PRAVNI TEMELJI JAVNOG MENADMENTA Formalni izvori prava podrazumijevaju: 1.Ustav RH (1999.) 2.

Ustavni zakon i organski zakon(dvo tredinska vedina zastupnika) 3.Meunarodni ugovori (ratificirani) 4.Obini zakoni: lex specialis(posebni imaju vedu snagu) i lex generalis (kad su dva opda prdnost ima kasnije donesen zakon) 5.Podzakonski akti: uredbe, pravilnici, poslovnici 6.Obiaji (obiajno pravilo), gentlman's aggrement (rukovanje) 7.Pravna znanost- zadatak da analizira postojedu situaciju Trodioba vlasti (sve tri neovisne jedna od druge) 1.izvrna- obavlja vlada 2.zakonodavna- sabor 3.sudbena- sudovi (4.Ustavni sud) Cilj javnog menadmenta Uvoenje ekonominosti, uinkovitosti, efektivnosti u javni sektor s ciljem njegova djelotvornog funkcioniranja, ostvarivanja, konkurentnosti, poslovnih rezultata i poslovne etike Ekonominost, uinkovitost i efektivnost (temeljni ciljevi javne uprave) Vrijednosti javne uprave Integriraju politiko pravne (upravne) odnose Realiziraju se kroz funkcioniranje politikih odnosa i zavisni su o politikim snagama (akterima) koji ih zastupaju Ekonomske: ekonominost, uinkovitost, efektivnost, konkurentnost, kvaliteta javnih usluga Politike: legitimitet, politika odgovornost, javnost, dostupnost, otvorenost, prilagodljivost korisnicima, teritorijalna i funkcionalna politika samouprava Pravne: vladavina prava, zakonitost, pravna sigurnost, zatita prava ovjeka, jednakost, nepristranost, sudska kontrola javne uprave Socijalne: drutvena pravednost, solidarnost, drutvena osjetljivost, pomod graanima, ouvanje drutvene i kulturne raznolikosti Ekoloke/okoline: zatita okolia i prirodnih resursa, ivot u suglasju s prirodom, ouvanje bioloke raznolikostii Vrijednosti predstavljaju civilizacijske dosege i standarde POVIJESNI RAZVOJ 18. i 19.st pokuaji uspostavljanja apsolutistike vlasti koja nastoji rijeiti probleme siromatva, agrarnih reformi, ???? i demografskih gubitaka. Unaprjeenje praktinih vjetina upravljanja: Policija (predstavljala cjelokupnu unutarnju upravu) Trgovina (zasnovana na merkantilistikim postavkama da je trgovina glavna ekonomska djelatnost ) Dravne financije (ako ne funkcioniraju policija nije mogla funkcionirati) Zapoelo obrazovanje bududih odanih i profesionalnih slubenika.

