Mikecin - Plato's Poiesis

IzvornilanakUDK111.
6/Platon
Primljeno30.09.2007.
Igor Mikecin
SveuiliteJ.J.Strossmayera,Filozofskifakultet,LorenzaJagera9,HR-31000Osijek
imikecin@ffos.hr
Platonova
Saetak
Proizvoenje (oIqo) se u Platona odreuje kao dovoenje onoga koje prije nije poslije
u jestvo. Razlikuje se prije svega ljudsko, umjetno i umjetniko tvorenje, koje tvori nekim
izradbenim umijeem, te boansko ili prirodno proizvoenje. U suprotnosti spram osjetilnog
proizvoenja, u kojem se proizvodi ono osjetivo i tvarno, proizvod neosjetilnog proizvoe-
nja je ono mislivo samo. Svaki od ta dva vida proizvoenja nadalje moe biti nasljedovanje,
tj. proizvoenje nasljedaba pretpostavljenog uzora, ili raskrivanje, tj. proizvoenje onoga
to samo jest. Proizvoenje se shvaa kao sama bit miljenja, odnosno kao temeljni odnos
izmeu mislee due, onog mislivog i onog osjetivog. Miljenje kao raskrivajue proizvoe-
nje onog mislivog poblie se odreuje kao ograniavanje, mijeanje i mjerenje.
Kljune rijei
Proizvoenje,umijee,raanje,miljenje,nasljedovanje,bivanje,jestvo
Kuqxpc.of.oxux.zuc.ox,
ux co.qqx q pxqox q xofx uuxIux
IovpIq.ucpI.xoopofx.
Plat. Soph. 249c6-8
I.
KadaPlatonuzavrnomdijeluSophista,tragajuizaodredbomsofistike,za-
poinjerazlubuumijeaproizvoenja(.xqoq.q),onproizvoenje
(oIqo) shvaa isprva kao osjetilno proizvoenje ili tvorenje, naime kao
takvo proizvoenje u kojem ono u emu se proizvodi, a time i sam proiz-
vodjestnetoosjetivo,tvarnoitjelesno,tj.pripadaosjetilnojoblasti(.o
uIo0q.).
1
Umijeetvorenjaluisedaljenadvijevrste:boanskoumijee
tvorenja (0cIu .xq oq.q) i ljudsko umijee tvorenja (ux0puIxq
.xqoq.q).Ljudskotvorenjeovdjenijedrugonegoumjetnoiumjet-
niko tvorenje (cpuoIu, qovpIu, cpovpIu, uxuvoIu) ili ono u
kojemsetvorinekimizradbenimumijeem(qovpp.xp).Nasuprot
tome,boanskotvorenjejeovdjeonokojetvoripoprirodi(foc)iutoliko
je isto to i prirodno tvorenje ili prirodno raanje. Svaka od te dvije vrste
tvorenjaluiseopetnadvijetvorenjestvari
2
samihilionogaosjetivogkoje
1
Vidi Soph. 264c-268d. O takvom shvaanju
proizvoenjavidiosobitoResp.595c6-597e5,
Crat.389a6-390a2iTim.28a4-30c1.
2
Podrijejustvarmislisenasvetvarnokoje
nijeslikauuemsmislu,dakleinaonokoje
ima duu (vox) i ono koje nema duu
(uvox).
FILOZOFSKAISTRAIVANJA
108God.27(2007)Sv.4(885911)
I.Mikecin,PlatonovaoIqo
886
smo jest (uf.ooq.q) i tvorenje slika stvari ili onoga samim stvarima
slinog(cIuzooq).
3
Ukoliko su slike samih stvari nasljedbe, slikotvorstvo se poistovjeuje s
nasljedovanjem, ali ukoliko su i te stvari jo uvijek slike i nasljedbe nekog
odslikanoguzora,tadajeinjihovotvorenjetakoernasljedovanje.Umijee
osjetilnog proizvoenja Platon prema tome isprva shvaa kao umijee na-
sljedovanja(.xqq.q),adjelovanjetogaumijeakaonasljedovanje
(Iqo). Nasljedovanju prethodi uzor (upcu) po kojem se proi-
zvodiipodloga(ooq)kojapodleiuzoruprimajuigausebe.Proizvod
koji se proizvodi nasljedovanjem uzora jest nasljedba (Iqu). Nasljedo-
vanjejeodslikavanje(uccx),anasljedbajeslika(cIux),kojaodsli-
kava uzor.Takvo je osjetilno proizvoenje nadalje izraivanje ili odjelovlji-
vanje(ucpco0u),aishodtakvogproizvoenjajedjelo(pox).Uzor
pokojemseproizvodiuprvotnomsmislujeodreenineosjetivilik(cIo),
audrugotnomsmislutomoebitiinetoosjetivo,doimjetvorivoodko-
jeg se proizvodi neto tjelesno (.o ouu.oc). Proizvod je tu sastavina
(ofx0c.ox)odtvorivaioblika(oqu)kaootiskavida.
Ukolikoseproizvoenjeshvaakaonasljedujuetvorenje,tadase,polazei
odobrascatvorenja,uopeodnosonogosjetivogspramonogmislivogodre-
ujekaonalikovanje(slinost)inasljedovanje,priemujeonoosjetivoslika
ilinasljedba,aonomislivojelikiliuzorkojegslikanasljedujeiliodslikava.
Odnosnasljedbe/slikeinasljedovanog/odslikanoguzora,tojestodnosnaslje-
dovanja/slinosti,tadajeodnoskojivladameusvimetoikakojest.Uosje-
tilnojoblastisamestvariimajusvojevlastitenasljedbe/slike.Samestvaripak
nasljedbe/slikesuneosjetivihuzora/likova.Auzori/likoviumislenojoblasti
imajusvojenasljedbe/slikeubrojevimaiostalommatematikom.Naposljet-
kusvijetucjelini,kojiusebiobuhvaasveosjetivo,uobzorutakvogshvaa-
njaproizvoenja,pojavljujesekaostvorenanasljedba/slikaprvotnoguzora,a
bogkaonjegovprvotnitvorac.
Ljudsko nasljedujue tvorenje samih stvari raznim izradbenim umijeima
tvoristvarikaoonoizraenoilinapravljeno(.oocvuo.x),anasljedujue
tvorenjeslikatvorislikarije,kipoveiostaleslineprikaze(Soph.266c7-9).
Takvotvorbenoproizvoenjeproizvoditakotogledaulikonogproizvoe-
nog.Kaotosenetoodraavauogledalunanainslike,takoseunasljedu-
juem proizvoenju slikovno odraava ve prethodno pretpostavljeni i po
sebisamomjesuiuzor.ovjekjetuproizvoditelj(oq.q,qovp)
koji proizvodi sliku lika kao pretpostavljenog uzora.Tu dakle sam lik nije
ono to se proizvodi, nego u svome jestvu prethodi proizvoenju kao njen
uzor. ovjek tvori stvari unaprijed gledajui lik onoga to tvori i otisku-
jui (uo.vu) oblik (oqu) kao otisak (.fo) lika u neto tvarno,
koje se zatjee kao neto jo neuoblieno. Ono tvarno biva uobliavano
(uoqu.cxox)odslikalikovakojeulazeunjega.Uzoronogato
tvori tvorac predaje (uoxu) ili stavlja (.0xu) u ono od ega se
proizvodidjelo.Tvoracseuizradbenomtvorenjupritomnunosluinekim
oruem(puxox).
Uzorsesastajalitanasljedujuegosjetilnogproizvoenjapretpostavljakao
onokojeuvijekjestiuopenebiva,aproizvodkaoonotouvijekbivainikad
zapravonije.Prvojeonomislivo,buduijestuvijeknaistinain,adrugoje
mnijetljivo/osjetivo,buduinastaje,mijenjaseinestaje(Tim.27d6-28a4;usp.
Phaed.78c6-79a5;Resp.485b2).Nijednoljudskoosjetilnonasljedovanje,ni
slikarskoniizradbeno,neproizvodiuzor,kojijeonoistinskiilipotpunojesu-
108God.27(2007)Sv.4(885911)
887
e,negosamoonotojenalikjesuem,njegovubivajuusliku.Zarazlikuod
izraditelja,kojiizraujesamustvar,slikar,proizvodeislikusamestvari,ne
nasljeduje/odslikavasamoodreenilik,negoiproizvodizradbenogumijea
kaonasljedbu/slikutogalika.Ukolikoneproizvodisamuzor,niizraivanje
nislikotvorstvoneproizvodiistinuuzora,negosamonjegovupojavu.
Ljudsko slikotvorno umijee dijeli se opet na dva dijela. Jedan njegov dio
naziva se umijeem preslikavanja (cIuo.q .xq). To se preslikavanje
poblieodreujetakodastvorenaslikamoraslijeditiuzorpomjerama,damu
morabitisumjernaisukladna(ovc.pIuoou).Udrugomdijeluslikotvor-
nog umijea, koji se naziva umijeem predoavanja (ux.uo.q .xq),
slika se namjerno tvori tako da sama po sebi nije sumjerna uzoru, i to tako
dasetimepostignedojamsumjerjakodgledateljateslike.
4
Tuseneodsli-
kavapremaistinskomsumjerju,negoprematakvomsumjerjukojesepojav-
ljuje kao istinsko (ovc.pIu oofou). Tako stvorena slika je predoba
(x.uou),tj.onotosepojavljujevidu.
5
Umijeepredoavanjajeusebidvoznano.Sjednestrane,onojevarljivo,
proizvodi obmanu i zaostaje jo i za preslikavanjem, a s druge strane, ono
postie ispravan izgled za pogled, vid gledatelja i gledite s kojeg se pre-
dobagleda.Umijeepredoavanjadakleneproizvodisamosobziromna
onoodslikano,negoujednoisobziromnamoguegleditegledatelja.Kod
umijea preslikavanja gledatelj samo odraava sliku, koja je i sama puki
odraz onog odslikanog, koje kao ono mislivo ostaje odvojeno od osjetive
slike.Slikestvorenepreslikavanjempojavljujuseprvenstvenokaoonoto
nije sam uzor, nego mu nalikuje. Time one izazivaju privid da slika jest i
neovisnoogledanju,atimeposrednoidaonoodslikanojestneovisnoomi-
ljenju.Kodumijeapredoavanjapakslikasepojavljujekaopojavaonog
odslikanogsamog.Slikatunijesumjernaonomodslikanomiupravomuje
kaotakvaslina.Onanesamodasliiuzoru,negonunoigledateljustavlja
pred oi, predoava uzor kao ono to u predobi dolazi do pojavljivanja.
Takoseosjetilnatvorevinapojavljujenesamokaonetostvorenoumijeem
tvorenja, nego i kao neto to se uspostavlja u samom osjeanju. Naime,
tekgledanjesodreenogagleditauspostavljaslikukaoonotosliionom
odslikanom.
II.
Sljedeikorakurazlubipredoavanjapokazujekakojeosimonogosjetivogi
onomislivoproizvedivonasljedovanjem(Soph.266d8-268d5).Predoavanje,
kojeseprethodnorazmatralokaovrstaosjetilnogproizvoenja,luisenaime
daljenanasljedovanjeoruima,kaonpr.slikarstvoikiparstvo,tenanaslje-
dovanje bez orua, tj. takvo nasljedovanje u kojem nasljedovatelj sam sebe
3
RazdiobaosjetilnogproizvoenjaizSophista
odgovara ralambi osjetilne oblasti u uspo-
redbiscrtomizResp.509dsq.
4
VidiSoph.235c8-236c7.Razdiobanaumije-
epreslikavanjaiumijeepredoavanjaispr-
va se ograniava na osjetilnu oblast, i to na
onajnjendiokojemuuusporedbiscrtomiz
Politeje pripadaju slike stvari i slikovno na-
ziranje (cIuoIu), doim se tvorenje samih
stvarinaovommjestunerazluujedalje.
5
Premdatonijejedinismisaopredobe,uSop-
histujeona,sobziromnasvrhurazlubeumi-
jeaproizvoenja,shvaenaprvenstvenokao
utvaranastalalanimpredoavanjem.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
888
pruakaosredstvo.
6
Utakvomsunasljedovanjujedinaoruainiimisli/
rijei.
7
Buduidajenasljedovanjemislimadiopredoavanja,toznaidase
predoavanjeproteeinamislenuoblast,aneostajesamouosjetilnojoblasti.
To misleno predoavanje moemo nazvati i predstavljanjem. Time se ispo-
stavlja da je osim osjetilnog proizvoenja ili tvorenja mogue i svojevrsno
nadosjetilnoproizvoenje,aovojeopetboanskoililjudsko.Akakosuslike
predoavanja/predstavljanjauopeodreenekaopredobe/predstave,misle-
nonasljedovanjejetakvoproizvoenjeukojempredstavekojeseproizvode
nisuonoosjetivopoputosjetivihslikastvari.Onotoseproizvodipredstav-
ljajuimmiljenjemrazumijevanjemimnijenjemjesupredstavekaomni-
jenja(u),razumskemisli(uxoqu.u),pretpostavke/podstavke(o-
0oc)iujednoslikeonogistinskijesueg(cIxc.ofuzq0of).
Takoseodljudskogosjetilnognasljedujuegproizvoenjaslikaonogosjeti-
vograzlikujeljudskonadosjetilnonasljedujueproizvoenjemnijenjaislika
onognadosjetivog.Buduidaononadosjetivojestonomislivo,nasljedovanje
kojeproizvodinjegoveslikenemoeviebitipoizradbenomumijeu,nego
je nuno neko raanje. U razlici spram tjelesnog i puko prirodnog raanja
rijeijeoduevnomraanjumiljenjem.Tomiljenjekojimseraajumni-
jenjaislikeonogmislivog,tj.onomnijetljivo(.oouo.x),jestrazumsko
miljenjeilirazumijevanje,urazlicispramumskogamiljenjailiumovanja.
8
Ukolikoseonomislivokaoonoposebisamomjedinoumljivoproizvodina-
sljedovanjem,radiseonaknadnomrazumskomproizvoenjuonogmislivog,
kojesejouvijeksluiosjetima.Stoga,iakonadilazipukoosjetilnopredoa-
vanje,predstavljanjeipaknijeiposveneosjetilno.
U razlici preslikavajueg i predoavajueg nasljedovanja izlaze na vidjelo
takoerdvaosnovnanainaodnoenjadue,onogmislivogionogosjetivog.
Akoseodnosonogmislivogionogosjetivogmislipoobrascupreslikavaju-
eg proizvoenja, proizvod nije drugo do li naknadno odraavanje po sebi
savrenoguzorakrozpreslikavajuemiljenje.Akosepakmislipoobrascu
predoavajuegproizvoenja,proizvodjeosjetilnapojavauzora,kojapoka-
zujeproizvodnumopredoavanja,naimetodapredoavanjedajedaseono
mislivopojaviuonomosjetivom.
