SREDOZEMLJE

(predavanja)

POJAM SREDOZEMLJA izmeu 3 kontinenta samo ime upuuje na pojam ili znaenje mediteran - medius srednji - terra zemlja imamo 2 osnovna znaenja pojma mediteran + tree sredinje 1. more u sreditu kopnene polutke - interkontinentalno, gotovo potpuno zatvoreno - vrlo uski prolazi, veze s Atlantikom, Crvenim i Crnim morem 2. Sredozemlje kao regija - more+kopno oko njega - more ima sredinje znaenje ali bez okolnog prostora ne ini regionalnu cjelinu 3. sredinje znaenje - sredite poznatog svijeta - ekumene grci - unutarnje more veliko more rimljani - unutranje more veliko more nae more - definicija Sredozemlja ovisi o kriterijima izdvajanja, ne postoji opa definicija - Mediteran - kompleksan, fleksibilan pojam - prostorni obuhvat regije ovisi o kriteriju - okoli, kultura, gospodarstvo - pojam Mediteran obuhvaa vie kriterija, kompleksan pojam - 1. definicija - Sredozemlje ine zemlje koje obrubljuju Sredozemno more - Portugal - dio Mediterana - prirodna i kulturna obiljeja a nema izlaz - unutranje granice drava otvaraju probleme - Francuska se protee prema SZ Europi, Alir prema Sahari, Egipat prema dolini gornjeg Nila - 2. definicija - regija koja se protee na Crno more, Bliski istok do Zaljeva - neki autori smatraju da u ire okvire Mediterana treba ukljuiti i zemlje oko Crnog mora Bugarsku, Rumunjsku, Gruziju - Sirija, Libanon, Jordan, Irak - zbog nafte - 3. definicija - regiju Sredozemlje ini Sredozemno more (bez Crnog mora) i obalna zona u kojoj su socio-ekonomske aktivnostiusmjerene na more (Blue plan) - granica obalne zone - za svu problematiku uz vodne resurse se koristi granica sredozemne razvodnice (2. anomalije - rijeka Rhona i Nil - nastaju izvan mediteranskog prostora) - statistike granice - za potrebe drutvenih, gospodarskih, demografskih kretanja - subnacionalne administrativne cjeline koje izlaze na more - to su regije, provincije, departmani, upanije - formira se obalna zona od 50-100 km - pojam Sredozemlja definiran prema ekolokim i fiziko-geografskim kriterijima klima - karakteristian godinji hod temperature i padalina, ljetne sue, izoterma od 10C u sijenju vegetacija - mediteranski tip, karakteristine biljke u pejzau - maslina, alepski bor, 2

smokva, pistacija - povezuju klimu, ishranu, povijest, pejza, tip poljoprivrede i nain ivota Mediterana - maslina - posebno znaenje, indikator klime, nunost ljetne sue za rast ploda, ivotno i simboliko znaenje - areal rasta masline - esta definicija sredozemlja - jedinstvo i homogenost Mediterana izraena je i u ivotnoj povezanosti obala i planinskog okvira - Mediteran su i planine - gotovo cijelo sredozemlje obrubljeno relativno visokim planinama (izuzetak Libija i Egipat) - gotovo svi planinski lanci paralelni su s obalom, izdugnuti uslijed kolizije afrike i euorazijeske ploe (vulkanizam - Etna, Vezuv, potresi) - ivotna povezanost planina i obala ostvaruje se kroz transhumancu - karakteristino za itav Mediteran (izuzev sjvernoog afrikog prostora gdje je nomadizam) - reljef - godinj adoba (ljeto-zima) - fenoloki odnosi - transhumanca - premjetanje ljudi i stoke u vertikalnom smjeru, sa zimskih panjaka u nizini prema ljetnim panjacima u planini (nastambe stalne, sezonske) - transhumanca predpostavlja i poljoprivredu (oranice..) transhumanca ujedinjuje Mediteran u cjelinu - drugo lice Mediterana - pustinjski okvir - nomadizam - ljudi, stoka i nastambe u kretanju - godinja doba - fenoloki odnosi diktiraju smjerove kretanja od zime do ljeta prema Sredozemlju (za travom) od ljeta do zime na jug prema pustinji (gdje e poeti rast vegetacije) - Mediteran ujedinjuje i zajednika okolina odgovornost - ekoloka kriza Mediterana - od 60-ih, eksploatacija i prijevoz nafte, brti populacijski rast u obalnom podruju, razvoj masovnog turizma - zagaenja obalnih voda i vodnih resursa - Mediteran ujedinjuje i povijest - vea jedinstvenost u prolosti nego danas - od antike preko srednjeg vijeka do danas - najvei stupanj jedinstva postignut u antici - Rimsko carstvo - kasnije samo djelomino (Arapi, Osmanlije) - jedinstvo Sredozemlja u karakteristinom gospodarstvu - dio proizlazi iz povijesnog razvoja - gradovi kao sredita trgovine, usluga i kulture - ruralni pejza s dominacijom masline, vinove loze, koza, ovaca - udio poljoprivrednog stanovnitva jo uvijek znaajno obiljeje (Egipat 40%, Turska 47%. Grka 24%) - u zemljama gdje je postotak nii, velik udio stanovnika ivi u ruralnom podruju - usprkos dugoj tradiciji, ruralni nain ivota zadran gotovo posvuda u regiji - obiljeja jedinstvenosti Sredozemlja u prirodnom, povijesnom, gospodarskom, kulturnom smislu izdvajaju ga kao relativno homogenu kulturnu regiju - prostor dodira razliitih civilizacijskih krugova: politika fragmentacija na vie od 20 drava jezina i dijalektna fragmentacija religijska i etnika heterogenost - kranstvo - katolianstvo vei dio, sa istoka pravoslavni klin islam 3

