1. to su javne financije(definicija)? U irem smislu financije predstavljaju znan.

disciplinu, u kojoj se nalaze: javne financije monetarno-kreditne financije meunarodne financije poslovne financije. to je manje novca u optjecaju zemlja je razvijenija. U uem smislu pod pojmom financije podrazumijevaju se samo javne financije. Korijen rijei od lat. Finare=finatio=franc. Javne financ. znanstvena disciplina koja izuava prikupljanje, raspodjelu i troenje novanih sredstava koja slue za zadovoljavanje javnih potreba drave, njenih teritorijalnih zajednica. - kao znanstvena disciplina javlja se krajem 19. st. Do tada se to izuavalo u politikoj ekonomiji. Rije FINANCIJE potie od lat. Finire/finare = plaati i povijesno je imala 3 znaenja ; plaanja; oko 14.st. bio je to pojam za novane i burzovne transakcije; u srednjem vijeku onaj koji se bavio finacijama bio je lihvar; od 19.st. rije financije vue za sobom financijske transakcije. 2. to je predmet izuavanja javnih financija? financiranje drave i drugih javno-pravnih tijela OBJEKT izuavanja je nacionalni dohodak ili domai brutoproizvod Drava u nacionalnom dohodku pronalazi izvore financiranja koje prinudno zahvaa(uzima) radi zadovoljenja opih, javnih potreba U feudalnim dravama cijeli je dohodak bio feudalev/robovlasnikov, tu zapravo nije bilo nacionalnog dohotka, ali su postojali nameti/drabine koje su bile prisilne naravi U kapitalnim zemljama izvori financiranja su iri/vei jer su i zadaci/funkcije drave vee FAZE KAPITALIZMA(drave su se bavile): -financiranje dravne uprave, unutranje i vanjske sigurnosti i nekih neprivrednih/neprofitnih djelatnosti -kasnije faze kapitalizma-drave svjesno ulau i zahvaaju dio gospodarskog ivota, usmjeravaju ga i utjeu na pravce razvoja -uplitanje drave u gospodarstvo zove se dravni intervencionalizam; ova nova dimenzija izuava se kao pojam financijske politike(Finance Policy) to su mjere, postupci, naini, s ciljem postizanja odreenog cilja. 3. to je javno dobro, a to javne potrebe? Dobro =neto to slui za zadovoljenje odreene potrebe Javno dobro dobro koje slui za zadovoljenje zajednike, javne, drutvene potrebe Potreba =nedostatak neega, elja za posjedovanjem, koritenjem, upotrebom neega Javna potreba odraz stupnja drutveno-ekonomskog razvoja neke zemlje u suvremenoj dravi javne potrebe proizlaze iz injenice da drave postoje pa ih ona svojim postojanjem uvjetuje i zahtjeva njihovo zadovoljenje. VRSTE JAVNIH POTREBA: 1. prema SUBJEKTU koji obavlja zadatke kojima se javne potrebe zadovoljavaju: 1.javne potrebe o kojima se brinu dravni organi, javno-pravna tijela 2.javne potrebe koje zadovoljavaju pojedinci kao fizike osobe

Tko e zadovoljavati javne potrebe ovisi o : -drutveno-politikom ureenju zemlje -prirodi same potrebe (vojska drava) -materijalnim sredstvima koja pojedincu u tu svrhu stoje na raspolaganju 2. prema VREMENU kada se zadovoljavaju javne potrebe: 1.odloive javne potrebe (ako financijski aspekt omoguuje odgaanje javne potrebe) 2.neodloive javne potrebe su u prioritetu jer njihovo nezadovoljavanje moe prouzroiti negativne posljedice za cijelu dravu. 4. to su financijske aktivnosti drave? FINANCIJSKA AKTIVNOST je predmet izuavanja javnih financija. Ona predstavlja aktivnost drave, administartivno teritorijalne zajednice, javnih ustanova i drugih javno-pravnih tijela i organa usmjerena za pribavljanje, raspodjelu i troenje sredstava namijenjenih financiranju zadataka i mjera stavljenih u njihovu nadlenost. RH je ustrojena kao republika, teritorijalne administrativne jedinice su upanije (20+1), gradovi (160) i opine(540). 5. Koje su razlike financijske aktivnosti javnog i privatnog sektora? Financijska aktivnost javnog sektora se razlikuje od financijske aktivnosti privatnog sektora, a te razlike su sljedee: 1. drava i druga javno-pravna tijela pri obavljanju svojih zadataka ne4 rukovode se zahtjevom da moraju ostvariti profit, kod privatnog sektora je suprotno. Suvremene drave trebaju sve vie novca za zadovoljavanje javnih potreba, a razlozi su: Poveanje broja stanovnika Vei izdaci za zdravstvo, invalidno, socijalno osiguranje Produljenje godina ivota Poveani izdaci za kolstvo 2. drava i druga javno-pravna tijela se ne rukovode naelom inidba za protuinidbu, tj. usluga za protuuslugu(veina javnih prihoda nije distancirana-nije im odreena tona namjena troenja). 3. djelatnou drave i drugih javno-pravnih tijela zadovoljavaju se veinom potrebe nematerijalne prirode 4. javni sektor koristi prihode koji uglavnom imaju prisilni/prinudni karakter, kod privatnog sektora je prisutna dobrovoljnost 5. osnovno naelo djelatnosti javnog sektora je zadovoljavanje potreba veeg broja ljudi, prisutan je opi karakter zadovoljavanja odluivanje o javnim prihodima i rashodima povjereno je odreenom predstavnikom tijelu (Parlament, Sabor) 6. Navedi karakteristike financijske aktivnosti drave! KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI JAVNO-PRAVNIH TIJELA(javnog sektora): 1. prinudnost/prisilni karakter pribavljanja prihoda (proizlazi iz zakonskih propisa i manifestira se u fazi naplate) 2. zadovoljavanje opih/zajednikih/drutvenih potreba 3. odsutnost rentabilnosti 4. raznovrsnost zadovoljavanja potreba (velik broj javnih potreba koje je potrebno zadovoljiti financirajui ih) 5. vremenska neogranienost.

7. Objasni privatna dobra i ista i mjeovita javna dobra? DOBRA MOGU BITI: privatna ista javna dobra mjeovita javna dobra 1.PRIVATNA DOBRA se privatno konzumiraju na tritu gdje se pojavljuju privatni proizvoai/ponuai s sjedne strane i konzumenti s druge strane. Bitna pretpostavka je da tu ne treba biti posrednika. Privatna dobra imaju 2 karakteristike: ISKLJUIVOST tko ne plati konzum privatnog dobra iskljuen je iz konzuma. (konzum lat. potroiti, potronja) RIVALITET/NEKOMPATIBILNOST/SUPARNITVO odnos subjekata koji nudi i koji trai neko dobro nastaje izravnim susretom na tritu. JAVNA DOBRA dijele se na: 2. ISTA JAVNA DOBRA dobra koja su po svojim karakteristikama suprotna od privatnih dobara. Dvije karakteristike: NEISKLJUIVOST odnosi se na koritenje, troenje, uivanje javnog dobra, nitko ne moe biti iskljuen iz koritenja javnog dobra. NERIVALITET/KOMPATIBILNOST dobra moe koristiti svatko tko to eli. Postoje 2 problema: 1.postojea javna dobra, koritenje javnog dobra je besplatno, njihov nastanak je besplatan. 2.dobra koja se tek trebaju proizvesti, njihovo koritenje je besplatno, ali cijena inputa njihove proizvodnje mora postojati i financira se iz javnih prihoda. 3. MJEOVITA JAVNA DOBRA postoje 2 vrste ovih dobara: NAPLATNA JAVNA DOBRA ZAJEDNIKA ILI ALMENTNA Za obje vrste je bitno da bude ispunjena barem jedna karakteristika istih javnih dobara. NAPLATNA JAVNA DOBRA imaju karakteristiku iskljuivosti i kompatibilnosti (npr. stadion, kazalite, autocestasvi imaju pravo koristiti ga, ali moraju platiti njihovo koritenje i postoje ogranienja). Ova je vrsta javnih dobara najrasprostranjenija, ak pojedinci mogu izvravati neke djelatnosti javnog tipa (npr. privatna bolnica, kola). ZAJEDNIKA JAVNA DOBRA imaju karakteristiku neiskljuivosti i rivaliteta (npr. svi se mogu prijaviti na prijemni ispit, ali ne mogu se svi upisati). Tu se esto pojavljuje nummerus klauzus postoji brojano ogranienje. 8. to su javni (dravni) prihodi? Prihodi kao sredstva (uglavnom se u suvremenim uvjetima govori o novanim sredstvima) kojima drava i nie teritorijalne zajednice zadovoljavaju javne potrebe iz svoje nadlenosti. -RAZVITAK JAVNIH PRIHODAPrvobitna zajednica jo uvijek nije imala javne prihode, ali su oni imali 2 skupine javnih prihoda : 1.darovanja materijalnih dobara za zajednike aktivnosti 2.ratni plijen. Robovlasnika ekonomija sve je bilo u vlasnitvu robovlasnika; ali postoje odreeni prihodi: 1.prihodi od dravnih imanja 2.ratni plijen 3

3.porezi 4.carine (za robu i ljude koji su ulazili u odreenu dravu-maltarina) 5.pristrojbe/takse 6.tributi (prihodi prikupljeni od porobljenih naroda). Rani feudalizam: Kasni feudalizam (robno-novana 1.radna ili feudalna renta bio je osnovni ekonomija): izvor javnih prihoda (domenijalni 1.novani prihodi/rente prihodi) 2.prihodi od carina, pristojbi i poreza 2.osvajaki prihodi Liberalni kapitalizam: razvijeni feudalizam: 1.carine 1.naturalne rente 2.porezi 2.prihodi od osvajakih pohoda 3.pristojbe 3.razne pristojbe Dravni kapitalizam (suvremeni uvjeti): U feudalizmu se govori o tzv. regalnim 1.porezi prihodima vladara koji su se ubirali i 2.carine prinudno/prisilno i dobrovoljno. 3.pristojbe 4.prihodi od deficitnog financiranja. Parafiskalni prihodi nastali su u suvremenim uvjetima dodatnom emisijom novca. U suvremenim uvjetima osnovni izvori javnih prihoda su porezi i zato ih moemo nazvati porezni uvjeti POREZNE DRAVE. -RAZLOZI OPOREZIVANJA FIZIKIH I PRAVNIH OSOBA U SUVREMENIM DRAVAMASve vee koliine raznovrsnih javnih potreba Kako drave dolaze do novih izvora za prikupljanje prihoda? kroz poveanje broja poreznih obveznika kroz poveanje kruga poreznih obveznika kroz poveanje poreznog optereenja kroz poveanje vrsta i poreznih oblika. 9. Navedi karakteristike javnih prihoda suvremenih drava? Suvremene drave imaju zajednike karakteristike javnih prihoda: -da se javni prihodi ubiru u novcu (u kriznim situacijama porezi se mogu naplatiti u materijalnoj robi) -da se javni prihodi ubiru periodino, onako kako se periodino troe novci za podmirenje javnih rashoda -da se, u pravilu, javni prihodi ubiru iz prometa, dohotka, profita(dobiti), a rijetko iz imovine (pronalaze se ekonomski obnovljivi izvori prihoda) -da ubrani javni prihodi slue za podmirenje javnih potreba 10. Vrste javnih prihoda (objasni ih)? Javni prihodi se dijele: 1. FISKALNI prihodi dravne blagajne koji se uplauju u proraune. Dijele se na: porezi doprinosi pristojbe parafiskaliteti 2. NEFISKALNI prihodi javnih tijela. Dijele se na: prihodi od javne imovine, deficitno financiranje, vlastiti prihodi i darovi

PODJELE JAVNIH PRIHODA PREMA RZL. KRITERIJIMA: 1. PODJELA PREMA VREMENU PRITJECANJA JAVNIH PRIHODA REDOVNI u tijeku duljeg razdoblja se stalno ubiru u redovnim vremenskim razmacima iz izvora koji se permanentno ekonomski obnavljaju. IZVANREDNI ubiru se u sluajevima kada se pojavi potreba za pokrivanjem izvanrednih rashoda (tzv. ratni porezi). 2. PREMA NAINU STJECANJA PRAVA NA JAVNE PRIHODE: ORIGINALNI/izvorni javni prihodi oni koje drava na temelju vlasnitva ostvaruje svojom gospodarskom djelatnou, tj. prihodi koje drava, kao i svaki drugi gospodarski subjekt ostvaruje od javne imovine i javnih poduzea (u suvremenim uvjetima oni su sve manji i manji jer veina poduzea posluje s gubitkom) DERIVATIVNI/izvedeni javni prihodi prihodi koji se ubiru kao prinudni ili prisilni (prema zakonu) na temelju financijskog suvereniteta drave. Financijski suverenitet drave proistie iz dravnog suvereniteta koji ima 3 elementa: nezavisnost dravne vlasti (dravna vlast u donoenju svojih odluka je slobodna od svakog stranog miljenja) suprenacija dravne vlasti (dravna vlast moe NAMETATI svoju volju svima na svom teritoriju) pravna neogranienost dravne vlasti (nitko i nita dravnu vlast ne ograniava u donoenju pravnih akata i normi). Samo drava moe prisilno nametati ubiranje poreza derivativnih dravnih prihoda. Suvremeni uvjeti, suvremene zemlje imaju daleko vie derivativnih prihoda koji se nameu od strane vlasti. 3.PODJELA JAVNIH PRIHODA PREMA KARAKTERU VLASTI U ODNOSU DRAVA-POJEDINAC: PRIVATNO-PRAVNI javni prihodi su originalni ili izvorni prihodi. Kod njih drava ima status kao svaki drugi privatni subjekt koji svoje prihode ostvaruje svojom djelatnou = prihodi od vlastite djelatnosti, prihodi od javnih poduzea u RH koja se bave osnovnom djelatnou s ciljem ostvarenja prihoda. JAVNO-PRAVNI prihodi su izvedeni ili derivativni javni prihodi zbog statusa drave koji je iznad statusa pojedinca pa dravi daje pravo/mogunost uvoenja odreene obveze = pravo zapovjedanja. 4. PREMA SUBJEKTU OD KOJEG SE PRIHODI UBIRU, JAVNI PRIHODI MOGU BITI: PRIHODI OD FIZIKIH OSOBA od pojedinaca (imaju JMBG)- bitno je definirati porezno optereenje ili maksimalno mogue optereenje fizike osobe. Izvori iz kojih se ovi prihodi ubiru su najee dohodak, imovina i promet imovinom. PRIHODI PRAVNIH OSOBA njih drava ubire od svih trgovakih drutava koja se bave primarnom, sekundarnom i tercijarnom djelatnou. Izvori koji se ovdje nalaze su redovno dobit/profit i promet (u RH funkcionira porez na dobit i PDV porez na promet svih dobara i usluga). I ovdje se rjee oporezuje imovina. 5. PREMA FINANCIJSKOJ AUTONOMIJI, JAVNI PRIHODI SE DJELE NA: VLASTITI (PDV, carine) ZAJEDNIKI 6. PREMA SUVERENITETU, JAVNI PRIHODI SE DJELE: PRIHODI REPUBLIKE PRIHODI UPANIJA PRIHODI GRADOVA I OPINA Prihodi lokalne uprave i samouprave 4 upanijska i 8 gradskih (opinskih) poreza.