Nasljedovanje mislima ili razumijevanje moe biti opet dvojako: nasljedo-
vanjekojeseodnosispramprvotnoguzorainasljedovanjekojeseneodnosi
spramuzora,negosamospramnekenjegoveosjetilneslike.Tusepokazuje
dapredstavanijesamaposebilana,tj.dasvakapredstavanijeutvara,ve
daimaistinitihpredstava,ukojimaseononasljedovanoobjavljuje.Milje-
njekaopredstavljanje(mnijenje,razumijevanje)dakleproizvodiiliistinituili
lanupredstavu,tj.istinitoililanomnijenje.Notopretpostavljadasepred-
stavashvaanesamokaoproizvodpredstavljanjailionotonastajeupredstav-
ljanju,negoujednoikaoonotoseodonogpredstavljenogsamogpojavljuje
onome tko predstavlja.
9
Predstavljanje na osnovi razumijevanja uzora (Io.o
pq)proizvodiistinitupredstavuiliistinitomnijenjekaone-istinitupojavu
uzora,tj.pojavukaopojavuuzora,apredstavljanjebezrazumijevanjauzora,
tj.naosnovirazumijevanjanekeosjetiveslikeuzora(ooq.q),proi-
zvodilanupredstavuililanomnijenjekaolanupojavuuzora,tj.pojavuu
kojojseuzorzakrivaiiskrivljuje(cuzoxucfouo.I.c,Theaet.
150c2).
10
Ipak,svakopredstavljanje,buduijenasljedovanje,proizvodiuvi-
jeksamopredstavuuzora,anesamuzor.
Boansko tvorenje je ono koje se obino naziva prirodnim tvorenjem, tj.
tvorenjempoprirodi(foc).Onoustrogomsmislurijeinijeizraivanjei
spravljanje,negoosjetilnoraanje.Stvarisamekojeproizvodiboanskotvo-
108God.27(2007)Sv.4(885911)
889
renjejesuonaivualjudiiivotinje(.uu)iraslinje(.ov.cv.x).
Boansko tvorenje slika proizvodi sanje (.u cx .o xo, oxcIpu.u) i
samonikle prikaze (ux.ou.u uf.ovq) kao to su sjene i odrazi.Ali,
strogo govorei, sam bog proizvodi samo sve to je besmrtno, pa tako i od
onogosjetivogsamoonobesmrtno.Sveosjetilneproizvodeboanskogpro-
izvoenja, tj. sva osjetiva koja su smrtna, proizvode zapravo same osjetive
stvari po boanskom uzroku. Kad se kae da bog proizvodi ono prirodno,
timeseprijesvegautvrujedajeprirodnoraanjeumno,anesluajnoibez-
umno.Rijejeotomedauzrokpostankaonogatopostajepoprirodipotjee
zapravoodboga.Onoprirodno,strogoreeno,tvorisepobogu,aneposredno
odvestvorenihpojedinanihstvarikojeprirodnoraajuitvore.
11
Sambog
proizvodisveprirodnoroenosamoposredstvomonogvestvorenog.Moglo
bisezatoreidajeonoprirodnokojejesmrtnotvorevinaboanskog,ane
bojegtvorenja.Takojejednopojedinanoivueroenooddrugog,snove
proizvodinekoivue,asjeneproizvodisvjetlo,vidionoegasusjene.O
takvomsebojemtvorenjumoegovoritisamouslikovnomgovoru.
12
Sam
bog,buduidaproizvodiumujuibezikakvihorua,nijeizraditelj,negoro-
ditelj(cxxq.q),pasezatonazivaiocem(u.qp).
13
6
U taj drugi dio predoavanja spada i opona-
anje ili glumljenje, koje se i naziva naslje-
dovanjem u uem smislu rijei. Kao to se
nasljedovanjemobinonazivasamojednood
umijeanasljedovanjaglumljenje,takosei
proizvoenjemobinonazivasamojedanvid
proizvoenjapjesnitvo,doimsedrugivi-
doviproizvoenjanazivajudrugimimenima.
Takoseodcjelineproizvoenjaodvajasamo
jedannjegovdioinazivaseimenomcjeline.
VidiSymp.205c4-9.
7
Ve se unutar predoavanja otkriva mo da
sejednimumijeemproizvedesvetouope
jest. No tu je proizvod jo uvijek samo na-
sljedbaosjetivogilimislivoguzora.Osjetilno
predoavanjekojetakoproizvodioruimaje
slikarstvo, a nadosjetilno predstavljanje koje
tako proizvodi mnijenjimai rijeimaje sofi-
stika(Soph.233d9-234a5;Resp.596c3-e4).
8
USoph.264b1-2mnijenje(u)seodreuje
kaodovrenjerazumijevanja(uxoIuuo-
.czcf.qo), a predoavanje/predstavljanje
(ux.uoIu)kaosmjesaosjeanjaimnijenja
(ofc uIo0qocu u q). Time
se nadilazi suprotstavljanje razumijevanja
kao neeg to pripada samo mislenoj oblasti
i mnijenja kao neeg to pripada samo osje-
tilnojoblasti.Razumijevanjejeuslijedsvoga
predoavanja/predstavljanjanunovezanouz
osjeanje,amnijenjenijemoguebeznekog
razumijevanja.
9
Izraz predstavljanje ukazuje na djelovanje
onogatkorazumijevaimnije,tojestnatoda
onstavljapredsebe,opredmeujeonomisli-
vo,aizrazpojavljivanjeukazujenanjegovo
trpljenje,tojestnatodaonujednoprimaono
to mu se od onog mislivog pojavljuje, dok
museonosamouskrauje.
10
USophistuseralanjujejedinotavrstapred-
stavljanja i predstave, budui da se traga za
odredbom sofista kao proizvoditelja lanih
mnijenjaislikavidova.
11
Dasuprimjericeogledalneslikesamoposred-
no boji proizvodi, a neposredno proizvodi
odslikanih stvari, ogledala i svjetla, vidljivo
je iz Resp. 596d8-e3 gdje slikarsko proizvo-
enje,osimslikarstva,moebitiveidranje
ogledalaukojemseogledajustvari.
12
U Resp. 597d5-e5, gdje se ljudsko tvorenje
shvaa kao nasljedujue izraivanje, o-
vjek moe biti ili izradbeno-umjetni tvorac
(qovp) ili puki umjetniki nasljedo-
vatelj (q.q), u razlici spram boga, koji
ne nasljedujeuzor poputdemijurga, negoga
proizvodi poput poljodjelca (v.ovp).
StogakadaPlatonuTimajugovoriobojem
tvorenju svijeta kao slike po uzoru na pret-
postavljeni uzor, tj. o bogu kao izradbenom
tvorcu (qovp), on govori slikovnim
govorom(cIuzo),tenabogaprenosi
obrazac izradbenog tvorenja. Stoga govor o
bojem tvorenju svijeta kao slike neizriito
govorioljudskomtvorenju.UTimajuseme-
utim osim takvog shvaanja proizvoenja
kao odslikavanja nalazi i drukije shvaanje
proizvoenjakaoraanja.
13
Sam bog tvori tijelo svijeta: poela svega
tvarnogvatru,zemlju,voduizrak,odnosno
prvotnatijelaodkojihjesazdanosveosjetivo,
tetvorbudovravatimetotijelusvijetadaje
108God.27(2007)Sv.4(885911)
890
Prirodnoiliboanskotvorenjekojimsetvoreonaprirodnoivuajestraa-
nje (xxqo, .o) Boansko raanje ljudi je zapravo ljudsko tjelesno
raanje,kojejeonoboanskouovjeku.Njemupripadaumijeeporaanja
(ucv.q).Toseumijeedijelinapripremuraanjaisamoporaanjepo-
roda,teseshodnotomerazlikujenjegovsluujuiinjegovrazluujuidio.
Usluujuidiopripadasvoenjeispajanjeroditeljatezaimanjeploda,au
razluujuidiopripadapraenjetrudnoeiiznoenjeporodanavidjelokao
razluivanje roditeljice od poroda.Ali umijee poraanja je kao takvo po-
mono umijee pri samom raanju, koje napokon pripada roditeljici samoj.
Samoraanjejeizvoenjeploda,kojijeskrivenutamiutrobe,udijete,koje
jeneskrivenonasvjetludana(cIuuux.cs,Tim.91d4-5).Onajtko
raajui proizvodi je roditelj (cxxq.up), a proizvod je porod (xxqu,
oxo,.xox).
Iakoljudskotjelesnoraanjenenasljedujeuzorkaonetopredstavljenoiod
roditeljaodvojeno,onojeipaksvojevrsnonasljedovanjeutolikotoroditelj
nasljedujerodkojiusebiimaiprenosiganasvojporod.Unatotome,ve
seunjemupokazujenetotonijesvojstvenonikakvomizradbenomnaslje-
dovanju.Raanjejenaimeiznoenjenavidjeloiuprisutnjenjeduekojave
prijeraanjajestkaoodsutnaune-vidu.
14
III.
Nasljedujueproizvoenjeslika,kaotojevereeno,luisenaproizvoe-
njeosjetivihslika,kojeproizvodiposredstvomorua,iproizvoenjemislivih
slika, koje proizvodi bez orua. No razluba s obzirom na orua pripada i
proizvoenjuonogosjetivogsamog.Tjelesnoraanjeneraapomouorua,
aumjetnoizradbenotvorenjetvoripomouorua.Ipak,moguajejojedna
vrsta osjetilnog proizvoenja bez orua, a to je duevno osjetilno raanje.
Duevnoraanje,naime,osimneosjetilnogilimislenogmoetakoerbitii
osjetilno,naimetakvodatvoriosjetionoosjetivo.
OnotoseprirazmatranjupredoavanjauSophistudalonaslutiti,danaime
ve i samo gledanje kao osjetilna mo jest stanovita mo proizvoenja, u
Theaitetujenedvosmislenoreeno.
15
Gledanjenaimenezatjeeonotogleda
kaonetovepostojeeidano.Gledanjenijetekodraavanjeonogatove
prijeineovisnoonjemujestkaoonovidljivo.Upravoseugledanjuitijekom
njegaonovidljivouspostavljakaotakvo.Onovidljivosetvoritakotosenje-
govotvorivogledausvjetlu,tesetimeizvodiizsvojevlastitetame(nevida)
iuvodiusvojevlastitosvjetlo.Tonijenaknadnoosvjetljavanjeprirodnimili
umjetnimsvjetlomneegavevienog,negoprosvjetljavanjeonogvidljivog
ukojemsespramnjegakrozsvjetlooijuusmjeravasunevosvjetlo.Kada
se dakle u osjetilnoj oblasti na svjetlu sudare pogled i ono vidljivo, po tom
sepogleduizsumjernogtvorivarazotkrivaosjetivastvarkaonekorazlueno
neto. Osjetive slike stvari pak raaju se kad se sjedine pogled oka i neka
vidljivaglatkapovrina.Todakakoneznaidaosjetilnogledanjestvarastvar
izniega,negojustvaratakodapotpunouobliujenjenovidljivoiposebine-
potpunouoblienotvorivo.Onovidljivojeupravoonotoimamodabude
vieno,alitumoozbiljujetekusamomvienju,tj.uodnosusasumjernom
moivida,kojagamoeprihvatitiidatimulik.
Onotovaizastvarisameinjihoveslikevaidakakoizanjihovaosjetiva
svojstva. Tako npr. oblik (oqu), boja (puu), veliina (c0o) itd.
nisunetozasebnozasebeopstojeeizvanosjetila,nitiuosjetilima,nitisu
uopenanekommjestu,jerbiinaevebila,tj.bilabiostajuaiuopenebi
108God.27(2007)Sv.4(885911)
891
nastajala. Osjetivo svojstvo se kao osjetivo raa istom u osjeanju. Boja se
primjericeraaizsudarakretanjapogledaipripadnogkretanjatvorivakoje
moeimatiboju.Bojajenetoizmeukojeseraa.Izsusretaisjedinjenjaoka
inekognjemusumjernogtvorivaraaseosjetvienja(uo0qo)iujednos
njimodgovarajuaosjetiva(.uuIo0q.),npr.boja.Nionovienonividne
binastalikadbiseokonamjerilonanetonjemunesumjerno,nevidljivo,a
onovidljivonaonuosjetilnumokojaganemoegledati.Osjetnastajeuvi-
jeksonimsrodnim(ovcx)osjetivim,itouvijekodreeniosjetuzodre-
enoosjetivo,anebilokoje.Moproizvoenjasvojstvenaonomosjetivomje
onotomuomoguujedauosjeanjubudenetoiimasasvimodreenasvoj-
stva.Osjetvidatakonastajekodoka,abojakodonogavidljivog.Gledanjem
seonovienoispunjavabojom.Buduiispunjenogledanjemokonijevietek
mo vida, nego je postalo gledajue oko, a ono vidljivo, popunjeno bojom,
nijetekbojanegojenetoobojano.Onovienojekaotakvouvijeknekeboje.
Kao to je nemogue vidjeti neto bezoblino, tako je nemogue vidjeti ni
netobezbojno.Nastalosvojstvostvarijeononjojsvojstveno.Stogabojane
pridolazitekstvarikaoonometovenekakojestibezboje,negostvarjest
nanainsvojstvenejojboje,abojajestnanainobojanestvari.Oblikiboja
uvijeksuzajedno.Oblikjegranicatijela,abojajeosjetivo,viduprimjereno
otjecanjeodoblika(Men.76d6-7).Takosedaklevienastvarrazluujeizpo
sebinerazluenogvidljivog.
Onovieno,bilotoosjetivosvojstvostvariilisamaosjetivastvar,nijesmo
posebi,neovisnoogledanju.Alinesamodaonovidljivonemaposebineko
svojstvo,negoniononiokoizvanosjeanjanisujoonotokaotakviimaju
biti.Onoegaizvanosjeanjaimajestnekodvojeodkojihjejednomoda
proizvodi(.oocx),adrugomodatrpiproizvoenje(.oocx),ali
ne jo i samo proizvoenje i trpljenje. Budui da je videe oko ono trpee
(.o oox), a ono vidljivo ono proizvodee (.o oofx), a ono trpee je
takvosamoukolikotrpinekoproizvoenje,teonoproizvodeesamoukoliko
djelujenanekotrpee,okoionovidljivouopejesunetosamoumeusob-
nomodnosu.Oniseuspostavljajuumeusobnomsusretuonogtrpeegionog
proizvodeeg.Nitaosjetivonijejednosamoposebi,negojestsamoizodno-
sapremadrugome.
16
Nitijeonoproizvodee(onovidljivo)odreenoneto,
prijenegonaienanetotrpee(oko),nitijeonotrpeeodreenoneto,prije
negotonaienanetoproizvodee.Okokaoonotrpeepritomnetrpitek
takodaodraavaonovidljivo,negotrpitakodagaprima.Toprimanjejesa
svojestranenekouzrokovanje.Takoosjeanjekojeuspostavljaonoosjetivo
nijesamotrpnjadue,negojeujednoinjenoproizvoenje.
Ono osjetivo dakle samo po sebi nikada se ne dri isto sa samim sobom
(ofo.cuouf.uc),negojeuvijekdrukijedrugo(uzzo.uzzu)
(Phaed.78e5,d2-3),podvrgnutojeneprestanojpreinaci(uzzoIuo).Niu
oblikkugle(Tim.53b-56c).Bojeneosjetilno
proizvoenjepakproizvodiosimonogmisli-
vogtakoeriduusvijetaibesmrtnidiopo-
jedinanihdua.