judaizam - jezine i religijske manjine mnogim dravama - razliiti kolonijalni utjecaji - Francuski utjecaj - drave Magreba (posebno Alir ali i Libanon, Egipat, Sirija) Talijanski utjecaj u Libiji Britanski utjecaj - na Gibraltaru, Malti, Cipru - promjena geopolitike situacije u Europi nakon 1990-ih reflektirala se na prostor Mediterana (nekadanja ideoloka podjela na I-Z zamijenjena je novom podjelom na S-J - prolazi Mediteranom) - S-J -dihotomizacija Mediterana, percipira se kao granica 2 svijeta - prvog i treeg - do 50-ih godina 20-og stoljea gotovo cijeli prostor Mediterana ulazio je u kategoriju zemalja u razvoju odnosno periferije - razlika se znaajno produbila izmeu Europskih mediteranskih zemalja s jedne strane i zemalja junog i istonog proelja s druge strane - Italija, panjolska, Grka pribliile se gospodarskom razvoju - demografski kontrast izmeu sjevernih i junih mediteranskih zemalja ukupna stopa fertitliteta via 3-4- puta u junomediteranskim zemljama kontrast dobne strukture populacije - izrazito mlada populacija u junomediteranskim zemljama nasuprot sve starijem stanovnitvu sjevernih obala - razliiti pristupi unutarnjoj regionalnoj podjeli i konceptualizaciji Sredozemlja 1. klasina podjela na Z i I (kanal izmeu Sicilije i Tunisa, prag Aventure) 2. SZ - grupa razvijenih europskih zemalja, lanica EU, vrlo niska stopa fertiliteta JZ - drave Magreba - niski stupanj razvoja, eksplozija rasta, demografski pritisak, migracija u SZ kvadrant JI - heterogena grupa zemalja, preteito niskogstupnja razvoja, ukljuenost u proizvodnju nafte sa zemljama Zaljeva, ukljuenost u arapsko-izraelski konflikt SI - zemlje okje tee europskom modelu razvoja i integracije u EU - podjela i konceptualizacija: podjela izmeu planina i nizina obala i unutranjosti urbanog i ruralnog transhumanca i nomadizam - promjenjiva priroda i uloga Mediterana - barijera/most most - funkcija povezivanja prostora, posebno u prolosti, pomorski promet (povezvao 3 kontinenta i brojne razliitosti) barijera - novi limes - dijeli Europu od siromanog, nerazvijenog i neciviliziranog Juga - jug tendira prema sjeveru

SREDOZEMLJE I AZIJSKO-AFRIKI SVIJET juna i istona fasada Gibraltar-Isambul - dijeli Sredozrmlje na afriko-azijski i europski svijet golemi pustinjski areal - drugo lice mediterana bez prekida povezuje cijeli Stari svijet, od Atlanske Sahare do sj. Kine beskrajni prostor siromatva, bezvodice i neprestanog kretanja - esto prava anekumena nomadizam - ritam Sredozemlja (F. Braudel) stepski nomadi ive uz rub Sahare vezani uz panjake, u neprestanu kretanju zimski panjaci (kino razdoblje) na jugu postepeno se sue krajem proljea prema sjeveru - tjeraju stanovnitvo vode stada prema Sredozemlju i obratno veliki nomadski putevi presjecaju zemlje Magreba od juga do sjevera karavanski promet stoljeima spaja Sredozemlje s Dalekim Istokom i Crnom Afrikom afriko azijski svijet - islam europski svijet - kranstvo od 7. stoljea islam ujedinjuje Stari svijet izmeu Europe, Azije i Crne Afrike dri kljune prolaze i posrednike funkcije sa irenjem Osmanskog carstva (15. st.) proirio se islam i u Europu