Osnovne karakteristike: jaka uloga drave, jak autoritet vladara, velika i efikasna uprava, racionalnost, strunost,tedljivost. Naziva se razdobljem kameralizma (gr. kamara, lat. Camera soba,kraljeva blagajna) kojemu se eljela izgraditi nacionalna industrija i povedati gospodarski i politiki utjecaj jaanjem izvoza. Drava nastojala osigurati minimum egzistencije za svakoga. 20. stoljee Dualizam javne uprave- promatrana kao instrument vlasti i javna sluba. Veliki dosezi klasinog menadmenta u SAD-u kroz praktina organizacijska rjeenja tijekom New Deal-a do poetka 2.svjetskog rata. Novi javni menadment Nametanje ekonomskih vrijednosti i tehnika privatnog sektora javnome, naglasak na pouzdanju u mod privatnog poduzetnitva i slobodnog trita, uinkovitosti i tednji. Oslonjen je na neoliberalni koncept i konzervativne politike snage, zastupan dominantno u SAD-u i UK (angloameriki utjecaj irio se na Australiju, Kanadu i Novi Zeland) Utjecaj meunarodnih organizacija (Svjetske banke, meunarodnog monetarnog fonda i OECD) Koncept koji napada socijalnu dravu, reafirmira neokolonijalizam i nejednakost na globalnoj razini (proizvodni procesi u tredim zemljama, jeftina radna snaga,H&M) Strukturalne promjene i uinci (sustavno raditi na smanjivanju ljudi koji su potrebni) smanjenje javnog sektora, privatizacija, neprofitni sektor, fragmentiranje drave, nemogudnost kontrole, neetinoponaanje, zlouporabe, tekode u koordinaciji i stratekom planiranju Personalne promjene i uinci: smanjenje broja zaposlenih, fleksibilni radnopravni odnosi, autonomija javnih menadera, gubitak utjecaja kolektivnog pregovaranja, smanjenje plade osim menaderima, loe psiholoke posljedice, mijenjanje organizacijske kulture, slabljenje obrazovanja i usavravanja Funkcionalne promjene i uinci: javno trite, naplata realnih cijena, javni natjeaji i javna nabava, javno-privatna partnerstva, pokuaji deregulacije koji su za posljedicu imali jo snaniju regulaciju Jedinstvo upravne funkcije Na svim podrujima (javna i privatna sfera) Osnovne znaajke upravljanja (opda pravila, pisana forma, pisani spisi, kontinuiranost, percepcija o neopolitinom i profesionalnom djelovanju, diobi rada, hijerarhija i jasan sustav nadlenosti, profesionalizam) Novi pravci Lokalni i regionalni razvoj Natjecateljski duh meu organizacijama javnog sektora i lokalnim jedinicama Strateko planiranje kao vaan imbenik (organizacija Picassove izlobe) Nova organizacija (vierazinsko upravljanje, upravljanje ljudskim potencijalima i njihov razvoj, nove metode u financiranju i javnom financiranju) Pojam javnog sektora Ispunavanje zadade od strane osoba i organizacija u skladu s javnim pravom i/ili javnim srestvima i/ili pod fromalnim javnim nadzorom, osobe i organizacije koje obavljaju zadatke 2

pod reimom javnog prava i/ili javnog financiranja i/ili formalizirane javne kontrole (D.Grunow) Svojstvo koje osigurava dravi obavljanje svoje zadade na to efikasniji i demokratiniji nain kako bi se osigurali kapaciteti za primjenjivanje ekonomske, socijalne i kulturne politike stvarajudi administraciju na usluzi korisnicima ... i istraujudi proizovodnju usluga kroz ????? i upravljanje kvalitetom usluga (Z.????) U strunoj literaturi naziva se i tredi sektor odnosno kao pojava nove kontrakulture S pozicije zakona koji reguliraju naveden sustave oznaava proruaunske korisnike dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ustanove i izvanproraunske zavode odnosno fondove (Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru) Pozicioniran izmeu dravnog sektora (dravne uprave) i privatnog sektora, javni sektor moe djelovati i kao dio dravne uprave putem upravnih organizacija i kao dio privantog sektora kroz brojne ustanove i druge ustrojbene oblike koji djelatnosti obavljaju na trinim temeljima S ciljem relaizacije ustavom zajamenih prava, sloboda i interesa graana drava propisima (zakonima) ustrojava javni sektor, odnosno zakonski odreuje okvire njegova djelovanja (nivo zadovoljavanja interesa i potreba graana, standarde zadovoljavanja potreba, ustrojstvo subjekta i naela djelovanja,prenosi prava na obavljanje javnih ovlasti, odluuje o pojedinim pravnim pitanjima i interesima graana Struktura javnog sektora (horizontalno i vertikalno) Nema jedinstvenu strukturu Institucije u pojedinim djelatnostima organizirane su vertikalno (npr.zdravstvo u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini) U nekim djelatnostima ima obiljeja labavo povezanih mrea na lokalnoj ili na dravnoj razini (predkolski odgoj,osnovno i srednje kolstvo, socijalna skrb) U nekim djelatnostima postoji samo previd mrea ili hijerarhije (pojedine ustanove u knjiniarskokj djelatnosti koje djeluju kao matine knjine ili pojedine ustanove u kulturi Nejedinstvena struktura povedava autonomiju institucija koje u njemu djeluju Utjee na razvoj gospodarstva (graani svoje potrebe mogu zadovoljiti individualno ili zajedniki na racionalniji, kvalitetniji i jeftiniji nain Vertikalno-manja sloboda,veda sredstva; horizontalno-veda sloboda Vrste djelatnosti u javnom sektoru Moemo podijeliti u 3(4) glavne skupine: 1.Drutvene djelatnosti 2.Infrastrukturne djelatnosti 3.Komunalne djelatnosti (4.) Upravne organizacije ijim se radom zadovoljavaju interesi i potrebe graana 1.Drutvene djelatnosti : Predkolski odgoj i naobrazba Osnovno kolstvo Srednje kolstvo Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje Kultura (autorska,reproduktivna npr.kazalite, zatitarska npr. konzervatorska) port i portska djelatnost Tehnika kultura 3