14
Usp.Symp.203a4-6,gdjeseerotikoumijee
izriitoodlikujenaspram bilokojegizradbe-
nogumijea.
15
Vidi Theaet. 152d2-154b9; 156a2-157c2;
182a3-183c4. Valja zapaziti da se ovaj nauk
ironijski naziva .u vo.qpu, to podsjea
natodaseSymp.209e5-210a2ljubaviraa-
nje onog mislivog samog odreuje misterij-
skim rjenikom kao ono krajnje (.u .zcu)
ljubavnogotajstva(.ucpu.),kojezahti-
jevaposveenost(co.q).Usp.iPhaedr.
249c7-8,250c3-4,253c2-6.
16
Theaet. 156e8-157a1: uf.o cx u0 u.o
qcxcIxu;157a8-b1:ofcxcIxuxuf.o
u0u.o,uzz.xucIxco0u.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
892
jednomtrenutkunijeistokaoubilokojemdrugom,tovienanjemunema
nieg to ostaje isto, to lei u podlozi promjenjivim svojstvima. Ono osje-
tivonijeuvijekdrugotekposvojimsvojstvima,negoposebisamom(uf.u
u.oofuuu.u.uf.,Phaed.78e3-4).Onouvijekvebivaneto
drugo (uzzo uf.o cf0I Ixco0u, Crat. 439d10). Na onom osjetivom
uzetomsamomzasebedaklenemaniegtobibilopoteenostalnepreina-
ke.Unjemunemanekogpodmetakojibibiostalninositeljsvojstava.Onoto
setekuodnosuspramosjeajueimisleedueuspostavljakaonekoodree-
nonetosodreenimsvojstvimaprijetogaodnosajesutekmoi(vxc,
usp. Prot. 320d5; 321c1; Ion 533d3). Mo pritom nije isto to i puka trpna
mogunost,negojejedinstvenamoproizvoenjaitrpljenja.
Vienjeuspostavljaonovidljivokaovienoneto,tj.uspostavljaonovidljivo
unjegovomliku.Takvoosjetilnoraskrivanjenijenasljedovanjeuzora,nego
je trenutno izvoenje onog osjetivog iz nevida na vidjelo. U raskrivajuem
tvorenjuiliraanjuonogosjetivogizlazitakonavidjelodajeonoosjetivo,
kojeseraauvijekistovremenososjetominjemujeistorodno(ooxox),
zapravo osjetiva pojava onog mislivog. Stoga ono koje osjea zapravo nije
smooko,negojetodua,aosjetilojeonokroztoduaosjea.Raanjese
uosjeanjuodvijatakodaduakaoonoraajuemislionomislivoilibarem
mnijenjegovupredstavu,uraagaposredstvomosjetautvorivo,dajuimu
lik,tetakoraavidljivustvar,slikustvariinjihovasvojstva.Osjetpritomnije
teknetotopripadasamoosjeajuojdui,negojeujednoipojavaodnosno
predobaonogosjeanog.Osjetjeuvijekveosjeanostonogosjetivog.Gdje
jeosjet,tujeujednoneskrivenostonogosjeanog(Theaet.152c1-6).
IV.
Da bi se govor o osjetilnom raskrivajuem proizvoenju iz Theaiteta mo-
gaopromislitiusrazmjerupremaneosjetilnomraskrivajuemproizvoenju,
nuno je uvidjeti srazmjer izmeu osjeanja prije svega gledanja i mi-
ljenja.Iznimnostgledanjameusvimostalimvrstamaosjeanjaoitujeseu
tomedajeonoslikasamogmiljenja.Ugledanjukaonainuodnoenjadue
spram onog osjetivog ponajprije izlazi na vidjelo razliitost, ali i jedinstvo
israzmjernostosjetilneimisleneoblasti.Takosesjednestranecjelokupna
osjetilnaoblastnazivapojednomodosjetaosjetuvida.Sdrugepakstrane
onoumljivokaonajviidioonogmislivognazivaseprijesvegavidom,
17
a
njemu pripadno umovanje svojevrsnim gledanjem. Tako se ponekad razli-
kujudvijevrstegledanjaosjetilnoimislenogledanje,kojasumeusobno
srazmjernaiuosnoviobjedinjena.Povrhtoga,osjeanjekaotakvoredovito
seizlaenaprimjerugledanja.Govoreiogledanjugovorisesrazmjernoo
miljenju.
Srazmjermiljenjaigledanjapokazujeseveuunutranjojstrukturijednoga
idrugoga.Uvienjusetakorazlikuje:onovideeilimovida,onovidljivo
ivieno,vidisamovienje.Uvidljivojoblasti(.oopu.)onovidee
ili,tonije,onokroztosevidi,organvidajestosjetilooko(puxox,.o
uIo0uxcxox), ono vidljivo je ono osjetivo (.o uIo0q.x), vid je osjet
(uo0qo), a vienje je osjeanje (.o uIo0xco0u). U mislenoj oblasti
(.oxoq.)onovideeili,tonije,onoimesevidijestrazboritidiodue
(.ozox),onovidljivojeonomislivokaorazumljivo(.ouxoq.x)i
umljivo(.oxoq.x),vidjerazum(xou)ium(xof),avienjejerazu-
mijevanje(.ouxoco0u)iumovanje(.oxocx).
108God.27(2007)Sv.4(885911)
893
Naposljetkuakseisamiskon,koji,strogogovorei,nijejedanmeuostalim
vidovima,negousebiobuhvaaiomoguujesvemoguevidove,
18
uPoliteji
nazivavidomonogdobrog.tojesunceuvidljivojoblastispramvidaionog
vidljivog,tojeiskonumislivojoblastispramumaionogmislivogvidovai
njihovihslika.Kaotosuncedajeokumoosjetilnogvidaionomvidljivom
njegovu vidljivosti njegovo bivanje,tako i iskon umu omoguuje mo mi-
ljenjaionommislivomnjegovumislivostinjegovojestvo.Kaotosuoi
ononajsjajnijeutijelu,takojeumononajboljeudui.
Srazmjerseproteeidalje.Svjetlokaoluomoguujegledanjekaoluenje
vidljivog.Luenjeluionovidljivounjegovojrazlicispramdrugogvidljivog
itakogarazluujeunjegovomliku.Usvjetluonovidljivoizsvojeskrivenosti
inerazluenostiizlaziususretsvidom,jednakokaotovidiznevidaprelazi
ugledanjelikova.Dabividioonotogleda,vidpotrebujesvjetlo,kojepo-
tjeeodsuncaikojegasjedinjujesonimvidljiviminjegovommoidabude
vieno.Alisvjetloomoguujevidividljivosttakotoseisamoraaugleda-
nju,anijenetoposebipostojee.Gledatijeistotoiimatisvjetlouoima.
Svitanjeigaenjesvjetlajeuvijekujednoiotvaranjeizatvaranjeoiju.Kao
tosvjetlospajaonovidljivoivid,takoiistinaspajaonomislivoium.Ono
mislivojemiljenoionomisleemislitekondakadsemeusobnosusretnuu
istini.Istinakaoneskrivenostomoguujezajednicuonogmislivogiuma.Ali
presudnojepritomdajetoomoguivanjetakvodaseisamaistinaraateku
dodiruumaiiskona.
V.
Jedinstvo osjetilnog i mislenog gledanja, tj. osjeanja i miljenja poiva u
jedinstvudue.Svojimumomkrozsebesamuduamislionomislivo,apo-
sredstvomtijela,kroztjelesniosjetosjeaonoosjetivo.
Ukolikosepredstavljanjeslikaproteeinamislenuoblast,proizvodeipred-
stavekaomnijenja,iztogaslijedidajeosimosjetilnogproizvoenjailitvo-
renjamogueisvojevrsnonadosjetilnoproizvoenje,anaposljetkuineosje-
tilnoproizvoenje,tj.takvokojeproizvodiononetvarno.Kaotoseuosje-
tilnomproizvoenjurazlikujeproizvoenjeslikastvariiproizvoenjestvari
samih,takoseiunadosjetilnomproizvoenjurazlikujeproizvoenjeslikaili
predstavavidovaiproizvoenjesamihvidova,kojejeposvenepomijeanos
onimosjetivim.
Povrh toga, ve se unutar osjetilnog proizvoenja pokazalo da je proizvo-
enjeslikastvarinasljedovanjeupravomsmislurijei,adajeproizvoenje
samihstvarinasljedovanjeudrugotnomsmislu,utolikotosuisamestvari
17
Rijeju vid prevodi se gr. cIo i Iu.
Ako bi se htjelo nekako razluiti smisao tih
dviju rijei, moglo bi se rei da je cIo pr-
venstvenoonokojesedajemisleigledati,tj.
izgledililik,aIujeprvenstvenoonokoje
jestkrozmisleegledanje,tj.gledilivid.Ta
su dva smisla na svoj nain objedinjena ri-
jejuvid.Ona,naime,imausebiimenskui
glagolskustranu:1.vidkaoaspekt(netose
gledaunekomnjegovomviduilipodnekim
njegovim vidom) i 2. vid kao mo vienja
tekaosamovienje(netosegledavidom).
Vidje,utomsmislu,davanjeonomvidljivom
dasevidi.Objegrkerijeiimajuistuosnovu
r- i glagolske su imenice uz glagol Icx
vidjeti.Izsrodnogpraslavenskogkorijena
vd-ustaroslavenskomjezikuizvodiserije
vdtiznati(gr.cIxu),auhrvatskom
jeziku vid, vidjeti itd.Ve je i u starosla-
venskom jeziku prevedenica za cIo bila
vid.
18
Tim. 30d: .u up q xoq.u u x.u
ccxo cx cuv. cpzuox c. Usp. i
Resp. 511b7 gdje se kae da se ostali vidovi
dreiskona(co0u).
108God.27(2007)Sv.4(885911)
894
nasljedbe vidova, ili da uope i nije nasljedovanje (Soph. 265b1-2). Pravi
smisao nenasljedujueg proizvoenja onog osjetivog otkrio se kao duevno
raanjeonogosjetivoguosjeanju,naprimjerugledanjaonogvidljivog.
Proslijedilisedosljednosrazmjermiljenjaigledanja,onotovaizaosjetil-
noduevnoraanjegledanjemsrazmjernovaiizanadosjetilnoduevnora-
anjemiljenjem.Kaotogledanjeuosjetilnojoblastiraavidionovidljivo
tenjegovasvojstva,takoimiljenjeumislenojoblastiraamisao(xqu,
uxqu)ionomislivo(.oxoq.x),mnijenje(u)ionomnijetljivo(.o
ouo.x)(usp.Symp.210d4;211b7;Resp.496a6).Usporednigovoromoi
proizvoenjaitrpljenjauosjeanju(Theaitet)iistotakvojmoiumiljenju
(Sophist) nedvojbenoproirujesrazmjerizmeumiljenjaiosjeanja,prika-
zanuPoliteji,naproizvoenje.Onojesueje,bezobzirakojojoblastipripa-
dalo,moproizvoenjaneegdrugogitrpljenjaodneegdrugog(fxu
.ofocxuocx,Soph.248c8).Miljenjesedakleraaistomizsu-
sretadueionogmislivog,teponjemudua,kojaimamomiljenja,postaje
misleadua,aonomislivo,kojeimamodabudemiljeno,uspostavljase
kaonetomiljeno.Vidkaoonomislivojestneskrivenosamouumovanjui
zaumovanja.Kadaduauzmogneumovationomislivoisamiskon,uduise
neraasamoum,negoineskrivenostonogmislivog.
Bitiposebividovakaoprvoznainaprostodaimaneegtakvogkaotosu
vidovizarazlikuodonogosjetivog,tojestdasuvidovinetodrugoodonog
osjetivog.Todavidovijesuposebisamima(u0u.)znai,sobziromna
onoosjetivo,nadaljedanisupoonomosjetivom,negojetovieobratnosva-
koosjetivoposvojemvidu.Alividovikaoposebijesuiupravoprisustvujuu
onomosjetivomkojegaima,tovieuonomosjetivomonidolazedopojav-
ljivanja.Ipak,vidnemorabitioprisutnjenuonomosjetivomdabiuopebio.
Onoosjetivonemausebisamomonosamopoemujepostalo,negojeuvijek
postalokaopojavaonogadrugogvida.Postajuipoonomdrugom,onose
samonanekinain,naimeupravopotomdrugom,drijestvaili,stroegovo-
reno,nijenegobiva.Nasuprottome,onosutinskijesuejeuvijekonosamoi
jedno(Tim.52c).Sobziromnasamevidove,posebibitiznaidajesvakivid
nekozasebnojedno,daimanavlastituprirodu.Alividovinisustogaodijeljeni
jedanoddrugoga,negosuuvijekumeusobnomzajednitvovanjuimijea-
nju.Onisuonotojesuizodnosajednogspramdrugih,tj.oninisunijedanod
drugihupravokaodrugiodnjih,suimajuionodrugosamo.Gledanonapo-
konuodnosunamiljenje,vidovisuposebinatajnaindasuusebipostojani
idanisutekzamiljenje(poqu),nitisuodmiljenjapostavljeni(
qux).Aliiztoganeproizlazidavidovijesubezmiljenja.
Vidovi dakako nisu tek misli ili pojmovi (xoqu.u) u miljenju, nego ono
mislivokojejezahvatljivomilju.Miljenjeneiz-miljaizsebeiliodsebesa-
mogvidove,negoihotkriva.Vidovisustogaumiljenjuiujednoizvannjega
(Parm.132b3-c11).Takovidnijepukiizummiljenja,vekaomojestiprije
nego to je miljen, ali nije neovisan o njemu, nego je upravo ono mislivo,
kojebibezproizvodeegmiljenjaostalousvojojskrivenosti.
Tek po imanju uma nastaje istina svakog pojedinog mislivog i osjetivog, te
i sama dua dospijeva u svoju vlastitu istinu. Uestvovanje onog osjetivog
uonommislivommoguejesamokrozmiljenjeilimnijenjekojenastajeu
dui.Upravojetosmisaotogadasevidoviodreujukaoonomislivo.Tone
znaisamodajevidonomiljenjemdohvatljivo,negoprijesvegadaseon
miljenjem proizvodi, a po tome se proizvodi u onom osjetivom. Miljenje
nijesamotrpno,odraavajueprimanjevidovakaoonogposebipostojeeg,
negoiproizvodnodavanjedasevidovioitujuusvojojistini.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
895
Naosnovitoga jeonda i odnosvidova ionogosjetivogmogu jedino kroz
duu.Uestvovanjeosjetivihstvariuvidovimanijemoguebezimimomi-
ljenja. Odatle se i osjetilno proizvoenje onog osjetivog zasniva na misle-
nomproizvoenjuonogmislivog.Ononaimetopoonommislivomnijera-
zluenooddrugogausvojemlikutestoganijeniistosasamimsobom,veje
stalnorazliitoodsebesama,jonijekaonetojedno,negosamobivausvo-
jojnerazluenosti.Tooblikovanjekrozosjetnijetekrazotkrivanjeprisutnosti
lika,negojeoprisutnjenjevidauonomtjelolikomnaosnovimiljenja.Ono
osjetivo je uvijek ve prethodno obuhvaeno onim mislivim. Ono mislivo
takoprethodisvemuosjetivomdajetekpomiljenjuonogmislivogmogue
osjetitisvakopojedinoosjetivo.Prisustvujuiuonomosjetivomkaovlastitoj
pojavi,onomislivomudajenjegovuosjetivost.
