka i religija, da bi to bio temelj za dostizanje trajnog mira, zbog tog to naunici obezbjeuju intelektualnu osnovu za stvaranje bombi i oruja, a religijski fanatizam je u osnovama mnogih sukoba. Bilo bi veoma dobro kada bi naunici i religijske grupe razgovarale o tome kako ivjeti u miru, i ukljuujui se u veoma ozbiljan dijalo g, s ciljem da iskoriste njihovo osobito polje znanje za poboljanje cijelog ljudskog drutva. Cijenio bih va komentar na ovo. WDP: Za mene je veoma uznemirujue da u svijetu postoje sluajevi kada je nedostatak mira motivisan religijskim konfliktima. To je veoma razoaravajue jer svi ti ljudi koji su umjeani u te konflikte izjavljuju da vjeruju u Boga, koji eli mir i koji nam stalno govori da je mir najvaniji. ak tavie, konflikt je zapoet i odravan od strane ljudi koji vjeruju u Boga mira i ljubavi. To je obeshrabrujue. Ali, stvari koje predlaete, spajanje duhovnog i naunog miljenja, moe zaista biti put ka konanom probijanju ove barijere i dolaska do trajnog mira. 61

Mislim da bi to bio pravi apel, jer s jedne strane imate ljude koji su potpuno dogmatini u vezi njihove religije, koji nisu otvoreni za drugaiju vrstu razmiljanja. Nauka po svojoj prirodi mora biti otvorena ka drugaijem nainu razmiljanja. Naravno, postoje naunici koji nisu otvoreni za religijsku misao. Ako na neki nain uspijemo spojiti ideju otvorenosti u nauci sa religijskim konceptom ljubavi i mira, moda bi to zaista bio pravi put. Ali, mi to ve dugo pokuavamo. Hiljadama godina ispatamo od ratova i svih vrsta sukoba i neprestano se nadamo da e se to promjeniti. Ako bi trebao predskazati, teko je rei da li e i kada ovi konflikti biti rijeeni. Da bi do ovakve promjene dolo ljudi bi, prije svega, trebali imati ljubavi u svojim srcima. Stvari se mijenjaju samo kada ima ljubavi. TDS: Svi spisi tvrde da smo svi mi boija djeca. Svi smo braa i sestre, iako govorimo razliitim jezicima. I imao drugaiju boju koe ili religiju. Ako prepoznamo i praktikujemo ovu kulturu univerzalnog bratstva i sestrinstva jer imamo zajednikog oca, tada e svijet biti drugaije mjesto. WDP: Da, i ja mislim tako. Za mene je sve to sam vidio bilo mnogo lake zbog moje vjere u Boga. Stoga, smatram da bi bilo lake rijeiti velike probleme koji potresaju svijet kada bi se oslonili na tu vjeru. TDS: Obuhvatili smo irok spektar tema. WDP: Da, uistinu. TDS: elim vam se zahvaliti na vaem vremenu. WDP: Uvijek ste dobrodoli. Drago mi je zbog vaeg interesovanja za ovaj razgovor. I iskreno vam elim sve najbolje u vaim naporima. TDS: Da li ste nekada bili u Indiji?

62

WDP: Nisam. To je jedna od velikih praznina u mojoj edukaciji. Nisam bio u Indiji, ali u se zasigurno truditi da odem. TDS: Organiziramo meunarodnu konferenciju kao dio ceremonije otvaranja Univerziteta koji sam osnovao. Glavna preokupacija toj konferenciji biti e odnos nauke i duhovnosti, te svjetskom miru. Zakazana je za 2007. organizirao sam mnoge konferencije sa razliitim temama usmjerenim na nauku i duhovnost. WDP: Molim vas poaljite mi neke informacije o konferenciji i vidjeu mogu li uestvovati. TDS: Planiramo izdati novu knjigu o nauci i duhovnosti. Jedan od mojih asistenata radi na tome, i zamolio me je da vas pitam moemo li izdati tekst koji ste napisali u vezi naune i duhovne potrage za znanjem. WDP: Taj tekst je bio prezentiran na Kembridu. Takoe i u Parizu, ali taj tekst, koji se neznatno razlikovao, nismo sauvali. I prije mjesec dana dana, na ponovnom skupu u Parizu reprintali su tekst sa Kembrida. TDS: Imamo li vau dozvolu da reprintamo tekst? WDP: Naravno, biu srean zbog povjerenja koje mi ukazu jete. Mislim da se tekst zove Obina vjera, obina nauka. Sa zadovoljstvom vam dajem svoju saglasnost da ga tampate. TDS: Hvala vam, profesore Filips. elim jo samo da kaem da sam susreo nekoliko naunika iz cijelog svijeta, iz razliitih zajednica, al i moj susret sa vama je neto zaista posebno. Osjeam da je ovo bio boji aranman. WDP: To je bio blagoslov.

63

O autoru
T.D.Singh - 1937 2008: naunik i spiritualist, poznat po svom pionirskom radu i zalaganju za sueljavanje nauke i religije. Doktorirao je Organsku Hemiju na University of California, Irvine, 1974. Objavio je mnoge radove u Journal of American Chemical Society i Journal of Organic Chemistry. Takoer je studirao i Vaishnava Vedanta Studies, od 1970 do 1977, pod vodstvom Njegove Boanske Milosti A.C.Bhaktivedanta Swami Prabhupada, koji ga je postavio za direktora Bhaktivedanta Instituta, 1974. Bhaktivedanta Institut se bavi unapreivanjem odnosa izmeu nauke i Vedskog znanja. Organizator je etvrte Meunarodne konferencije o odnosu nauke i religije Prvog i Drugog Svjetskog Kongresa za sintezu nauke i religije ( Bombay, 1986. i Calcutta, 1997. ), Prve meunarodne Konferencije na temu Svjesnosti unutar nauke ( San Francisco, 1990. ) i Drugog meunarodnog kongresa o ivotu i njegovom porijeklu istraivanja nauka i spiritualnih tradicija ( Rim, 2004. ) u kojima su uestvovali mnogi istaknuti i poznati naunici i vjerski lideri, ukljuujui sedmoricu dobitnika Nobelove nagrade. Autor je i urednik nekoliko knjiga, meu kojima su: ta je materija a ta je ivot? 1977, Teobiologija, 1979, Vedanta i nauka: ivot i porijeklo svemira, 2004, ivot i spiritualna evolucija, 2005, te mnogih drugih. Glavni je urednik asopisa Bhaktivedanta instituta, Savijnanam: Nauna istraivanja i duhovne paradigme. Dr.Singh takoe je i predsjednik Vedanta and Science Education RF, Kolkata i jedan od osnivaa URI United Religions initiative. Predsjednik je URI-ja Manipur. Gostujui je profesor na brojnim Univerzitetima irom svijeta na kojima predstavlja univerzalnu nauku i filozofiju Bhagavad Gite i 64

ostale vedske batine, te aktivan borac za ouvanje humanih vrijednosti i dobrobiti ovjeanstva.

65