Odgovoriti na pitanja : 1. ime se bave informacione tehnologije (IT)?

IT koriste raunare i raunarske programe da konvertuju, uskladite, tite, obrauju, bezbjedno alju i primaju informacije. 2. ta se oznaava pojmom informacioni resursi? Koja su tri nivoa obrade raunarom? Podaci, informacije i znanje uobiajeno se danas oznaavaju pojmom informacioni resursi. 3 nivoa su: obrada podataka obrada informacija obrada znanja 3. ta je podatak? Podaci su injenice, pojmovi ili dogaaji predstavljeni (zapisani, registrovani) na unaprijed dogovoren, formalizovan nain. Podatak je reprezentacija injenice ili ideje pogodna za komunikaciju, interpretaciju i obradu od strane ljudi i upravljakih maina. Prikazivanjem informacija u formalizovanom obliku pogodnom za zapisivanje, prenos, skaditenje i obradu nastaju podaci. 4. ta je informacija? Od ega se sastoji informacija? -Informacija je primljena i shvaena poruka (Prinston) -"Informacija je inkrement znanja", njenim postojanjem je nae znanje o neemu uveano. -Informacija je sve ono to daje nove podatke, ili nova obavjetenja o nekoj injenici ili nekom dogaaju, koji nisu bili ranije poznati, -"Informacija je podatak u nekom kontekstu. 5. Koja je razlika izmeu podatka i informacije? Objasniti nekim primjerom! Potrebno je uvidjeti da se informacija sastoji od podatka i znaenja koje mu je dodijeljeno. Podatak u bukvalnom prevodu sa latinskog jezika znai "neto to je dato". Podatak: Sto informacija: moj sto u kuhinji je od drveta 6. Koje su 4 faze obrade podataka? 1. prikupljanje i unos podataka, 2. organizacija podataka i njihovo uvanje, tj. skladitenje,

3. obrada podataka pomou raunara, tj. obrada u uem smislu (raunanje, sortiranje, grupisanje itd.), 4. izdavanje podataka i rezultata obrade (tampanje, crtanje, itd.). Prezentovanje U nekim primjenama raunara ne moraju postojati sve etiri pomenute faze obrade. Tako, recimo, u mnogim nauno-tehnikim obradama nema uopte ulaznih podataka, ve se podaci izraunavaju u raunaru kao, recimo, pri izraunavanju logaritamskih tablica, sluajnih brojeva itd. 7. ta je znanje i kakva je njegova uloga? Znanje predstavlja rezultat spoznaje realnog svijeta. Znanje predstavlja formalizovanu informaciju na koju se poziva ili koja se koristi u procesu zakljuivanja. Uloga znanja je u tome to se na osnovu postojeeg znanja i nekih poznatih polaznih injenica o problemu postupkom zakljuivanja (izvoenja) mogu dobijati nove injenice. 8. ta je informaciona tehnologija, a ta IT sistem? Informaciona tehnologija je: izuavanje, dizajn, razvoj, implementacija i podrka ili upravljanje raunarskim informacionim sistemima (IS), softverskim aplikacijama i hardverom IT sistemi su sistemi koji koriste informacione tehnologije 9. Navesti nekoliko obaveza koje podrazumijeva administracija? planiranje logine i efikasne mree instalacija velikog broja maina koje se kasnije lako mogu nadograditi odluivanje koji su servisi neophodni planiranje i uvoenje adekvatnih sigurnosnih mehanizama obezbjeenje komfornog okruenje korisnicima razvijanje naina za popravke greaka i problema koji se pojave praenje i razumijevanje kako koristiti ogromnu koliinu znanja koje se poveava svake godine. 10. ta je informacioni sistem? Informacioni sistem je integrisani skup komponeneti za sakupljanje, snimanje, uvanje, obradu i prenoenje informacija. Komponente ovdje predstavljaju ljude, tehnika sredstva, metode, procedure i tehnike rada. 11. Pojasniti hardware, software, manware, orgware, dataware, netware. ta podrazumijeva svaki od njih?

HARDWARE materijalni elementi raunalo, U/I ureaji, komunikacijski ureaji, itd. SOFTWARE nematerijalni elementi programi, upravljanje, obraivanje i koritenje podataka MANWARE ljudski elementi analitiari, programeri, operateri ORGWARE organizacijski elementi metode i naini povezivanja i usklaivanja komponenti u cjelinu DATAWARE - su svi sadraji u informacijskom sustavu kojima se opisuju injenice iz realnog svijeta i poslovnog sustava na koji se odnose a organizirani i oblikovani tako da budu razumljivi i da se mogu koristiti u poslovanju za donoenje odluka i ostvarivanje ciljeva i zadataka NETWARE mreni elementi razliita komunikacijska oprema, mreni U/I ureaji ( oni koji nisu neposredno vezani za raunalo) 12. Navesti mogunosti raunara u oblasti upravljakih aktivnosti i donoenja odluka? Brza obrada podataka uvanje velikih koliina podataka Mogunost upravljanja (rukovoenja pomou raunara) Mogunost komunikacije pomou raunara 13. ta je sistem? Pojmom sistem iskazuje se da je neki objekat sloen i da se sastoji od vie meusobno povezanih elemenata koji se ponaaju po odreenim zakonitostima. Sistem se definie na sljedei nain: Sistem predstavlja skup elemenata udruenih na neki odreeni nain radi postizanja zajednikog cilja. Sistem je skup razliitih elemenata koji su u takvoj meusobnoj vezi da kao cjelina daju bolji rezultat od rezultata koje samostalno mogu da proizvedu njegovi dijelovi. Primjer: Funkcija sistema gotovog (sklopljenog) automobila jeste transport, to njegovi pojedinani dijelovi ne mogu da prue. 14. Koje su komponente sistema? - njegovi fiziki dijelovi, - ulazi i izlazi te - procesi i - upravljaki postupci (planiranje, organizacija, upravljanje i nadzor). 15. Koji su elementi sistema? ta podrazumijevaju? - Podsistemi: komponente koje pripadaju sistemu