Zdravstvena zatita i zdravstveno osiguranje Socijalna skrb Informatvine djelatnosti

2.Infrastrukturne djelatnosti Energetska djelatnost eljeznice Potanske usluge Elektronike komunikacije Cestovna infrastruktura Vodoprivreda 3.Komunalne djelatnosti Opskrba pitkom vodom Odravanje i proidavanje otpadnih voda Prjevoz putnika u javnom prijevozu Odravanje istode Odlaganje komunalnog otpada Odravanje javnih povrina Odravanje nerazvrstanih cesta Trnice na malo Odravanje groblja, krematorija i prjevoza pokojnika Javna rasvjeta Obavljanje dimnjaarskih poslova 4.Upravne organizacije ijim se radom zadovoljavaju interesi i potrebe graana Dravne uprave, zavodi ravnateljstva osnovani Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave Uprave, zavodi ravnateljstva u sustavu ministarstva osnovani sukladno zakonu Zavodi osnovani posebnim zakonima u drugim djelatnostima Upravne organizacije kao organizacijski oblici osnivaju se od strane drave s ciljem zadovoljavanja interesa i potreba graana, izvravanje meunarodnih obveza (UN, UNESCO,UNICEF, kontinentalne i regionalne meunarodne organizacije ) koje je drava prezuela ???? nedostaje natuknica Subjekti u javnom sektoru Moemo ih podijeliti na pravne i fizike osobe Svi su ljudi subjekti prava i postajemo asom roenja (ivo rodi i ima ljudski oblik) Iznimno se moe priznati subjektu neroenom djetetu titedi njegova imovinska prava to je jedna vrsta pravne fikcije (pod uvjetom da se rodi ivo) Obiljeja odnosno atributi fizikih osoba (fizike osobe kao subjekti prava-graani-uivaju ustavno-politika druga subjektivna prava, meu kojima se posebno istie ljudsko dostojanstvo Postoje i takva osobna prava koja slue za identifikaciju subjekta i utvrivanje njihovih osobnih stanja (ime,domicil, dravljanstvo). Javna evidencija statusa vodi se u maticama roenih, vjenanih,umrlih, evidencija dravljanstva i sl. Navedene knjige imaju znaenje javnih isprava Poslovna sposobnost u pravilu se stjee s osamnaest godina ivota

