TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

RAUNALSTVO

emu sve slue raunala ?

Najvanije prednosti primjene

Vrijeme Rutina Pouzdanost Dostupnost Brzina Tonost Znanje Trajnost Komunikacija Novosti Planiranje i projektiranje

Pisanje Raunanje Crtanje Komunikacija Prikupljanje podataka Elektroniko poslovanje Trgovanje Javne baze podataka Upravljanje sustavima Prezentacije Dizajn, animacija

Uvod

Podatak je injenica koju smo spoznali osjetilima. Informacija je podatak koji za nas ima smisla.

Informacijska znanost je znanost koja se bavi informacijama u najirem smislu: ponaanje informacija, protok informacija, postupci obrade informacija u svrhu to vee dostupnosti. Informatika je dio informacijske znanosti. Bavi se prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenoenjem i upotrebom informacija. Osobno raunalo se koristi u informatici kao elektronika naprava koja moe prema zadanim uputama prihvatiti i zapamtiti podatke, te s njima izvoditi niz operacija znatno bre i kvalitetnije. Najee vrimo obradu podataka, zvuka, slike ili teksta, ali raunala nam slue i za komunikaciju te izmjenu podataka izmeu raunala.

~1~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

POVIJESNI RAZVOJ ABAK- prvo pomagalo za raunanje. Niz vodilica na koje su nanizane kuglice, pojavilo se prije vie od 5000 godina.

Raunalstvo podijeljeno u etiri razdoblja: 1617 do 1944 Mehaniko doba Doba prvih praktino uporabivih strojeva za raunanje koji su uglavnom bili mehaniki ili elektromehaniki. 1945 do 1974 Velika raunala Doba velikih i skupih elektronikih raunala koje su mogle kupovati i rabiti samo najvee tvrtke. 1975 do 1989 Osobna raunala Doba, pojave, razvoja i iroke uporabe osobnih raunala koja su postala dovoljno jeftina da ih moe skoro svatko nabaviti. 1990 do 2011 Doba interneta Doba pojave i rasprostranjene uporabe interneta bez koga je suvremeni ivot nezamisliv.

1617 do 1944 Mehaniko doba

U 17. st. znanstvenici pokuavaju napraviti prve strojeve koji bi automatizirali neke operacije - posebno se istiu: B. Pascal i G. W. Leibnitz 1642. je Francuz Blaise Pascal izradio mehaniku spravu za raunanje (mehaniki kalkulator) poznatu pod nazivom Pascaline koja moe zbrajati i oduzimati. 1674. je Nijemac Gottfried Wilhelm Leibnitz izradio mehaniku spravu za raunanje (mehaniki kalkulator) koja moe zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti i korjenovati. - neki od njihovih principa se i danas koriste ( npr. broja prijeenih kilometara u automobilu) - Oko 1830. g. Charles Babbage je uz pomo britanske vlade postigao znatan uspjeh On je pokuao napraviti stroj za izraunavanje razlika (engl. difference engine) i analitiki stroj (engl. analytic engine). Strojevi nisu nikad dovreni. 1821. je Charles Babbage objavio izum diferencijalnog stroja (engl. difference engine). Vanu ulogu u popularizaciji i izradi programa za njegov stroj imala je Ada Augusta King, Byron pa je zovu i prvom programerkom (po njoj je nazvan i jedan raunalni programski jezik ADA).

~2~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

Analitiki stroj posebno je vaan jer je zamiljen na nain na koji i dananja raunala jo koriste. Imao je slijedee dijelove: ulaznu jedinicu izlaznu jedinicu memoriju (pamtilo) procesor upravljaku jedinicu - Oko 1890. g. Herman Hollerith je napravio stroj koji je radio na principu buenih kartica. Njega se smatra ocem elektromehanike obrade podataka. Taj stroj koristi se popis stanovnitva u SAD-a kojeg skrauje sa etiri godine na est tjedana! Postie golem komercijalni uspjeh, poslovni svijet je zainteresiran za taj stroj. Hollerith (zajedno s jo nekim kompanijama) 1924. g. osniva kompaniju IBM (International Bussiness Machines). 1930. strunjaci IBM stvaraju elektromehaniko raunalo MARK I koji rauna na 23 decimale i osnovne raunske operacije. Za jedno mnoenje mu je trebalo 3 do 5 sekundi. 1938. je Nijemac Konrad Zuse konstruirao Z1, jedno od prvih binarnih digitalnih raunala. Raunalo se moglo programirati buenom vrpcom. 1943.god poinje konstrukcija prvog elektronikog raunala u suvremenom smislu pod nazivom ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer). ENIAC veina smatra prvim elektronikim raunalom (30 tona)