- Granica: definie opseg i domaaj sistema - Okolina: sve to je izvan granica sistema, ali se jo uvijek tie sistema - Ulazi: elementi koji ulaze u sistem iz okoline - Izlazi: elementi koji naputaju sistem - Okruenja: veze izmeu sistema i njegove okoline (zatita, filtri) - Ogranienja: unutranji i vanjski faktori koji odreuju i ograniavaju funkcionisanje sistema. 16. Koje su karakteristike sistema? - organizacija struktura i poredak, hijerarhijske veze koje odreuju formalnu komunikaciju i upravljaki lanac (npr. vojska, preduzee) - interakcija nain na koji pojedine komponente sarauju s drugim komponentama (pr. Nabavka s Proizvodnjom, Proizvodnja s Prodajom itd.) - meuzavisnost jedan podsistem zavisi o drugom (ulaz), da bi mogao funkcionisati - integrisanost mjera povezanosti komponenti 17. Koje su tri osnovne uloge informacionih sistema? Podrka poslovnim operacijama (masovna obrada podataka). Osnovna, i na poetku razvoja dominantna uloga je podrka IS poslovnim operacijama Podrka odluivanju menadera Vii nivo u razvoju IS je podrka odluivanju menadera operativnog i srednjeg nivoa, odnosno MIS (Management Information Systems ili IS za podrku menadmentu), Podrka ostvarenja strategijske prednosti preduzea Najvii nivo podrke IS je u ostvarivanju strategijske prednosti preduzea. Ova uloga se ostvaruje kada se IS ukljui kao element strategije preduzea, bilo u primarnim ili aktivnostima podrke. 18. Kako se dijele IS prema funkcijama? - IS za menadere, - IS za proizvodnju, - IS marketinga, - finansijski IS, - personalni IS i dr. 19. Koje su karakteristike informacionih sistema (ta nam omoguavaju informacioni sistemi)? - aurno praenje svih promjena u organizaciji,

- mogunost dobijanja informacija koje su ranije bile nedostupne, - dobijanje informacija ee i redovnije - obavljanje analiza i prorauna koji ranije nisu bili mogui, - kvalitetnije donoenje odluka; - obezbjeenje unaprijed definisanih i vremenski odreenih izvjetaja, - mogunost dobijanja izvjetaja na zahtjev. 20. ta je IT sistem administrator? IT administrator, IT sistem administrator ili administrator sistema je osoba zaduena za odravanje i upravljanje IT sistemom tj. raunarskim sistemom i mreom. 21. Pojasniti ta podrazumijevaju administracija i odravanje. Administracija predstavlja sve one neophodne postupke koje neko mora raditi da bi raunarski sistem bio u upotrebljivom stanju. To ukljuuje poslove kao to su backup datoteka, instaliranje novih programa, kreiranje i brisanje korisnikih naloga (accounta), provjeravanje integriteta sistema datoteka... Odravanje predstavlja dijagnozu i opravku stvari koje ne rade kako je planirano. 22. ta su servisni programi? SERVISNI PROGRAMI predstavljaju takva programska reenja koja obavljaju vie funkcija, na primjer: stalni nadzor nad procesima upravljanja u raunarskom sistemu, samoodravanje, defragmentacija memorijske jedinice, formatiranje diska, stalni servisi (clock, calendar, planer.) 23. Objasniti i nacrtati piramidu hijerarhije skladitenja. Vrh piramide ima dobre performanse za online pristup, ali i visoku cijenu. Dno piramide nema dobre performanse nego se koristi za arhiviranje i distribuiranje programa. 24. Uticaj broja i dimenzija ploa na performanse hard diska. Trendovi. Dimenzije ploa: trend je ka manjim dimenzijama: podaci su fiziki blii, pa je manje kretanje ruke pri itanju i pisanju. Ovo direktno utie na performanse pozicioniranja pri sluajnom pristupu. Manje ploe imaju manju masu, i veu vrstou, to omoguava vee brzine rotacije pri istoj snazi motora (ili manju snagu motora za iste brzine).