Pravne osobe Pravna osoba odnosno juristika osoba neophodna je pretpostavka za odvijanje pravnog prometa u podruju gospodarstva i trgovine u unutranjim i meunarodnim okvirima Draava ne samo da zahvada u pravnu konstrukciju pravne osobe, ved se pravna osoba pojavljuje kao subjekt meunarodnog i municipalnog (internog) prava Pravna osoba nastaje u pravilu prijavom kod nadlenog tijela (upravnog organa ili suda) Organ vlasti samo prima na znanje injenicu da postoji volja za osnivanjem drutva, organizacije ili udruenja te ono nastaje inom upisa (registracije) Tradicionalno se u pravnoj znanosti razlikuju dva osnovna tipa pravnih osoba: korporacije i zaklade. Korporacija je organizirani kolektiv prirodnih osoba (universitas personarum) koji je samostalni pravni subjekt, razliit od pojedinih lanova Zaklada (universitas rerum) je imovina namjenjena odreenoj svrsi koja ima zasebnu pravu osobnost i nastaje iz razliitih razloga (socijalnih, humanitarnih i kulturnih) najede kao doprinost prosvjeti, znanosti, istraivanju, kulturnoj i prirodnoj batini Druga podjela razlikuje pravne osobe privatnog i javnog prava. Meutim pravne osobe javnog prava djeluju po privatnopravnim pravilima ako su subjekti graanskopravnog prometa npr. Drava obavlja vlasti i izdaje upravne akte, pa postpa po javnom pravu, ali kad neto kupuje,prodaje ili sklapa ugovore djeluje i kao svaki drugi privatnik

Vrste pravnih osoba u javnom i meunarodnom pravu su: 1. Meunarodne organizacije 2. Nacionane drave 3. Jedinice lokalne i podrune (regionalne samouprave) 4. Zavodi i ustanove 5. Crkve i vjerske zajednice 6. Udruge i politike stranke 7. Javna poduzeda U privatnom pravu: 1.trgovaka drutva-dionika, s ogranienom odgovornodu 2.zaklade Najede ustrojbeni oblici pravnih osoba (subjekata) u javnom sektoru Ustanove Trgovaka drutva Agencije Zavodi Fondovi Zakalde Udruge graana USTANOVE Pravne osobe ije je osnivanje i ustrojstvo ureeno zakonom o ustanovama i vedim brojem posebnih zakona i uredba o osnivanju pojedinih ustanova. Zakon se slui pojmovima ustanova i javna ustanova Ustanova je pravna osoba i osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja, obrazovanja, znanosti, kulture informiranje, porta, tjelesne kulture , tehnike kulture, skrbi o djeci,

zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invaidima, drugih djelatnosti ako se ne obavljaju zbog stjecanja dobiti Javna ustanova vezana je uz pojam javne slube i osnova se za obavljanje djelatnosti ili djela djelatnosti ustanove ako je zakonom odreeno da se navedena djelatnost obavlja kao javna sluba TRGOVAKA DRUTVA Pravne su osobe koje se mogu osnivati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti . Trgovako drutvo je trgovac neovisno o kome obavlja ili gospodarsku ili neku drugu djelatnosti AGENCIJE Neovisna tijela koja djeluju u vedem broju djelatnosti javnog sektora i pravno su razliito definirane. Rije je o javnim ustanovama osnovanim za obavljanje poslova o odreenoj djelatnosti (javne ustanove zaduene za odrene poslove, samostalne, neprofitne i neovisno pravne osobe s javnim ovlastima ili samo pravne osobe ili specijalizirane ustanove) ZAVODI Ustrojbeni oblici organiziranja u javnom sektoru koji mogu djelovati u sustavu dravne uprave i izvan njega.U sustavu dravne uprave djeluju sustavu ministarstva kao njihove ustrojbene jedinice ili kao dravni zavodi kao samostalna tijela sreedinje dravne uprave. Izvan sustava dravne uprave osnovan je niz javnih ustanova koje djeluju kao zavodi. FONDOVI Ustrojbeni oblici organiziranja u jvanom sektoru osnovani u djelatnostima mirovinskog osiguranja, zatite okolia , energetske uinkovitosti. Putem fonodva kao posebnih instrumenata financiranja javnih potreba prikupljena se sreedstva koriste za financiranje unaprijed utvrenih zadataka. ZAKLADE Ustrojbeni oblici pravnih osoba u javnom sektoru. Zakladu ini imovina namjenjena da sama, odnosno prihodima ti ih stjee, trajno slui ostvarivanju neke opdekorisne ili dobrotvorne svrhe. UDRUGA Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fizikih ili pravnih osoba radi zatite njihovih interesa, probitaka ili zatite ljudskih prava, kulturnog i prirodnog blaga, humanitarnog djelovanja, strukovnog udruivanja i sl. Pravne osobe u javnom sektoru u najvedem broju sluajeva nalaze se u poloaju davateja usluga subjekata koji pruaju usluge graanima zadovoljavajudi njihove interese i potrebe i osiguravajudi im zakonom zajamena prava, ali su esto i same korisnici pojedinaih drutvenih, infrastrukturnih i komunalnih djelatnosti. Fizike osobe U javnom sekotru pojavljuju se kao: korisnici i davatelji usluga. Kao davatelji usluga u javnom sektoru mogu biti: a)profesionalni b)amateri c)volonteri