1945 do 1974 Velika raunala 1946. Zavren je ENIAC, prvo elektroniko raunalo. 1947. U SAD u Bell Laboratories izumljen je tranzistor. Izumili su ga John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley (kasnije dobitnici Nobelove nagrade). 1951 Na Manchester University proradilo je prvo komercijalno raunalo First Ferranti MARK I. 1951. Poinje prodaja raunala UNIVAC, prvog iroko dostupnog komercijalnog raunala. 1953. Poinje prodaja raunala IBM 701. Ukupno je proizvedeno i prodano 19 komada. 1954. IBM objavljuje prvu inaicu programskog jezika of FORTRAN (engl. formula translator). 1955. ENIAC prestaje raditi. Procjenjuje se da je u svom ivotnom vijeku obavio vie aritmetikih operacija nego cijeli ljudski rod do tada. 1958. Izumljen integrirani krug 1967. IBM konstruira prvu disketu (engl. floppy disk). 1970. Mikroprocesori

~3~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

1975 do 1989 Osobna raunala 1975. Tvrtka MITS isporuuje komplet dijelova za raunalo Altair 8800. Raunalo je kupac morao sam sastaviti, a imalo je memoriju kapaciteta 1 KB. To se smatra prvim osobnim raunalom. 1975 Paul Allen i Bill Gates stvaraju prvi programski jezik za osobna raunala. To je bila inaica BASIC-a za raunalo Altair. 1977. Tvrtka Apple nudi osobno raunalo Apple II, prvo osobno raunalo s grafikim prikazom u boji. 1980. Prema narudbi tvrtke IBM Paul Allen i Bill Gates izrauju operacijski sustav za osobno raunalo IBM PC. Sustav kasnije postaje poznat pod nazivom MS-DOS. 1981. IBM proizvodi svoje prvo osobno raunalo IBM PC i prodaje ga s operacijskim sustavom MSDOS. 1983 pojavljuje se prvo grafiko suelje u Lisi, a kod slijedeeg modela Macintosha javlja se mi. Odmah poslije tvrtka Microsoft predstavlja sustav Windows. 1988 U SAD-u je u uporabi vie od etrdeset i pet milijuna osobnih raunala.

1990 do 20XX Doba interneta 1990. Tim Berners-Lee u suradnji s Robertom Cailliauom radei u CERN-u predlae hypertext sustav koji je bitno pridonio popularizaciji i irenju interneta. To se moe smatrati poetkom interneta u obliku kakvog ga danas poznajemo. 1993.Poetkom godine u cijelom svijetu postoji pedeset World Wide Web posluitelja (engl. servers). 1998. Starta Google 2004. Google objavljuje uslugu besplatne elektronike pote Gmail 2004. Facebook

~4~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

OSNOVNI POJMOVI

Znamenke binarnog brojevnog sustava mogu poprimiti samo dvije vrijednosti: nula i jedan. Dananja tehnologija pamti i prenosi najbre i najsigurnije binarni podatak. Znak A predstavljen je brojem 65 koji binarno izgleda 01000001 i pretvara se u slijed digitalnih inpulsa 0 1 0 0 0 0 0 1 koji se prosljeuju prema procesoru. Da bi primatelj mogao proitati poruku mora imati program koji e znati prihvatiti podatak bez greke i spremiti ga u raunalu primatelja. BIT- mjera za najmanju informaciju 1 byte = 8 bit 1 kB = 210 byte ( 1024 byte ) 1MB = 210 kB = 220 byte (1,048.576 byte ) 1 GB = 210 MB = 230 byte

RAUNALO

SKLOPOVLJE Hardware

PROGRAMSKA PODRKA Software

Skup kvalitetnih elektronikih sklopova nee biti dostatan za dobivanje rezultata, ve e biti najvajnija njihova nadgradnja.