Vie ploa znai veu masu motoru za pokretanje (uticaj na ubrzanje i potronju energije, sporiji odziv na stop i start komande), veu preciznost pri uravnanju svih dijelova, tee dranje buke i vibracija pod kontrolom. Vie ploa znai manji broj cilindara za smjetanje iste koliine podataka. Trend je ka smanjivanju broja ploa. 25. ta je cilindar kod diskova? Ekvidistantne staze svih ploa ine jedan cilindar (cylinder). 26. Objasniti problem sa fragmentiranim datotekama. Datoteke koje nisu smjetene u okviru jednog cilindra su fragmentisane - pomjeranje glava sa jedne staze na drugu prilikom itanja ovakvih datoteka unosi kanjenje. Performanse diska mogu se uveati smjetanjem datoteke u okviru jednog cilindra kad god je to mogue. 27. Koji su parametri performansi diska. ta je vrijeme pristupa? Performanse diska predstavljaju jedan od faktora koji najvie utiu na ukupne performanse sistema, jer predstavljaju jedno od uskih grla. Kapacitet Kapaciteti hard diskova izraava se u Mb. Pouzdanost je sigurno najvanija karakteristika, ne samo, hard diska. Brzina, kapacitet i bilo ta drugo gube smisao, ako podaci nisu sigurni. Pouzdanost se izraava kroz MTBF (mean time between failures - srednje vrijeme izmeu otkaza vrednost i broj paljanja/gaenja (start/stop cycles) koje disk moe da izdri. Karakteristike koje najvie utiu na performanse diska su vrijeme pozicioniranja i brzina prenosa podataka (data transfer rate). Vrijeme traenja (seek time), najvanija od karakteristika pozicioniranja, predstavlja prosjeno vrijeme, koje je potrebno da bi se glave pomjerile izmeu dvije trake na sluajnoj udaljenosti. Ovo vrijeme zavisi od mehanikih karakteristika diska i od meusobne udaljenosti izmeu traka. Izraava se u milisekundama. Latencija (latency), je vrijeme koje je potrebno ploi diska da se okrene glava koja se ve nalazi na odgovarajuoj traci postavi iznad traenog sektora. Izraava se u milisekundama. Vrijeme pristupa (access time) predstavlja zbir vremena traenja i latencije. Interna brzina prenosa podataka (data transfer rate) presudno utie na performanse diska. Izraava se u MB/s i predstavlja brzinu kojom disk alje podatke sa diska ka sistemu. Nije konstantna na disku, ve je vea na poetku diska, a manja na kraju zbog ZBR (Zoned bit recording) tehnologije. Ne treba mjeati ovu internu brzinu sa eksternom, sa brzinom inerfejsa (maksimalnom brzinom interfejsa koja se najee reklamira: 66/100/133MB/s), koja

predstavlja brzinu sabirnice. Broj obrtaja - Brzina rotacije ploa (spindle speed), je najvaniji parametar za brzinu izmjene podataka. Ona se izraava u broju obrtaja po minuti (revolutions-perminute) RPM. Utie na ukupne performanse diska, jer se njenim poveavanjem u isto vrijeme poboljavaju i brzina prenosa i vrijeme pristupa (kroz smanjenje latencije). 28. Koje su funkcije disk kontrolera? Procesor raunara i disk komuniciraju preko disk kontrolera (disk controller). Disk kontroleri razliitih diskova pruaju isti interfejs ka ostatku raunara i time pojednostavljuju pristup podacima na disku, tj. oslobaaju raunar potrebe za poznavanjem naina rada i kontrolom elektromehanike diska. Dodatne funkcije kontrolera su baferovanje podataka koje treba upisati na disk i automatsko obiljeavanje neispravnih sektora diska. 29. Objasniti odnos izmeu broja ploa, broja korisnih povrina i broja glava kod diskova. Svaka ploa ima dvije korisne povrine od kojih svaka moe da primi vie milijardi bitova podataka, koji su organizovani u vee grupe da bi bio omoguen laki i bri pristup informacijama. Svaka ploa ima dve glave, jednu za donju, a jednu za gornju povrinu ploe tako da disk sa npr. 3 ploe ima 6 glava. 30. Poreenje arhitekture IBM 305 RAMAC i modernih diskova. Prvi tvrdi disk razvila je tvrtka IBM 1956. za raunalo IBM 305 pod imenom IBM 350 Disk File. Ovaj prvi tvrdi disk sastojao se od pedeset 24 innih magnetskih ploa i imao je zapreminu od 5 milijuna 7-bitnih znakova (~4,4 megabajta). Za 350 Disk File, IBM je naplaivao godinju najamninu od 35.000 USD. 31. Glave za itanje i pisanje kod magnetnih diskova. U dananjim tvrdnim diskovima glave za itanje i pisanje su odvojene, za razliku od starih diskova na kojima se sve obavljalo uz pomo jedne glave. itaa glava je magnetnootporna, dok je pisaa glava tankoslojna induktivna. Podaci se na disk upisuju uz pomo male zavojnice koja je sastavni dio glave. Zavojnica u biranim trenucima proputa elektrinu stuju izabranog smjera (princip binarnog sustava, 0 ili 1). Magnetska glava sastoji se od zavojnice koja je namotana na tvrdu feritnu jezgru. Glava je uvrena na ruicu koju po disku pomie aktuator. itanje se ispoetka radilo koristei injenicu da kada niz razliito magnetiziranih podruja brzo proe ispod zavojnice magnetske glave, u zavojnici se inducirao elektrini napon kod svake promjene polja. No danas se koriste druge magnetske pojave, recimo osobine da prisutnost magnetskog polja mijenja elektrinu otpornost nekih materijala. Kod takvih diskova, glava je magnetnootporna. Prilikom prolaska itae glave preko magnetizirane povrine diska, itaa glava mjenja svoj elektrini