Osim toga, upanije, gradovi i opine sudjeluju u nekim oblicima zajednike dobiti (npr. porez na dohodak). 7. PREMA NAMJENI, JAVNI PRIHODI SE DJELE NA: EKVIVALENTNI/namjenski obveznik koji ih plaa ostvaruje neku izravnu protuuslugu/inidbu PRIHODI OPE NAMJENE/nenamjenski protuusluge nema. Drave izbjegavaju namjenske javne prihode jer ele izbjei izvravanje bilo kakve protuusluge. 8. PRIHODI U NOVCU I PRIHODI U NATURI Suvremeni javni prihodi su uglavnom u novcu jer drave nisu spremne primati bilo kakvu robu (osim u iznimnim situacijama kao to je ratno stanje). 11. to su fiskalni javni prihodi i koje su im karakteristike' Fiskus = dravna blagajna Fiskalni prihodi = prihodi dravne blagajne (prorauna) Fiskalni prihodi su: porezi pristojbe doprinosi parafiskaliteti. carine FISKALNI PRIHODI su prihodi koje drava ostvaruje na temelju svog financijskog i fiskalnog suvereniteta prinudno/prisilno i to prisvajanjem dijela kupovne snage fizikih i pravnih osoba. Fiskalni suverenitet dravna blagajna. 12. to su porezi (definicija)? najizdaniji izvori prihoda (najvie novca), najjednostavniji nain ubiranja, najkvalitetnija mogunost ubiranja, najzastupljeniji oblik ubiranja prihoda, porezima se u proraunima ubere oko 50% dravnih prihoda..definicija: POREZI su davanja realnih dobara (novca i naturalnih dobara) dravi i drugim javno-pravnim tijelima radi zadovoljenja javnih potreba od strane javne vlasti, koji se ubiru na osnovi jednostranog utvrenog naina i u jednostrano utvrenim izvorima prema nekom opem mjerilu. Definicija2: POREZI su osnovni financijski nain prikupljanja prihoda kojima suvremena drava podmiruje rashode iz svoje nadlenosti. Suvremene drave su porezne drave jer se porezima najlake dolazi do prihoda. OBILJEJA POREZNIH DRAVA: svoje potrebe drava zadovoljava, u pravilu, od poreza drava je odjeljena od gospodarstva (ima sve manje originalnih prihoda i drava sve manje sudjeluje u gospodarstvu) drava sudjeluje u raspodjeli prihoda steenih na tritu. KOD FUNKCIONIRANJA PRAVNE DRAVE POSTOJE ODREENA NAELA: FORMALNO NAELO dijeli se na: naelo zakonitosti svaki porez koji je u funkciji mora iza sebe imati zakon o tom porezu naelo povjerenja u slubeni postupak financijskog tijela naelo proporcionalnosti vri se proporcionalno oporezivanje na cijelom teritoriju MATERIJALNO NAELO dijeli se na: naelo porezne jednakosti pred dravom su svi isti, svima su obveze jednake, ne smije biti privilegiranih naelo pravednog oporezivanja naelo zatite ljudskog dostojanstva i privatne osobnosti.

13. Navedi i objasni karakteristike poreza? KARAKTERISTIKE I OBILJEJA POREZA: 1. PRINUDNOST/PRISILNOST POREZA ta prisila se pokazuje tek u procesu naplate poreza, a ne pri uvoenju porezne obveze. Uvoenje porezne obveze moe biti organizirano na 3 naina: na temelju sile na temelju ugovora na temelju pristanka. Ako je u parlamentarnoj dravi zakonom uvedeno provoenje nekog poreza, porezni obveznik ga MORA PLATITI. Ako on ne udovolji poreznoj obvezi, provode se zakonske sankcije. Tu se oituje prinudnost. 2. IZVEDENOST/DERIVATIVNOST POREZA proizlazi iz financijskog suvereniteta drave. Plaanje poreza mora biti rezultat doputenih aktivnosti drave. 3. NEPOVRATNOST POREZA dolazi do promjene vlasnikog odnosa nad izvorima novca koji se ubire od fizikih i pravnih osoba na ime oporezivanja. 4. ODSUTNOST NEPOSREDNE/IZRAVNE PROTUNAKNADE plaanjem poreza porezni obveznik nema pravo od nadlenog javnopravnog tijela traiti neku izravnu protunaknadu/protuinidbu. 5. NAELO TERITORIJALNOSTI PLAANJA POREZA njen uvjet nije dravljanstvo nego teritorijalna pripadnost koja se definira mjestom prebivalita ili obavljanja djelatnosti na odreenom teritoriju due od godine (183 dana). 5.a. NAELO DRAVLJANSTVA oporezivanju podlijeu svi dravljani koji imaju prebivalite i ostvaruju prihode i u domicilnoj dravi i izvan nje. 5.b. NAELO NEOGRANIENE POREZNE OBVEZE tereti sve osobe s prebivalitem u zemlji koja je uvela poreznu obvezu za prihode i u zemlji i u inozemstvu. Izmeu drava se sklapaju ugovori zbog izbjegavanja dvostrukog oporezivanja istih poreznih vrsta. 6. NEAEEKTACIJA/NEDESTINIRANOST POREZA porezi su nedestinirani. U pravilu, namjena troenja iznosa ubranih od poreza nije unaprijed utvrena nego se tim prihodima od poreza podmiruju rashodi, openito. Svi porezi u RH su nedestinirani OSIM DOPRINOSA!!! Doprinosi se: doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje doprinos za zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zatitu doprinos za zapoljavanje. PREDNOSTI DESTINIRANIH POREZA tono im je unaprijed utvrena namjena troenja. Prednosti su: da se lake dobije suglasnost poreznih obveznika ako se zna za to e se odreena vrsta poreza troiti poveava se interes poreznih obveznika za zadovoljenje odreene potrebe omoguuje se laka kontrola troenja novanih sredstava osigurava se kontinuitet u financiranju odreene potrebe NEDOSTACI DESTINIRANIH POREZA: oteana je pregledna slika o prihodima i rashodima odreene zajednice vezanjem prihoda za odreeni rashod osiguravaju se sredstva samo za izvrenje te potrebe ovo je skuplji i dugotrajniji nain zadovoljavanja odreene potrebe u sluaju neravnomjernog pritjecanja prihoda iz odreenog izvora moe doi do zastoja u postizanju postavljenih ciljeva.

7. NAELO JAVNOSTI/JAVNOST UBIRANJA porezi slue za zadovoljavanje odreenih zajednikih interesa i potreba. Porezni obveznik mora imati rjeenje porezne uprave. 8. NOVANI PRIHOD DRAVE porezi su novani prihod drave. U suvremenim dravama porezi se iskljuivo ubiru u novcu. LIKVIDNOST sposobnost plaanja obveza u svakom trenutku. SOLVENTNOST sposobnost dugoronog podmirenja obveza (potraivanja su jednaka ili ak premauju dugovanja). 14. Navedi prednosti i nedostatke destiniranih poreza? ODGOVOR 15. Kako klasificiramo poreze (objasni)? KLASIFIKACIJA POREZA porezni sustavi se razlikuju od drave do drave veina drava je prihvatila porezni PLURALIZAM vie poreza svi porezni sustavi imaju odreena grupiranja poreza prema nekim bitnim karakteristikama to omoguuje usporeivanje dobrih i loih osobina pojedinih grupa poreza i olakava analizu uinaka do kojih prilikom oporezivanja dolazi u praktinoj primjeni odreenih poreznih oblika. 1. GRUPIRANJE NA SUBJEKTNE I OBJEKTNE POREZE ima osobne i predmetne poreze. Kriterij za ovu podjelu poreza je nain utvrivanja porezne sposobnosti. 1. SUBJEKTNI POREZ prilikom oporezivanja se uzima u obzir osoba poreznog obveznika tako da mu se utvrdi njegova porezna sposobnost na temelju niza relevantnih imbenika vezanih za tu osobu (bitni imbenici: godine starosti, zdravstveno stanje, socijalni status, spol, brani status). Hrvatski porezni sustav ima porez na dohodak koji spada u subjektne poreze i odnosi se iskljuivo na FIZIKE osobe. Karakteristina je primjena progresivnih poreznih stopa, tzv. socijalni porezi (tko ima vie plaa vie, tko ima manje plaa manje). Porez na imovinu je takoer subjektivni porez! 2. OBJEKTIVNI POREZI polaze od neke konkretne injenice utvrenog poreznog izvora. Ovdje se u obzir uzima vrijednost/veliina/prihod od objekta koje se oporezuje, a ne osoba. Kod objektnih poreza esto se dogaa da jedan porezni obveznik plaa vie vrsta takvih poreza jer ima vie objekata oporezivanja. Objektni porezi su porezi tipa: prihodi od imovina prihodi od poljoprivrednih zemljita prihodi od obavljanja djelatnosti. 2. PODJELA NA SINTETIKE I ANALITIKE POREZE 1. SINTETIKI POREZI njima se oporezuje ukupna ekonomska snaga poreznog obveznika. Oni su subjektni porezi. 2. ANALITIKI POREZI njima se oporezuje svaki pojedini prihod ili imovinski predmet, neovisno o osobi poreznog obveznika. Oni su objektni porezi. 3. PREMA NAINU RASPODJELE POREZNOG TERETA: 1. REPORACIJSKI/reparticijski porezi drava unaprijed utvruje iznos koji e se prikupiti na odreenom podruju primjenom odreenog poreza ili svih poreza. Spadaju u kategoriju povijesnih, rijetko se primjenjuju.

2. KVOTNI/tarifni porezi porezni obveznik izvrava poreznu obvezu tako to iz svoje ekonomske snage izdvaja tono unaprijed utvreni dio na temelju definirane porezne stope (kvote). Uglavnom su svi porezni oblici u RH kvotni. 4. PODJELA NA FUNDIRANE I NEFUNDIRANE POREZE (fundus = temelj): 1. FUNDIRANI POREZI su oni kod kojih se oporezuje prihod od tzv. Stalnih, nepromijenjenih, fundiranih izvora (imovina i kapital). Uvodi se porez na ustavna motorna vozila. Najstariji izvor poreza. 2. NEFUNDIRANI POREZI se ubiru od tzv. nestalnih, nesigurnih izvora (koji se ee mijenjaju), npr. porez na dohodak. Ima ih jako puno. 5. PODJELA NA KATASTARSKE I TARIFNE POREZE: 1. KATASTARSKI POREZI za njih su bitni podaci iz katastarskih knjiga (javne knjige s tonim podacima, dok se ne dokae suprotno.l u njima su podaci o vlasnitvu, koritenju, uivanju odreene imovine). Ovo je bitan izvor za porezne vlasti. Najei je za odreene vrste imovine. Osobe iz katastarskih knjiga su porezni obveznici ili njihova imovina kao objekt. 2. TARIFNI POREZI su porezi koji se ubiru na temelju podataka iz slubenih popisa poreznih predmeta i stopa tarifa. TARIFE su sustavni pregled svih objekata oporezivanja i njihovih poreznih stopa, npr. carine. 6. PODJELA POREZA NA OPE I NAMJENSKE (nedestinirani i destinirani): 1. OPI POREZI njima drava podmiruje ope potrebe. 2. NAMJENSKI POREZI njima drava podmiruje tono unaprijed utvrene potrebe. 7. PODJELA POREZA NA REDOVNE I IZVANREDNE: 1. REDOVNI POREZI se ubiru u redovnim vremenskim intervalima, za svaki porezni oblik tono je utvren interval plaanja (plae jednom mjeseno, PDV svakih 45 dana). 2. IZVANREDNI POREZI ubiru se povremeno, ako se nekim posebnim razlozima utvrdi potreba njihova ubiranja. 8. PODJELA POREZA PREMA NAINU NAPLATE: 1. NEPOSREDNI/direktni/izravni su oni porezi kod kojih je po elji zakonodavca porezni obveznik ujedno i porezni platac (osoba koja plaa porez). Ovdje spada porez na dohodak. 2. POSREDNI/indirektni/neizravni porezni obveznik i porezni platac nisu ista osoba (porezi se mogu prebaciti s jedne osobe na drugu). Ovdje ubrajamo PDV, porez na promet obveznik obraunava porez, a kupac ga plaa. Ako se kao kriterij ove podjele uzima dohodak i imovina poreznog obveznika, neposredni porezi taj dohodak ili imovinu zahvaaju na samom izvoru, a posredni porezi zahvaaju poreznu snagu u procesu potronje gdje je mogue prevaljivanje poreza. KARAKTERISTIKE PODJELE POREZA NA IZRAVNE I NEIZRAVNE: IZRAVNI/NEPOSREDNI porezi su pravedniji od posrednih/neizravnih (zbog razliitih poreznih olakica i jer vode rauna o osobi poreznih obveznika, o ekonomskoj snazi poreznih obveznika, dok posredni porezi ne vode brigu o socijalnim razlikama) POSREDNI porezi su nesocijalni (zahvaaju robu iroke potronje i predstavljaju najizdaniji izvor prihoda prorauna, npr. PDV, porezne vlasti imaju najmanje brige o takvim porezima jer je porez uraunat u prodajnu cijenu, naplauje se automatski). pri uvoenju ili poveanju neposrednih poreza daleko je vea reakcija poreznih obveznika (dok kod posrednih poreza to nije sluaj jer platac ne zna ni da plaa porez)

kod neposrednih poreza postupak naplate je dug i sloen, a kod posrednih je prisutan automatizam naplate; kod neposrednih poreza postupak naplate je skup, dug i sloen, kod posrednih je prisutan automatizam, ve se nalaze u cijeni. -ELEMENTI OPOREZIVANJA(porezna terminologija) - ukupnost naziva u nekom poreznom sustavu koji se upotrebljavaju u postupku donoenja poreza, ubiranja, naplati i kontroli naplate poreza. - 2 skupine: subjektivni/osobni elementi oporezivanja materijalni/objektivni elementi oporezivanja 16.Navedi i objasni osobne (subjektivne) elemente oporezivanja? OSOBNI (SUBJEKTIVNI) ELEMENTI OPOREZIVANJA : POREZNI SUBJEKT postoje 2 vrste: aktivni porezni subjekti pasivni porezni subjekti Podrazumijeva pojavu porezne vlasti, tj. osoba koje sudjeluju u oporezivanju. Aktivni porezni subjekt je osoba ovlatena da uvodi i naplauje poreze, to je javnopravno tijelo ire ili ue teritorijalno-politike zajednice kojoj na temelju nekog zakona pripada financijski suverenitet (vlast). Aktivni porezni subjekt je Porezna uprava. Pasivni porezni subjekt je fizika ili pravna osoba koja snosi teret poreza, a zovemo je zbog toga Porezni obveznik. 2. POREZNI OBVEZNIK je osoba koja podmiruje poreznu obvezu pa je zato porezni dunik, to znai da je porezni obveznik pravna ili fizika osoba koja dravi, i ue, svojim plaanjem ustupa dio svoje ekonomske snage u visini poreznog duga zato to ostvaruje dobit/dohodak/ima prihode od imovine ili kupuje oporezivu robu/obavlja odreenu djelatnost 3. POREZNI PLATAC je osoba koja stvarno plaa porez ili umjesto poreznog obveznika obraunava i plaa porez, a kasnije ga prevaljuje na poreznog obveznika/poreznu obvezu. To znai da porezni platac ne mora ujedno biti i porezni obveznik i obrnuto, npr. kod troarina (posebni porezi na promet koji sigurno plaa krajnji kupac) porezni obveznik je prodava koji mora svakih 30 dana prijavljivati obrazac u kojem se vidi ima li on obvezu ili ne plaanja PDV-a, treba li dodatno uplatiti, ili ostvaruje pravo na povrat. 4. POREZNI DESTINATAR je osoba koja je pravnim propisom unaprijed, svjesno i namjerno predviena da snosi porezni teret. Porezni obveznik obraunava i plaa porez a onda ga prevaljuje na osobe koje uglavnom nisu ni svjesne da plaaju porez jer je uraunat u cijenu robe/usluge. Porezni destinator koristi se samo kod NEIZRAVNIH poreza. Porezni obveznik je ujedno i destinatar, a i porezni platac. 5. KONANI POREZNI PLATAC je osoba koja definitivno plaa porez, odnosno snosi porezni teret. Ako porezni obveznik ne prevali porezni teret na drugu osobu on je ujedno i porezni platac, a samim tim i konani porezni platac (kod izravnih poreza), a ako prevali poreznu obvezu na drugu osobu, porezni obveznik nije porezni platac nego porezni destinatar. Ako porezni destinatar dalje prevali poreznu obvezu na treu osobu namjerno, ta osoba postaje konani porezni platac. 6. POREZNI JAMAC je osoba koja nije porezni obveznik, ali mu je zakonodavac propisao obvezno jamstvo i od njega naplauje porez ako porezni obveznik ne udovolji poreznoj obvezi.