SREDOZEMLJE I EUROPA kopnena masa Euripe s june strane uronjena u Sredozemno more Europa ivotno povezana s Sredozemljem - njegov nastanak ivotni utjecaj Sredozemlja produuje se prema sjevernim kopnenim vezama Europa isprekidana nizom puteva i prirodnih koridora - prevlake povezuju se s toplim morem na jugu - nositeljem bogatstva presudno znaenje za razmjenu, komunikaciju i proimanje europske prevlake ucrtavaju osnovne linije 4. skupine meridionalnih veza svaka okuplja dio kontinenentske mase - vie ili manje autonomne nasuprot Sredozemlja ne postoji jedna Europa ve Europe (F. Braudel) 1. Ruska prevlaka 2. Poljska prevlaka 3. Njemaka (srednjoeuropska) prevlaka 4. Francuska prevlaka 5

 utjecaj Sredozemlja se iri tim arterijama u unutranjost Europe zona utjecaja srednjoj i zapadnoj Europi povezuje niz gradova - Lyon, eneva, Basel, Lvov promjenjiva granica S i J Europe sredinja osovina - vor europske sloenosti 1. ruska - Volgom prema Levantu - nizvodno - penica - uzvodno - sol, suena riba (jesetra) 2. poljska - od Baltika, Dunavom na Istambul - nizvodno - krzno, koa, jantar, eljezo - uzvodno - vino, govedo (moldavsko), konji, mirodije, svila 3. njemaka - itava srednja Europa - prirodni izlazi srednje Europe na Sredozemlje - Jadransko, Tirensko - zemlje koje prirodno gravitiraju sj. Jadranu - zemlje srednje Europe - bez izlaza na more - eka, Slovaka, Austrija, Maarska - Trst - glavna austrijska luka - Rijeka - glavna maarska luka - Jadran - poloaj daleko uvuen - Ligursko, Tirensko - vicarska 4. francuska - rijekom Rhonom - Marseilles, Lyon, Paris, ? - panjolska - komunikacija I-Z - od Atlantika do Sredozemlja

JADRAN U SREDOZEMLJU politika definicija - karakter dubokog zaljeva dugo smatran zaljevom a ne morem perifernost u odnosu na sredinje tokove duboka uvuenost u kopno, najvie se pribliilo Europi do 2. stoljea prije Krista Jadran je zaljev

prema podacima grkih moreplovaca i djelima geografa i povjesniara: plovidba i trgovina Jadrana znatno slabija Hekatej ( 6. st.pr.Kr.) - Jadran je zaljev: 1. Jonski (nastavak jonskog mora) 2. Jadranski (prema rijeci Adriji) Tukidid (5. st. pr. Kr.) - jonski zaljev Teopomp - Jadran - najdublji zaljev Jonskog mora Pseudo-Skilad (4. st.pr. Kr.) - peripl - prvi peljar istonog Jadrana - izjednauje se Jadran (zaljev) i Jonski zaljev Pseudoksimno (2. st. pr. Kr.) - Oplovljenje - prvo imenovanje Jadrana morem u geografskom 6

smislu - precizno odreivanje poloaja unutarnjeg Sredozemlja - krajnji poloaj prema Alpama Strabon (1. st.pr. Kr. - 1.st) - Geografija 17 knjiga - Jadran - dio jonskog zaljeva (sva svjetska mora zaljevi oceana) - preciznije - usko, dugo, prua se prema jugu i zapadu, s desne strane ? s lijeve Italija Plinije - kao more i zaljev sredinjeg mora - novi naziv - Jadran - mare superum - Tirensko more - mare inferum - sredite i os orjentacije Rim Jadransko more / mletaki zaljev -16., 17. i 18. stoljee Golfo di Venezia - mare adriatico Venecijanski zaljev: 1. zaljev - oblik: dugi, uski, uvuen 2. Mletaka kartografija istie pripadnost - vlasnika kontrola karakter duboko uveenog zaljeva - odreuje poloaj Jadrana u Sredozemlju 1. perifernost u odnosu na ostatak Mediterana 2. izvanredna spojnica za europske putove iz srednje Europe u Mediteran