otpor zbog promjene jaine i smjera magnetskog polja (tehnologija gigantskog magnetootpora 32. Koji su problemi sa oporavkom podataka, koji je bolji nain zatite, koji je zajedniki nedostatak vanjskih diskova (backup) i koritenja RAID? OPORAVAK PODATAKA NEKAD JESTE MOGU, ALI NE UVIJEK! OPORAVAK PODATAKA ZAHTIJEVA NOVAC. OPORAVAK PODATAKA VREMENSKI TRAJE. MNOGO MANJA TETA I BOLJI NAIN ZATITE JE KAD SE OSIGURAMO DA SE PODACI UOPTE NE OTETE. Najjednostavniji nain je napraviti vie od jedne verzije. U praksi postoji vie naina da se ovo uini. -Kloniranje hard diska kopiranjem na vanjski disk. Obino se isporuuje i backup softver koji automatizuje itav proces. -Bolja opcija nego DVD ili CD. Korisnici radnih stanica vjerovatno e koristiti RAID. RAID redundant array of independent disks kombinacija vie hard diskova u jednu jedinicu, Npr. RAID 1 kopira iste podatke na dva ili vie diskova. U sluaju da jedan disk otkae, podacima je mogue pristupiti preko ostalih diskova. Vanjski diskovi i RAID imaju zajedniku slabost: Ako su u blizini raunara, u sluaju poara, ruenja zgrade sa opremom, poplave, podaci su izgubljeni. 33. ta je RAID tehnika? RAID koncept razvijen je na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, sa ciljem da se to bolje iskoriste diskovi malog kapaciteta. RAID tehnika (Redundant Array of Inexpensive Disks) predstavlja razliite naine upotrebe diskova radi postizanja vee pouzdanosti i boljih performansi. Balans pouzdanosti i ulazno/izlaznih karakteristika. RAID se dijeli na nivoe 0-6 koji se mogu realizovati hardverski i softverski. 34. Objasniti tri osnovna metoda koja se koriste u RAID tehnici. Disk striping Mirroring u realnom vremenu Parnost 35. Kako radi RAID 0?

RAID level 0 (disk striping) je postupak kojim se podaci ravnomjerno rasporeuju na sve diskove u nizu, u cilju poboljanja performansi sistema. Brzina itanja i pisanja se poveava (paralelno itanje i pisanje). Ovaj postupak se realizuje dijeljenjem diskova na trake (stripes) ije veliine zavise od tipa operativnog sistema i namjene niza diskova. RAID 0 ne unosi redundansu (nema poveanja cijene), ali se u sluaju otkaza jednog diska svi podaci nepovratno gube. 36. Kako radi RAID 1? RAID level 1 (disk mirroring) Postupak kojim se za svaki disk u nizu uvodi po jedan rezervni disk koji u svakom trenutku sadri sliku originala. Performanse pisanja se umanjuju to je vie paralelnih diskova, jer postoji potreba za viestrukim pisanjem na disk. Performanse itanja nisu pogoene umnoavanjem diskova jer se itanje vri paralelno. RAID 1 uvodi 100% redundanse, zatita podataka je potpuna, ali je cijena sistema dvostruko vea. 37. Kako radi RAID 3? RAID level 3 je postupak kojim se podaci ravnomjerno rasporeuju na vie diskova u nizu u cilju poboljanja performansi. Striping na nivou bajtova. U cilju poveanja pouzdanosti uvodi se disk za kontrolu parnosti. Ukoliko doe do otkaza jednog diska svi podaci su i dalje dostupni. Zahtijeva simultano okretanje diskova. 38. Kako radi RAID 5? RAID level 5 je postupak slian RAID 3 s tim to se provjera parnosti raspodjeljuje na sve diskove u sistemu. Podaci su dostupni nakon otkaza jednog diska. Ovaj postupak je poznat pod imenom rotacioni niz parnosti (Rotating Parity Array). 39. emu slui Kernel i koje poslove obavlja? Kernel je srce operativnog sistema. On prati stanje datoteka na disku, pokree programe i konkurentno ih izvrava, dodjeljuje memoriju i druge resurse procesima, prima i alje mrene pakete, itd. Sam kernel obavlja veoma malo posla, ali on obezbjeuje alate s kojima se svi servisi mogu izgraditi. Kernel takoe onemoguava direktan pristup hardveru, tako prisiljavajui svakoga da se slui alatima koje obezbjeuje. Na ovaj nain

obezbjeuje se zatita korisnika, jednih od drugih. Ovi alati koriste se putem sistemskih poziva kernela. 40. U emu je razlika izmeu sistemskih i korisnikih programa? Razlika izmeu sistemskih i korisnikih programa je u namjeni: korisniki se koriste da bi se uradile korisne stvari (ili za igranje ako je u pitanju neka igra) dok su sistemski programi potrebni da bi sistem uopte pravilno radio. Program za obradu teksta (Word processor) je korisniki program (aplikacija); telnet je sistemski program. Ta razlika je esto nejasna i neodredjena. 41. Kako je organizovan UNIX fajl sistem? Nabrojati nekoliko osnovnih poddirektorijuma standardne root strukture. UNIX fajl sistem je organizovan po hijerarhijskoj direktorijumskoj strukturi. Osnovni direktorijum (root) je uvijek oznaen sa / (slash). Najvaniji poddirektorijumi su: /home /bin /etc /user /dev /tmp 42. ta omoguava servis cron? Funkciju periodinog izvrenja komandi obezbjeuje servis cron. Svaki korisnik moe u svojoj crontab datoteci definisati komande koje eli periodino da izvrava i vrijeme kada te komande treba izvriti. Cron demon vodi rauna o izvrenju komandi u specificiranom vremenu. Servis koji je slian cron servisu je at, ali za razliku od cron servisa komandu pokree samo u jednom, specificiranom trenutku. 43. Koja su etiri osnovna zadatka iz oblasti administracije diskova? - formatiranje diska na niskom nivou, - podjela diska na particije, - kreiranje sistema datoteka na particijama diska, - aktiviranje sistema datoteka, montiranjem. 44. Linux - alternativa kvalitetnim, ali relativno skupim UNIX operativnim sistemima - zadrava veinu dobrih osobina UNIX sistema, - odlikuje se raspoloivim izvornim kodom - praktino besplatno koritenje,