10

17.Navedi i objasni materijalne (objektivne) elemente oporezivanja? 1. POREZNA SPOSOBNOST/SNAGA ekonomska osnovica iz koje proizlazi visina poreznog optereenja. Vrlo je vano procijeniti ekonomsku snagu/poreznu sposobnost. 2. POREZNI IZVORI sva dobra koja pripadaju poreznom obvezniku, a predmet su poreznog optereenja, pa su najei izvori prihod, dohodak, dobit, imovina, promet proizvoda/roba 3. POREZNI OBJEKT predstavlja predmet oporezivanja, to je poblie definiran ili obiljeen porezni izvor za koji se vezuje porezna obveza (porezni objekt moe biti definiran kao imovina, a porezna osnovica je prihod od imovine) 4. POREZNA OSNOVICA predstavlja kvantitativno i kvalitativno definiran porezni objekt, predstavlja neku odreenu vrijednost (veliinu) najee se izraava u novcu na temelju koje se izraunava porezni dug. Nekad moe biti definirana po koliini (ako je porezni objekt zgrada onda je porezna osnovica novana vrijednost te zgrade). 18.Navedi i objasni metode utvrivanja porezne osnovice? POREZNA OSNOVICA novana vrijednost nekog objekta/elementa oporezivanja METODE UTVRIVANJA POREZNE OSNOVICE: INDICIJARNA METODA automatska metoda i povijesno je zastarjela (oporezivanje na temelju injenica, npr. glavarina, broj prozora na kui, broj dimnjaka). DIREKTNA/IZRAVNA METODA na temelju vlastite prijave, primjenjuje se u kombinaciji s nekom drugom metodom. INDIREKTNA METODA predstavlja metodu prijave tree osobe (pomae pri definiranju porezne obveze) SLUBENA/ADMINISTRATIVNA METODA obavljaju porezne uprave na bazi nekih injenica (porezni obveznik ne sudjeluje u ovom odreivanju porezne osnovice, po ovoj je metodi on neovisan) METODA PARIFIKACIJE/USPOREDBE ako u naem poreznom sustavu ne postoji odgovarajui kriterij, mogu se usporedbom koristiti iskustva i metode drugih zemalja Postoji podjela po kriteriju vremena utvrivanja porezne osnovice: EX ANTE neke porezne osnovice mogu biti ranije utvrene EX POST neke porezne osnovice utvruju se naknadno. -Porezna stopaPredstavlja dio porezne osnovice (izraene u novcu) za koji se ona umanjuje kad porezni obveznik podnosi svoju poreznu obvezu/dug. Najee se ona izraava u postotku, a kod nekih poreza i u drugim mjernim jedinicama. Razlikujemo 3 vrste poreznih stopa izraenih u %: PROPORCIONALNE PROGRESIVNE REGRESIVNE Poreznom obvezniku omogueno je da mijenjanjem porezne stope utjee na njezinu visinu. PROPORCIONALNE POREZNE STOPE primjenjuju istu poreznu stopu na rastue porezne osnovice. Npr. PDV 22% -utvrena porezna stopa ona se ne mijenja, bez obzira mijenja li se porezna osnovica. Npr. porez na nekretnine - 5%.

11

19.Objasni vrste progresije kod progresivnih poreznih stopa? Razlikujemo nekoliko (rzl. Progresija) naina progresije: 1. DIREKTNA/PUNA/STALNA PROGRESIJA poveana porezna stopa primjenjuje se na cijeli odgovarajui iznos porezne osnovice. Porezne osnovice progresivno rastu i zahvaaju cijelu poreznu osnovicu. 2. RALANJENA/LOMLJENA/KLIZEA PROGRESIJA porezna osnovica se ralani/lomi na dijelove pa se samo na proli dio osnovice primjenjuje odgovarajua uveana porezna stopa. Imamo socijalne elemente. Primjenjuje se kod nas. 3. INDIREKTNA/PRIKRIVENA PROGRESIJA ista se proporcionalna porezna stopa primjenjuje na poveane porezne osnovice od koje se oduzima stalno isti iznos/odbitak. REGRESIVNE POREZNE STOPE kako opadaju porezne osnovice tako opadaju porezne stope. U biti se nigdje ne primjenjuju. MJERNA JEDINICA ILI POREZNA JEDINICA najznaajnija porezna jedinica je novana jedinica za odreene porezne oblike, osim novane jedinice, postoje i druge mjerne jedinice prema kojim se izraunava porezna obveza(porez na cestovna motorna vozila snaga motora i godine starosti, porez na kue za odmor m2,troarine).

12

POREZNI KATASTAR Predstavlja zbirku podataka o svim relevantnim injenicama za oporezivanje (vezano za vlasnike). POREZNE LISTE Predstavlja popis poreznih obveznika sa imenima, iframa i iznosima poreznog duga. Nalaze se u poreznoj upravi. POREZNA TARIFA Slubeno ustanovljeni popisi odreenih injenica relevantnih za oporezivanje i to popis poreznih objekata, poreznih jedinica, poreznih osnovica i poreznih stopa (carinske tarife popis svih proizvoda koji mogu prelaziti granicu). RAZREZ POREZA Predstavlja postupak utvrivanja poreznog duga kojeg provode nadleni financijski organi s ciljem utvrivanja visine porezne osnovice da bi se primjenom odreene porezne stope poreznom obvezniku utvrdila porezna obveza. Provode ga financijski organi, ali i porezni obveznici. Porez se mora platiti, a tek onda se moe pokrenuti alba. POREZNA OPOMENA Mjera koja se primjenjuje ako porezni obveznik ne podmiri svoju poreznu obvezu. PRISILNA NAPLATA POREZA Mjera nakon porezne opomene, uz uvjet da dug nije plaen. Provode je porezne vlasti uz sudsku vlast. Prisilnom naplatom provodi se ovrha. OTPIS POREZA Predstavlja potpuni ili djelomini oprost poreznog duga zbog odreenog razloga uz odreena rjeenja porezne vlasti.

13

POREZNA OSLOBOENJAPredstavljaju izuzimanja od oporezivanja zbog odreenih razloga.Odnosi se na porezne olakice. 20Koje teorije opravdavaju ubiranje poreza (objasni ih)? Svako plaanje poreza je teret za poreznog obveznika, a svako ubiranje poreza od javnopravnih tijela je nunost za egzistenciju drave. TEORIJA SILE povijesna metoda koja se ne primjenjuje. TEORIJA UGOVORA (feudalistiko ureenje) predstavljala je ubiranje poreza od slobodnih graana. TEORIJA CIJENE porez se smatrao cijenom ili naknadom koja se plaa dravi za usluge koje ona ini i zbog trokova koje drava ima. Dvije varijante: teorija osiguranja porez je cijena ili premija koju plaa porezni obveznik dravi za usluge u osiguravanju njihove imovine i fizikog integriteta. Teorija uivanja drava, titei vanjske granice i unutranji poredak, osigurava poreznom obvezniku da nesmetano uiva svoju imovinu, tj. dohodak. TEORIJA REPRODUKCIJE POREZA po kojoj se porezi ubiru i troe tako da se posredno vrate onima od kojih su ubrani, ali samo ako tim troenjem poreza dolazi do poveanja dohotka poreznog obveznika. ORGANSKA TEORIJA nastavak teorije reprodukcije. Ubiranje poreza tumai kao organsku povezanost izmeu drave i poreznih obveznika. TEORIJA RTVE po kojoj drava zahtjeva od svojih graana rtvu u obliku plaanja poreza kroz odreene protuinidbe. 21.Navedi i objasni porezna naela? -pravila kojih se trebaju pridravati nadleni organi prilikom izgradnje poreznog sustava koji omoguava provoenje i postizanje ciljeva porezne politike. -OSNOVNI CILJ oporezivanja je financijski, tj. fiskalni -rzl. porezni sustavi, u pravilu, imaju rzl. principe oporezivanja -1776.g. Adam Smith postavio je NAELA OPOREZIVANJA (18.st.): svi graani plaaju poreze prema svojoj sposobnosti i imovinskoj mogunosti, cilj je NAELO PRAVEDNOSTI porezi moraju biti regulirani zakonom NAELO LEGALITETA i GENERALITETA porezi se prikupljaju kada je to poreznom obvezniku najpovoljnije administracija pri naplati poreza mora biti jeftina. Nagnerova naela: -ukomponirana u gotovo sve porezne sustave. financijsko-politika naela socijalno-politika naela ekonomsko-politika naela porezno-tehnika naela FINANCIJSKO-POLITIKA NAELA Priljev dovoljne koliine novca u okrilje drave. Obuhvaa sljedea naela: a) naelo izdanosti (dostatnosti) porezima se treba prikupiti toliko sredstava da pokriju sve potrebe iz nadlenosti drave (javne rashode). Kroz ovo naelo se nastoji postii proraunska ravnotea (svi ostali prihodi i porezi) Porezna ravnotea planirani prihodi = ostvareni rashodi b) naelo elastinosti (prilagodljivosti) porezi moraju biti fleksibilni. U sluaju nesklada porezne ravnotee, promjenom poreznih stopa ili uvoenjem novih poreznih oblika ili ukidanjem nekih poreznih oblika se vri rebalans prorauna. Elastinost se najee postie kroz tarifne poreze (porez na dohodak). EKONOMSKO-POLITIKA NAELA Bitno je da oporezivanje utjee na ekonomski poloaj poreznog obveznika. Obuhvaa sljedea naela:

14

a) naelo izbora poreznog izvora oporezivati se mogu izvori koji se ekonomski obnavljaju. Bitno je do koje mjere se smije odreeni porezni izvor opteretiti porezom. b) naelo izbora poreznog oblika porezne vlasti moraju odrediti oblike, tj. vrste poreza u svom poreznom sustavu unaprijed. Svaki stari porez je dobar, a svaki novi je lo jer dolazi do neuinkovitosti te nove porezne obveze. Loe odabrani porezni oblik i preveliko porezno optereenje nekim poreznim oblikom moe dovesti do neeljenih uinaka prema poreznoj vlasti. SOCIJALNO-POLITIKA NAELA Za njih vrijedi naelo pravednosti. Dva su uvjeta za ostvarivanje pravednosti: a) naelo ope porezne obveze (naelo univerzalnosti) svi su duni plaati porez jer je to opa obveza svih graana, ali se zakonom definiraju neka osloboenja, olakice ili odstupanja u plaanju poreza b) naelo ravnomjernosti porezni teret mora biti ravnomjerno rasporeen prema ekonomskoj snazi poreznog obveznika. POREZNO-TEHNIKA NAELA Primjenjuju se u operativnom provoenju oporezivanja: a) naelo odreenosti poreza iskljuivo se zakonom odreuju porezi i porezni sustavi. Svaki porezni oblik ima svoj zakon i svoj pravilnik. Porezni obveznik mora unaprijed znati koje su mu porezne obveze kako bi na vrijeme utvrdio svoju ekonomsku snagu. b) naelo ugodnosti plaanja poreza porezne vlasti moraju prilagoditi naplatu poreza onda kada je to poreznom obvezniku najugodnije (npr. nakon primanja plae kod radnika koji je primaju). Obveza plaanja poreza i doprinosa iz i na plau je do 15-og u mjesecu za proli mjesec. Zakonodavci oduzimaju doprinose prije no to isplate plau. Nije ugodno plaati poreze. Kod poreza na dobit odreuje se akontativna svota, a na kraju razdoblja sastavlja se obraun. Predstavlja prilagoavanje obveze u cilju lakeg izvrenja porezne obveze. c) naelo jeftinoe ubiranja poreza zahtjeva da se u to veoj mjeri izbjegnu trokovi skupog postupka razreza i plaanja poreza. To znai da rzl. izmeu bruto i neto ubranih prihoda od poreza treba biti to manja. A ona do te to manje rzl. moe doi na 4 naina: smanjenjem broja poreznih oblika smanjenjem broja poreznih olakica i osloboenja drukija organizacija slubi za razrez, naplatu i kontrolu naplate poreza boljim izborom vrste poreza. 22.Navedi i objasni ciljeve oporezivanja? Osnovni cilj je FISKALNI u smislu namicanja dovoljne koliine novca za podmirivanje javnih rashoda. U suvremenim uvjetima razlikujemo fiskalne i nefiskalne ciljeve. Fiskalni ciljevi su dominantni. Od nefiskalnih ciljeva treba spomenuti: - POLITIKE CILJEVE slue za postizanje odreenih politikih efekata; izuzetno su prisutni svugdje, pa i kod nas. - EKONOMSKI CILJEVI utjeu na dinamiku i strukturu gospodarskog razvoja, na monetarnu stabilnost, uvoz i izvoz, gospodarsku situaciju - SOCIJALNI CILJEVI oni kojima se eli promijeniti socijalna struktura stanovnitva

15

- PEDAGOKI CILJEVI utjeu na navike graana, njima se stvaraju odreena pravila ponaanja, oi njima ovisi porezni moral (svjesnost osobe da podmiruje porezne obveze svojoj dravi) - DEMOGRAFSKI CILJEVI vezani su za natalitet 23Koji su uinci oporezivanja? Glavni uinak je financijski uinak koji nastaje naplatom poreza. Postoje i uinci koji se pojavljuju i prije naplate poreza i pri samoj naplati poreza koji mogu i pozitivno i negativno djelovati na postavljene ciljeve porezne vlasti. Postoje: eljeni porezni uinci porezne vlasti ih unaprijed znaju, planiraju ih i predviaju neeljeni porezni uinci imaju nepovoljan uinak, treba ih otkriti i eliminirati Od financijskih postoje 3 bitna uinka: porezna evazija prevaljivanje poreza viestruko oporezivanje, moe biti: nadoporezivanje '''lacija poreza dvostruko oporezivanje 24Objasni poreznu evaziju? Nastaje i prije i pri samoj naplati poreza, a predstavlja pokuaj izbjegavanja plaanja porezne obveze. Moe biti: 1.ZAKONITA pokuaj izbjegavanja plaanja poreza koja poreznog obveznika ne dovodi u sukob sa zakonom. O tome zakon unaprijed mora znati, mora znati da takav porezni obveznik, koji nije obvezan ispuniti svoju poreznu obvezu, postoji. Do zakonite porezne evazije moe doi kada porezni obveznik promijeni mjesto boravita ili prebivalita, zatim kroz smanjenje ili odricanje od potronje; pronalaenjem rupa u zakonu; znatnijim poveanjem porezne obveze za odreeniji porezni oblik isto moe doi do smanjenja potronje. 2.NEZAKONITA pokuaj izbjegavanja plaanja poreza koji poreznog obveznika dovodi u sukob sa zakonom. Prisutna je u svim zemljama. Kree se od 2% do 50% (u RH 25-30%). Ovdje je dominantan porezni moral o kojem ovisi porezna evazija, ali ona ovisi i o kvaliteti i snazi poreznog sustava. Nezakonita porezna evazija pojavljuje se u 2 oblika: 1, DEFRAUDACIJA POREZA svodi se na pokuaj izbjegavanja plaanja poreza i to direktnih onih kod kojih je porezni obveznik ujedno i porezni platac (npr. porez na dohodak za fizike osobe, porez na dobit za pravne osobe). Ovi su porezi neprevaljivi na drugu osobu u smislu plaanja. Bitno je kod ovog oblika porezne evazije da se on poistovjeuje sa poreznom utajom koja moe biti potpuna i djelomina. POTUNA porezna utaja je situacija kada porezni obveznik uope ne reagira na poreznu obvezu, ne podnosi ili falf'nificira dokumentaciju. DJELOMINA porezna utaja pojavljuje se kad porezni obveznik djelomino prijavi poreznu obvezu ili je pogreno obrauna. 2, VERC izbjegavanje plaanaj indirektnih/posrednih poreza. Uglavnom se svodi na izbjegavanje plaanja poreza na promet, a svi porezi na promet su porezi koji se mogu prevaliti na drugu osobu. Tu je najee u igri PDV i carine (to su uglavnom tarifni porezi) (sve to je iznad 300 kn prelo preko granice/carine je oporezivo).