USTANOVE POJAM I VRSTE Pravni poloaj ustanova reguliran je Zakonom o ustanovama kao opdim zakonima koji regulira pitanje ustanova i vedim brojem posebnih i uredba o osnivanju pojedinih ustanova. Broj organizacijskih oblika ustanova se stalno mijenja, ali danas najede djeluju kao vrtidi,kole,fakulteti,sveuilita,znanstveni instituti,kazalita,knjinice,arhivi,bolnice,zavodi, agencije,fondovi,instituti,centri i sl. Zakon o ustanovama rabi pojmove ustanova i javna ustanova Prema zakonu o ustanovama javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja je zakonom odreena kao javna sluba Javne ustanove imaju pravnu osobnost koju stjeu upisom u sudski registar Ukoliko se kao osniva ustanova pojavljuje javnopravno tijelo (republika, upanja, grad ili opdina) tada govorimo o ustanovama kao institucijama javnog prava, a ukoliko ustanova osniva pravna ili fizika domada ili strana osoba, tada govorimo o ustanovama kao institucijama privatnog prava Osnivanje ustanove Ustanovu moe osnivati domada strana i fizika osoba, ako za obavljanje odreene djelatnosti ili za odreene ustanove nije zakonom drukije odreeno. Ustanovu mogu osnivati: hrvatski dravljani, strani dravljani i osobe bez dravljanstva (apatridi) regionalne samouprave, trgovako drutvo, ustanove, zajednice, vjerske zajednice, udruge graana i drugi subjekti koji temeljem propisa imaju svojstvo pravne osobe Dvije ili vie pravnih ili fizikih osoba Fizika i pravna osoba Ustanovua se osniva aktom o osnivanju koji donosi osniva. Ustanovu osniva zakonom RH, uredbom Vlada RH, rjeenjem-ministarstvo ako je zakonom izrijekom propisano, odlukom svog predstavnikog tijela jedinica lokalne samouprave sporazumom koji se utvruje meusobno prava i obveze dvije jedinice lokalne samuprave ili vie njih, odlukom-druge pravne i fizike osobe, ugovorom o osnivanju ustanove kojim se ureuju meusobna prava i obveze osnivaa kad ustanovu osniva vie osnivaa odnosno jedinica lokalne samouprave i fizika i pravna osoba. Osnivanje javne ustanove Javnu ustanovu mogu osnivati: RH Opdina,grad,upanija, grad Zagreb Druga fizika i pravna osoba Dvije jedinice lokalne samouprave ili vie jedinica lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokurga Jedinica lokalne samouprave i fizika i pravna osoba,ako je to zakonom izrijekom doputeno Republika Hrvatska posebnim zakonom moe osnivati javnu ustanovu za obavljanje javne slube bez ogranienja, a opdina,grad, upanija i Grad Zg samo pod uvjetom da se javna ustanova osniva radi obavjanja djelatnosti u okviru njihovog samoupravnog djelovanja Naziv i sjedite ustanove Ustanova ima naziv pod kojim obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu 7