- intuitivno, korisniki orijentisano (user-friendly) grafiko okruenje. - Moe se koristiti kao operativni sistem i na radnim stanicama. Takoe, moe se koristiti i kao operativni sistem na serverima u LAN i WAN mreama, gdje mu moe biti dodijeljena uloga servera za datoteke, web i mail servera, mrenog usmjerivaa (rutera) ili mrene barijere (firewall ureaja) 45. Tipovi fajlova UNIX sistema obini fajlovi direktorijumi tvrde veze simbolike veze prikljuci imenovane cijevi karakter ureaji blok ureaji obini fajlovi tekstualni ili binarni. Interna struktura im je nebitna sa stanovita administratora direktorijum posebna vrsta fajlova koja sadri liste drugih fajlova tvrde veze obina stavka u direktorijumu, koja, umjesto da pokazuje na jedinstven fajl, pokazuje na ve postojei fajl. Kad se lista takav direktorijum, prividno postoje dva ista fajla. Kreiraju se naredbom ln. simbolike veze (symlink, soft link) omoguavaju pravljenje simbolikih veza na fajl ili direktorijum izmeu razliitih fajl sistema. Kreiraju se primjenom naredbe ln s Operacije (kao to je itanje fajla) se odnose na fajl na koji ukazuje soft link. Imenovane cijevi Slino prikljucima, omoguavaju programima da meusobno komuniciraju kroz fajl sistem. Kreiraju se naredbom mknod. Njihove dozvole poinju slovom p. 46. ta je karakter a ta blok ureaj? Navesti primjer jednog i drugog ureaja. karakter ureaji Specijalni fajlovi, obino na direktorijumu /dev. Obezbjeuju komunikaciju sa drajverima sistemskih ureaja, karakter po karakter. Njihove dozvole poinju slovom c. Svaki karakter fajl sadri dva broja: glavni i sporedni, koji identifikuju drajver ureaja s kojim se komunicira. blok ureaji Lie na karakter ureaje. Takoe postoje na direktorijumu /dev, koriste se za komunikaciju sa drajverima ureaja i imaju glavni i sporedni broj. Razlika je to odjednom prenose velike blokove podataka, a ne karakter po karakter. Njihove dozvole poinju slovom b.

Tvrdi disk je blok ureaj. Terminal je karakter ureaj. 47. Da li je socket fajl? prikljuci (sockets) UNIX-ovo sredstvo za umreavanje sa drugim mainama. Fajl sistem ima mogunost da dozvoli komunikaciju meu procesima kroz prikljune fajlove. Njihove dozvole poinju slovom s. 48. Koje dvije kategorije korisnika postoje na UNIX sistemu? sistemski korisnici, koji nastaju prilikom instalacije operativnog sistema i slue za specijalne namene, a ne za prijavljivanje na sistem. Jedini sistemski korisnik koji se moe prijaviti na sistem je superuser root. Root ima sve privilegije i slui iskljuivo za administraciju sistema; regularni korisnici, koji slue za prijavljivanje na sistem. Regularne korisnike kreira superuser. 49. ta je /etc/password i kakvu ima strukturu? /etc/passwd Baza podataka koja opisuje sve korisnike UNIX sistema realizovana je u obliku jednostavne tekstualne datoteke /etc/passwd (password file). 50. Koje vrste grupa postoje na UNIX sistemima? sistemske, koje nastaju prilikom instalacije UNIX sistema i slue za specijalne namjene. Grupa root spada u sistemsku grupu - korisnici koji su lanovi ove grupe imaju relativno visoka ovlatenja; regularne, koje kreira superuser, a koje se koriste u svrhu lake administracije. Regulisanjem lanstva u grupama kontrolie se pristup resursima sistema (datotekama, tampaima itd...). 51. Navesti neke komande za nadzor korisnika. uptime - tano vrijeme, broj dana od podizanja maine, broj prijavljenih korisnika i prosjeno optereenje maine tokom posljednjih 1, 5, 15 minuta. ps ef - informacije o sistemskim procesima koji se izvravaju. Panju posvetiti koloni time. top - izlaz se stalno aurira, a slian je kao ps. Kolone %CPU i time su korisne u identifikovanju korisnika koji izazivaju estu razmjenu procesa izmeu memorije i diska. Takva informacija moe ukazati da sistemu treba vie memorije. fuser - moe da pokae ko je vezao fajl resurs