16

Treba posebno spomenuti kriumarenje koje se odnosi na prometanje robom kojom je zabranjen promet (droga, alkohol, plemeniti metali,) 25. Objasni prevaljivanje poreza!!! -U pravilu je uinak nakon naplate poreza kada porezni obveznik plaeni porez prebacuje (prevaljuje) na drugu osobu (na poreznog destinatara) -Zakonom je dozvoljeno. -Ne mogu se prevaliti izravni porezi. Moe biti:::: 1.ELJENO I NEELJENO ELJENO se odnosi na posredne poreze. Porezne vlasti znaju da e se PDV prevaljivati do krajnjeg kupca. NEELJENO se odnosi na neposredne poreze. 2.UNUTRAG I UNAPRIJED UNUTRAG ako je porezni obveznik svoj porezni dug prevalio prije nego li ga je duan platiti UNAPRIJED poslije plaanja porezne obveze 3.JEDNOSTRUKO I VIESTRUKO JEDNOSTRUKO postoji kada je nositelj poreznog tereta, koji je na njega prevalio porezni obveznik, konani platac poreza. VIESTRUKO porez se prevaljuje na treu, tj. na sljedee osobe (to su PDV i troarine) FAZE PREVALJIVANJA POREZA: perkusija incidencija reperkusija difuzija 1. PERKUSIJA predstavlja fazu uvoenja poreza i utvrivanja porezne obveza i poreznog obveznika. Imaju je svi porezi. 2. REPERKUSIJA prevaljivanje poreznog tereta s poreznog obveznika na drugu osobu, a ta druga osoba je novi nositelj poreznog tereta, to ne mora znaiti da je ona i porezni platac. 3. INCIDENCIJA faza kada vie ne postoji mogunost daljnjeg prevaljivanja poreza, to znai da je pronaen konani porezni platac. 4. DIFUZIJA faza gdje konani porezni platac ipak pokuava prevaliti svoju poreznu obvezu na neku treu osobu. Ta se faza moe pojaviti tako da porezni platac plaeni porez (incidenciju) ukalkulira u cijenu svog uinka. Ono moe za posljedicu imati poveanje cijena tih uinaka, to moe dovesti do inflatorne depresije.

17

26.Objasni viestruko oporezivanje? 1. NADOPOREZIVANJE je proces kod oporezivanja kada jedan porezni obveznik plaa vie istovrsnih poreza politiko-teritorijalnim jedinicama razliitog ranga. KARAKTERISTIKE NADOPOREZIVANJA SU: postoji samo 1 porezni obveznik 2 ili vie istovrsnih poreza vie poreznih vjerovnika razliitog ranga. U Hrvatskom poreznom sustavu, prirez spada u nadporeze! PRIREZ je porez koji se plaa na porez na dohodak. Porezna osnovica kod prireza je svota plaenog poreza iz dohotka.U Hrvatskom poreznom sustavu prirezi se plaaju u opinama po stopi do 10%, u gradovima ispod 30.000 st. po stopi od 12%, za gradove iznad 30.000 st. po stopi do 15%, za grad Zagreb po stopi do 30%, Osijek 13%. 2. KUMULIRANJE POREZA je uinak kada 1 porezni obveznik na isti porezni izvor plaa vie raznovrsnih poreza. KARAKTERISTIKE: 1 porezni obveznik 1 porezni izvor vie raznovrsnih poreza vie poreznih vjerovnika razliitog ranga. Za ovo je bitna porezna sposobnost poreznog obveznika. 3. DVOSTRUKO OPOREZIVANJE je uinak kada se na temelju propisa 2 porezne vlasti istog ranga za isto vremensko razdoblje oporezuje istovrsnim porezom isti porezni objekt. KARAKTERISTIKE: 1 porezni obveznik istovrsan porez 1 porezni izvor 2 porezna vjerovnika istog ranga dvokratno istodobno plaanje. POSTOJI NEKOLIKO METODA IZBJEGAVANJA DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA: 1. METODA IZUZIMANJA drava domicila ili drava rezidentnosti koja oporezivanje temelji na neogranienoj poreznoj obvezi (naelo teritorijalnosti), odrie se oporezivanja dohotka ili imovine ostvarenih u drugoj dravi gdje su nastali kroz porezno osloboenje. Drava ne uzima u obzir dohotke ostvarene u drugoj zemlji, ali se ovi moraju prijaviti.

18

2. METODA URAUNAVANJA je suprotna izuzimanju; drava domicila se ne odrie prihoda od poreza ostvarenih dohodaka u drugoj dravi. Ovakvu metodu primjenjuju drave koje primjenjuju naelo dravljanstva, ali ne i naelo teritorijalnosti. 3. METODA PAUALIRANJA kod koje se postojee oporezivanje obavljeno u inozemstvu uzima u obzir putem paualnog suenja domae ili inozemne obveze. 4. METODA ODBITKA kojom se ublaava dvostruko oporezivanje tako da se inozemni porezi ne uraunavaju u domai dug, ali je mogue inozemne poreze odbiti od domae porezne obveznice. Inozemni porezi se ne oprataju. Primjenjuje je RH. 27.to je porezni sustav i to na njega utjee??? POREZNI SUSTAV predstavlja ukupnost svih poreznih oblika u jednoj zemlji koji se upotrebljavaju u provoenju ciljeva porezne politike. Postoje 2 skupine poreznih sustava: drave koje imaju porezni MONIZAM (samo 1 porezni oblik), drave koje imaju porezni PLURALIZAM (sastoji se od 2 pa do preko 50 poreznih oblika) Za porezni sustav RH (stvarao se od 90.-91. god., zajedno sa stvaranjem same drave); on je u kontinuiranoj reformi. 1993. uvode se porezi lokalne uprave i samouprave. 1994. u porezni sustav uvode se porez na dohodak i porez na dobit (do tada su se primjenjivali porezni zakoni SFRJ). 1998. uvodi se PDV (do tada porez na promet proizvoda i usluga iz SFRJ). Od 1998. do danas vre se razne izmjene unutar pojedinih poreznih oblika, a uvode se i odreeni novi porezni oblici. Od 1.1.2003. uvodi se porez na kasko osiguranja. Svi porezi imaju svrhu prikupiti dovoljnu koliinu novca u dravni proraun. 28.TO SVE UTJEE NA POREZNI SUSTAV???: USTAVNO UREENJE najvii pravni akt. POREZNA CENTRALIZACIJA (svi porezi koji su u jednoj zemlji idu u dravni proraun, a onda se prikupljeni novci rasporeuju na lokalne zajednice) & POREZNA DECENTRALIZACIJA (primjenjuju je suvremene zemlje gdje se dio poreznih oblika usmjerava u dravni proraun za podmirenje rashoda na razini drave (PDV), a dio se ubire na razini upanijskih i gradskih prorauna) 3. VELIINA TERITORIJA ZEMLJE (Kanada je 120 puta vea od Austrije, SAD 200 puta Nizozemska). RH je po pitanju teritorija negdje na razini Nizozemske. Stvar je u visini i potrebi izdvajanja za prometnice, telefonske mree, 4. BROJ STANOVNIKA I GUSTOA NASELJENOSTI (Finska i Italija imaju povrinu oko 300 000km, ali Italija ima 160 st./km, a Finska 15 st./km). Sasvim je normalno da za istu razinu podmirenja javnih rashoda (zdravstvo, kultura, kolovanje,) u gue naseljenim zemljama treba manje novca po stanovniku nego kod rjee naseljenih zemalja. 5. DEMOGRAFSKA STRUKTURA poveanje prosjenog broja godina stanovnika vei mirovinski fondovi, vea izdvajanja za zdravstvenu zatitu. 6. VELIINA JAVNOG SEKTORA obujam nadlenosti drava i niih teritorijalnih jedinica (trokovi za vojsku, zdravstvo, socijalnu skrb, nezaposlenost,) 7. IMBENIK EKONOMSKE INTEGRACIJE udruivanje po raznim osnovama zemalja u odreene unije, zajednice i sl.

19

Kroz ekonomsko integriranje usporeuju se i usuglaavaju porezni sustavi drava, ali svaka zemlja zadrava svoje osobine. ONE SE IZRAAVAJU KROZ RAZNE IMBENIKE: povijesni imbenici svijest o potrebi zatite okolia geopolitiki razlozi smanjenje radnog vremena vjerski razlozi 28 Koji se zahtjevi postavljaju pred suvremeni porezni sustav?? 1. HARMONIZACIJA POREZNOG SUSTAVA ujednaavanje, unificiranje, usklaivanje poreznih propisa. Odnosi se na cjelokupni fiskalni sustav. Zbog unificiranja postoje identini porezni oblici koji se odnose na izdane porezne oblike. Osnovicu poreznog sustava ine porez na promet, porez na dohodak, porez na dobit. Usklaivanje poreznih propisa daje mogunost izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. RH je harmonizirala svoj porezni sustav sa zemljama EU od 1998., a i potpisala je oko 120 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Harmonizirani porezni sustavi investitorima omoguuju lake investiranje zbog slinosti meudravnih poreznih sustava. 2. NEUTRALNOST POREZA I POREZNOG SUSTAVA svi porezni oblici funkcioniraju bez dravnog intervencionizma po principu trine intervencije i da je porezni sustav stabilan, da se mijenja esto. Neutralnost je kod nas prisutna. 3. SMANJENJE POREZNOG OPTEREENJA poveava ekonomsku snagu poreznog obveznika, a cilj je smanjiti porezna optereenja. Hrvatski porezni sustav kontinuirano ide ka smanjenju, poreznom rastereenju poreznih obveznika. 4. JEDNOSTAVNOST U OPOREZIVANJU porezni sustav mora biti jednostavan, svaki ovjek mora moi i znati, bez puno komplikacija, platiti porez (ne moraju svi biti kolovani da bi znali platiti porez). 5. PREDNOST OPOREZIVANJA POTRONJE U ODNOSU NA OPOREZIVANJE DOHOTKA predmet znanstvenih i teorijskih rasprava. Rastereenje oporezivanja dohotka generalno je cilj svakog poreznog sustava, kao i dodatno oporezivanje potronje, posebno proizvoda poput alkohola, cigareta i sl. 6. PRAVEDNOST U OPOREZIVANJU socijalno-politiko naelo da nema privilegiranih u oporezivanju. Cilj pronalaenje najlakeg naina plaanja poreza, a da se ne izazovu negativni uinci. Da se vie oporezuju bogati, a manje siromani. 30.OSNOVNA NAELA HRVATSKOG POREZNOG SUSTAVA(trebala bi biti): treba proraun opskrbiti dovoljnom koliinom novca mora osigurati poreznu neutralnost mora osigurati ravnomjernu i pravednu raspodjelu poreznog tereta (kroz porezni pluralizam) mora biti jednostavan i jeftin mora poveati privlanost za ulaganja ino- partnera. 29 Koji porezni oblici ine hrvatski porezni sustav? Kriterij za ovu klasifikaciju poreznog sustava RH je PRIPADNOST PRORAUNU. Porezi se mogu izravno uplaivati u dravni, gradski i opinski, upanijski i zajedno u sva 3 prorauna. DRAVNI POREZI PDV POSEBNI POREZI

20

Posebni porez na osobne automobile, Na kavu ostala motorna vozila, plovila, zrakoplove Na luksuzne proizvode Na naftne derivate Posebni porez na premije osiguranja od Na alkohol automobilske odgovornosti Na pivo Posebni porez na kasko osiguranje za Na bezalkoholna pia motorna vozila Na duhanske proizvode POREZ NA DOBITKE OD IGARA NA SREU UPANIJSKI POREZI porez na nasljedstva i darove porez na plovila porez na cestovna motorna vozila porez na automate za zabavne igre GRADSKI I OPINSKI POREZI porez na potronju porez na neiskoritene poduzetnike porez na kue za odmor nekretnine porez na tvrtku ili naziv porez na neizgraeno graevinsko porez na koritenje javnih povrina zemljite porez na neobraeno obradivo prirez porezu na dohodak poljoprivredno zemljite ZAJEDNIKI POREZI POREZ NA DOBIT POREZ NA DOHODAK; koji se odnosi na:Porez na dohodak od nesamostalnog rada Porez na dohodak od samostalne Porez na dohodak od kapitala djelatnosti Porez na dohodak od osiguranja. Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava 30 Elementi oporezivanja ( obveznik, osnovica, stopa, olakice, osloboenja) objasni pojedinu poreznu vrstu??? POREZNA OSNOVICA je naknada za isporuena dobra i usluge, gdje se pod naknadom smatra sve ono to primatelj dobara i usluga treba platiti za isporuena dobra i obavljene usluge, osim PDV a. Poreznu osnovicu predstavlja i trina vrijednost vlastite potronje. Kod uvoza osnovicu ini vrijednost uvezenog dobra koja predstavlja fakturnu vrijednost ino-dobavljaa + carina (ako postoji) + poseban porez na promet (ako postoji). POREZNI OBVEZNIK (formalno je to osoba koja ima porezni dug). To je svaka fizika i pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda i koja je u prethodnoj godini ostvarila oporezive isporuke dobara i usluga vee od 85.000 kn. to znai da je porezni obveznik svaki poduzetnik i graanin koji se bavi odreenom samostalnom djelatnou. U nekim situacijama, porezni obveznik moe biti i tijelo dravne uprave, dravne vlasti, lokalna samouprava, politike stranke ako obavljaju gospodarsku djelatnost. U nekim situacijama, porezni obveznik moe biti i izvoznik dobara i usluga. POREZNA OSLOBOENJA sve ono to spada u porezna osloboenja je izvan sustav PDV a(na cijenu uinaka se ne zaraunava PDV, ali takva fizika ili pravna osoba nema pravo na povrat plaenog PDV a u svojim inputima) najam stambenih prostorija usluge banaka, tedionica, kreditnih zadruga i osiguravajuih drutava usluge doktora medicine i stomatologa (i medicinskih sestara, fizioterapeuta,u privatnoj praksi) usluge lijeenja u zdravstvenim ustanovama, poliklinikama usluge i isporuke dobara to ih obavljaju ustanove socijalne skrbi