Naziv mora upudivati na njezinu djelatnost i jasno je razlikovati od naziva ved registrirane ustanove Rije Hrvatska, Republika, drava i njihove izvedenice te grb,zastava RH, ukljuivi i njihovo oponaanje mogu se unijeti u naziv ustanove samo zakonom ili uz odobrenje Vlade RH, odnosno dravnog tijela koje ona ovlasti. Isto vrijedi i za jedinice podrune i regionalne samouprave, njihove nazive, izvedenice, grb i zastavu ili drugi amblem ali samo na temelju dozvole Ministarstva uprave i prethodno pribavljenog pristanka strane drave odnosno meunarodne organizacije Naziv ustanove moe sadravati naziv etnike i nacionalne zajednice ili manjine,njen grb, zastavu ili amblem (na temelju prethodnog odbrenja ministarstva u iji djelokrug ulazi djelatnost ustanove) U nazivu ustanove moe se unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je osoba umrla uz pristanak njenih nasljednika U naziv ustanove moe se unijeti ime i dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo ako ga se koristi na nain kojim se ne vrijea dostojanstvo te osobe i uz pristanak njenih nasljednika ako ih ima Nazivu ustanove koja je u steaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka u steaju ili u likvidaciji Ustanova moe upotrebljavati i skradeni naziv (kraticu), ali on mora sadravati karakteristini dio naziva ustanove (npr. agencija za strukovno obrazovanje ASO) Ustanovu koja se osniva s ciljem zatite,promicanja i odgoja obrazovanja, kulture i informiranja pripadnika etnike i nacionalne zajednice ili manjine moe imati dvojezini naziv i to na hrvatskom jeziku i ispisan latininim pismom i na jeziku i pismu nacionalne manjine SJEDITE USTANOVE Mjesto u kojem obavlja svoju djelatnost Ako djelatnost obavlja u vie mjesta, sjedite je mjesto u kojem je sjedite poslovodnog tijela. Sjedite ustanove moe biti izvan podruja RH Ustanova sjedita moe promijeniti samo odlukom osnivaa ustanove i ta se promjena upisuje u sudski registar ustanova DJELATNOST USTANOVE Odreuje se aktom o osnivanju i upisuje u sudski registar. Pored djelatnosti upisane u sudski registar , ustanova moe obavljati i druge djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti upisane u sudski registar ustanova, ako se one u manjem opsegu ili uobiajno obavljaju uz upisanu djelatnosti Djelatnost se moe promjeniti odlukom upravnog vijeda i uz prethodnu suglasnost osnivaa. Do promjene najede dolazi kad ustanova registranu djelatnost proiri novim djelatnostima ili dijelovima nove djelatnosti suzi djelatnost ili djelatnost zamijeni potpuno novim Ustanova moe poeti obavljati svoju djelatnost tek nakon to je upisana u sudski registar i nakon to je od nadlenog dravnog tijela uprave, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima pribavila konano rjeenje kojim se utvruje da su ispunjeni svi tehniki, zdravstveni, ekoloki i drugi uvjeti pripisani za obavljanje te djelatnosti UNUTARNJE USTROJSTVO I UPRAVLJANJE USTANOVAMA Ureuje se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju Odredbe o ustrojstvu ustanova sadri i Zakon o ustanovama i posebni zakoni odnosno uredbe kojima se regulira obavljanje djelatnosti u kojima su osnovane ustanove Ustanovom upravlja upravno vijede ili drugo kolegijalno tijelo Voditelj ustanove je ravnatelj 8