VI.
Raanjemoebititjelesnoiliduevno,aovopotonjeseopetdijelinaosjetil-
noraanjeosjetaionogosjetivogteneosjetilnoraanjemisliionogmislivog.
(Symp.206b7-8;Theaet.150b8-9).Toznaidajeionoosjetivoionomislivo
mogueneizradbenoproizvoditineteknanainnasljedovanja,negonana-
inotkrivanja.tovie,tjelesnoraanjejeslikaduevnograanja.Duevno
raanjemisliionogmislivogusebiiliudrugomeposljedicajesusretadue
ionogmislivog.Duakaoonoraajuejeivuajednakotakokaotosui
vidovikojiseraajuonaivua.Iuduevnomseraanjujednakotakokaoi
onomtjelesnomrazlikujenjegovsluujuiinjegovrazluujuidio.Umijee
neosjetilnogporaanjaduesluujeduusonimmislivim,akadaonaodtoga
zatrudni,pratitutrudnou(fqo)terazluujelaneodistinitihmisli,sve
dok se u dui ne porodi ono istinito samo. Dua naime moe raati ili ono
istinito iz sujestva s onim istinitim samim, istinu vida, ili privid vida (Symp.
208e1-212a7).Ukolikoizostajesujestvosonimistinitimsamim,proizvodra-
anja je izrod (x0o) neistinita slika onog mislivog, a ne ono dostojno
raanja(.oxox)ionoistinito(Theaet.150a9-c3).
Poraanjeduejesvojevrsnoienjedue(0upo)miljenjem,kojese
shvaakaootklanjanje,izbacivanje,odbacivanjeneznanjaudui.Rijejeza-
pravoorazluivanjuznanjaineznanja,kojesenazivapoduavanjem(u-
ouzq),tesedijelinapoduavanjeizradbenimumijeima(qovpq
uouzIu)iobrazovanje(ucIu).Naposljetkuobrazovanjesedijelina
opominjanjeiopovrgavanje(zco),kojenijedrugonegorazluujuivid
dijalektike(Soph.227c7-230e4).Dijalektikajetakosasvojimsluivanjemi
razluivanjemvidova(uIpco),odnosnoopovrgavanjem,pripremnoumi-
jeesamograanjavidova,jerporoditeljsamneraanegopobuujeroditelja
daonsamrodi.Aliglavnidiodijalektikejesmoraanjevidova,tj.njihovo
razluivanjekaoraskrivanjeisluivanjekaomijeanjeisplitanje(ovzoq
.uxcxux).
19
Kaotoizradbenomumjenikupripadaitodamoepouavatiusvomumi-
jeu, tako i istinskom duevnom roditelju, naime onome koji duevno raa
19
Dijalektiko se umijee u Politiku promatra
srazmjerno umijeu izraivanja odjee (Pol.
282a-283a). Tako oba ta umijea imaju svoj
najvaniji dio i svoja pripremna i pomona
umijea, od kojih su jedna sluujua, a dru-
ga razluujua. Budui da je umijee izrai-
vanjaodjeevrstaproizvoenja,slijedidaje
i sama dijalektika proizvoenje. Tkanje pak
kao najvaniji dio umijea izraivanja odje-
e odgovara dijalektikom proizvoenju sa-
mih rodova. Oboje su naime neko splitanje.
IzTheaitetaiSophistapakproizlazidajeto
proizvoenjezapravoraanje.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
896
umiistinuonogumljivog,atimeiosjetiistinuonogosjetivog,pripadaumi-
jee poraanja drugih trudnih dua.
20
Istinski (po)roditelj ne (po)raa nita
puko svoje, ne izumljuje porod samovoljno iz sebe, tj. nije on zapravo taj
koji(po)raa,negosamum(bog)unjemuikroznjega(po)raa,snunou
lueiistinuodlai(Theaet.151c5-d3).
21
Vidkaoonotoseraakrozduu
nijenjenvlastitiporod,nijenjenovlasnitvo.Kaotojezatitnicatjelesnog
raanjaArtemidadjevica,takoiistinskiroditeljnevinoilinedunoraa.Ro-
ditelj je nevin ukoliko nije ono puko ljudsko vina (uI.Iu) raanja, nego je
tosambogunjemu.Nevinoraanjejetakvokojenetrpitrudove.Tojeum-
skoraanjesamihvidova,zarazlikuodrazumskograanjaistiniteililane
predstavevida(cuzu/uzq0xu.I.cx).
22
Tkonevinoraa,tajjenerodan
(uoxo)utomsmisludaneraapretpostavkevida,negodasevidunjemu
samodseberaa.
Raanjeiporaanjekaorazluivanjeneznanjaodznanjauduinestjeeono
umljivoodnekudizvanduekaoonotoveodvojenoodnjeneskrivenojest,
alinitigaproizvodiiznjegovanebitinanainizradbenogumijea,negoga
proizvoditakotogarazotkriva,oslobaakaonetotovejestuduisamo
zakriveno i zaboravljeno. Ono mislivo kao porod nije zgotovljeno djelo ili
posljedakproizvoenja.Onobivapro-iz-voenokrozmiljenjeizsvojeskri-
venostiusvojuneskrivenost.Onotosetakoraajeotkrie(cpqu),aoni
raajuisuotkrivajui.
Ali i proizvoenje samih vidova omogueno je naposljetku raanjem istine
iskona. On iz sebe na neki nain (.pox .x), naime utoliko ukoliko se
umuje,uzrokujesveostalevidove,paposredstvomnjihisvetouopeikako
jest.StogagaPlatonnazivaiskonomsvega(upq.ofux.,Resp.511b6;
upqux.ux,Tim.48c).On,strogogovorei,nije,negopoprethodstvui
moi nadilazi jo i samo jestvo (. ccxu .q ofoIu pcocI u
vxc cpox.o, Resp. 509b9-10), doim su ostali vidovi jestva.
23
Upravokaoonokojesmoprethodijestvuiskonkrozumomoguujejestvoi
mosvakogmoguegvida.
Iskonuzrokujeumiumovanjetakotojeodumaumljen(Resp.508b9-10).
Onprua(upou)umudodirusduomkojaseuputauboanskipre-
baaj(uoxIucpozq,Resp.509c1-2).Raanjeistineiskonajebitno
drukijeodraanjavidovajertekpoumovanjuiskonaraajuseividovi.Ono
to nije jestvo ne moe se ni raati kao jestvo. Iskon kao takav izmie bilo
kakvompredstavljanjuiliopredmeenju,tomedasestavljapredmiljenjei
nasuprotnjemukaouzorililik.Onnijeinemoebitipredmetmiljenja,nego
uvijekveprethodisvakommoguemgledanjuimiljenjukaomotrenju,pa
takoisvoenjunavid.Svakimoguividdadesepredstavitiipodstavitikao
neto(.),onojesue(.ox),jestvo(ofoIu),onopostojanoiuvijekistou
odnosu na to miljenje uope misli, a iskon je, budui nadilazi jo i samo
jestvo,nepodstavljiv.
VII.
Ljudsko proizvoenje vidova iz iskona rasvjetljava se u odnosu spram bo-
anskog.Dajebogsutinskiproizvoditeljvidova(Resp.597d1-8),znaida
bogvidoveneproizvoditekunjihovimslikama,negoproizvodinjihsame.
Boje proizvoenje vidova nije odslikavanje vidova kao uzora, jer ono ne
pretpostavljauzoritvorivoproizvoenjakaonetotosezatjeeiprijeproiz-
voenja,negoihumujekaosuuzrokeucjelovitomsklopuproizvoenja.Ono
izegabogproizvodividovejestiskon,kojiusebiobuhvaaiizsebeprua
sveostalevidove.Noporednjeganunojezaproizvoenjevidovajoipo-
108God.27(2007)Sv.4(885911)
897
elotvari(upu).
24
Onosamonijenitatvarno,negojetakoeronomislivo,
nevidljiviibezoblinivid,kojisenedazahvatitinikakvimosjetom.Shodno
tome,onosenesmijezamijenitiniskakvimpojedinanimosjetivimtijelom
ilitvorivom.Upravosvoenjepoelatvarinanetoosjetivoitvarnoporijeklo
jezaboravaiskonskograskrivajuegproizvoenja.Uosjetilnojoblastipoelo
tvarisenajprijeoitujekaoneprestanoprelaenjevatre,zemlje,vodeizraka
jednihudruga,zatimkaoosnovnioblicitjelesnostiuope,nadaljekaoprosti-
ranjeprostora,ukojemsemogupojavitionaosjetiva,potomkaoneprestano
obuzdavanonesreenokretanjeusvemuosjetivomitvarnom,inaposljetku
kaosamatjelesnostoblikovanihtijela.Sambogseproizvodeineodnosini
spram ega osjetivog, nego neprestano prima poelo tvari i pre-tvara ga u
netooblikovano.Kaoonouemuumkaootacraa,poelotvarinazivasei
majkom(q.qp).
Poelotvarijeiskonskadvojina(upu),tj.onotoomoguujemnotvoza-
sebnihvidova,zatimodvojenost(upo)onogmislivogionogosjetivog,
paondaimeusobnuodvojenostizasebnuuoblienostonihosjetivih.Dru-
gimrijeima,poelotvarijeonotoomoguujeunutranjeudvajanjeiskona
kaoonogjednog,atoznaiipojavljivanjavidauonomtvarnom.Stvaranjeje
utomsmisluzatvaranjeotvorenostionogprvotnogjednog.
25
Poelotvarise
usklopuproizvoenjakaoodslikavanjasvodinatvarkaopodmet,aliporije-
klotakoshvaenetvarijeneosjetilnamoudvajanjairazdvajanja.
26
Poelo
tvarikaoonokojeomoguujesvumoguutvarnostitjelesnostnijepodloga
20
StogagovoroumijeuporaanjadueuThe-
aitetu i o umijeu ienja due u Sophistu
jest ujedno govor o umijeu duevnog raa-
nja. U Symp. 209b4-c7 je takoer o obrazo-
vanjurijekaoojednomodoblikaduevnog
raanja.
21
UPhilebujedijalektikakaoumijeeraanja
rodovadarljudimaodbogova(0cuxcxcI
ux0puovo,Phil.16c5).Onaje,kaoi
svakoraanje,uosnoviboanskoproizvoe-
nje, koje se odvija posredstvom ljudi, a nisu
ljudinjeniizumitelji.
22
Usp. Symp. 212a4-5: .I.cx of cuzu
upc.q u.c of cIuzov cu.ox,
uzzu uzq0q u.c .of uzq0of cu.o-
x.
23
UprvojpodstavciuParmenidu141epokazu-
jesedaonojednosamonesuimajestvoinije
jesue,auSophistu244dopovrgavasepoisto-
vjeivanjeonogjednogsjesuim.Uskladus
timevaljarazlikovatividiliumskupredstavu
iskona, koja se zahvaa umskim miljenjem
iliznanjem(co.qq),iiskonsam,kojise
zahvaajedinoistimumom(xof).
24
Uvodei neosjetivo poelo tvari u Timaju
(52b1) Platon istie da za shvaanje bojeg
proizvoenja nisu dostatna samo dva roda:
rod onog mislivog i uvijek jesueg te rod
onog osjetivog i uvijek bivajueg. Time se i
cijeli dotadanji prikaz proizvoenja otkriva
kaonedostatan,tj.boguneprimjeren.
25
Da Platon pod iskonom misli ono jedno,
proizlazi i iz Aristotelovih izvjetaja (Met.
1091b13-15; EE 1218a15-30 i dr.), a nazna-
enojeuResp.509c1nakrajuprispodobesa
suncemkadasezazivaApollon,ijeimedo-
slovceznainemnogo(a-pollon)(usp.Plot.
Enn.V.5,6.27-28;Plut.De E apud Delphos
393c;De Iside381f-382a).
26
Uobiajeno znaenje grke rijei upu je
prostor, mjesto, zemlja. Srodna je s
upudavatiprostora,uzmicati,tranz.
hvatati, obuhvaati, sadravati, upIu
odvajati, luiti, upI odvojeno,
napose i upo odvojenost (usp. H.
Frisk:Griechisches etymologisches Wrterbu-
ch,Heidelberg196072,sv.II,str.11251126).
Kada se gr. upu prevodi s poelo tvari,
uvaava se neuobiajena filozofijska upotre-
ba te rijei kod Platona. S druge strane, iza
uobiajenog znaenja rijei tvar materia,
krije se njeno etimologijsko znaenje, koje
na svoj nain odgovara shvaanju Platonove
upu. Tvar je naime izvedenica od glago-
latvoriti,kojietimologijskiznaihvatati,
obuhvaati, ograivati, to je donekle sa-
uvanojouhrv.rijeimaotvarati,zatvara-
ti itd., i koje je blisko tranz. znaenju gr.
glagola upu (usp. J. Pokorny: Indoger-
manisches etymologisches Wrterbuch,Bern/
Mnchen195969,str.1101).
108God.27(2007)Sv.4(885911)
898
ilipodmetnastajanja,poputnekogosjetivogtvorivakojesemoepreobliko-
vati,otputatiodsebeiprimatinaseberazliiteoblike.Poelotvariusebe
prima sve oblike, smo ne uzimajui nijedan od njih i ostajui bezoblino
(uopox).
Tijekomraanjapoelotvarineprestanopruaotpor,kojisenazivanunou,
atajotporpoelatvarinikadniuonomroenomneprestaje,tejenaposljetku
i uzrok njegove smrti.
27
Neskrivenost onog roenog nije jednom zasvagda
uspostavljena,negojojuvijekprijetiskrivenostkaonjenanerazdvojnapro-
timba. Raanje je stoga otimanje onog to se raa od njegove skrivenosti,
spaavanjeiodravanjetakoraskritogustalnomodupiranjuprijeteojskri-
venosti.
Uodsustvuumakaouzrokaproizvoenjaonotoimanastatijeutragovima
(xq) u onome iz ega nastaje. Nerazlueno tvorivo dakle u sebi ve ima
tragoveoblika.Utragovimaselik,buduineumljen,nazireiujednoskriva.
Nemaneegposvebezoblinog,kojenebiuvijekvenanekinain,baremu
najmanjojmoguojmjeri,bilouoblieno.Smopoelotvarikaopoeloonog
bezoblinog nije nikad posve odijeljeno od uma i njegovog proizvoenja.
28
Iskon je uvijek ve na neki nain povezan s poelom tvari. Slikovni govor

kojimseuTimajugovoriobojemproizvoenjuprikrivatodaum,iskoni
poelo tvari nisu odijeljeni prije poetka proizvoenja, te da ne stupaju na-
knadnoumeusobniodnos.Spoetkomproizvoenjanjihovasesveza,koja
oduvijekvejest,samorazvijausvijet.