21

usluge i isporuke dobara predkolskog, osnovnokolskog, srednjokolskog obrazovanja i studentskog standarda usluge i isporuke dobara vjerskih zajednica i ustanova usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi porezna osloboenja pri uvozu (odnose se na privremeni uvoz, uvoz zlatnih poluga za potrebe HNB a, uvoz humanitarne pomoi, uvoz sredstava plaanja ino-krediti vrijednosnih papira i isporuke u slobodnim zonama) izvoz POREZNE OLAKICE u pravilu, sustav PDV a ne poznaje porezne olakice. Ovdje poznajemo olakicu za uvoz automobila za osobne potrebe iskljuivo za branog druga, punoljetnu djecu i roditelji poginulih branitelja. -POREZ NA PROMETU naem poreznom sustavu imamo 3 porezna oblika; PDV porez na promet pojedinanih proizvoda ( posebni porez), u RH su to troarine ili akcize. porez na promet nekretnina najizdaniji izvori prihoda drave -OBLICI OPEG POREZA NA PROMET I NASTANAK HRVATSKOG PDV-aOPOREZIVANJE PROMETA ROBA I USLUGA MOE SE OBAVITI KROZ: svefazni porez na promet ( bruto i neto) viefazni porez na promet ( bruto i neto) jednofazni porez na promet. 1. SVEFAZNI BRUTO porez na promet primjenjuje se kroz oporezivanje u svim fazama prometnog ciklusa, od proizvoaa do krajnjeg potroaa. Kod bruto svefaznog poreza na promet plaeni porez u ranijoj fazi ulazi u poreznu osnovicu plaanja poreza sljedee faze ( kaskarni, lovinski porez unitava gospodarstvo). SVEFAZNI NETO porez na promet je oblik gdje se oporezivanje obavlja u svim fazama prometnog ciklusa, s tim da se plaeni porez u prethodnoj fazi oduzima od obraunatog poreza na promet u tekuoj fazi. 2. VIEFAZNI porez na promet oporezivanje se vri samo u nekim fazama. Kod BRUTO VIEFAZNIH p.p. oporezivanje se vri ubrajanjem plaenog poreza prethodne faze u porez sljedee faze. Kod NETO VIEFAZNIH p.p. porez prethodne faze se izbija iz novog poreza. 3. JEDNOFAZNI oporezivanje na teritoriju Hrvatske je funkcioniralo do 1.1.1998. jer je tog datuma uao u upotrebu PDV. Moglo se vriti kroz oporezivanje u jednoj od moguih faza proizvodnog procesa. Zvao se porez na promet proizvoda i usluga, koji je spadao u kategoriju tarifnih poreza ( primjenjivane su rzl. tarife za rzl. vrste proizvoda i usluga). Osnovna pretpostavka ukidanja ovog poreza bila je mogunost visokog stupnja porezne evazije. -POVIJESNI PRISTUP POREZA NA PROMETCarine su pretee poreza na promet. U poetku se p.p. javljao kroz oporezivanje pojedinih proizvoda/roba/grupa proizvoda i to uglavnom proizvoda od posebne vanosti za dravu i itelje. Takvo oporezivanje prometa zvalo se AKCIZAM. Svaka ih je zemlja imala, a i sada svaka zemlja ima posebne poreze na promet. Prije su se p.p. naplaivali za ibice, vosak, sol, eer, arulje,, a u suvremenim uvjetima naplauju se za automobile, alkohol, duhan, Oporezivanje svih proizvoda susree se u 14. st. u panjolskoj i naziva se ALKABALA.

22

Bilo je kratkotrajno. Sve do 19. st. kada su poeli funkcionirati opi porezi na promet, prvo u Njemakoj, zatim u SAD-u, PREDNOSTI OPOREZIVANJA PROMETA najznaajniji prihod poreznog sustava gotovo svih suvremenih zemalja. U pravilu, sudjeluje preko 50% svih prihoda zemlje relativno stabilan izvor prihoda drave. To je karakteristika izdanosti prihod drave kod kojeg je neto uinak oporezivanja vrlo velik (trokovi razreza, naplate, kontrole su relativno niske). Oporezivanje porezom na promet je relativno jeftino. porezi na promet se plaaju tako da najvei broj graana ni ne zna da ga plaa ( pod anestezijom ), jer su oni ukalkulirani u prodajnu cijenu uinka. NEDOSTACI OPOREZIVANJA PROMETA Imaju regresivno djelovanje; oni su nesocijalni jer se ubiru neovisno o ekonomskoj snazi poreznih obveznika koji plaaju u pravilu isti iznos poreza bez obzira na ekonomsku snagu. Ovo djelovanje ublaava se raznim olakicama ili izuzimanjima od oporezivanja reguliranih zakonima. -PDV-

31 Navedi i objasni temeljna obiljeja hrvatskog sustava PDV a??? Poeo se primjenjivati 1.1.1998. u RH U svijetu 1967.g., u Danskoj i Brazilu, pa u EU, TEMELJNA OBILJEJA HRVATSKOG SUSTAVA PDV a: potroni oblik PDV a naelo jednostopnog sustava uz primjenu kreditna metoda ubiranja nulte stope naelo odredita naelo ograniene primjene posebnih vrlo irok opseg oporezivih transakcija postupaka oporezivanja OBLICI PDV a: 1. PROIZVODNI OBLIK PDV a je onaj gdje se poduzetniku odobrava da od prodaje svojih uinaka ima pravo oduzeti vrijednost nabavljenih sirovina i materijala ( poduzetnik je svaka pravna i fizika osoba koja se bavi odreenom djelatnou s ciljem ostvarivanja prihoda, a svaki prihod je oporeziv), to znai da u poreznu osnovicu ulaze trokovi nabave kapitalnih dobara ( dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina) i amortizacije (troak koritenja dugotrajne imovine). Npr. prodajna cijena 100 Trokovi sirovina i materijala 40 Porezna osnovica 60 ( - nabava kapitalnih dobara- amortizacija- dodana vrijednost-rad, profit, zgrade) Ova se metoda ne primjenjuje zbog vrlo visoke porezne osnovice i vrlo visokih neoporezivih dijelova. 2. DOHODOVNI OBLIK PDV a kod ovog oblika poduzetniku se odobrava da, osim odbitka kupljenih sirovina i materijala, od prodajne vrijednosti odbije i trokove amortizacije kupljene kapitalne imovine. Npr. prodajna cijena 100 -trokovi sirovina i materijala 40 -trokovi amortizacije 10 porezna osnovica 50 (-trokovi nabave kapitalnih dobara-dodana vrijednost) 23

3. POTRONI OBLIK PDV a ovaj tip omoguuje poduzetniku da iz osnovice oporezivanja oduzme cjelokupan iznos outputa, tj. izvore za nabavu kapitalnih dobara, amortizacije i trokove sirovina i materijala. Npr. prodajna cijena 100 -trokovi sirovina i materijala 40 -trokovi amortizacije 10 -trokovi nabave kapitalnih dobara 20 porezna osnovica 30 (dodana vrijednost) BND I Am = OP Bruto nacionalni dohodak umanjen za kapitalne investicije i amortizaciju predstavlja osobnu potronju. Ova metoda ima vrlo iroku primjenu. Primjenjuje se i u RH. Pogoduje poreznim obveznicama, ali za posljedicu ima manji priliv novca u proraun. METODE UBIRANJA PDV a: Teorijski postoje dvije osnovne metode: METODA ODUZIMANJA METODA ZBRAJANJA, koja ima svoju podmetodu: metodu indirektnog zbrajanja/kreditna metoda 1. METODA ODUZIMANJA porezni obveznik izraunava svoju obvezu po pitanju PDV a tako da od ukupne vrijednosti svoje prodaje ODUZME ukupne vrijednosti svoje kupovine, pa na tako dobiven iznos primjeni poreznu stopu. POREZNA OBVEZA = t * ( output - input) t porezna stopa =22% NEDOSTACI OVE METODE SU: oporezivanje se ne moe provesti razliitim poreznim stopama fakture/rauni ne osiguravaju dokumentirani dokaz o plaenom PDV u prethodne faze (postoji mogunost porezne evazije). Ova metoda moe se prihvatiti samo za sustave koji imaju jednu poreznu stopu. 2. METODA ZBRAJANJA dodana vrijednost ini zbroj nadnica/plaa, kamata i profita (u nekim sluajevima i amortizacije). POREZNA OBVEZA = t * ( plaa + kamate + profit + amortizacije) dodana vrijednost t porezna stopa 3. METODA INDIREKTNOG ZBRAJANJA KREDITNA METODA poduzetnik plaeni PDV u svojim inputima oduzima iz obraunatog poreza u svojim prodajama/outputima. POREZNA OBVEZA = [t * (output) t * (input)] PREDNOSTI OVE METODE: porezna obveza se utvruje prilikom svake transakcije (uz ispostavljanje rauna kao pisanog dokumenta) osigurava najbolju kontrolu za obraun i uplatu PDV a omoguava primjenu PDV a i u viestopnom sustavu najjednostavnija i najaurnija za obraun PDV a -NAELA PDV aNAELA OPOREZIVANJA PDV a:

24

NAELO PORJEKLA po tom naelu oporezuje se sva dobra proizvedena u nekoj zemlji, bez obzira gdje se troe. Prema tome, oporezuje se izvoz, a ne oporezuje se uvoz. Ne primjenjuje se. NAELO ODREDITA sva dobra i usluge oporezuju se na mjestu trienja bez obzira gdje su proizvedena. Oporezuje se uvoz, a ne oporezuje se izvoz. IRINA OPOREZIVIH TRANSAKCIJA Za na PDV kao sustav moemo rei da je sukladan 6. smjernici EU u definiranju oporezivih transakcija. Cilj ove smjernice je kroz oporezivanje ukljuiti to vei broj dobara i usluga, to ukupno stvara sve veu i veu poreznu osnovicu, to moe imati za posljedicu snienje porezne stope PDV a. Time se ostvaruje vea ekonomska neutralnost PDV a. IMAMO 2 STOPE PDV a U RH: 1. NULTA STOPA ZA VRLO OGRANIEN BROJ PROIZVODA JE U PRIMJENI ZA: sve vrste kruha (osim punjenih peciva) sve vrste mlijeka (osim proizvoda od mlijeka) knjige strunog, znanstvenog, kulturnog, umjetnikog sadraja lijekovi odreeni listom lijekova HZZO a proizvodi koji se kirurkim putem ugrauju u ljudsko tijelo implantati znanstveni asopisi usluge javnog prikazivanja filmova (kino) usluge organiziranog boravka koje se plaaju doznakama iz inozemstva, u turizmu. 2. SVA OSTALA DOBRA I USLUGE, OSIM ONIH KOJI SU ZAKONOM OSLOBOENI, SU U SUSTAVU 22% -tne POREZNE STOPE Sve zemlje EU primjenjuju PDV. Druge zemlje imaju razliite standardne, poviene, povlatene i nulte stope PDV a. Zemlje EU imaju stope PDV a u rasponu od 15-25% (Luksemburg 15%, vedska 25%). Zemlje u tranziciji imaju stope PDV a od 15-30%. PRIMJENA POSEBNIH POSTUPAKA OPOREZIVANJA Za odreene kategorije poduzetnika primjenjuju se posebni postupci oporezivanja. Na zakon ne primjenjuje posebne postupke oporezivanja PDV om, to je odstupanje od 6 e smjernice EU. Jedino je na snazi, prema l. 22 Zakona o PDV u, injenica da poduzetnici ija je isporuka dobra i obavljenih usluga u prethodnoj godini bilo ispod 85.000 kn ne plaaju PDV, ali nemaju ni pravo povrata plaenog poreza u svojim nabavama. -POREZNA TERMINOLOGIJA ELEMENTI OPOREZIVANJA KOD PDV a32.to je predmet oporezivanja kod PDV a? PREDMET OPOREZIVANJA su oporezive transakcije. To je prvenstveno promet proizvoda i usluga. Te oporezive transakcije su: isporuka dobara i usluga u zemlji uz naknadu (prodajnu cijenu) isporuka dobara i usluga zaposlenicima (bez naknade) to su npr. plae u robi, darovi, usluge zaposlenicima i slino vlastita potronja odnosi se na izuzimanje dobara i usluga od strane vlasnika ili suvlasnika koje su namijenjene prometu , to su-manjak, kalo, rasip i lom uvoz dobara i usluga (prema naelu odredita)

25

U prometu dobara i usluga na sustav PDV a pokazuje poreznike koji su: poduzetnici oporezivi s 22% poduzetnici koji se oporezuju nultom stopom pravne i fizike osobe koje su izvan sustava PDV a 34. to mora sadravati raun (faktura) kod PDV a? ISPOSTAVLJANJE RAUNA PRI ISPORUCI DOBARA I USLUGA 35. to mora sadravati raun prema zakonima?????: mjesto izdavanja, broj rauna i datum rauna naziv, adresu, JMBG i MB prodavatelja isto to za kupca koliina i naziv isporuenih dobara, tj. vrstu i koliinu obavljene usluge datum isporuke dobara i usluga cijena isporuenih dobara i usluga iznos poreza zbrojni iznos naknade i poreza 35. to mora sadravati raun gotovinskog prometa? KOD GOTOVINSKIH RAUNA JE SLINO: datum i broj izdanog rauna ime i naziv s JMBG i MB prodavatelja koliina i naziv isporuenih dobara i usluga zbrojni iznos naknade i poreza Kada se rauni ne moraju ispostavljati kod-maloprodaje: dnevnog tiska duhana i duhanskih preraevina lutrije prodaja potanskih maraka i vrijednosnica prodaja na trnicama i otvorenim prostorima UINCI PDV a: EKONOMSKI UINCI osnovni ekonomski uinak, njegovo obiljeje je prevaljivanje PDV a na konanog kupca, pronalazi se konani porezni platac. To je upravo vidljivo na fakturama koje obavezno idu u prometu dobara i usluga. FINANCIJSKI UINAK je velik jer zahvaa promet najveeg broja dobara i usluga u zemlji, gotovo svih, i to kroz sve faze prometa. Definira se kroz razdoblje oporezivanja, a to je kalendarska godina, koja je ujedno i obraunska godina. PDV se obraunava i uplauje svakih 30 dana. SOCIJALNI UINAK on je "negativan" jer PDV ima regresivno djelovanje ne vodi se rauna o stvarnoj ekonomskoj snazi poreznog obveznika iz koje se izdvaja porez. 36. to su troarine i koje vrste poznaje u RH??? POSEBNI POREZI NA PROMET -Troarineoporezivanje pojedinanih proizvoda prema odlukama dotine drave izdaan prihod prorauna (do 10%, PDV 50%) porezni obveznik je generalno proizvoa ili uvoznik sve troarine su 100% -tni prihod dravnog prorauna KRITERIJI ZA PRISKRBLJIVANJE NOVCA U PRORAUNU:

26

1. TROARINA NA KAVU porezni obveznik je uvoznik porezna osnovica je kg neto teine kave, a financijski izraeno, to je fakturna cijena ino dobavljaa uveana za trokove nabave i carine (ako se obraunava) = nabavna cijena za uvoznika na tu nabavnu cijenu dodaje se pripadajui dio troarine to onda ini osnovicu za obraun PDV a = maloprodajna cijena uvoznika s PDV om. 2. TROARINE NA NAFTNE DERIVATE porezni obveznik je proizvoa ili uvoznik porezna osnovica vezana je za l ili kg nafte ili naftnog derivata 3. TROARINE ZA DUHAN I DUHANSKE PRERAEVINE porezni obveznik je proizvoa i uvoznik duhanskih proizvoda 4. TROARINE ZA PIVO porezni obveznik je proizvoa i uvoznik mjera je hektolitar piva 5. TROARINE ZA BEZALKOHOLNA PIA 6. TROARINE NA ALKOHOLNA PIA mjera je litra 100% -tnog alkohola 7. TROARINE NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE kod automobila porezna osnovica je prodajna cijena bez PDV a i bez carina porezni obveznik je uvoznik 8. TROARINE NA LUKSUZNE PROIZVODE porezni obveznik je proizvoa ili uvoznik porezna osnovica je prodajna vrijednost bez PDV a i carine satovi, nakit, srodni proizvodi, odjea i obua od krzna i koe reptila, oruje, pirotehniki proizvodi. -POREZ NA PROMET NEKRETNINA- odnosi se na kupnju i prodaju graevinskih objekata porezni obveznik je stjecatelj nekretnine, to je, u pravilu kupac, a moe biti i daroprimatelj kao porezni obveznik moe se pojaviti i svaki sudionik u zamjeni nekretnina i to za vrijednost nekretnine koju stjee porezna osnovica je trina vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja predmet oporezivanja je promet nekretnina (tu ne spada novoizgraena nekretnina, ona se oporezuje PDV om) porezna stopa je 5% porezna osloboenja drava, jedinice lokalne uprave i samouprave, tijela dravne vlasti, humanitarne organizacije, diplomatska i konzultarna predstavnitva strane dr5ave i prognanici osloboeni su plaanja poreza na promet nekretninama. -POREZ NA DOHODAKodnosi se na oporezivanje fizikih osoba porezni oblik novijeg datuma (razvijenog kapitalizma) OSNOVNE KARAKTERISTIKE POREZA NA DOHODAK: subjektivni (subjektni) porez osobni porez izravni (direktni) porez porezni obveznik je ujedno i porezni platac velika financijska izdanost (20-50% ovisno o dravama, u RH 25%, u SAD 35%, u Japanu 30%); vrlo je elastian i lako se moe mijenjati

27

vrlo djelotvoran instrument ekonomske politike, s njim se moe utjecati na porezne obveznike vrlo kompliciran i vrlo skup porez oporezuje samo neto dohodak (od bruto dohotka se oduzmu trokovi koji su nastali tijekom ostvarivanja dohotka) oporezuje se ostvareni, a ne pretpostavljeni dohodak (nefundirani prihod drave) dohodak se oporezuje neovisno o sumi za koju je utroen i neovisno o izvorima iz kojih je ostvaren (osim zakonom propisanih olakica) kod oporezivanja se vodi rauna o osobnim svojstvima poreznog obveznika (starost, invalidnost, broj djece) postoje raznovrsna porezna osloboenja i porezne olakice. POSTANAK I RAZVOJ POREZA NA DOHODAK glavarina iz Srednjeg vijeka pretea dohotka 1798.g. prva pojava oporezivanja dohotka faza kapitalizma William Petty dohoci su se zvalii tecivarina tecivarina je uvedena zbog dodatne potrebe za novcem za vrijeme napoleonskih ratova u Engleskoj dohodak se esto ukidao, pa opet uvodio zbog potrebe za financiranjem drave OBLICI POREZA NA DOHODAKPostoje 3 oblika poreza na dohodak: ENGLESKI OBLIK najprije se oporezivanje vrilo proporcionalnim opim porezom na dohodak do nekog utvrenog izvora, a iznad toga iznosa koristilo se progresivno oporezivanje ROMANSKI OBLIK sastoji se od 2 dijela: porezi na odreene vrste prihoda oporezuju se pojedinano ili cedularno primjenom proporcionalne ili progresivne stope. Pojedinane vrste prihoda zemljite, nekretnine ne vodi se rauna o osobi poreznog obveznika oporezivanje iznad utvrenih iznosa primjenom progresivnog oporezivanja uz voenje rauna o osobi poreznog obveznika GERMANSKI OBLIK ukupni dohodak se oporezuje primjenom jednog jedinstvenog progresivnog poreza na dohodak vodei rauna o karakteristikama osobe poreznog obveznika 37. to uveava, a to umanjuje dobit kod obrauna poreza na dobit? -POREZ NA DOBITnamijenjen je pravnim osobama/trgovakim drutvima svih oblika temelji se na zakonu o porezu na dobit, N.N. 127/2000. i Pravilniku o porezu na dobit N.N. 54/2001. oporezuje dobit/profit, koji predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda kategorija novih poreznih vrsta (30 ih godina u SAD u) RAZLOZI OPOREZIVANJA DOBITI (uz istovremeno oporezivanje dohotka) su: oporezuje se, ne samo dio dobiti podijeljen vlasnicima kapitala, nego i dio dobiti koji ostaje za samo financiranje poduzea (tzv. nerasporeeni dio dobiti) oporezuje se ukupna bruto dobit oporezuje se dobit podijeljena stranim vlasnicima kapitala oporezivanjem dobiti lake se, bre i uspjenije ostvaruju neki od ciljeva porezne politike uz propisivanje raznih poreznih osloboenja, olakice i poticaje oporezivanjem dobiti moe se realizirati zahtjev za neutralnou u plaanju poreza (poreze plaaju i pravne i fizike osobe) plaanjem ovog poreza se opravdava injenica da pravne osobe koriste javna dobra (vodovodna i elektro mrea, cesta, )

28

ovaj porez u strukturi prorauna drava sudjeluje od 5-20% (u RH je ispod 5% i ima trend opadanja jer veina hrvatskih tvrtki ostvaruje gubitak. Zemlje EU imaju 5-10%, Australija 15%, Japan 20%, SAD 10%) kao porezni oblik, uveden je 1994. i funkcionira u obliku prema konceptu zapadnih i drugih zemalja svijeta, razlike postoje jedino u stopama. ELEMENTI OPOREZIVANJA DOBITI: 1. POREZNI OBVEZNIK trgovaka drutva (umjetne tvorevine razliitih oblika) -ovdje ubrajamo: poslovne jedinice inozemnih poduzetnika inozemne poslovne jedinice predstavnitva inozemnih poduzetnika za agencijske poslove u zranom i drugom prometu poduzetnici fizike osobe koje ostvaruju dohodak od obrta, zanatstva i sl. na vlastiti zahtjev mogu umjesto poreza na dohodak biti obveznici poreza na dobit (tko god je u funkciji poreza na dobit obvezan je voditi poslovne knjige prema dvostranom knjigovodstvu, prema Zakonu o raunovodstvu, moraju imati dnevnik, glavnu knjigu, analitiku evidenciju, podnositi bilancu, raun dobiti i gubitka, biljeke o novanom tijeku, biljeke uz financijske promjene) prihodi rashodi = dobit kod pravnih osoba obvezno je bezgotovinsko iralno poslovanje iznimno, tijela dravne uprave, regionalne samouprave i uprave, vjerske konstitucije, politike stranke i sline organizacije, ako se bave odreenom djelatnou koja omoguuje ostvarivanje zarade i sve druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti 2.POREZNA OSNOVICA je dobit, koja predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda nastalih u poreznom razdoblju, uveana i umanjena prema Zakonu o porezu na dobit. To je i naknada za koritenje prava intelektualnog vlasnitva, naknada za usluge istraivanja trita, porezno savjetovanje, revizorske usluge i sl. gubitak je neoporeziv, ali se prenosi u sljedea poslovna razdoblja i upisuje u aktivu i mora se nadoknaditi kroz poslovanje budueg razdoblja UVEANJE DOBITI MOE NASTATI ZA: Trokove amortizacije iznad najvie porezno dopustivog iznosa 70% trokova reprezentacije (30% neoporezivo) svi trokovi novane kazne za prekraje i prijestupe 30% trokova nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim vozilom za osobni prijevoz rashode darovanja u visini veoj od 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini rashode po osnovi manjkova na imovini iznad propisanih razina/visina skrivene dobiti (izuzimanje i koritenje imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovakog drutva) SMANJENJE DOBITI nastaje za prihode od dividendi i udjela u dobiti, te za troak amortizacije koji ranije nije bio poznat Dividenda je oporeziva porezom na dohodak od kapitala FORMULA ZA IZRAUNAVANJE POREZA NA DOBIT: DOBIT (prihodi rashodi) + UVEANJA UMANJENJA = POREZNA OSNOVICA POREZNA STOPA 20 3.POREZNA STOPA porez na dobit se plaa po stopi od 20% na utvrenu osnovicu

29

od uvoenja 1994., porez na dobit bio je 35%, pa 25%, a danas 20% --ima tendenciju pada jer su prihodi od poreza na dobit relativno niski (ispod 5%) jer veina poduzetnika posluje s gubitkom stopa se smanjuje radi privlaenja stranog kapitala po pitanju poreza na dobit, Hrvatska je privlana zemlja za ulaganje 4.OLAKICE, OSLOBOENJA I POTICAJI porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na podruju od posebne dravne skrbi i zapoljavaju vie od 5 zaposlenika, plaaju porez na dobit u visini od: 25% od propisane porezne stope na podruju prve skupine 50% od propisane porezne stope u II.skupini 75% na podruju III. Skupine za grad Vukovar 100% olakica za sljedeih 5 godina - Korisnici slobodne zone koji ulau vie od 1.000.000,00 kn osloboeni su plaanja poreza (do visine uloenih sredstava) - poticaji za ulaganja koja iznose najmanje 10 mil. kn smanjuju poreznu stopu na 7% za vrijeme od 10 god. od godine poetka ulaganja uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapoljavanje najmanje 30 zaposlenika. - poticaji zapoljavanja umanjuju poreznu osnovicu po osnovi plaa i doprinosa na plau za novouposlene zaposlenike na neodreeno vrijeme. 38. Navedi vrste dohodaka koje se oporezuju porezom na dohodak? DOHODAK OD DOHODAK NESAMOSTALN. OD RADA SAMOSTALNE DJELATNOSTI DOHODAK OD IMOVINE I IMOVIN. PRAVA DOHODAK OD KAPITALA DOHODAK OD OSIGURANJA

Dohodak od: Dohodak od: plae - ivotnog osig. mirovine - dobrovoljnog naknada, potpora, mirovinskog i nagrada iznad osiguranja propisanih iznosa premije osiguranja koje plaa poslodavac - obrta

Dohodak od:

Dohodak od: - najma i zakupa pokretnina i nekretnina - najma stanova,

Dohodak od: - dividenda - udjela u dobiti - izuzimanja - dodjele i opcijske

- slobodnih zanimanja - poljoprivrede i umarstva - drugih samostalnih djelatnosti

soba i postelja kupnje vlastitih turistima i putnicima dionica - otuenja nekretnina - kamata i imovinskih prava - ustupanja imovinskih prava

30

DOHODAK je razlika izmeu primitaka pritekli u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju. Porez na dohodak se utvruje i plaa za porezno razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina. Porezno razdoblje moe biti i krae od kalendarske godine u sljedeim sluajevima: ako tuzemni porezni obveznik tijekom iste kalendarske godine postane inozemni obveznik i obratno roenja ili smrti poreznog obveznika Dohodak se obraunava jednom godinje, na kraju godine PRIMICI su sva novana sredstva koje fizika osoba ostvari tijekom poreznog razdoblja 39. Koji se primici ne smatraju dohotkom? PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM: primici od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe, na iro-raunu, potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i lanova ue obitelji poginulih boraca Domovinskog rata socijalne potpore doplatak za djecu i novani primici za opremu novoroenog djeteta primici osobe s invaliditetom (osim plae i mirovina) dravne nagrade i nagrade jedinica podrune i lokalne samouprave nasljedstva i darovanja primici od igara na sreu, od nagradnih natjeaja, potpore zbog oteenja imovine zbog ratnih dogaanja i prirodnih nepogoda 40. Navedi primitke na koje se ne plaa porez na dohodak? PRIMICI NA KOJE SE NE PLAA POREZ: naknada razlike plae za vrijeme vojne slube naknada plae za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad nagrada uenicima i studentima za vrijeme praktinog rada do propisanog iznosa primici uenika i studenata za rad preko uenikih i studentskih udruga naknada tete zbog posljedica nesree na radu primici zaposlenika po osnovi naknada, potpora i nagrada do propisanih iznosa KOD POREZA NA DOHODAK PODRAZUMIJEVAMO 5 VRSTA POREZA NA DOHODAK: 1. porez na dohodak od nesamostalnog rada 2. porez na dohodak od samostalnog rada 3. porez na dohodak od imovine i imovinskih prava 4. porez na dohodak od kapitala 5. porez na dohodak od osiguranja POREZNI OBVEZNIK fizika osoba koja ostvaruje dohodak. Ako vie fizikih osoba zajedniki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizika osoba zasebno i to za svoj udio u zajedniki ostvarenom dohotku. Imamo 2 vrste poreznih obveznika: tuzemni porezni obveznik inozemni porezni obveznik TUZEMNI je svaka fizika osoba koja ostvari sljedee dohotke: dohodak od nesamostalnog rada dohodak od samostalnog rada dohodak od imovine i imovinskih prava dohodak od kapitala

31

dohodak od osiguranja INOZEMNI prema naelu teritorijalnosti, za fizike osobe mjerodavno je prebivalite preko godine. To je osoba koja ostvaruje sljedee oblike dohotka: dohodak od nesamostalnog rada koji se isplauje u inozemstvu ili koji je isplaen za rad u inozemstvu dohodak od poslovne jedinice u zemlji dohodak od nesamostalnog rada zastupnika u zemlji dohodak od nekretnina i pripadajuih stvari i prava koji se nalaze u tuzemstvu dohodak od imovinskih prava koja se koriste u tuzemstvu uz naknadu dohodak od vlastitih ili arter pomorskih brodova ili zrakoplova koji se koriste za otpremu iz tuzemnih luka dohodak od samostalne djelatnosti (isporuke dobara i usluga) koje se obavljaju u tuzemstvu ili u inozemstvu, a slue za obavljanje djelatnosti u tuzemstvu. POREZNA OSNOVICA je dohodak koji predstavlja razliku izmeu primitaka i izdataka umanjen za odreene porezne olakice i porezne oblike (tzv. neoporezivi dio dohotka). Porezni obveznik je uvijek fizika osoba koja ostvaruje dohodak koji podlijee porezu na dohodak. 41. Navedi primitke i izdatke po osnovi nesamostalnog rada? -POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADApodrazumijeva postojanje poslodavca i posloprimca. Postojanje zaposlenja. Logika ovog oporezivanja je ostvarivanje dohotka/plae. Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se: -plae koje isplauje poslodavac po osnovi rada -mirovine i drugi dohoci iz prijanjih odnosa po osnovi rada -primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog koje poslodavac daje zaposlenicima iznad propisanih iznosa (preko 3.000,00 kn) -plaa koju, umjesto poslodavca, isplati druga osoba -premije osiguranja koje poslodavci plaaju za svoje zaposlenike -stipendije uenicima i studentima iznad propisanih iznosa (1.500,00 kn) -primici u naravi (koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i sl.) do 400,00 kn godinje je neoporezivo Izdacima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se: uplaeni obvezni doprinosi za mirovinsko osiguranje (izdatak na teret posloprimca/zaposlenika), zdravstveno osiguranje i zapoljavanje (izdaci na teret poslodavca) izdaci koji se oduzimaju od primitaka po osnovi poduzetnike plae (odbitna stavka pri utvrivanju poreza na dobit) neplaene premije osiguranja DOPRINOSI destinirani porezi, obvezna izdvajanja iz bruto primitaka u korist dravnog prorauna. 42. Navedi i objasni vrste dohodaka od samostalne djelatnosti? -DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTIdohodak od obrta, zanatstva, poljoprivredne djelatnosti i umarstva, slobodnih djelatnosti i drugih samostalnih djelatnosti ako je osnovica razlika izmeu poslovnih prihoda i rashoda