~5~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

PROGRAMSKA PODRKA

Raunalo je skup komponenti kojima je potrebno usaditi duu. Logiko povezivanje svih komponenti obavlja programska podrka.

Programska podrka Sustavni programi Operativni sustav DOS WINDOWS UNIX VMS Programski jezici FORTRAN PROLOG BASIC PASCAL C Primjenjeni programi Usluni programi OBRADA TEKSTA TABLINI RAUN BAZE PODATAKA GRAFIKA CAD/CAM Korisniki programi Programi koje je napisao sam korisnik za rjeavanje odreenog problema

Operativni sustav je skup programa koji se kupuje uz raunalo i on je neophodan. Programski jezici slue za izradu korisnikih programa. Bliski su ovjeku i sastoje se od niza naredbi i funkcija, a koriste ih profesionalci. Usluni programi napisani su za pomo korisniku pri obradi odreenih podataka. Vie takvih uslunih programa nazivaju se i programski paketi. Korisniki programi napisani su od strane korisnika, a koriste se za obradu specifinih problema.

~6~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

GRAA RAUNALA

Sredinja jedinica jest dio raunala u kojem se obavlja obrada (prerada) podataka. Osnovni elementi sredinje jedinice (svih raunala osim mikroprocesorskih) jesu: upravljaka jedinica aritmetiko-logika jedinica glavna memorija vodovi (sabirnice) Upravljaka i aritmetiko-logika jedinica tvore cjelinu koja se naziva centralni procesor (CPU - Central Processing Unit). Procesor podatke obrauje u koracima, jednu operaciju za drugom. Broj koraka u sekundi se naziva takt. Takt odreuje brzinu rada procesora i mjeri se u Hz. Suvremeni procesori rade s taktom od nekoliko GHz (nekoliko milijardi koraka u sekundi) Za povezivanje procesora s ostatkom raunala rabi se skup od nekoliko pomonih integriranih krugova poznat pod nazivom engl. chipset. Svi podaci prolaze kroz chipset jer svi ostali dijelovi raunala komuniciraju s procesorom posredstvom chipseta. Upravljaka jedinica aktivira, usklauje rad i upravlja svim dijelovima raunala. U nju prilikom obrade dolaze sve naredbe programa iz kojih ona utvruje to i s kojim podacima treba raditi i izdaje naredbe za njihovu obradu. Aritmetiko-logika jedinica izvodi aritmetike i logike operacije (usporeivanje dvaju brojeva, odreivanje mjesta decimalnog zareza, zaokruivanje brojeva ...). Aritmetike operacije se obavljaju u binarnom brojevnom sustavu, a sve se operacije svode na zbrajanje. Glavna memorija slui za pohranu podataka i programa te ih po potrebi stavlja na raspolaganje ostalim dijelovima sustava. S obzirom na mogunost uvanja podataka nakon nestanka napajanja, memorije moemo podijeliti u dvije skupine: privremene memorije i trajne memorije

~7~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

Privremena memorija (engl. Random Access Memory, RAM) je memorija koja podatke uva samo dok je raunalo ukljueno na napajanje. S iskljuenjem raunala njen se sadraj brie. U ovu se memoriju podaci mogu upisivati, brisati i iz nje itati onoliko puta koliko elimo. Redovito je ugraena u raunalo. Radnu memoriju sredinja jedinica za obradbu rabi za neposrednu pohranu i dobavu podataka. Za vrijeme rada programi koji se izvravaju i podaci koji se trenutano obrauju nalaze se u radnoj memoriji. Svaka radna memorija ima odreeni kapacitet ili opseg memoriranja podataka. On se mjeri u MB ili GB to ovisi o jaini raunala (kod velikih raunala je to preko 1 GB, a kod osobnih 256 MB, 512 MB ili 1024 MB). O veliini memorije donekle ovisi brzina i mogunosti obrade podataka. Memorije su smjetene na poluvodikim ploicama ili ipovima. Izmeu adne memorije i procesora postoji nesrazmjer u brzini rada zbog ega je ograniena ukupna brzina razmjene. Zbog toga se u raunalo ugrauje brza priruna memor ija (engl. cache). Dobava podataka iz brze prirune memorije u procesor je mnogo bra nego dobava iz RAM memorije . Trajna memorija (eng. Read-Only Memory , ROM) je memorija koja je namijenjena samo za itanje. Njezin sadraj upisuje sam proizvoa, a raunalo je moe samo itati. Nestankom elektrine energije, odnosno gaenjem raunala, sadraj memorije se ne brie. Kod klasinih ROM ipova, podaci se na njih upisuju tokom samog procesa proizvodnje i kasnije se ne mogu mijenjati. Ali, ima i drugih vrsta ROM-a kod kojih je to mogue: Veina je osnovnih dijelova raunala ugraena u kuite, a objedinjuje ih matina ploa. Matina ploa (engl. motherboard) je tiskana ploa zaduena za povezivanje dijelova raunala u jednu cjelinu. Dijelove je raunala potrebno meusobno povezati elektrinim vodiima kako bi podaci mogli putovati od jednog dijela raunala do drugog. Dijelovi raunala se povezuju spomo posebnih skupina vodia koji se nazivaju sabirnicama. Sabirnice (engl. bus) se izvode kao tiskani vodii na povrini matine ploe. Sabirnice se dijele na unutarnje i vanjske sabirnice.