Vejeprijereenodaljudskotjelesnoraanjezapravonijepukoljudskonego
boansko. Ljudsko raanje duom je to jo u veoj mjeri. Povrh toga, ljud-
skoumjetnoproizvoenjesrazmjernojeboanskomprirodnomproizvoenju.
Stoga govor oboanskomneosjetilnomproizvoenju vidova neizriitootkri-
vaujednoistotakvoljudskoproizvoenje.Pritomsevidodreujekaopriroda
(fo)ikaoonotoseprirodnoraa(foc),bogsekaoproizvoditeljvido-
va naziva proizvoditeljem onog prirodnog (v.ovp), a kao proizvoditelj
neosjetilne due svijeta roditeljem. O ljudskom proizvoenju istine vidova
takoersegovorikaooraanju.Pritomnijerijetekoimenima,kojimase
onotonaizgledpripadasamoosjetilnojoblastinaknadnoprenosinamislenu
oblast,negoseutakvomimenovanjuoitujeunutranjejedinstvoonogosje-
tivogionogneosjetivog,onogprirodnogiumskog,kojeprethodinjihovom
moguemrazdvajanjuisuprotstavljanju.
VIII.
Osimonogumljivogiumjestkaoonotoseraauodnosu,tovieusno-
ajudueionoganadasveumljivog.Osimtojeproizvoenje,umovanjeje
ujednoitrpnjaudui(0qucx.pvp).Toznaidaononijenetoto
duasamaizsebeiodsebeispostavlja,negotosezbivaudui,topogaa
duu kad je upravljena prema onom umljivom. Umovanje je nain na koji
onoumljivodjelujenaduu.Ljudskaseduaraaneumnailibezumna(uxov
vq), i tek postupno postaje razborita.Ali ni to jo ne jami imanje uma.
ovjekkaotakavimarazbor(.ozox)kaonajviividilidiodue,koji
jemoraanjauma,tj.ukojemusemoeroditium.Umnastajeutomdije-
ludue,asamnijediodue.Dakleumjenetotoduastjeeisnaporom
odrava,anenetosaimeseraaitostalnoima(Tim.46d4;51e5-6;Resp.
494d5-6).Aliraanjeumauduinijeozbiljivanjeumakojibipomogunosti
vebioprisutanudui.Umanemanigdjeizvansamogumovanja.Um(xof)
108God.27(2007)Sv.4(885911)
899
jest samo kao umovanje (xocx) i dotle dok ima umovanja. Ukoliko nema
umovanja,umseneraaudui.Kadaduaneumujevidove,umjeodsutaniz
nje.Uodsutstvuuma(uxou)uduipreostajerazumijevanjeilimnijenje,u
kojemusevidoviskrivajukaotakvi,apojavljujuseusvomprividukaouzori
ililikovi,ilisepakskrivajuukrajnjemneznanju.
Odnos due i uma shvaa se kao suimanje (0c). To znai da ljudska
dua ima uma samo ako svojim razboritim dijelom uestvuje ili, doslovno,
suimazajednosdrugimduamaumsam(Tim.51e1-6).Ljudskaduadakle
moe i ne uestvovati u umu, a i kada ga stekne, on nije zauvijek osiguran
posjed.Umuovjekunijenetosamopukoljudsko,negojeonoboansko.
Onoboanskojeprisutnouovjekukaoovjekovvlastitium.Imajuiumu
sebiovjeksamjestboanski.ovjekkojimoeraationoboanskousebi
jedemonskiovjek.Demonjeonoodbogauovjeku.Tadaovjekraapoput
samog boga, ne tek nasljeduje sluei se oruima, nego bez orua, samim
umovanjempodui(u.u.qxvqx).
Kaotoummoeizostatiuljudskojdui,takomoenapustitiiduusvijeta.
Stanjeneumljamoepogoditiduusvijetajerjeionavezanazatijelosvijeta.
To nije tek stanje u kojem je um prisutan u dui tako da ne upravlja njom,
nego je stanje odsutnosti uma iz due. Naputajui duu svijeta um ujedno
naputainjegovotijelo.Iakoduomsvijetatadanevladaumionabivapre-
putenasamojsebi,njojkaoduipreostajerazboritost(pxqo),pokojoj
isprva jo zadrava sklad i red svijeta poput onog za vladavine uma, ali s
vremenom,kadasepoveazaboravonogumljivog,duomsvevieovladava
njennajniidio,teganaposljetkuvodinudapoude(c0vIu).Usvemu
postalomiusvijetuucjeliniprevladavatadaonotjelesnoinered,kojijebio
prijestvaranja(qpoo0cx)ikojiinakonstvaranjanenestaje,tepri-
jetirastvaranjemsvijeta.
Odsustvoumaizduesvijetauzrokujeodsustvoiskonausvijetu,tj.skrive-
nostvidovauonomosjetivom.Loaduasvijetailiduanaputenaoduma
(uxou) ne umuje nego mnije (ocx ccvoxu). Dua svijeta tada
samobezumnonasljedujeiskon,toseusvijetuoitujekaonered.Odvajajui
se(upcxo)odsvijetaumuzrokujeodvojenostiskonaodsvijeta.(Pol.
268d-276e;Legg.896d5-897d2).
IX.
Neosjetivi vid odreuje se kao ono mislivo, dakle iz nunog odnosa spram
miljenja.Nopostavljasepitanjekakoonomislivojestukolikonijeumovano
kaotakvo.Ononaimenemoebitiposebiineovisnoomiljenjukaomoi
due, a istodobno um je neto to se kao mo raa u dui i nije njen stalni
posjed.
Kadaseuduirodium,duaumskimmiljenjemproizvodiistinuonogmi-
slivogilionomislivokaotakvo,aukolikoumskomiljenjeizostane,udui
preostajerazumskomiljenjeimnijenje,kojimonaproizvodineistinuonog
mislivogilionomislivokaoonotoonosamonije.Razumskimmiljenjem,
kojejeuvijeknekonasljedovanje,proizvedivajesamoslikaonogmislivog,
27
Odnosumainunostisvojstvenepoelutvari
jestnagovaranje(Tim.48a),totakoeruka-
zujenatodabogproizvodisjedinjavanjemi
raanjem,anespravljanjem.
28
To Platon izrie time da poelo tvari prije
negotobogunjegauvodimjeruusebive
sadritragoveelemenata.VidiTim.52d-53c.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
900
alineionomislivosamo.
29
Doksemiljenjekaoumovanjenesluiosjetima
kada proizvodi ono mislivo, miljenje kao razumsko nasljedovanje slui se
osjetimaproizvodeionomislivounjegovojslici.Umujuiduaneproizvodi
ono mislivo kroz osjetila,nego kroz sebe samu. Drukije reeno, razumije-
vanjeonogmislivognemislionomislivokaoonosamo,negouvijekinuno
polazeiodonogosjetivogiuodnosuspramonogosjetivog.Stoga,ukoliko
seonomislivonerazotkrivaumovanjem,negosesamoodslikavarazumijeva-
njem,svodisenaonotoonoosjetivojest.Onomislivojetadaonomisleina
toduarazluujeonoosjetivo.Misleionomislivopomouonogosjetivog,
dua ne umuje, nego samo razumijeva i mnije. Razumijevanje (mnijenje),
kojenemoemislitionomislivosmo,nasljedujuimislisamoonoodnjega
toserazumuotkriva.Onoproizvodislikuonogmislivog,iutolikoproizvodi
onomislivounjegovojneistini,tj.proizvodigauonometoonoposvojoj
vlastitojprirodinije.Razumijevanjelienoumarazumijeonorazumljivokao
slikuonogmislivog.Buduidateslikekaoslikepotjeuizoblastionogosje-
tivog,razumijevanjenedopiredoonogmislivogsamog.Shodnotome,onose
sluipretpostavkamakaoslikamakojepreslikavajuonoumljivo,tj.prenose
gaisvodenasliku.Bezumnorazumijevationomislivojestproizvoditislike
onogmislivogkaonjegovepretpostavke.Bezumnoosjeationoosjetivopak
istojetoiproizvodititekosjetiveslikestvari,anestvarisame.Razumpret-
postavljaonomislivokaonetoposebisamomjesue,tegautolikomislikao
ononeproizvodivo.
Iakotekuspojudueionogumljivognastajeum,teonoumljivodolaziusvo-
juistinu,onoumljivonekakojestiondakadnijeumljeno,kaotoimiljenje
nekakojestiondakadinijeumovanje,negorazumijevanje.Takoonomislivo
usvojojneumljenostiostajesamorazumljenoijoneizvedenoupuninusvoga
jestva.Slijedomtoga,duakojaproizvodisamoslikuonogmislivog,nemoe
istinskiproizvoditinionoosjetivo.Osjeanjelienoumaosjeaonoosjetivo,
neznajuidajeonoslikaonogmislivog.Duamoeosjeanjemproizvoditi
onotoosjea,iakoneumujenjegovomislivo,negogatekmnije.Buduida
neosjeaumujuionomislivo,tj.neumujeonopoemuonoosjeanojest
to to jest, ona proizvodi neistinu ono osjetivog. Smo osjeanje je istinito
akojevoenoumom,tj.akoonoosjetivoosjeaupravokaoslikuonogmisli-
vog,nepretpostavljajuidajeononetosamoposebijesue.Osjeajuiono
osjetivokaoonone-istinito,duagaosjeaunjegovojistini.Ukolikonaime
umujuaduaosjeaonoosjetivokaoslikuonogmislivog,atoznaikaoono
ne-istinito,tadajetaslikausvojojistini.Istinaslikejesttodajeonaonone-
istinito.Slikajene-istinitakaodrugoodonogmislivog,alijene-istinitakao
njegovavlastitaslika.Onoosjetivokroztakvoistinskoosjetilnoproizvoenje
izlazinavidjelousvojojvlastitojistinikaopojavaonogmislivoguosjetilnoj
oblasti.Kadapakumneumujeonoumljivokaotakvo,istinaonogmislivog
nenastaje,atimenitiistinaonogosjetivog.
Razumprepoznajenetoosjetivousporeujuigasmislivimuzorom.Touspo-
reivanjeodvijasetakotorazumjednoporeddrugogpostavljaonoosjetivo
kaoslikumislivoguzoraiuzorkaoslikuonogumljivogsamog,tezatimizra-
unava i promjerava slinost tih dviju slika.Ali razumskom usporeivanju,
kojesesastojiurazumskommjerenjuiraunanju,prethodiumskomjerenje
irazabiranje.Dokseurazumijevanjuonoumljivosamopretpostavljaipred-
stavljakaouzorporedonogosjetivog(upucIxv),kakobisepokazalo
onoistoirazliitoizmeutogadvoga,
30
dotleuumovanju,kojejedinoumuje
ono to nije i ne moe biti slika, ono osjetivo se umjerava onim umljivim.
Naosnoviumovanjakaoistinskogproizvoenjaonogmislivogduaistinski
108God.27(2007)Sv.4(885911)
901
proizvodi i ono osjetivo, to jest pro-milja ono mislivo kroz ono osjetivo i
uprisutnje ono mislivo u onom osjetivom. Iako se dakle ono mislivo smo
misli jedino umskim miljenjem bez ikakvih osjeta, ipak se posredstvom
osjetauprisutnjujeuonomosjetivom.Touprisutnjivanjenijetekrazumsko
prepoznavanjeprisutnostionogmislivoguonomosjetivom,nitirazluivanje
onogosjetivogunjegovommislivom.Istinitostilanostosjetatemeljisena
istinitostiilanostimnijenja,aovaopetnaistinitostiilanostimiljenja.Pro-
izvodnamoosjeanjaproizlazinaposljetkuiztogadaosjeanjenijenikad
pukotjelesnoiosjetilno.Takonibezumnoosjeanjenijepukotjelesnoosje-
anje,negoonoukojemosjeabezumnadua,tj.ukojemosjeaduakoja
nemauma,negosamomnijeirazumijeva.
Ukolikopaknekomislivouopenijemiljeno,dakleniodkojeduemilje-
njemzahvaeno,onoipaknekakojest,buduidanijetekizmiljenjaizmi-
ljeno. Nemiljeno mislivo jest tako da je skriveno u onom mislivom koje
gaobuhvaa,anaposljetkuusamomonomiskonskom,jersvetoikakojest
jestpoonomiskonskom,tj.izodnosaiskonaimisleedue.Skrivenostne-
miljenogmislivogjeupravoonotoseumiljenjuotklanja,onoodegase
onomislivootima.Onoiskonskojeonoizegasesvemislivoizvodiitime
izsvojemislivostiprevodiusvojumiljenost.
X.
U Philebu se proizvoenje shvaa kao sama bit miljenja, odnosno kao te-
meljniodnosizmeumisleedue,onogmislivogionogosjetivog.Proizvo-
enjesepoblieodreujekaoograniavanje.Onoproizvodeeiliuzrokpro-
izvoenja,kojijeovdjekaoiuTimajupoistovjeensumom(xof),odreuje
sekaoonoograniavajue,onaizkojihseproizvodikaogranica(pu)i
ononeogranieno(.oucpox),aproizvodkaoonoogranieno(.opu
ox,.occpuoxox).Proizvoenjenijedrugonegoumskoograniavanje
onogneogranienoggranicom.Ukolikojegranicaistotoiodredba(po),
ograniavanjejeodreivanjeonogneodreenog(.oupo.ox).
Toseograniavanjenadaljemislikaomijeanje(c)graniceionogne-
ogranienog,aproizvodilionoogranienoshodnotomekaoonosmijeano
(.o c.x) iz granice i onog neogranienog. Bit mijeanja je mjerenje
(.pqo).Granicajestogauvijekpraenanekommjerom(.pox),ono
neogranieno je ono bezmjerno (.o uc.pox), a ono ogranieno je ono iz-
mjereno(.oc.pofcxox).Proizvoenjejeutomsmislumjerenjeonogbez-
mjernogmjerom.
Sve etvero su mislivi rodovi (xq) i razlikuju se od neeg pojedinanog
ograniavajueg, graninog, neogranienog i ogranienog. Ono to se dru-
gdjenazivalovidom(cIo,Iu)ovdjesenazivairodom(xo),tj.onim
toseraaionimizegaseraa(Ixou),atakoeriprirodom(fo).
Navedenaetirirodaspadajumeunajveerodovejerprisustvujuusvemu
tojestitobiva,tj.nemaniegamislivogniosjetivogtonanekinainnebi
29
Samataslika,kojajeposebisamojneistini-
ta budui nije ono mislivo samo, moe opet
biti istinski ili neistinski proizvedena, pa se
s obzirom na to razlikuje istinito mnijenje
(uzq0qu)odlanogmnijenja(cvq
u). Sa stajalita umovanja otkriva se da
istinitomnijenjeproizvodine-istinuonogmi-
slivog, a lano mnijenje proizvodi la onog
mislivog.
30
tojestuzorizlaeseuPol.277a4-279b1na
primjeruuenjaslova.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
902
uestvovaloutimrodovima.Drugimrijeima,onomislivo(rodoviibrojevi),
jednako tako kao i ono osjetivo, moe biti i granica i neto neogranieno i
neto ogranieno. Neto ogranieno moe biti u odnosu na neto granino
ujednoinetoneogranieno,anetograninomoebitiuodnosunaonood
egajeonosmosmijeanotakoernetoogranieno.