32

PRIMICI predstavljaju poslovne prihode koji se odnose na novane primitke i vrijednosti proizvoda, roba i usluga koje porezni obveznik ostvari obavljanjem djelatnosti(prihodi od prodaje, od izuzimanja, od otuenja). IZDACI kod ovog dohotka se odnose na tzv. neoporezive izdatke (rashode koji su nastali u svezi obavljanja djelatnosti, tj. ostvarivanja dohotka), to su: izdaci za sirovine, materijal, nabavu robe, izdaci za energiju, izdaci/rashodi osoblja, amortizacija do propisanih iznosa plaeni PDV Postoje i izdaci koji su nastali tijekom poslovanja, a nisu u izravnoj vezi s djelatnou. Oni su nekad ukupno, a nekad djelomino oporezivi. To su npr.:izdaci za reprezentaciju do 70% su oporezivi, amortizacija iznad propisanih stopa, novane kazne 30% izdataka u svezi s koritenjem vlastitog ili iznajmljenog automobila, izdaci za darovanja za iznose vee od 2% u odnosu na ostvarene prihode proteklog razdoblja naknade, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa Poslovne knjige kod samostalnih djelatnosti: knjiga prometa, knjiga primitaka i izdataka i popis dugotrajne imovine DOHODAK OD OSTALIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTIFizike osobe, mimo svoga rada, mogu ostvarivati dohotke kroz rzl. oblike sudjelovanja u obavljanju povremenih poslova, autorskih djela i slino. Kao uzdravane osobe, mi tijekom obraunske godine moemo ostvariti dohotka do 7.500,00 kn, a da i dalje ostanemo uzdravane osobe. Za druge samostalne djelatnosti mogu se ostvariti dohoci kroz: 1.) ugovor o djelu koji ima: obiljeje nesamostalnosti obiljeja samostalnosti 2.) ugovor o autorskom djelu 1b.UGOVOR O DJELU s obiljejima nesamostalnosti kod oporezivanja dohotka ima iste karakteristike kao obraun poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Taj se ugovor odnosi na rad do 80 sati(10 dana) mjeseno, a moe biti do i iznad 1.500,00 kn. kod ovog naina obrauna dohotka nemamo pravo na osobni odbitak. 1a.UGOVOR O DJELU s obiljejima samostalnosti kod ovog naina obrauna dohotka se na ime izdataka paualno priznaje 25% u odnosu na ugovoreni iznos. Ovdje se primjenjuje iskljuivo stopa od 35%. 2.UGOVOR O AUTORSKOM DJELU postupak kod oporezivanja: ne obraunavaju se doprinosi neoporezivi paualni izdatak je 40%, od autorske naknade primjenjuje se porezna stopa od 35% nema prava na osobne odbitke Fizika osoba moe tijekom godine kontinuirano ostvarivati vie dohodaka, ali samo se kroz plau(dohodak od nesamostalnog rada) priznaju osobni odbici. 43. Navedi i objasni vrste dohodaka od imovine i imovinskih prava? -porez na dohodak od imovine i imovinskih pravaPlaaju ga fizike osobe koje ostvaruju dohotke od izdavanja u zakup (najam nekretnina i pokretnih stvari) tako da im se priznaje na ime paualnih izdataka u visini 30% od vrijednosti zakupnine i uz primjenu porezne stope od 15%. DOHOCI KOJI SE OPOREZUJU: to se tie iznajmljivanja postelja kroz turistiku djelatnost, na ime priznavanja trokova priznaje se 50%, a porezna stopa je 15% dohodak koji ostvari nositelj imovinskog autorskog prava i prava industrijskog vlasnitva

33

dohodak od otuenja imovine i imovinskih prava, ako je to otuenje nastalo u razdoblju kraem od 3 godine (odnosi se na kupoprodaju); porezna osnovica je razlika izmeu prodajne i nabavne cijene nekretnine. 44. Navedi i objasni vrste dohodaka od kapitala i osiguranja? -porez na dohodak od kapitala-( od 2003. god.) Odnosi se na primitke po osnovi dividendi , udjele u dobitku na temelju udjela u kapitalu i kamata ostvarenih u poreznom razdoblju. Tu spadaju i izuzimanja imovine i koritenje usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovakog drutva za njihove privatne potrebe na teret dobiti tekueg razdoblja. Dividenda i udio u dobiti na temelju udjela u kapitalu oporeziv sa 15%. Kamata ostvarena u poreznom razdoblju oporezuje se po stopi od 35%. Isplata predujmova dividendi i udjela u dobiti tijekom poreznog razdoblja plaa se po odbitku po stopi od 35%. -porez na dohodak od osiguranjaOdnosi se na oporezivanje ivotnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (3. stup mirovinskog osiguranja). Mogu se koristiti kao porezne olakice kod dohotka od nesamostalnog rada (plae) do visine 1.000,00 kn/mj. Ili 12.000,00 kn/god.(odnosi se samo na osiguravajua drutva u zemlji). 45. to su osobni odbici kod poreza na dohodak (objasni ih)? Predstavlja neoporezivi dio dohotka svakog poreznog obveznika koji se sastoji od/koji se utvruje kao zbroj osnovnog osobnog odbitka + pripadajui iznos osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji, djecu te moebitnu invalidnost. Osnovni osobni odbitak iznosi 1.500,00 kn. POREZNE STOPE Kod poreza na dohodak se primjenjuje porezna progresija i to direktna, izravna, lomljena progresija. Postoje 4 porezne stope i to su: stope od 15% do 3.000,00 (do dvostrukog osobnog odbitka) stope od 25% 3.000,00 6.750 (1.500*4,5) stope od 35% 6.750 21.000 (1.500*14) stope od 45% iznad 21.000 Ove stope vrijede od 1.1.2003. to u vei dohoci, vea je porezna stopa. 46. Navedi porezne olakice (od 2003.god.) kod poreza na dohodak? -porezne olakice, porezna osloboenja i poticajiPOREZNE OLAKICE: oblik poreznih olakica kod poreza na dohodak su osobni odbici koji se uglavnom odnose na porez na dohodak od nesamostalnog rada ( do 18.000,00 kn/god.) porezne olakice vezane za nabavu potrebnih lijekova, ortopedskih pomagala i operativnih zahvata ( do 12.000,00 kn/god.), uz predoenje pripadajue dokumentacije olakice za kupnju ili prodaju stambenog prostora (do 12.000,00 kn/god.), uz pripadajuu dokumentaciju investicijsko odravanje na postojeem stambenom prostoru (ako se vre rzl. popravci, uz predoenje pripadajueg rauna, do 12.000,00 kn/god. otplata kamata po stambenim kreditima (do 12.000,00 kn/god.) porezne olakice za podstanare u visini do 50% iznosa stanarine ili maksimalno do 12.000,00 kn/god. porezne olakice za za odreena darovanja do 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godinja porezna prijava priznaje se kao osobni odbitak odreena osloboenja za hrvatske ratne vojne invalide i lanove obitelji u visini stupnja utvrene invalidnosti (mora postojati

34

dokumentacija) olakice za podruja posebne dravne skrbi u odreenom postotku se umanjuje dohodak olakice za brdsko-planinska podruja. porezi na dobitke igara na sreuSpada u kategoriju poreza koji su dravni, uplauju se u dravni proraun POREZNI OBVEZNIK fizika osoba koja ostvaruje dobitke u igrama na sreu od klasinih igara(loto, toto) i od posebnih igara (klaenje) POREZNA OSNOVICA iznos dobitaka iznad 20.000,00 kn (ili procijenjeno po trinoj vrijednosti) POREZNA STOPA-10% POREZNE OLAKICE I OSLOBOENJA osloboeni su svi dobici ispod 20.000,00 kn osloboeni su prireivai posebnih igara na sreu (klubovi, kladionice, automati) oni su osloboeni plaanja PDV a jer bi on uveao cijenu igre, ali bez prava povrata pretporeza 8poreza plaenog u inputima ) trenutno je na snazi osloboenje plaanja poreza za hrvatsku lutriju reguliraju N. N. 36/98. 49. to je Porezna uprava, koji joj je ustroj i koje poslove obavlja? Porezna uprava djeluje pod nazivom Ministarstvo financija USTROJ: Ministarstvo financija Porezna uprava(sjedite u Zg) Sredinji ured(u Zg) Podruni ured(za podruje upanija i Zg) Ispostave(u sjeditu bivih por. uprava) POSLOVI: Nadzor poreznih obv., evidencija, kontrola, naplata prihoda za jedinice lokalne samouprave tj uprave, prihoda drutvenih fondova i drugih javnih prihoda U sredinjem uredu nadzor o promjeni propisa iz oblasti poreza, pristojbi i drugih proraunskih prihoda U podrunoim uredima nadzor poreznih obv.radi utvrivanja i naplate proraunskih prihoda na podruju upanije i grada Zagreba U ispostavama nadzor poreznih obv. u cilju utvrivanja da li su pravodobno i pravilno obraunate i plene porezne obveze Pregledavanje dokumentacije, poslovnih knjiga i drugih isprava radi utvrivanja da li su porezne obveze obraunate, iskazane i podmirene 50. to je dravna revizija? Ispitivanjedokumenata, isprava, izvjea, sustava interne kontrole i interne revizije, raunovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrivanja iskazuji li financijski izvjetaji istinit financijski poloaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaenim raunovodstvenim naelima i revizijskim standardima. Reviziju obavlja dravni revizor koji je djelatnik Dravnog zavoda za reviziju. 51. to su carine i koje su im prednosti i nedostaci? Carine su vrsta fiskalnih prihoda, posebna drabina koja optereuje dobra prilikom prelaska dravne granice, posebna vrsta posrednih poreza NEDOSTACI: ograniava razvoj meunarodne trgovine, usporava gospodarski razvoj, razvoj tehnologije, nepravedne jer nepogaaju siromane slojeve stanovnitva nego bogatije PREDNOSTI: one su jedno od uinkovitih sredstava za zatitu i potporu nacionalnoj ekonomiji, njima se uinkovito moe utjecati na odnose s drugim dravama, njima se moe

35

uspjeno braniti i ekonomska samostalnost zemlje, carinama se brzo, jeftino i lako dolazi do uvoza za financiranje dravnih potreba 52. Navedi vrste carina (prema razliitim kriterijima)? 1)PREMA PRAVCU KRETANJA ROBE: 1) UVOZNE: naplauju se na robu koja se uvozi iz inozemstva(najznaajnije) 2) IZVOZNE: naplauju se na robu koja se izvozi iz zemlje(rjetko se primjenjuju) 3) TARIFNE: naplauju se na robu koja prolazi kroz zemlju 2)PREMA CILJU UVOENJA: 1) ZATITNE: tite nacionalnu privredu od strane konkurencije 2) FISKALNE: namiu sredstva za financiranje javnih potreba 3) SOCIJALNO-POLITIKRE: ostvaruju soc.-pol. Ciljevi u zemlji 4) REPRESIVNE: prisila neke drave na poputanje 3)PREMA VRSTI CARINSKIH STOPA: 1) SPECIFINE: obraunavaju se po vrsti i koliini, a carinska stopa je odreena po koliinskim jedinicama u odreenom iznosu 2) VRIJEDNOSNE: obraunavaju se na osnovi carinskih stopa koje su izraene u postotku od vrijednosti robe 4)PREMA NAINU UVOENJA: 1) AUTONOMNE: drava ih donosi samostalno, gdje nema ugovornih veza 2) UGOVORENE: drava ih donosi u skladu sa sporazumom 5)PREMA VISINI CARINSKOG OPTEREENJA: 1) DIFERENCIJALNE: one kod kojih se neka roba optereuje veim carinskim stavom nego li je odreena u carinskoj tarifi 2) PREFERENCIJALNE: one kod kojih se primjenjuje manja optereenja jer se roba uvozi iz zemlje s kojom su ugovorene neke povlastice 53. to je carinski nadzor i carinska deklaracija? CARINSKI NADZOR: kontrola kojoj podljee sva roba koja prolazi carinsku liniju bez obzira plaa li se na tu robu carina ili ne. Nadzor je niz mjera koje se poduzimaju radi spreavanja neovlatenog postupanja s carinskom robom i osiguravanja njezine istovjetnosti dok se ne provede carinski postupak CARINSKA DEKLARACIJA: je pismeni podnesak carinskog obveznika u koji se unose svi potrebni podaci vezani za carinjenje(vrijednost robe, naziv, koliina, namjena i sl), sastavlja se na propisanom obrascu i ovjerava se potpisom 54. Tko je carinski obveznik? Zakonom odreena osoba koja je duna izvriti novanu inidbu, a to je posjednik robe, odnosno osoba koju on ovlasti, osoba na koju glasi isprava, osoba koja robu unosi u carinsko podruje ili iznosi i bilo koja osoba ako je zakonom odreena 55. to je carinski postupak i koje postupovne radnje poznaje? Skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi od trenutka prelaska robe i vrijednosti preko carinske linije. RADNJE: a) prijava robe i pokazivanje robe koju putnik nosi sa sobom b) podnoenje carinske deklaracije c) podnoenje isprava kojim se dokazuju injenice bitne za carinjenje robe 56. Navedi i objasni vrste carinskog postupka? 1) CARINSKI POSTUPAK U ELJEZNIKOM PROMETU:na granici se provjeravaju plombe i broj kola u sastavu vlaka, moe se cariniti na graninom kolosjeku ili na elj. Kolodvoru gdje se zaustavlja na kolosjeku i obavlja carina, roba se moe cariniti u vagonu ili ako je to nemoue u roku od 48 sati mora se iznjeti van, pregled putnika i prtljage obavlja se u vagonu