52. ta radi komanda last? Last - pokazuje koji korisnici se pojavljuju sa kog mjesta i koliko dugo 53. Koja su dva najbolja naina da se korisnici zatite od samih sebe? Ko obavlja ovaj posao? 1). pravljenje zatitnih kopija (backup) njihovih fajlova, tokom noi. Moe se nou praviti privremena zatita a potpuna zatita sedmino. 2). davanje korisnicima druge naredbe rm, koja nee stvarno uklanjati fajlove (bar ne odmah). Komanda e premjetati fajlove (move) i privremeno uvati na mjestu gdje se briu fajlovi stariji od unaprijed odreene granice. Nadzor podrazumijeva i zatitu korisnika od njih samih. Otklanjanje ranjivosti sistema uopte i rjeavanje problema koje su korisnici sami izazvali, posao je administratora korisnika. 54. Navesti najee uzroke gubitka podataka? ljudski faktor, kao to je, na primer, nehotino brisanje datoteke, razni oblici neregularnog ruenja operativnog sistema, poput nestanka struje, koji dovode sisteme datoteka u nekonzistentno stanje, fiziko oteenje medijuma, koje za posljedicu najee ima bespovratan gubitak podataka. 55. Ko nadgleda optereenje i performanse sistema? Zadatak nadgledanja optereenja sistema i performansi sistema najee pripada sistem administratoru. 56. Navesti nekoliko osnovnih UNIX komandi. Promijeni radni direktorijum na /usr Promijeni radni direktorijum nazad na home direktorijum kopiraj fajl Kopiraj fajl u drugi direktorijum Kopiraj grupu fajlova u drugi direktorijum Kopiraj sve fajlove u ovom direktorijumu i u svim njegovim poddirektorijumima Obrii fajl Preimenuj fajl Premjesti fajl u drugi direktorijum Izlistaj imena fajlova Izlistaj imena fajlova s veliinama i datumima cd /usr cd cp oldfile newfile cp oldfile dirname cp budget* dirname cp -r * newdir rm junkfile mv oldname newname mv oldfile dirname ls ls -l

Izlistaj i skrivene fajlove Izlistaj fajlove i zaustavi se kad je pun ekran Pogledaj tekstualni fajl Pogledaj dugi tekstualni fajl Kombinuj dva fajla Uporedi dva fajla Pogledaj manual stranicu za ls komandu Promijeni svoju lozinku 57. ta su to man strane?

ls -al ls | more cat letter more letter cat file1 file2 > newfile diff file1 file2 man ls passwd

Sistem u sebi sadri instaliranu online pomo (manual page, odnosno man strane, tj. dokumentacija). Man strane (stranice uputstva za korienje komande) su jedan od najkompletnijih izvora pomoi. Kuca se man ime_komande da bi se dobio kratki opis. $man command 58. Navesti tri osobine koje odlikuju bazu podataka. sposobnost rada sa velikom koliinom informacija, velikim brojem korisnika i da ima visoku raspoloivost i efikasnost. 59. Navesti nekoliko zadataka administratora baze podataka. Instaliranje baze i aplikativnih alata Planiranje i kreiranje baze podataka Da osigura raspoloivost baze za sve korisnike Da kreira elemente logike strukture skladitenja podataka (Tabele, Indeksi, Pogledi) Da odredi potreban prostor za skladitenje sistema (storage) i da planira budue zahtjeve za skladinim prostorom Upravljanje skladinim prostorom Izmjena strukture baze podataka kad je to neophodno Upravljanje, nadziranje i kontrola rada korisnika Kreiranje novih korisnika baze po potrebi Osiguranje sigurnosti sistema Nadzor i optimizacija performansi baze Planiranje i pravljenje sigurnosnih kopija (backups) baze podataka da bi se sprijeilo gubljenje strateki vanih podataka u sluaju kvara Brzi oporavak baze u sluaju kvara (recovery) 60. Navesti najvaniji element relacione baze podataka i od ega se sastoji.

Tabela je najvaniji element relacione baze podataka! Tabela se sastoji od redova i kolona. Red u tabeli je kolekcija jedne povezane stavke, kao to su podaci o jednom zaposlenom, ili jedna stavka u raunu. Kolona sadri sve informacije istog tipa. Na presjeku reda i kolone je polje. Podatak u polju je najmanja koliina informacije koja se moe dobiti upitom pomou jezika baze. 61. Razlika izmu domena i tipa podataka? Koji je pojam ui? Objasniti. Domen (engl.domain) atributa je vrsta podataka koje atribut predstavlja u ovom sluaju to su novani iznosi. Domen nije isto to i tip podataka. Tip podataka je fiziki pojam, dok je domen logiki pojam. Domen je ui pojam od tipa podataka jer definicija domena zahtijeva precizniji opis validnih podataka. 62. ta je primarni a ta spoljni klju? PRIMARNI KLJU Kolona (ili kolone) u tabeli koje jednoobrazno odreuju red u tabeli. Svakoj vrijednosti primarnog kljua odgovara samo jedan red u tabeli. SPOLJNI KLJU Kolona (ili grupa kolona) u tabeli ije vrijednosti odgovaraju vrijednostima primarnog kljua tabele sa kojom je uspostavljena relacija. 63. Kakvi tipovi kvarova baze mogu biti? Kvarovi baze mogu biti kvarovi vezani za medij i kvarovi koji nisu vezani za medij. Kvarovi vezani za medij su ozbiljniji. Dogaaju se kad otkae hardverska komponenta i sadraj jednog ili vie fajlova diska postane neitljiv ili oteen. 64. Ko je odgovoran za oporavak od kvara koji je vezan za medij. Jedini odgovoran za oporavak od ovog tipa kvara je DBA, koji vraa neitak ili oteen fajl sa bekapa sa kasete ili diska. 65. emu slue Export i Import alati? Korisnici baze za pravljenje rezervnih kopija mogu da koriste ugraene Export / Import alate ili flashback query (poevi od Oracle 9i). Export i Import alati izvoze (snimaju) i uvoze (uitavaju) objekte koji se smjetaju na operativni sistem, izvan same baze. Flashback query dozvoljava korisniku da se vrati u vremenu i vidi sadraj tabele onako kako je izgledao u nekom ranijem nedavnom trenutku. 66. ta je hladni bekap.Pojasniti. Jednostavniji nain da se napravi bekap baze. Radi se kopiranje fajlova s podacima, kontrolnih fajlova i ostalih fajlova, dok je baza iskljuena. Poznat i kao zatvoreni