~8~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

Periferne jedinice Ulazne jedinice imaju zadatak prenijeti podatke na obradu u sredinju jedinicu. To su razni itai (dokumenata, stupastog koda, magnetskog zapisa ...), tipkovnica, mi, skener, ita crtinog koda, digitalni fotoaparat, web kamera, mikrofilm, igraa palica, osjetilna ploha, zaslon osjetljiv na dodir, grafika kartica . Tipkovnica Tipkovnica je ureaj za unos podataka. Predstavlja uz mia osnovni ulazni ureaj za komunikaciju s raunalom. Tipke na tipkovnici svrstane su u etiri skupine: 1) ALFANUMERIKE tipke koje sadre slova, brojke i posebne znakove, 2) BROJANE tipke, izdvojene na desnom dijelu tipkovnice, 3) FUNKCIJSKE tipke, povrh alfanumerikih tipaka (F1 - F12), 4) tipke UPRAVLJANJA, smjetene izmeu alfanumerikih i brojanih. Tipkovnica moe sadravati 104 ili 105 tipaka to ovisi o tritu (standardu) za koje je namijenjena. Pritiskom tipke tipkovnice ostvaruje se elektrini kontakt u mrei vodia, temeljem ega logika kola tipkovnice prepoznaju o kojoj je tipki rije i alju odgovarajuu kodnu kombinaciju upravljau tipkovnice u raunalu. Mi Mi je runi ureaj koji slui za pokazivanje i odabir naredbi na zaslonu. Grafika prezentacija mia na zaslonu jest bijele strjelice (engl. mouse pointer - pokaziva mia). Pomicanjem mia pomie i strjelica na zaslonu. Pomou mia odabiremo eljene naredbe, izvodimo operacije s objektima na zaslonu raunala, crtamo. Bez mia se ne moe zamisliti bilo kakav ozbiljniji rad na raunalu. Mi standardno ima 2-3 tipke, a prednost pred tipkovnicom je u tome to omoguava da se u bilo kojem trenutku pozicioniramo na bilo koje mjesto na zaslonu.

Izlazne jedinice imaju zadatak da rezultate obrade prikau u ovjeku razumljivu obliku ili da ih pripreme za daljnju obradu. To su pisai, ureaji za crtanje (ploteri), zasloni (monitori, video jedinice, engl. display), jedinice za govorni izlaz, jedinice za izlaz na mikrofilm (eng. COM) i sl. Pisa Pisa je ureaj koji omoguuje prikaz podataka na papiru ili prozirnici. Osnovne znaajke pisaa: Brzina ispisa - broj ispisanih znakova, redaka ili stranica u jedinici vremena. Kod iglinih pisaa brzina se mjeri se u cps (engl. Character Per Second) - odnosno brojem znakova u sekundi, a ostalim pisaima brzina se mjeri u ppm (engl. Pages Per Minute) - broj stranica u minuti. Veliina ispisa - odreena je irinom i duljinom papira koji moe stati u pisa (A4, A3 ili jo vei te beskonani papir). Kvaliteta ispisa ovisi o razluivosti (engl. resolution). Razluivost se izraava brojem toaka po 1 inu (engl. dpi - Dots Per Inch).