Rodumadijelisenaboanskiiljudskium,arazlikujeseposveneosjetilno
umovanje i s onim osjetilnim pomijeano razumijevanje i mnijenje. U rod
granice, na razliitim njegovim razinama, pripadaju ona misliva: rodovi ili
jednote, brojevi i mjere, te ona osjetiva: mjerila i brojila. Ono to pripada
rodugraniceoznaujesekaoonotojenanaingraniceilionogranino(.o
cpu.oc). Rod onog neogranienog obuhvaa ona osjetiva: elementi,
tvari,stanja,trpnje(npr.ugoda,bol)itd.,kaoionamisliva:pojedinerodove
(npr.rodonogtoplog,hladnog),tj.njihovedvojine(onotoplo-hladno).Ono
ogranienonaposljetkukaosmjesagraniceineogranienogmoebitiiono
mislivo(rod,broj)ionoosjetivo(stvari,slikestvari).
Umneproizvodisamosveonopostajuenegoionaizkojihonapostajua
postaju,dakleproizvodisamerodove(Phil.27b1-2).Mijeanjegraniceine-
ogranienog pri proizvoenju rodova sastoji se u mijeanju samih rodova.
Proizvoenjerodovajedaklemijeanjejednogrodasmnogimrodovima,au
konanicimijeanjesamogrodagranicesrodomonogneogranienogusvim
moguimrodovima.Dasusamirodovineroeniinepropadljivi(uxxq.ox
uuxuzc0pox,Tim.52a1-2)znaidaseraajukaoonotonenastajeniti
nestaje poput onog osjetivog. Pritom rod granice nije isto to i ono jedno
samo,negojejedanodnajveihrodova.Onojednosamo(.ox),kojeseu
Philebu,slinokaoiuPoliteji,nazivaonimdobrim(.ouu0x),ovdjese
oitujeusvojatrivida:mjera(ljepota),sumjerjeiistina.Vidmjereodgovara
rodu granice, vid sumjerja rodu onog ogranienog, a vid istine rodu onog
ograniavajueg.Roduonogneogranienogneodgovaranijedanodvidova
onog dobrog, ve je on ono koje se ranije nazivalo mislivim poelom tvari
(upu), a koje se sada kao neograniena dvojina (vu upo.o) suprot-
stavljaonomdobromkaoonomjednom.Polazeiodonogdobrog,rodgra-
nicejeistotoirodmjere,pajetakoonosumjernojedinoonotojedobro
ogranieno,aonoistinitojejedinoistoumovanje.Ukolikoseproizvoenje
promatra polazei od uma kao uzroka proizvoenja, presudno postaje ono
spramegaseumodnosi,toonumujepriproizvoenju,atojeonodobrou
svojatrivida.Timesamumnijeuzrokproizvoenjanaprosto,negojeuzrok
istinskogproizvoenjailiuzrokistineonogatoproizvodi.Stogamjeranije
tekuzor,negoprijesvegasvrhasvekolikogograniavanja,asvakapojedina
smjesajesvrhovitaporodugranicekaomjere.Mjerajegranicakojaproizlazi
izonogjednogsamog.Smopakjednonijeniogranienonineogranieno.
Nijeogranienoutomsmislutonijedjeljivacjelinainemapoetkanikraja
kaosvojihgranica(Parm.137d4-8),tj.neostajesamousebisamom,nego
prisustvujeunekojmjeriusvemutoiznjegaproizlazi.Sdrugestrane,ono
jedno nije ni neogranienozatotousebi obuhvaa sve ostalo tonije ono
samoisvemuostalomdajegranicu(Parm.144b1-145a6).
Proizvoenjeonogosjetivogionogmislivogodvijasepoistovjetnimnaeli-
mamijeanjagraniceineogranienog.Timesenadvladavaodvojenostosje-
tilneimisleneoblasti,tesepotvrujenjihovasrazmjernost.Proizvoenjekao
tvorenje, tj. uvoenje neosjetilnog vida (oblika) u osjetilnu tvar utemeljeno
jenaproizvoenjukaouvoenjugraniceuononeogranienokrozmiljenje,
kakoumislenojtakoiuosjetilnojoblasti.Nasljedujueproizvoenjezasniva
seiizvedenojeizraskrivajueg.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
903
Sada valja, slijedei ono to je reeno u Philebu, poblie odrediti nain na
koji se miljenjem proizvodi ono mislivo. Proizvoenje u oblasti onog mi-
slivog, nije drugo nego razgraniavanje(opIcx) jednog roda na mnoge
rodoveiograniavanje(opIcx)mnogihrodovajednimrodom.Razgrania-
vanje je nadalje razluivanje (po), razvoenje ili izvoenje mnogih
rodovaizjednogrodaaograniavanjekaosluivanje(ofxpo)isvoenje
(ovxuuq) mnogih rodova na jedan rod. Proizvoenje je utoliko isto to
udvajanjeiobjedinjavanjerodova.Ononeogranieno(.oupo.ox)pojav-
ljujeseovdjekaomnotvorodova,agranica(po)kaojednotarodova.Gra-
nicajemjeramijeanjameurodovima,aononeogranienojeneogranieno
mnotvo mogueg razgranienja rodova, koje se ima tono ograniiti bro-
jem.
Ostajuijednoiistosasamimsobomrodseraaodvojenoodsebesamaujed-
no u mnogimrodovima.Timese onda odreuje toan broj mnotva rodova
kojisenalaziizmeuprvotnogrodaionogrodakojisenedadaljerazgranii-
ti.Sviserodovinaposljetkuraajuizonogjednogsamog,tj.iznjegovavlas-
titaudvajanja.Onojednojeuvijekvesebesamaudvajajuejednoiliusebi
samomudvajajuejedno.Timesuisamirodoviusebisamimasmjesaonog
graninogineogranienog.Dijalektikadaklenijedrugodoliumijeeraanja
samihrodovausmisluotkrivanjanjihoveistine.Naosnovitogaproizvoenja
ondaseimnogaosjetivaizvodeizjednogroda,odnosnosvodenajedanrod.
Raajueproizvoenjeonogosjetivogpakzapravojemisleeuraanjeneo-
sjetilnogrodaposredstvomosjetauonomosjetilnorodljivom.
Iovdjesepotvrujedarodovinemajujestvokojebibiloneovisnoomiljenju
iodijeljenoodnjega,negosuupravoonomislivo.Naime,svasuetiriroda
uvijek ve u meusobnom suodnosu i dadu se odijeliti samo u naknadnom
razumijevanju.Granicajeuvijekgranicaonogneogranienog,aononeogra-
nienojeuvijekonoograniivo,inikadatodvojeusvojojistininijeodijelje-
no.Ukolikogranicadajejestvosvakogjesueg,ononeogranienosamopo
sebibezikakvegranicenebiuopemoglobiti.Strogogovorenonemanieg
neogranienognaprosto,negosamoonogtojeuveojilimanjojmjeriogra-
nieno.Obojesupak,igranicaiononeogranieno,zajednousvemuogra-
nienom.Nemaniegaogranienogtonebiusebiimalonavlastitugranicu
ineogranienost.Samumuvijeknunoproizvodionoogranienoizgranice
i onog neogranienog. Sva etiri roda su u jedinstvenom sklopu i nijedan
od njih nikad nije posve sam za sebe. Um je uzrok ograniavanja, a ostala
trirodamusluekaouzroku(.oovzcfoxuI.I).Nisudakleonioduma
uzrokovani,nisuiznjegaizumljeni,negojeumunutranjiuzrokilivinovnik
ograniavanjakaonjihovesveze.
Neogranienost neeg neogranienog uvijek se pojavljuje kao neka neogra-
nienadvojinaonihsuprotnih.Stogaseononeogranienosamoilisamadvo-
jinanazivajoionimvieimanje(.ouzzx.cuq..ox)ilionimjako
islabo(.oopuuqpu).Samaposebidvojinanemagranicuusebi,
nego svako od suprotnih u njoj bezgranino odmie dalje (poupc) i ne
ostaje.Takosenetoneogranienooitujesvagdakaosuprotnostdvajunesu-
mjernihsuprotnih.Miljenjeograniavaonameusobnoprotivnaioprena,te
unjihovobezmjerje(uc.pIu)unosinekumjeru.Alionotoseumiljenju
kaomjerenjuzapravoodmjeravajestsrazmjersmjesegraniceionogneograni-
enog.Onotojesamoposebineogranienogubitusvojuneogranienostkada
poprimimjeru.Miljenjekaoumovanjeuzrokujeskladnuiumjerenusmjesu
graniceionogneogranienog,auodsustvuumamiljenjekaorazumijevanje
uzrokujenjihovuneskladnuineumjerenusmjesu.Duaumomproizvodisve
108God.27(2007)Sv.4(885911)
904
skladno,abezumaneskladno.Smjesadaklemoebitionosumjernoiumje-
reno (.o ofc.pox, .o c.pox) ili ono nesumjerno (.o uofc.pox).
Ukolikousmjesivladasumjerje(ovc.pIu)iumjerje(cc.pIu),smjesa
je u svojoj istini. Ono ogranieno dakle nije puka sastavina granice i onog
ogranienog,negonjihovasmjesa(ofc).Toznaidaumnesastavljaono
ogranienoodgraniceionogneogranienogkaonjegovihsastavnihdijelova,
negoonmijeagranicuiononeogranienouonoogranienokaonekojedno.
Nesavrenoinesumjernomijeanjetakoproizvodismjesudajununoujedno
unitava.Tanesavrenasmjesainijesmjesaustrogomsmislurijei(puo),
nego je zapravo neki izvanjski sastav ili nesmijeani sluaj (upu.o ov
op)onomekojejenatajnainsmijeano.Unesumjernommijeanjuono
smijeano se razluuje i smjesa se raspada, a savreno mijeanje proizvodi
postojanusmjesu,jerjegranicapoistovjeenasmjerom.
U svakom ogranienom vlada sukob onog neogranienog i granice. To je
sukob oko skladnog omjera smjese nasuprot prekomjernosti granice i pre-
komjernostionogneogranienog.Nestajanjeiodsustvoskladajeporastpri-
sustvaonogneogranienog.Porastonogneogranienoguzrokujepropadanje
(0pu),apravaogranienostjehodujestvo(oocI.qxofoIux).Jestvo
jesuegajeistotoinjegovavlastitapriroda(fo),pajetajhoduvijekhod
usvojevlastitojestvo.Prirodanekogjesuegjepraviomjersmjesegranicei
onogneogranienogunjemu.Zarazlikuodonogumjerenoogranienog,ono
neogranieno ili neumjereno ogranieno ima u sebi suviak (cpozq) ili
manjak(zzc)jednogoddvajusuprotnih.Ograniavanjemsetakopo-
stieonosrednjeizmeuonogkrajnjegsuprotnog(.ooox.uxco.ux,
Pol. 284e), koja ne izjednauje ona suprotna u osrednjosti, nego je punina
njihova pravog omjera. U neskladnoj smjesi nema skladnog omjera, to
uzrokuje prekomjernost jednog od suprotnih. Granica oduzima krajnostima
njihovu prekomjernost, ali ih ne ukida, nego ih sabire u skladu. Skladnim
ilisavrenimograniavanjempostiesesavrenapuninaisvrhaonogatako
ogranienog, koja ne doputa nikakvo daljnje dopunjavanje, kojoj nita od
suprotnihnenedostaje.Nesavrenoograniavanjenasuprottomepromauje
svrhuonogogranienog.Stogajehodutodauopejestnetoujednoihod
uvlastitojestvo,kojejeistotoivlastitapriroda.Svojojprirodiprimjerenim
skladomsvakoogranienoodravaseusvomejestvu.Ograniavatinetopo
njemusamomeiliponjegovojvlastitojprirodijestistinskiograniavati,aono
takoogranienojestonoistinito(Pol.266d).
Neraskidivasvezamiljenjaionogmislivogoitujeseiutomedamiljenje
neprestano misli ono mislivo. Ono neogranieno jest kao stalno ogrania-
vanogranicom.Granicaiononeogranienoseiusvojojsmjesineprestano
daljemijeaju.Ononeogranienoje,kaoigranica,sveudiljprisutnoiuonom
ogranienom.Kaotoseprijesvogaograniavanjaononeogranienosamo
po sebi odupire svome ograniavanju, tako i u svojoj ogranienosti stalno
iznova uspostavlja, uva i odrava svoj sklad odupirui se neskladu. Tako
ononeogranienouonomogranienomprikrivanjegovugranicu.Kadnasta-
nemjera,ononeogranienosepovlaiinastajenetoogranieno,alionone
nestajeuopeizonogogranienog,negoprimiviusebemjerujestnanain
onog ogranienog. Smjesa onog neogranienog i granice jest u navlastitom
omjerunjihovaprisustvaiodsustva.
Razlikaizmeuumskogirazumskogmjerenja,kojajeuPhilebupovezanas
razlikomizmeuskladnogineskladnogmijeanja,uPolitiku(283e8-12)se
odreujekaorazlikaizmeudvijevrstemjerenja:meusobnogusporeivanja
onogatosemjeriimjerenjaonogmjerenogpoonommjerodavnomsamom
108God.27(2007)Sv.4(885911)
905
(.o .pox), koje pak odgovara jednom od vidova onog jednog samog iz
Phileba. Umovanje shvaeno kao mjerenje nije meusobno usporedno od-
mjeravanjeonogosjetivog.Tonadaljenijemjerenjekaousporeivanjerodai
onogosjetivog,anitimeusobnousporeivanjesamihrodova.Toaknijeni
mjerenjeprisutnostiiodsutnostirodauonomosjetivomilimislivom.Takvim
serazumskimmjerenjemizvanjskommjeromroduosnovijouvijeksvodina
netoosjetivo.Nasuprottome,umskomjerenjejeraanjekaouprisutnjivanje
mjereuonomrodljivom(.ocxxq.x),bilotoonomislivoiliosjetivo.
Umjereno ograniavanje odreuje savrenu mjeru neeg ogranienog, a to
znairaanetounjegovomnunomjestvu(uxuuIuofoIu,Pol.283d9),
kaoonotoonoposvojojprirodijest.Onoodmjerenosetadaraaporaanju
njegovemjere(xco.ofc.pIov)(Pol.284b7-e8).Raskrivajuionomi-
slivoionoosjetivounjegovojistini,umgaiznosinavidjeloidajemudase
pojavikaoonoumjerenoiujednonedajedaseunjemupojavionobezmjer-
no(uuxIox.cpf.ocx)(Phil.65e9-66a3).Ukolikoduaraasamim
umom,ograniavanjejeumjereno,aukolikoraarazumomimnijenjem,ono
jeneumjereno.Neumnaduarazumijevajuineumjerenoograniavaonone-
ogranieno,toznaidaproizvodirodovetakodaihizvanjskisastavlja,ane
mijeaistinski,tektometajsastavopredmeujeipretpostavljakaonetopo
sebijesueinerodljivo,odvojenoodsvegaraanja.Umpakuvianeskladnu
ogranienostrazumskimiljenihrodova,terodoveiskonskiraa.Rodnaime
nijenetoposebijesue,negojestsamokrozraajueumovanje.Nepodno-
ljivostnaporaiskonskograanjarodova,tenaosnovitogaionogosjetivog,
prisiljavaduunabijegupretpostavkeilislikerodovakaonetotojelieno
raanja.Nasljedujuirodovekaouzoreduaizbjegavanapornjihovaraanja.