(closed) bekap. Zatvoreni bekap je jednostavnij da se napravi, ali ima nekoliko nedostataka: tokom zatvorenog bekapa baza je nedostupna korisnicima; sve transakcije koje su nastale nakon zadnjeg bekapa se gube ako se desi hardverski ispad. Sve baze koje moraju biti dostupne 24 sata, nisu dobri kandidati za zatvoreni bekap. 67. ta je to vrui (otvoreni) bekap. Slian je kao hladni bekap, ali je baza tokom bekapa otvorena i dostupna korisnicima. Poznat i kao otvoreni (open) backup. Otvoreni bekap provodi se na jednoj logikoj grupi prostora u bazi tablini prostor (tablespace) u jednom momentu. Baza je uvijek dostupna korisnicima, ak i dok traje bekap. 68. ta je redundantnost? Karakteristika arhitekture sistema, gdje se koriste viestruki elementi tako da u uslovima kada jedan element nije u stanju pruiti servis, drugi prua servis. 69. ta je Single Point of Failure? JEDINSTVENA TAKA PREKIDA Taka ijim ispadom iz funkcije se potpuno gubi funkcija sistema ili dijela sistema. Predstavlja slabu taku u sistemu. Definiu se kao serijska veza vie elemenata, u kojoj ispad bilo kog elementa uzrokuje prestanak funkcije ostalih elemenata u nizu. 70. kN redundantnost. 71. N+k redundantnost. Razlika izmeu N+1i N+2 redundantnosti. 72. N+k sa kN redundantnost. 73. Navesti ta sve moe da obuhvata SLA ugovor. SLA Service Level Agreement Servisni Paketi/SLA Ugovor (Ugovor o hardverskom odravanju). Kroz servisni paket/SLA ugovor obezbjeuje se odravanje hardvera eliminacijom hardverskih nedostataka, popravkom ili zamjenom. Ukoliko je u pitanju novi proizvod, SLA ugovorom se proiruje proizvoaka garancija tako to dopunjuje nivo servisa u trajanju perioda garancije. off-site i on-site servisne usluge u zavisnosti od tipa IT hardvera i u skladu sa pripadajuom standardnom garancijom. Najee se definie jedna od tri standardne opcije dostupnog servisnog radnog vremena u SLA ugovoru: 5x8, 5x12 ili 7x24. Vrijeme odziva i popravke Vrijeme odziva i popravke zavisno je od vanosti softverskih aplikacija i vrste hardvera. U zavisnosti od potreba klijenata i udaljenosti najblieg servisa vrijeme odziva i popravke obino se definie kao 4h, 6h, 8h ili sledei radni dan.

74. Definisati Response Time i Repair Time. Odzivno vrijeme (tzv. Response Time) predstavlja vrijeme od prijave neoperativnosti/neispravnosti sistema do trenutka poetka otklanjanja kvara, od strane za to ovlatenog profesionalca. Vrijeme popravke (tzv. Repair Time) je predstavlja vrijeme uspostavljanja osnovne radne sposobnosti prijavljenog ureaja/sistema ili zamjensku instalaciju slinog ureaja radi uspostavljanja funkcionalnosti tog ureaja/sistema do konane popravke originalnog ureaja. Vremena odziva i popravke mogu biti standardnih 4 asa Response Time (4HRS), 6 asova Call To Repair Time (6CTR), i Next Bussines Day (NBD) ili se mogu ugovorom odrediti posebna vremena odziva, odnosno popravke. Ugovorom se odreuje i radno vrijeme na koje se navedena vremena odnose na primjer 5 radnih dana u sedmici po 10 asova dnevno (5 10) ili 24 asa dnevno, 7 dana u sedmici (24 7). 75. ta sve moe da obuhvati CRM sistem dobavljaa? (CRM Customer Relationship Management). Sluba podrke ima organizovanu pozivnu slubu (Call Center) za primanje prijava i zahtjeva (Case Management). Za primanje te dalju obradu prijava i zahtjeva koristi se programska oprema sistema za strateko upravljanje zadovoljstvom korisnika CRM. Sistem dobavljaa za strateko upravljanje zadovoljstvom korisnika najee omoguava trenutni pristup svim korisnikim podacima vezanim uz samu prijavu: korisniki sistemi i oprema (vrsta, serijski brojevi) istorija komunikacije i prijava vrsta i nivo ugovora o odravanju (SLA Service Level Agreement) Response Time, Repair Time - odzivna vremena i vremena popravke rjeenja prijava (Knowledge base) trenutna raspoloivost strunjaka Korienjem podataka dobijenih sistemom za upravljanje zadovoljstvom korisnika, vrijeme prvog stepena tehnike pomoi (First Level Support) smanjuje se na najmanju moguu mjeru te dalja obrada prijave prije intervencije od strane strunjaka osigurava najvei mogui nivo kvaliteta podrke. 76. Objasniti pojmove RMA i Advanced RMA, navesti razliku. RMA (Return Merchandise Authorization) ugovoren metod za transakciju, u kojoj onaj ko prima popravljen ili zamjenski proizvod, vraa odgovarajuu robu isporuiocu. Advanced RMA ubrzani RMA postupak, pri emu se u sluaju kvara prvo isporuuje zamjenski proizvod, a pokvareni proizvod se naknadno vraa isporuiocu. Plaanje transporta robe i definisanje carinskih obaveza pri ovakvim transakcijama, posebno se definie, najee ugovorom o odravanju. 77. Objaniti Carrier Grade.