36

2) CARINSKI POSTUPAK U CESTOVNOM PROMETU: na pograninoj rampi se zaustavlja, prijavljuje se roba za cariniti, provjerava se stanje pregleda i podaci u ispravi, nesmije trajati due od 2 sata osim kod posebnih razloga 3) CARINSKI POSTUPAK U PROMETU VODENIM PUTEVIMA: brodovi smiju ulaziti samo u luke za meunarodni promet ili u slobodnoj carinskoj zoni, brod u meunarodnim vodama mora imati manifest u kojem je popisana sva roba, prtljaga posade, namirnice i sve s broda osim kada je njegova plovidba povlatena(radi lakeg i breg prometa), po dolasku brod mora u roku 24 sata prijaviti brod i robu, pregledava se stvarno stanje i usporeuje se sa manifestom 4) CARINSKI POSTUPAK U ZRANOM PROMETU: avion moe sletiti u svaku meunarodnu luku, kapetan broda mora predati manifest o robi, posadi, zrakoplovu, pristanitu, registraciji, mjestu ukrcaja, iskrcaja, podaci o teretu. Pregled se sastoji od usporedbe stvarnog stanja i podataka iz manifesta 5) CARINSKI POSTUPAK U POTANSKOM PROMETU: paketi i vree ostavljaju se na graninoj carinarnici te se alju u nadlenom potanskom centru gdje se daje na pregled sigurnosti i zatite, uz potu koja podljee carini mora se izdati carinska prijava i deklaracija. Paketi se mogu vratiti ako ne odgovaraju u kvaliteti, koliini i vrijednosti robe 6) CARINSKI POSTUPAK U PUTNIKOM PROMETU: putnik je duan prijaviti robu za carinu i na zahtjev pokazati sve stvari koje ima uza se, ako se sumnja da postoje neprijavljene stvari pregled vri osoba istog spola u posebnoj prostoriji, nedozvoljene stvari se oduzimaju privremeno do zavretka krivinog, prekrajnog postupka 57. to su doprinosi i koje vrste doprinosa poznaje? Novana davanja osoba ili privrednih i drugih organizacija koja predstavljaju naknadu za izvjesne usluge ili zajedniku korist koju im prua drutvena zajednica. Obveza plaanja zakonom je odreena, te ako se ne podmiri naplatit e se prinudnim putem. Razlika od poreza je u tome to su doprinosi namjenjeni odreenoj(uoj) primjeni VRSTE: Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osigurane(10,75%) Doprinosi za zdravstveno osiguranje(9,00%) Doprinosi za zapoljavanje(0,85%)

58. Navedi znaajke doprinosa? 1)postojanje stvarne ili mogue koristi koju odreeni krug korisnika ima od aktivnosti drave 2)visina obveze plaanja doprinosa ovisi o trokovima koje drava ima kod obavljanja odreenih aktivnosti 3)doprinosi imaju obvezni karakter 4)obveza plaanja nije izazvana zahtjevom obveznika 59. to su pristojbe i koje su im karakteristike? Novana naknada pojedinca za specijalnu(djeljivu) uslugu koju mu na njegov zahtjev ini dravni organ. KARAKTERISTIKE: predstavlja neposrednu naknadu za neku radnju dravnih, administrativnih(upravnih) ili sudskih organa i ustanova, radnja se vri po zahtjevu fizike ili pravne osobe, visinu pristojbe jednostrano odreuje nadleni dravni organ. 60. Navedi i objasni pristojbene elemente?

37

PREDMET PRISTOJBE: je radnja dravnog organa za koju je zakonom predvieno plaanje pristojbe PRISTOJBENI OBVEZNIK: fizika ili pravna osoba na iji zahtjev se obavlja radnja PRISTOJBENA OSNOVICA: slui za obraunavanje pristojbe PRISTOJBENA STOPA: je utvreni iznos koji takseni obveznik treba platiti na jedinicu osnovice PRISTOJBENA TARIFA: je sistematski sreen popis radnji PRISTOJBENO OSLOBOENJE: osobna osl. Su propisana(iz socijalnih razloga), a predmetna osl. Su osloboenja od plaanja pristojbe na pojedine radnje PRISTOJBENI SUSTAV: sve vrste pristojbi koje koristi odreena zemlja PRISTOJBENO PRAVO: svi pravni propisi koji reguliraju naplaivanje pristojbi 61. Navedi i objasni pristojbena naela? 1) NAELO LEGALITETA(ZAKONA): zahtjeva da se pristojbe mogu uvoditi samo na osnovi zakona 2) NAELO GENERALITETA: zahtjeva da se pristojba generalno odreuje unaprijed, za sve jednako 3) NAELO JEDNOSTAVNOSTI: zahtjeva da pristojbena tarifa bude jednostavna, te da lako i tono omogui naplatu 62. Koje vrste pristojbi poznaje (kriteriji)? 1) prema organima koji utvruju: a) pristojbe koje propisuje drava b) pristojbe koje odreuju teritorijalne jedinice 2) prema organu koji obavlja radnju a) administrativne ( konzularne, carinske, sudske, katastarske, inovnike, za patent) 3) prema nainu plaanja: a) direktna b) indirektna 4) prema nainu plaanja skupnih ili pojedinanih usluga a) pojedinane b) paualne 5) prema namjeni troenja sredstava: a) destinirane b) nedestinirane 6) prema vremenu: a) unaprijed b) unatrag 63. to su parafiskalni prihodi i koje su im karakteristike? Parafiskalni prihod bi bio neki prihod, kao fiskalni jer para znai kao KARAKTERISTIKE: ne potjeu od pojedinca ve od skupina zajednikih interesa, destinirani su, slue pokriu rashoda izvan budeta, ne spadaju pod direktno reguliranje od fiskalnog organa drave 64. to su nefiskalni prihodi i koje vrste istih poznaje (objasni)? Nefiskalni prihodi bi bili oni do kojih drave, jedinice lokalne uprave i samouprave dolaze na razliite druge naine(pokloni, nasljedstva, naputena imovina, oduzimanje zemljinog, stambenog ili drugog vlasnitva, prihodi od dravnih poduzea, emisija novca) VRSTE: 1) PRIHODI OD DJELATNOSTI DRAVNIH ORGANA: novane kazne, prodaja zapljenjene imovine, oduzimanje imovinske korsti, konfiskacija i ispitivanje podrijetla imovine

38

2) PRIHODI OD DRAVNE IMOVINE: dravne zgrade, nepokretna imovina, vojna oprema i druge pokretne stvari 3) PRIHODI OD DAROVA, NASLJEDSTVA, LEGATA: u novcu ili naturi, legat je dar, ali slui odreenoj svrsi(Nobelova nagrada, Mimarina zbirka) 4) PRIHODI OD EMISIJE NOVCA: za pokrivanje planiranih rashoda, tako, se praktiki potkrada vlastiti porezni sustav 5) PRIHODI ZASNOVANI NA KREDITNOJ OSNOVI 65. to je javni zajam a to javni dug? JAVNI ZAJAM: je samo ono zaduenje drave koje je nastalo u obliku zajma s javnim upisom, za dravu on znai odmah prihod, njime se pokriva neki rashod odnosno financira neku potrebu JAVNI DUG: je svako zaduenje drave, za dravu on znai rashod, njime se moe financirati obrana, poticati zapoljavanje, ostvariti monetarnu stabilnost 66. Navedi podjele javnih zajmova (vrste s praktinog, politikog, pravnog stajalita, prema tehnikom nainu amortizacije zajma)? PRAKTIKO STAJALITE: a) kratkoroni javni zajam, krai od 5 godina b) srednjeroni j. z., od 5 do 11 godina c) dugoroni j. z. POLITIKO STAJALITE: a) trajni j. z., nije predvien odreeni izvor sredstava b) privremeni j. z., odreen izvor za otplatu PRAVNO STAJALITE: a) po vienju b) otplative u odreenom roku c) trajni zajmovi, rente PREMA TEHNIKOM NAINU AMORTIZACIJE: a) zakonske j. z., drava jednostrano odreuje uvjete b) ugovorni j. z., vlada od skuptine dobiva odobrenje za zakljuivanje zajma c) anuitetskim j.z., drava odreuje anuitete godinje ili polugodinje d) varijabilni j. z., predviena dva roka otplate, blii(fakultativni) i dalji(obvezni) rok 67. to je konverzija javnog zajma, a to reprogramiranje javnog duga? KONVERZIJA: je pretvaranje zajma podignutog pod nepovoljnim uvijetima u zajam pod povoljnijim, odnosno konverzija je svaka radnja usmjerena na olakanje tereta dravnog duga, mjenjaju se uvjeti(visina kamate, rok vraanja), moe biti dobrovoljna i prisilna(od drave) REPROGRAMIRANJE: je produivanje rokova otplate zajma 68. Navedi i objasni naela javnog zajma? 1) JAVNI UPIS: a) upisom u javne knjige b) prodajom obveznica u razliitim apoenima 2) UPISOM POSREDSTVOM BANKE:drava povjerava banci ili grupi banaka izvrenje svih potrebnih radnji u vezi s realizacijom j. z. 3) PRODAJOM DRAVNIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA NA BURZI:drava preko burze prodaje obveznice nekog zajma 69. to su javni rashodi? Javni rashodi su oni rashodi kojima se zadovoljavaju javne potrebe, najee se financiraju ubranim porezima, putem prorauna, a propisima je odreeno koje potrebe imaju karakter javnih potreba 70. Navedi i objasni vrste javnih rashoda?

39

1)NOVANI I NATURALNI: pravilo je da se rashodi plaaju u novcu, ali mogu poprimiti i naturalni oblik(rat, elementarna nepogoda i sl) 2)REDOVNI I IZVANREDNI: redovni se javljaju svake godine, predvidivi su i legalizirani, izvanredni su nepredvidivi, a pokrivaju se iz izvanrednih prihoda i proraunskih rezervi 3)OSOBNI I MATERIJALNI: osobni su oni rashod koji slue za podmirenje osobnih potreba(djelatnika u upravnim, sudskim, vojnim i drugim organima), materijalni su oni koje drava poduzima za podmirenje potreba(investicije, rasvjeta, ureenje) 4)RENTABILNI I NERENTABILNI: od rentabilnih se oekuje neka korist, a od nerentabilnih se to ne oekuje 5)CENTRALNI I LOKALNI: centralni poduzima drava,a lokalne teritorijalna uprava i samouprava 71. Navedi i objasni naela javnih rashoda? 1)NAELO JAVNOG INTERESA: javni interes ima prioritet pred interesom pojedinca 2)NAELO TEDNJE: zahtjeva razumno troenje sredstava 3)NAELO PRIORITETA I PROPORCIONALNOSTI: prioritetne potrebe biti e u cjelosti podmirene, kako su i planirane, dok e ostali rashodi biti proporcionalno smanjeni(prema mogunostima) 4)NAELO RAVNOTEE: rashodi moraju biti u ravnotei s prihodima 5)NAELO PRODUKTIVNOSTI I USKLAENOSTI S JAVNIM DOHOTKOM: zahtjeva da poduzeti rashodiutjeu na poveanje javnih prihoda, odnosno poveanje nacionalnog dohotka 72. Koji su prividni, a koji stvarni uzroci porasta javnih rashoda (objasni)? PRIVIDNI UZROCI: su oni koji dovode do apsolutnog porasta javnih rashoda, ali ne vre nikakav dodatni pritisak na porezne obv. a) smanjenje kupovne snage novca: b) porast broja stanovnika c) izmjene u tehnici prorauna STVARNI UZROCI: a) politiki b) ekonomski c) financijski 73. Navedi i objasni strukturu javnih rashoda? 1)VOJNI RASHODI: 2)RASHODI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE: izdaci za mirovinsko, zdravstveno i invalidsko osiguranje, kod nas su vrlo visoki 3)RASHODI ZA OBRAZOVNJE 4)RASHODI ZA ZNANSTVENO-ISTRAIVAKI RAD: razvoj znanosti, primjena znanstvenih dostignua i povezivanje znanosti s gosp. znai napredak drutva 5)RASHODI DRAVNE UPRAVE: financiranje upravnih, pravosudnih i ostalih organa 6)RASHODI NAMJENJENI ZA ZATITU OKOLINE: zatita i unapreivanje okoline, zbog zagaenosti i sl. Nametnika su potreba za zatitu ovjeka i okoline 7)RASHODI INTERVENCIJE DRAVE U GOSPODARSTVU: neposredna intervencija je poduzimanje tzv. proizvodnih rashoda, a posredna intervencija ogleda se kroz privredni ivot zemlje 8)OSTALI RASHODI(SPORT, KULTURA, JAVNI PROMET) 74. to je proraun i koja su mu obiljeja?

40

Proraun je akt kojim se predviaju i odobravaj godinji prihodi i rashodi drave, proraun je instrument redistribucije nacionalnog dohotka i odraava politiku koju drava provodi zadovoljavajui drutvene potrebe OBILJEJA: a)proraunom se predviaju prihodi i rashodi drave i jedinica lokalne uprave i samouprave b)proraun se donosi na godinu dana c)proraun je javni akt drave 75. Navedi i objasni proraunska naela? 1)NAELO JAVNOSTI: o proraunu se vodi javna rasprava, javno se objavljuju i proraun i podaci o njemu 2)NAELO PRORAUNSKOG JEDINSTVA: zahtjeva da se svi prihodi i rashodi iskau u jedinstvenom dokumentu proraunu 3)NAELO POTPUNOSTI I UNIVERZALNOSTI: zahtjeva da se svi prihodi i rashodi moraju unijeti u proraun, bez obzira iz kojeg izvora pritjeu, u bruto iznosu 4)NAELO PRORAUNSKE RAVNOTEE: postavlja naelo da u proraunu zbir svih prihoda odgovara zbiru svih rashoda 5)NAELO PRETHODNOG ODOBRENJA: proraun se mora donjeti prije nego se po njemu pone postupati, prije godine za koju se donosi 6)NAELO PERIODINOSTI: proraun je jednogodinji akt i odnosi se samo na tu proraunsku godinu 7)NAELO PRORAUNSKE SPECIFIKACIJE 76. Navedi i objasni postupak izrade i donoenja prorauna? IZRADA: a)PRORAUNSKA INICIJATIVA b)SASTAVLJANJE NACRTA PRORAUNA c)PRIJEDLOG PRORAUNA d)DONOENJE I OBJAVLJIVANJE Osnove za izradu dr. pro. Temelje se na potrebama gospodarskog razvoja, makroekonomskoj stabilnosti, te na politici i propisima koje donosi sabor, vlada i ministar financija u skladu sa svojim nadlenostima. Ministar fin. Odreuje sadraj i nain izrade prijedloga zahtjeva proraunskih korisnika, te postupak odobravanja sredstava. Ministar fin. Mora izraditi nacrt proraua i uputiti ga vladi do 10. listopada za slijedeu fiskalnu godinu, a predsjednik vlade donosi konanu odluku DONOENJE: vlada je obvezana podnjeti saboru prijedlog prorauna na donoenje najkasnije do 15.studenog 77. to je rebalans prorauna? Ako su predvieni prihodi/rashodi u praksi manji/vei od rashoda/prihoda moraju se ponovno uravnoteiti tako da ako su manji prihodi treba smanjiti rashode, i obrnuto. Rebalans je ponovno uravnoteenje dravnih prihoda i rashoda. 78. Objasni postupak izvrenja prorauna? Izvrenje prorauna sadri niz pravnih, financijskih i tehnikih radnji koje se poduzimaju u cilju naplate planiranih prihoda, odnosno podmirenja proraunom utvrenih rashoda. Ministarstvo obavjetava ministre o odobrenim sredstvima, proraunski korisnici odgovorni su za naplatu i ubiranje prihoda u svojoj nadlenosti, nositelji izvrne vlasti lokalne uprave i samouprave odgovoran je za izvravanje prorauna lokalne jedinice Ministar podnosi izvjee vladi, zatim vlada podnosi izvjee saboru 5.kolovoza fiskalne godine. Godinji proraun se izvrava 31.prosinca fiskalne godine

41

42