Urazumskommiljenjugranicaiononeogranienomijeajusenaneumjeren
nain, tj. na nain prekomjernog ograniavanja i prekomjernog razgrania-
vanja. Krajnje ograniavanje, koje ne priznaje ono neograniivo, usmruje
rod,kojijeonoivue,iraamrtviporod.Krajnjerazgraniavanje,kojemu
nedostajegranica,raaporodnesposobanzaivot.Usrediniizmeutedvije
krajnostijeistinskoraanje,kojeraaivoizdravo,jerskladnoograniava
ono neogranieno, unosei pravu mjeru kao sredinu izmeu granice i onog
neogranienog.
Takosepokazujedaseranijaodreenjaproizvoenjaizvodeizovogodree-
njauPhilebu,pokojemujeproizvoenje,makakvoonobilo,istotoimilje-
nje,aovojepoblieshvaenokaoograniavanje,mijeanjeimjerenje.
XI.
Dabisecjelovitopromislilotojestproizvoenje(oIqo)uPlatona,nu-
no je napokon uoiti kako se ono u Philebu poistovjeuje s postajanjem ili
bivanjem (xco) (Phil. 26e1-27a12; usp. Tim. 50c7-d2). Shodno tome,
sve postajue (.o xcxox) je ono proizvoeno (.o oofcxox). Bu-
duidaonopostajueuvijekpostajeponekomuzrokupostajanja(uI.Iu.q
cxocu),uzrokpostajanjajeistotoionoproizvodee(.ooofx).Od
uzroka postajanja razlikuju se ona koja njemu u postajanju slue, to jest iz
kojihonopostajuepostaje(.ucuxIxc.u.oxcxox):onooda-
kleonopostajuepostaje(.o0cxIxc.u.oxcxox)ionouemu
postaje(.ocxIxc.u.oxcxox).Onopostalo(.ocxcxox)je
naposljetkuistotoionoproizvedeno,tojestproizvod(oIqu),usljedakili
ishodproizvoenja.
Platonisprvaluionouvijekjesue,kojenebiva,ionouvijekbivajue,koje
nikadanije.Onojesueutakvojoprecijestuvijeknaistinain,aonobivaju-
108God.27(2007)Sv.4(885911)
906
epostajeinestaje,tenikadistinskinije.Jesuejeshodnotomeuvijeksebi
samomisto,abivajuejeuvijekdrukije.Ukolikosebivanjeijestvorazdva-
jaju,razdvajajusetakoerimiljenjeimnijenje,odnosnoosjeanjeudui.
Takoseonobivajuepoistovjeujesonimosjetivim,kojejezahvatljivomni-
jenjemuzpomoosjeta,aonojesue,nasuprottome,sonimmislivim,kojeje
zahvatljivomiljenjem.Drugimrijeima,duatadakrozosjetezajednitvuje
samosbivanjem,akrozmiljenjesamosasutinskimjestvom.Iztoganapo-
konslijedidajedinobivanjezajednitvujesmoiproizvoenjaitrpljenja,a
jestvonikako.Proizvoditiseprematomemoesamoonobivajueosjetivo,a
neionojesuemislivo.Miljenjekojezahvaatakvoneproizvedivojestvoje
neosjetilnomotrenje(Icx),atomislivojestvojeneosjetivivid(Iu).Ono
toutomobzorumiljenjeproizvodimotreividkaouzorproizvoenjajesu
samoonabivajua,anejesua.
Ovajrazdvojbivanjaijestvautemeljenjemeutimunjihovomunutranjem
jedinstvu,kojejeuistinushvatljivosamoumskimmiljenjem.Odatleseonda
itajrazdvojpokazujekaoprividsamogtogjedinstva,kojinastajeurazum-
skom miljenju. Istina odnosa bivanja i jestva jasno je izreena u Sophistu
(248a4-249b1). Misliti (.o xocx) jest neto proizvoditi, a biti miljen (.o
xoco0u)jesttrpjetiproizvoenje.Jestvojepakonomislivo.Ukolikojeje-
stvoodmiljenjamiljeno,umjeriukojojjemiljenoutojmjeritrpiproizvo-
enje, tj. biva od miljenja proizvoeno. Um stoga prisustvuje (upcxu)
onompotpunojesuem,aonosamoposebiimauma.Miljenjejeproizvoe-
njeonogjesuegutolikotogaizvodiupuninujestva,alionojesuesasvoje
stranetakoerproizvodimiljenje,itotakotokaoonomislivoiziskujuda
budemiljeno,tj.proizvedeno.Miljenjejeutolikotrpljenjeonogmislivog.
Proizvoenjeitrpljenjesuobostrani.
Vidljivojedaserazlikabivanjaijestvanesvodinarazlikuonogosjetivogi
onogmislivog,jerionoosjetivokaobivajuemoebiti,aonomislivokao
jesuemoebivati.Onoosjetivonekakojest,ukolikoimausebijestvo,ali
nijejestvosamo.Sveosjetivojeuneprestanombivanju,uvijekbivauodnosu
nanetodrugoinikadnijepotpuno,alikaduonomosjetivomnebibilonika-
kvogjestva,ononebiuopemoglobitineto.Njegovobivanjeoitujesekao
njegovostalnonastajanjeinestajanje,anjegovojestvooitujesekaonjegovo
privremenopostojanjeiostajanjeistim.Onojetakoizmeupotpunojesueg
ipotpunonejesuegjesuebivstvo.Kadbionomislivopaksamobilobez
ikakvogbivanja,nebiuopebilomiljeno.Jestvoonogmislivogoitujese
daklekaonjegovanepromjenjivostipostojanost,anjegovobivanjeoitujese
kaotrpljenjemiljenjaimeusobnomnogostrukomijeanje.Tobivanjeonog
mislivog,kojeseshvaakaonjegovostalnoinunomijeanjeizajednitvo-
vanjesdrugimmislivim,uzrokovanojedaklemiljenjem.Usvakomsluaju
tobivanjenijepreinakausmisluzahvaanjaiotputanjejestva,negojepro-
izvoenje iz neistinskoga u istinsko biti u odnosu spram drugoga mislivog.
Mislivojesuejestposebiiujednouvijekpodrugomeodnjega,kojenijeono
samo,naimepodrugomjesuemskojimsemijea.Svakomislivojeuvijek
pomijeanjusdrugim,alitakodautommijeanjuuvavlastituprirodu.Ono
mislivokaoonopotpunojesuetakoernekakobiva,ukolikojestuonombi-
vajuem,ostajuiujednousebisamombivajuejestvo.Timesebivanjene
ograniavanaonoosjetivonegoseproteeinaonomislivo,aobratnoiono
osjetivoimausebistanovitojestvo.
Nitisvesamobivanitisvesamojest,negojeusvemuobojebivanjeije-
stvo.Svejesuejestkaoproizvedenoodbivanja,samotosenainbivanjai
jestvaonogosjetivograzlikujeodnainabivanjaijestvaonogmislivog.Ono
108God.27(2007)Sv.4(885911)
907
jesuebivaujestvoprijesvegautolikotojekaoonomislivoproizvedivood
miljenja,apotomeondaikaoonokojesepojavljujeiprisustvujeuonom
osjetivom.Dajeonomislivotakvojestvokojenijelienobivanja,pokazuje
seveiutometoseononeodreujesamokaovid(cIo)ijestvo(ofoIu),
negoporedtogaikaopriroda(fo)irod(xo).
PrirazmatranjuproizvoenjakaobivanjavaljasepodsjetitidaPlatonuSo-
phistu,uzimajuikaonaelodiobesuprotnostonogjesueginejesueg,od-
nosnosvezuonogjesueg,onognejesuegionogbivajueg/postajueg,dijeli
svamoguaumijeanaumijeeproizvoenja(oq.q)iumijeestjecanja
(.q.q), te potom odreuje to jest proizvoenje (Soph. 219a8-c7; usp.
Pol.279c7-8).Doksestjecanjeodnosinaonotovejestilijepostalo,do-
tleseproizvoenjeodnosinaonotonijepapostajejesue.Proizvoenjeje
uzrokonomekojeizonoganejesuegprelaziuonojesue
31
iliuzrokonome
prijenejesuemdaposlijepostane.
32
Proizvoenjenezatjeeproizvodkaoonotoveprijeproizvoenjakaota-
kvojest,alinitiizvodiproizvodiznitavnoganebitinaprosto,negogaizvodi
upravoiznjegovanebiti.Radiliseonasljedujuemproizvoenju,onotove
jestprijeproizvoenjainjegovaproizvodaje,sjednestrane,pretpostavljeni
misliviuzorpokojemseproizvodi,asdrugestranezadanotvorivo,kojese
zatjee kao ono u emu se proizvodi. Za razliku od toga, u raskrivajuem
proizvoenjuonoizegaseproizvodproizvodinepretpostavljasekaoono
ve po sebi jesue, tj. ne ostaje skriveno u svojoj pretpostavci, nego se iz
svoje skrivenosti i pretpostavljenosti pro-izvodi u svoju neskrivenost. Kada
sekaedaproizvoenjeproizvodionotoprijenijebilo,toznaidajeono
iz ega se proizvod proizvodi zapravo drugo od njega samog. U nasljedu-
juem proizvoenju proizvod nije ni neostvareni vid ni neoblikovana tvar,
negonjihovosjedinjenjeoblikovanotijelo.Uraskrivajuemproizvoenju
proizvodjeneskrivenostprethodnoskrivenogvida.Uproizvodudaklenema
nekog podmeta koji bi bio istovjetan i prije i poslije proizvoenja, i koji bi
uslijedproizvoenjaprimiotekrazliitioblik,ilidospiousvojuneskrivenost
kao svoje puko svojstvo. Istina onog jesueg naime nije njegovo svojstvo,
kojenjemuodmiljenjaizvanapridolazi,negonjegovajestinakaonjegovo
jestvo, koje se kroz miljenje proizvodi.
33
U svakom proizvoenju ono to
se proizvodi biva iz svoga ne-biti u svoje jestvo. No ovo ne-biti proizvoda
nijenitavnonita.Proizvodnekakojestprijeproizvoenjauonomizega
seproizvodikaomoidaseproizvodiidasetrpiproizvoenje.Proizvoe-
nje pritom ne prevodi tek neto iz njegove mogunosti u zbiljnost. Njegov
31
Symp.205b8-c2:qp.oc.ofqx.o
cI .o x Ix. o.ofx uI.Iu uo co.
oIqo
32
Soph. 265b8-10: Hoq.qx [] uoux
ucx cIxu fxux q. ux uI.Iu
Ixc.u.oqp.cpoxofoxo.cpox
Ixco0u.PlatonuSophisturazlikujeumi-
jeeilimoproizvoenja(oq.q)isamo
proizvoenje(oIqo)kojimsetamooz-
biljuje. Kada se mo proizvoenja ozbiljuje,
onapostajeuzrokpostajanja.Uzrokjedakle
ili samo umijee ili umjenik kao onaj koji
imaumijee,aondaisamoproizvoenjekoje
to umijee izvrava. Budui da svako proiz-
voenje,patakoiprirodnoiliboanskopro-
izvoenje,imasvojuzrokunekomumijeu,
nuno je da se umijee (.xq) tu shvaa u
irokomsmislukaoonotopodsobomobu-
hvaasvakioblikmiljenja,ineusuprotnosti
premaznanju.Pojedinaumijeaproizvoenja
u tom smislu su oblici miljenja. Izradbena
umijeaiumijeaprirodnograanjauzroku-
ju osjetilno proizvoenje, a razumska i um-
ska umijea, koja proizvode jedino mislima,
uzrokujuneosjetilnoproizvoenje.
33
Rijeistinapotjeeodpridjevaisti,aovaj
ima zajedniko porijeklo kao i prezentski
oblici glagola biti (usp. P. Skok: Etimolo-
gijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika,
Zagreb1971,sv.I,str.732733).
108God.27(2007)Sv.4(885911)
908
proizvod nije ve sadran mogunou u onome iz ega se proizvodi, nego
proizlaziiznjegovemoi.
Onojesuejestsamoposebisamome(.ouf.ou0u.),aonobivajue
jestuvijekpoonomjesuemkaodrugomodsebe(usp.Phil.53d3-54c4).Ovo
podrugomebitionogbivajuegpoblieseodreujekaobitiporadionogjesu-
eg.Uskladustimeonojesueseodreujekaoonoporadiegaonobivajue
uvijek biva (.o uc xcu .of x.o). Budui da je bivanje uvijek poradi
nekogjestva,svakopojedinobivanjejestpopojedinomjestvuporadikojeg
biva/jest. Svekoliko bivanje je poradi svekolikog jestva.
34
Bivanje je stoga
uvijekbivanjeujestvo(xcocIofoIux,Phil.26d8-9),ajestvojesvrha
bivanja.Stogajepotpunoodreenjeproizvoenjatodajeonodovoenjeili
bivanjeonogprijenejesuegposlijeujestvo.
35
Bivanjeujestvojenainnakojijestsvetoimagranicu.Sobziromnatoda
jeproizvoenjepostajanje,kojeonotoprijenijeposlijedovodiujestvo,pro-
izvedenasmjesagraniceionogneogranienogjesmijeanojestvo(c.q
ofoIu).Ukolikosepodonimogranienimilismijeanimmislinetoosjetivo,
bivanje u jestvo je s jedne strane tvorenje stvari i onog prirodnog, a s dru-
gestraneproizvoenjeosjetaionogosjetivog,okojemjerijeuTheaitetu.
Osimtojemislivo,jestvodaklemoebititakoerinekakoosjetivo.
36
Jestvo
je osjetivo ukoliko se pojavljuje u onom osjetivom, ali nije po sebi samom
osjetivo jer njegovo pojavljivanje je ujedno i prikrivanje u onome u emu
sepojavljuje.Bivanjeujestvokaoproizvoenjeonogosjetivoguosnovije
proizvoenjeonogmislivogkaojestvauonoosjetivo.Onoosjetivojeutoliko
postalo ili roeno jestvo (ccxqxq ofoIu, Phil. 27b8). Roeno jestvo
nijedrugodolijestvoonogosjetivog.Jestvojeosjetivoutolikotoprisustvu-
jeuonomosjetivom,anijeodvojenoodnjega.
Jestvoonogosjetivogpotjeeodtogatojeonoosjetivoosjetivapojavaje-
suegmislivog.Tekumiljenjuonoosjetivobivajuepostajeonimjesuimi
ujednoonimtoonojest,bivaujestvo.Bivanjeujestvoonogosjetivoguzro-
kovanojestalnimmisleimproizvoenjemonogmislivog.Bivanjeonogmi-
slivogutomsmislunijedrugodolinjegovopojavljivanjeuonomosjetivom.
Bivanjeujestvozbivasedaklejedinokrozmiljenje.Buduidajepostajanje
istotoiproizvoenje,auzrokpostajanjajeum,slijedidaproizvoenjenije
drugodolimiljenje.