Hardverska ili softverska komponenta, ili sistem, koji je ekstremno pouzdan, dobro testiran i sa dokazanim mogunostima. Takvi sistemi treba da podre ili nadmae kriterijum standarda pet devetki, a takoe i da obezbijeda veoma brzu opravku kvara ili iskakanja iz funkcije kroz redundantnost. Obino se zahtijeva manje od 50 ms. 99.999% raspoloivost ili Raspoloivost od 0.99999 vremena. 78. Navesti bar 10 stavki koje se standardno definiu ugovorom o odravanju. Sadraj usluge Popravka i zamjena hardvera Advance RMA Odravanje softvera Isporuka update-a softvera Linija za pomo Centar tehnike podrke (TAC) Vrijeme odziva Kritini problem Major problem Minorni problemi Na licu mjesta Popravka hardvera Advanced RMA Ugovor DA Isporuka u roku 48 asova od prijema zahtjeva DA DA DA 24 asa, 7 dana u sedmici 20 minuta 4h 2 radna dana 6h Obaveza je dobavljaa da isporui novi ili popravljen dio u roku od 10 dana od prijema neispravnog dijela Dobavlja e drati odreenu koliinu dijelova u skladitu u blizini korisnika. Isporuka se obavlja u roku 24h od prijema zahtjeva, a korisnika vraa neispravni dio naknadno u roku od 5 radnih dana Dobavlja po potrebi obavjetava korisnika i vri radove na licu mjesta iz razloga unapreenja usluge ili spreavanja budueg kvara. U sluaju da je razvio nova softverska rjeenja ili popravke bugova, dobavlja testira i instalira patch ili novu softversku verziju po potrebi. Dobavlja organizuje hot line slubu da bi se pomoglo korinsiku da brzo iu efikasno rjeava sve probleme i kvarove opreme i servisa.

Radovi na licu mjesta

Softverski problemi

Hot Line

TAC kontakt Daljinska podrka

Emergency Lokalna podrka

Dostupan je kroz hot line uslugu 24h dnevno, 7 dana u nedjelji Korisnik obezbjeuje siguran udaljeni pristup (najee VPN) za TAC koji pristupa daljinski i vri odravanje opreme. U sluaju da se problem ne rijei, dobavlja alje eksperta na lice mjesta u roku od 6h. Dobavlja odreuje osobu koja je konstantno prisutna na licu mjesta kod korisnika. Rjeavaju se promptno i bez odlaganja. Dobavlja radi u kontinuitetu dok god se kritini problem ne otkloni, unutar vremena odziva. Ako se problem ne moe otkloniti u razumnom vremenu, alje se ekspert na sajt. Dobavlja u roku 7 dana dostavlja plan djelovanja. Dobavlja u roku 25 dana potpuno otklanja kvar. Dobavlja u roku od najvie 4 mjeseca potpuno otklanja problem. Korisnik obezbjeuje osoblju dobaljaa 24h dnevno pristup sistemu po potrebi, iz razloga popravki i odravanja. Osoblje korisnika nadzire sistem 24h dnevno i reaguje na alarme. Korisnik ima obavezu redovno slati osoblje na obuku kod dobavljaa u skladu sa novim verzijama opreme i softvera. Dobavlja, pored obuke, korisniku isporuuje svu neophodnu i detaljnu dokumentaciju o opravku kvarova.Dokumentacija sadri i dijagrame toka za specifine kvarove. Dobavlja obuava osoblje korisnika do nivoa zanaja o sitemu 1 i 2. Dobavalja obuava svoje osoblje od nivoa 3 na vie. Korisnik je odgovoran za sve uzroke i radove na napajanju sistema. Korisnik je duan obezbijediti odgovarajuu sredinu

Kritini problemi

Major problemi

Minorni problemi Pristup

Alarmi Trening Dokumentacija i dijagrami toga

Nivoi znanja Napajanje Uslovi okoline

Via sila Sporovi

za rad opreme, sa odgovorajaim uslovima za servere, klimatizacijom na 20 stepeni celzijusa, antistatikim podom, duplim podom itd. U sluaju djelovanja vie sile, dobavlja ne preuzima odgovornost za kvarove. Svi sporovi izmeu dobavljaa i korisnika nastojae se rijeiti dogovorom u skladu obiajima dobrog poslovanja. U sluaju nemogunosti iznalaenja zajednikog rjeenja, nadlean je sud.