~9~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

Memorija u pisau slui za prihvaanje podataka iz raunala, pripremanje dokumenta za ispis i pohranu pripremljenog dokumenta. Za ugodniji rad potrebna je vea memorija. Vrste pisaa Iglini pisai ispisuju znakove udaranjem iglica preko tintane trake u papir. Prema ASCII znaku primljenom od raunala logika pisaa odreuje kroz koje elektromagnete e se propustiti struja kako bi se pogurale iglice prema papiru i time otiskale jedan stupac polja matrice. Potom se glava malo pomie i tiska drugi stupac matrice znaka, te tako dok se ne otiska cijeli znak. Tintni pisai kreiraju tekst i sliku na slian nain kao iglini, ali umjesto iglica na glavi pisaa se nalaze male rupice kroz koje se na papir ubrizgava tinta. Izrauju se kao crno-bijeli i kolor pisai. Laserski pisai imaju upravljaku optiku koja vodi lasersku zraku i ova ispisuje znakove na poluvodikom bubnju koji se okree i koji na mjestima gdje je bio osvijetljen pamti naboj. Kako se bubanj okree uz posudu s finim crnim prahom, na nabijene povrine nahvataju se estice praha. Papir koji prolazi uz bubanj preuzima estice praha s njega, a na izlazu iz pisaa prolazi izmeu zagrijanih valjaka tako da se estice praha gotovo trajno upeku u papir. Monitor Monitor jest izlazni ureaj kojemu je zadau pretvoriti digitalne elektrine signale iz raunala u podatke razumljive ovjeku (znakovi i slike). Karakteristike monitora: Veliina monitora odreena je duljinom dijagonale zaslona koja iznosi od 14 do 21 i vie ( je oznaka za in). Razluivost se mjeri u pixelima i izraava kao umnoak pixela horizontalno i uspravno, npr. 800 x 600. U razluivost spada i dubina boja, koja se kree od 2-bitne (monokromatski) do 32-bitne boje (true color). Maksimalne razluivosti su izravno povezane s veliinom monitora, ali i kvalitetom izrade istih. Veliina toke jest udaljenost dvaju pixela. to je manja udaljenost, to je slika otrija. Na monitorima na kojima se postigne vea razluivost pixela postie se i vee razluivosti samog prikaza. Npr., ako monitor ima1280 x 1024 pixela, to je i ujedno i maksimalna razluivost prikaza. On moe prikazivati naravno i manje razluivosti. Prema nainu izrade razlikujemo: 1. Monitore s katodnom cijevi (engl. CRT - Cathode - Ray Tube) koji imaju visoku kvalitetu slike, rijetko se kvare, imaju nisku cijenu. U prolosti su bili jednobojni, a sada se koristimo monitorima u boji. 2. Monitore s tekuim kristalom (engl. LCD-Liguid Crystal Display) koji su tanki, imaju malu teinu i troe vrlo malo elektrine energije. Skuplji su u odnosu na klasine CRT monitore i slika na njima nije vidljiva iz svih kutova. Nekada su se upotrebljavali iskljuivo na prijenosnim raunalima, ali danas imaju iru primjenu.