No osim onog osjetivog i smo ono mislivo moe biti ono ogranieno, te i
onosmokaotakvomoebivatiujestvo.Naraanjuonogmislivogsamog,
neovisno o njegovom odnosu spram onog osjetivog, u potpunosti izlazi na
vidjelo da je miljenje kao proizvoenje u svojoj biti raskrivanje ili istino-
vanje(uzq0cfcx):primanjeonogmislivogusebe,otimanjeiluenjeonog
mislivogodnjegoveneistine,spaavanjeiuvanjeonogmislivogunjegovoj
istiniodpadauneistinu.Naosnovitoga,nisamoonoosjetivonijedakletek
proizvodnasljedovanja,negojekaopojavasamihrodovaproizvodotkrivanja
njegovabivstvainjegoveosjetivosti.Samaistinaonogmislivognijemogua
bezumskogamiljenja.Onanepripadaonommislivomsamomposebi,ali
nije ni samo u miljenju. Ono mislivo se kao takvo skriva uslijed nemoi
miljenja, ali ono nije samo po sebi uvijek neskriveno, a samo nemonom
miljenjuskriveno.Neuskraujeseonomislivosamoodsamogasebemilje-
nju,aliuodsutnostimiljenjaskrivenojeonosamo.Neistinajeistotoiza-
boravonogmislivog.Miljenjeotimaonomislivoodzaborava,ukojemono
ostajeukolikoizostajemiljenje.Onomislivojeuduiobuzetojzaboravom
i kroz njen zaborav prisutno kao od-sutno. Raanje onog mislivog je stoga
spominjanjeipamenje.Umjeonoproizvodeetakotojeonooitujue(.o
108God.27(2007)Sv.4(885911)
909
czofx).Miljenjejeoitovanje(qzuo)jestvailiistineonogjesueg,a
proizvodmiljenjajeoitost,neskrivenostoitovanogjesueg(qzuu).
Miljenje, koje je uzrok bivanja u jestvo onog mislivog, a po tome i onog
osjetivog,uvijekjemiljenjenekedue.Bivanjeonogmislivogujestvoovi-
sionainuraanjadue.Duanaimeraauskladusumomilimimouma,
razumijevajuiimnijui.Ukolikojemiljenjeistotoiograniavanjeimje-
renje,razumijevanjeraaonomislivonatajnaindausvojimpodstavkama
neumjereno ograniava ono njemu svojstveno neogranieno. Te podstavke
su predstave onog mislivog, koje su preuzete iz osjetilne oblasti.Tako se u
nasljedujuemrazumskomproizvoenjuuzorpriviakaoonojesue,aonou
emuionotoseproizvodikaoonobivajue.Bivajuetvorivopotomseobli-
kujepremajesuemuzoru,aoblikovanastvarjesvetakproizvoenja.Nasu-
prottome,istinskoraskrivajueproizvoenjeiliraanjeneproizvodiprema
nekomuzoru,aonobivajue,bilotoonomislivoiliosjetivo,shvaakaoono
toseraaizsvojeskrivenostiusvojuneskrivenost.Raanjejeuzroktomeda
onoproizvoenosmobivaizsvoganepotpunogusvojepotpunojestvo.
Nesamodaononejesuenekakojest,negoionojesuetakoernekakonije
(Soph.241d6-7).Naime,onojesuenijejednojedino,negosujesuamnoga.
Svakimislivirodjestonsamupravotakotojedrugiodsvihostalihrodova,tj.
nijenijedandrugi.Stogasvakiusebiimaijesueinejesue,jestinije(Soph.
256e). Ktomesvirodoviosimrodaonogjesuegnijesuupravopotometo
su drugo od njega samog. Ovo nebiti koje pripada svakom moguem rodu,
patakoionimnajveima,pretpostavkajenjihoveproizvodivosti,mijeanja
(ovcIxvo0u)sdrugimrodovima,skrivenostiineskrivenostiudrugim
ili u zajednici s drugim rodovima. Nejesue dakle nije tek ono nastajue i
nestajue,negoprijesvegaonodrugo(.o.cpox).Alitodrugonekogpoje-
dinogrodanisusamodrugirodoviionoosjetivo,negoiononjegovovlastito
drugoilionodrugonjegasamoga.Drugostjeporijekloskrivenosti.Skrive-
nostrodasamoguonomosjetivomtemeljiseunjegovojvlastitojskrivenosti
uodnosusdrugimrodovima.Rodsenaimeskrivakadaostajenesmijeans
odreenimdrugimrodomilisemijeasonimrodomskojimjenepomjeiv
(uc.o).Skrivanjejetakvomijeanjeonogjesuegkojegaproizvodikao
onotoononije,kaonjegovudrugost.Nasuprottomeumovanjenekogroda
jenjegovoizvoenjeiztogadanijenijedanoddrugihutodajestupravoonaj
koji jest, izvoenje iz njegove neograniene drugosti u njegovu ogranienu
drugost,tj.potpunoograniavanjenjegovedrugosti.Skrivenirodjerodkoji
nijeusvomejestvu.Rodsestogaumovanjemproizvodiizdrugostisebesama
usvojuvlastitostijestvo.
Biti kao moi proizvoditi i trpjeti proizvoenje uvijek je iz odnosa spram
drugogajesuegkojeimaistotakvumo.Rodkaoonojesuekojeimamo
trpljenja jest proizvedeno u odnosu i iz odnosa s duom kao onim jesuim
kojeimamoproizvoenja.Svakijerodktomeuvijekveuodnosuspram
34
Phil. 54c4: ofuoux c xcox ofoIu
xcuIxco0uovoq.
35
Soph.219b4-6:Huxcpuxqp.cpx
. x o.cpox cI ofoIux up, .ox cx
uox.uocx,.ocucxoxoco0u
ofucx.
36
O osjetivom jestvu je rije primjerice i u
Soph. 219b4, Theaet. 186b6-7, Tim. 35a2-4.
Govoroosjetivomjestvumeutimnenijee
razliku izmeu onog mislivog i onog osjeti-
vog, odnosno izmeu jestva i bivanja, nego
ukazujenasvezuonograzliitog.
108God.27(2007)Sv.4(885911)
910
drugogroda.Miljenjejeonokojemoeobistinjavatimoonogmislivogjer
jeisamomodue(Crat.393e).Hoelisemojesuegrodaobistiniti,ovisi
otomebivalioddueumovana.
XII.
Rodovi su kao ono mislivo proizvedivi naposljetku iz onog jednog samog,
kojeserazlikujeodsvegamoguegmislivog,idvojine,kojaserazlikujeod
svegamoguegtvarnogiosjetivog.Oniseraajuidovodeujestvokrozum,
kojiseisamraaususretuisjedinjenjusiskonom.Jestvoimislivostrodova,
paondaibivstvoiosjetivostonogosjetilnorodljivog,tenjihovameusobna
sveza,potjeuiziskonskogumovanja.Samiskon,strogogovorei,nijerod,
niti se kao takav dade zahvatiti nekim vidom. On se ne raa ni kao neto
nejesuenikaonetojesue,tj.neraaseiznejesuegujestvopoputsvega
drugogjesuegibivajueg(Parm.155e4-157b5).Strogokazano,iskonnije,
patakonijeninekoneto,negojemo,kojanadilazijoijestvo,tekaotakva
dajejestvosvemutoikakojestibiva.Svakopojedinojesuejemo,aiskon
nadilazipomoisvakojesue,nesamoonoosjetivo,negoionomislivo.On
daklenijeutolikotojejomonijiodonogjesuegitonjegovamopretho-
dimoijestva.Sobziromnatodajebitijesueibitinetojednoteisto,iskon
nijejernikadanemoepostatinetoiiscrpitiseuneemuroenom.Njegova
neroenamojestjedinokaoneiscrpnoomoguivanjeonogarodljivogiro-
enog,kojeproizlaziiznje.
Razumijevanjeje,promatralisesobziromnaiskon,takvomiljenjerodova
kojemisleinepolaziodiskona,negorodovepretpostavljakaosamiskon,tj.
iskonsvodinaonomislivovidiskona.Timerazumijevanjezahvaavidisko-
na,anedospijevadoiskonasamog,kojisedadejedinoumovati.Neumujui
sam iskon, razumijevanje nadalje neumjereno ograniava ono neogranieno
onogumljivog,tetakorazabireiskonposrednokrozvidovekaonjegovepret-
postavke.Zarazlikuodrazumskog,umskomiljenjerodovasamihpolaziod
iskona.Rodovibivajuujestvopoumovanjuiskonaiprotivnemudvojine.Tako
sepokazujedajeistinarodovausvojojbitiistinaiskona.
Umovanje iskona je svojevrsno dodirivanje (c.co0u) iskona (Resp.
490b3-4;511b7),kojeduadoseekaosvrhuumskogmiljenjaonogmisli-
vog.Duaraaumiistinuiskonaopeiispajajuisesiskonomonimsvojim
dijelomkojimujesrodan.
37
Iskonseneraaizneegadrugogodnjega,nego
iz drugosti sebe sama, u kojoj se prikriva u odsustvu uma. Drugost iskona
jenunost,pokojojuodsustvuumasveproizlaziiziskona.Iskoniskonuje
neprestanoseraajui,alidokuodsustvuumaiskonuzrokujejestvousvojoj
neistini,samoudodirusumomraaseistinaiskonasamog,kojaondaomo-
guuje raanje istine svakog pojedinog od rodova i najposlije istine svega
moguegrodljivog.
Zarazlikuodnasljedovanja,ukojemseproizvodtijekomvremenapostupno
izvodidosvojegjestva,uraskrivanjuizmeugledanjaivienostionogvie-
nog, te umovanja i umovanosti onog umovanog, nema vremenskog razma-
ka.Iakotodvojenijeususretuizjednaeno,onosezbivaumah,utrenutku.
Porijeklo takvoga raskrivanja u miljenju i osjeanju otkriva se u umskom
dodiruiskona:raanjeiskonanaimenezbivaseniukojemvremenu.
38
Kao
onaj koji sam nije u vremenu, kon iskona je poelo vremena, koje se kao
vrijeme pojavljuje, prisustvujui i ujedno odsustvujui u njemu. Kao ono
odjednomonjepoeloonogsusljednog.Onoiznenadnopreokretauraanju
iskona jest u tome da se iskon ne raa postupnim raskrivanjem, nego se iz
108God.27(2007)Sv.4(885911)
911
drugosti sebe sama kroz um prevraa u svoju istinu. Obistinjenje iskona je
prebaaj(c.uozq)odneistinskogkistinskomiskonovanju.Tojezgodabez
posredujuegprelaza,iznenadniprebaajizvlastitognevidauvid,izvlastite
nejavnostiujavu(cuIxqc.uxuuxux).
39
Izsujestva(ovxovoIu)i
suivljenja (ovqx) s iskonom (.o puu uf.) odjednom (cuIxq) u
umu iskrsava njegova istina (cu0cx u, cx .p vp cxcxox, Ep.
VII,341c6-d2).Utomiznenadnomiskrsavanjuiistinskomiskonovanjuizlazi
navidjelopravabitraanja,kojanadilazisvakomogueproizvoenje.Mo
iskonajekaotakvaneproizvediva,tj.nedaseproizvestikaotoseonami-
slivaproizvodeiznje,teonaosjetivaizonogmislivog.Tamovienijemo
raanjakaoproizvoenja(uo.I.cx),negojeupravoneiscrpnamoraa-
nja samog (.I.cx). Neproizvodivost iskona pak nije drugo do li njegova
nepredpostavljivost(upquxv0c.o,Resp.510b7).
Iskon se u svojoj istini i nadjestvenoj moi, koja prethodi moi svekolikog
jestva, raa iz takvog umovanja koje nadilazi jo i samo umsko miljenje
mislivihrodova.Iskonskiumujuaduasjedinjujeseipoistovjeujesisko-
nom,kojinijenekosamoposebiibezumajesue.Umiziskujeiskondabi,
raajuiistinuiskona,raaoistinusvegamislivogiosjetivog,aiskoniziskuje
umdabiiskonovaousvojojistini.Iskonseneprestanoraa,alioprisustvui
odsustvuumaovisikakoseraa:iliusvojojistiniislobodiilikaodrugood
sebeusvojojne-istiniinunosti.Timeseondaodluujeikakojestonoto
jest.Stogajeborbaizmeuiskonskogaumovanja,kojeumujesamiskon,ira-
zumskogamiljenja,kojemnijetekonoiznjegaiskrslo,ujednoborbaizmeu
istineineistinejestvasvegatoikakojestitobimoglobiti.
Igor Mikecin
Platons
Zusammenfassung
Das Hervorbringen (oIqo) wird bei Platon als das Werden des frher Nichtseienden spter
ins Sein bestimmt. Das menschliche, knstliche und knstlerische Hervorbringen, das durch
irgendeine herstellende Kunst hervorbringt, unterscheidet sich vom gttlichen oder natrlichen
Hervorbringen, welches in seinem Wesen das Erzeugen ist. Im Gegensatz zum sinnlichen Her-
vorbringen, in welchem etwas Sinnliches hervorgebracht wird, ist das Produkt des unsinnlichen
Hervorbringens das Denkbare selbst. Jede von diesen zwei Arten des Hervorbringens teilt sich
ferner in das Nachahmen, d.i. das Hervorbringen der Nachahmungen des vorausgesetzten Vor-
bilds, und das Entbergen, d.i. das Hervorbringen der Sachen selbst. Das Hervorbringen wird
als das Wesen des Denkens aufgefasst, bzw. als das Grundverhltniss zwischen der denkenden
Seele, des Denkbaren und des Sinnlichen. Das Denken als das entbergende Hervorbringen des
Denkbaren wird nher als das Begrenzen, Mischen und Messen bestimmt.
Schlsselwrter
Hervorbringen,Kunst,Erzeugen,Denken,Nachahmung,Werden,Sein
37
Resp. 490b5-6: zqoou u c .
x.x.u,cxxqouxofxuuzq0cux
38
OonomtrenutnomkodPlatonausp.iSymp.
210e2-6; Resp. 514c6, 516a4, e5; Ep. VII,
341c5-d2.
39
Takvo tumaenje rijei cuIxq nalazi se
kod Dionysija Areopagita i Ioanna Dama-
skija.EriugeninprevodDionysijanalatinski
jezikglasi:Ex occultoestquodcontraspem
et ex eousque obscurum in manifestum de-
ductum. Usp. W. Beierwaltes, uIxq
oder:DieParadoxiedesAugenblicks,Philo-
sophisches Jahrbuch der Grresgesellschaft
74(1966/67).

Mikecin - Plato's Poiesis

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mikecin - Plato's Poiesis

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IzvornilanakUDK111.

Iskon je uvijek ve na neki nain povezan s poelom tvari. Slikovni govor

You might also like

Mikecin - Plato&#39;s Poiesis

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mikecin - Plato&#39;s Poiesis

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IzvornilanakUDK111.

Iskon je uvijek ve na neki nain povezan s poelom tvari. Slikovni govor

You might also like

Mikecin - Plato's Poiesis

Mikecin - Plato's Poiesis