Posebnim zakonom moe biti utvren drugi naziv tijela koje upravlja ustanovom kao i drugi naziv voditelja ustanove Struni rad ustanove vodi struni voditelj Ustanova moe imati struno vijede ili drugo kolegijalno struno tijelo, kao i druga nadzorna,struna i savjetodavna tijela UPRAVNO VIJEE Upravlja ustanovom Ukoliko se ne osnuje upravno vijede ili drugo kolegijalno tijelo utvreno zakonom ravnatelj ima sva prava koja ima upravno vijede, osim ako zakonom nije drukije odreeno npr.zakonom o kazalitima-intendant upravlja radom nacionalnog kazalita i nacionalne kazalite druine, predstavlja i zastupa kazalite odnosno druinu, organizira i provodi umjetniki programi za njega je odgovoran Sastav, nain imenovanja, odnosno izbor lanova i trajanje mandata urpavnog vijeda i nain donoenja odluke utvruje se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove (4.g) Temeljem zakona o ustanovama upravno vijede obavlja sljedede poslove: - Donosi programe rada i razvoja ustanove - -nadzire njihovo izvrenje - Odluuje o financijskom planu i godinjem obraunu - Predlae osnivau promjenu djelatnosti - Daje osnivau i ravnatelju ustanove prijedloge i miljenja o pojedinim pitanjima - Donosi odluke i obavlja druge poslove odreene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove - Imenuje i razrjeava ravnatelja ustanove(vlada) ako zakonom nije drugaije odreeno - Donosi statut ustanove uz suglasnost osnivaa (ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugaije odreeno) - Donosi druge opde akte ustanove ako zakonom ili statutom nije propisano da ih donosi ravnatelj ili struno vijede RAVNATELJ - Voditelji ustanove (zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju rektor je voditelj sveuilita, a dekan voditelj fakulteta, akademije i visoke kole) - Temeljem zakona o ustanovama ima sljededa prava i dunosti - Organizira i vodi rad i poslovanje ustanove - Predstavlja i zastupa ustanovu - Poduzima sve potrebe radnje i ime i za raun ustanove - Zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim dravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima - Odgovara za zakonitost rada ustanove - Donosi opde akte, osim statuta (ako je to zakonom ili statutom ustanove propisano) - Dostavlja statut ustanove i opdi akt kojim se ureuje uvjeti i nain obavljanja javne slube tijellu koji provodi nadzor nad zakonitodu rada ustanove - Obavlja i druge poslove odreen zakonom kojim se regulira djeltanost ustanove, akotm o osnivanju i statutom. - Vodi struni rad ustanove i za njega je odgovoran (ako zakonom ili aktom osnivanja poslovna funkcija i funkcija strunog voenja ustanove nisu razdvojeni) - Imenuje ga i razrjeava upravno vijede ili drugo kolegijalno tijelo. Ravnatelj javne ustanove temeljm posebnog zakona moe imenovati i Vlada RH, nadleno ministarstvo ili predstavniko tijelo jedince lokalne samouprave - Za ravnatelja moe biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete odreene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove 9

Mandat ravnatelja traje 4.g, a ista osoba moe biti ponovno imenovana za ravnatelja Imenuje se na temelju javnog natjeaja. Samo se zakonom koji ureuje obavljanje djelatnosti moe propisati imenovanje ravnatelja na drugi nain Ravnatelj ustanove moe biti razrjeen i prije isteka vremena na koje je imenovan. Zakon o ustanovama takstavino navodi sluajeve u koijma upravno vijede, Vlada RH, nadleno ministarstvo ili predstavniko tijelo jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora odnosno jest duno razrijeiti ravatelja: a)ako sam zatrai razrjeenje u skladu s ugovorom o radu b) nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisam ili propisima kojia se ureuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu c) ravnatelj ne postupa po propisima ili opdim aktima ustanove ili neosnovane no izvrava odluke tijela ustanove ili postupa protiv d)nesvjesnim radom ustanovi prouzroi tetu li ako ravnatelj ili nesvjesno obavlja svoje dunosti da su nastale smetnje u obavljanju djelatnosit ustanove STRUNI VODITELJ Vodi struni rad ustanove ako je tako propisano zakonom,aktom o osnivanju ili statutom ustanove Imenuje ga i razrjeava upravno vijede ustanove po prethodno pribavljenom miljenju strunog vijeda

STRUNO VIJEE Ustanova moe imati struno vijede ili drugo kolegijalno struno tijelo koje raspravlja i odluuje o strunim pitanjima rada ustanove u sklopu svojih nadlenosti utvreni zakonom , aktom o osnivanju i statutom Nije obveza temeljem zakon o ustanovam, ali se esto predvia posebnim zakonima. IMOVINA USTANOVA Sredstva za rad koja osigurava osniva navodedi ih u aktu o osnivanju kao sredstva potrebna za osnivanje i poetak ustanove (aktivna i pasivna)

10