~ 10 ~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

Vanjske memorije Vanjske memorije imaju zadatak memoriranja podataka trajno ili onoliko dugo koliko je to korisniku potrebno. Tu ubrajamo: diskete, magnetske vrpce, tvrde diskove, CD ROM-ove, razne optike diskove. Tvrdi disk Tvrdi disk je najvea, najbra i najpouzdanija vanjska memorija. Na njege se mogu pohraniti svi podaci potrebni za rad raunala, od operativnog sustava do svih ostalih programa kojima se koristimo. Prigodom odabira diska treba obratiti panju na sljedee: Vrijeme traenja jest vrijeme koje protekne od trenutka kad mikroprocesor zatrai podatke pa do isporuke prvih podataka. Mjeri se milisekundama (ms). to je vrijeme traenja manje, disk je bolji. Uobiajeno vrijeme traenja iznosi 8 ms i vie. Brzina vrtnje diska je u izravnoj vezi s vremenom traenja. to se disk bre vrti, prije e pronai i isporuiti podatke. Najbolji diskovi vrte se brzinom od 10 000 okretaja u minuti (10 000 rpm - Rotates Per Minute). Solidni su diskovi koji se vrte brzinom od 7200 rpm. Kapacitet diska jest koliina podataka koja se moe smjestiti na disk. Mjeri se gigabajtima (GB), a kod velikih sustava terabajtima (TB). Uobiajeni kapacitet tvrdog diska je 100 GB i vie. Tvrdi disk je izraen od ploa koje su presvuene magnetizirajuim materijalom. Dananji tvrdi diskovi imaju najee jednu ili dvije ploe. Ploe su podijeljene na staze oblika koncentrinih krunica. Staze su podijeljene na sektore. Sektori su ujedno najmanje jedinice diska kojima se moe pristupiti. Obino su veliine 512 bajta. Staze koje se nalaze jedna ispod druge ine cilindar (slajd 8). Disketa Disketa je plastine ploe prevuene tankim slojem eljeznog oksida na koji se upisuju podaci. Smjetena je u vrsti okvir koji je titi od oteenja. Najea veliina diskete je 3.5 (ina, 1 = 2.54 cm), a nekada su se upotrebljavale diskete od 5.25. Upisivanje i itanje podataka vri posebna glava. Prije prvog upisa podataka, disketu treba formatirati. To je postupak kojim se disketa dijeli na staze i sektore u koje se upisuju podaci. Prilikom formatiranja sa diskete se briu svi ranije upisani podaci. Kapacitet diskete obino iznosi 1.44 MB, a se moe i proizvoljno odrediti, to se navodi prilikom formatiranja. Osobno raunalo moe imati jednu ili dvije disketne jedinice, koje se oznaavaju se s A: ili B:. Prednosti diskete: prenosivost, male dimenzije, podaci se mogu upisivati i ponovo brisati. Nedostaci diskete: osjetljivost na prainu, elektromagnetsko zraenje i toplinu te mali kapacitet. CD (engl. Compact Disk) Digitalni podaci zapisuju se na kompakt disk optiki pomou laserske zrake koja pali povrinu medija te tako podaci ostaju trajno zapisani (zapeeni) na mediju. Prednosti ovog medija su trajnost podataka, manja osjetljivost na oteenja te veliki kapacitet , a nedostatak im je oteano viestruko zapisivanje podataka te osjetljivost na toplinu. Podaci na optikom disku nisu rasporeeni u koncentrine krunice, kao kod magnetskih diskova, ve su pohranjeni na spirali koja se iri od sredine prema van. Prvotno su zamiljeni kao memorijski

~ 11 ~

TEORIJA ZA TEHNIARE, Lea Jerki, dipl.ing.

ureaji za reprodukciju glazbe CD-DA (CD - Digital Audio). Otuda i spiralna putanja da se osigura neprekinutost traga, odnosno glazbenog zapisa. Osim toga brzina itanja traga mora uvijek biti ista to znai da se brzina okretanja diska poveava od centra prema van (200 - 2120 okr/min). Kapacitet optikih diskova (oko 650 MB) i mogunost pohrane raznolikih zapisa (glazbenih, video i podatkovnih) ine ih gotovo nezamjenjivim za multimedijske sadraje. Sustavi koji s veom gustoom zapisa i promjenom fokusa optike mogu oitavati po dva sloja podataka sa svake strane to bi doseglo kapacitet od preko 10 GB podataka su DVD-ROMovi. Osnovna namjena im je potpora multimedijskim sustavima (Digital Video/Versatile Disc) koji trae velike koliine raznolikih podataka. Universal Serial Bus (USB) je vanjska sabirnica (prikljuak) za razne ureaje kao to su printer, mi, tastatura, digitalna kamera, modem. Pojavio se 1996. godine, a zaivio tek 1998. Karakterizira ga visoka brzina, te jednostavnost instaliranja ureaja, pogotovu sa novijim verzijama operativnih sistema (Plug & Play princip).

Flash memorija unutar USB stika Flash memorija se koristi tamo gdje je bitno da su podaci pohranjeni na fiziko to manjem mediju (mp3 plejeri, USB stikovi itd.). Spada u grupu spoljnih memorija i ne zahtjeva dodatne drajvere za rad od Windowsa 98 pa na dalje. U sebi ima Flash memoriju (nalazi se na maloj tampanoj ploi) zatvorena plastinim ili metalnim kuistem.

~ 12 ~