JADRANSKE ORJENTACIJE 1. antiko-rimski period prvi model prostornog ureenja dominira Jadranska orjentacija: 1. podunavsko-sjevernojadranski pravac 2. podunavsko-srednjojadranski pravac 3. podunavsko-egejski pravac primarno znaenje Trsta i Akvileje na sjevernom Jadranu sekundarno - Salona - srednji Jadran Podunavlje - sj. Jadran - najstarija osovina razvoja 2. srednji vijek disperzija prometnih tokova iz gorsko-planinske unutranjosti na Jadranu; neznatna uloga Podunavlja razvoj itavog grkog primorja vodea jadranska orjentacija (Dubrovnik) - jo uvijek slabija egejska orjentacija Dubrovnik - glavni centar junojadranske fasade - rudna leita u zaleu - poslovna, inicijativna - dubina i irina zalea - gravitacijski utjecaj do Salone - ne preklapa se s gravitacijama Rijeke, Trsta, Senja 3. osmanski period integracija zalea (osmansko carstvo) nije utjecala na promjene disperzne 7

 4. 5.

orjentacije prema Jadranu dominira junojadranska orjentacija Dubrovnik - vodea luka zalea a) najvii stupanj gospodarske i politike integracije zalea b) najrazvijenije organizacijeske mree karavanskih prometnih tokova junojadranska orjentacija prema Dubrovniku najbolje je izraena Solun - jaa gravitacijski utjecaj - nepovoljno - nedostatak stabilnosti u egejskom prostoru podunavsko-sjevernojadranski kombinirani transportni sustav prvi put nakon antikog rima permanentni pravac Podunavlje-sjeverni Jadran pol. 18.-pol.19.stoljea habsburka aneksija Podunavlja u 18. st. korjenite promjene gospodarske orjentacije valorizacija Panonske nizine - nova itnica - itnica habsburke monarhije

eljezniki period od pol. 19. stoljea prekinut proces formiranja nove podunavsko-sjevernojadranske razvojne zone Savski prometni pravac ne funkcionira (austrijski eljezniki pravci iz Bea i maarska koncepcija - centar Budimpeta) orjentacija sjeverni Jadran ali ne ukljuuje Podunavlje Savski pravac kao najpogodniji nije iskoriten zbog eljeznike mree Austrije i Maarske prekid jadranske orjentacije u vrijeme stare Jugoslavije (prevladava srednjojadranska orjentacija, Hrvatska nije imala ni jedne luke jedino tad nema jadranske orjentacije)

SREDOZEMNO MORE interkontinentalno more - Europa, Azija, Afrika sastavni dio Atlantskog oceana (2.8% povrine) gotovo potpuno zatvoren bazen jedini kontinuirani stalni dotok morske vode iz Atlantika jedina veza kroz Gibraltarski prolaz (300 metara dubine) ostala sredozemna mora - ameriko, arktiko, australoazijsko unutarkontinentska - Hudsonov zaljev, Crveno more, Sjeverno more, Arapskoperzijski zaljev (nalaze se unutar jednog kontinenta)

Gibraltar - Gibraltarska vrata - morski prolaz izmeu Pirenejskog poluotoka i afrike obale u antici - Herkulovi stupovi, kraj svijeta duina - 60 km, irina 12.8 - 37 km dubina do 300 m (Z) - 1000 m (I) 8

 procjene - treba vie od 1. stoljea da se vode Sredozemnog mora obnove kroz Gibraltarska vrata polagani dotok + jaka evaporacija - Mediteran puno slaniji od Atlantika Gibraltarski prolaz - razvijena oceanska plovidba u 16. st. i prokop Sueskog kanala - prvorazredni pomorsko-prometni poloaj panjolske i marokanske vlasti istrauju mogunosti gradnje tunela pod morem Gibraltarski poluotok - Tarikova stijena, duine 4,6 km, irine 400-1200 m, visina 458 m (Andaluzijska planina) Gibraltar - prekomorski posjed UK - 6.5 km, 27 967 stanovnika (2007.), 4290 st/km - glavni grad Gibraltar - turizam, offshore, bankarstvo, promet SUESKI KANAL umjetni, povezuje Sredozemno s Crvenim morem duina 163 km, od Port Saida (Sredozemno more) do Sueza (Crveno more) omoguuje vodeni transport iz Europe u Aziju bez oplovljavanja afrikog kontinenta - 9 100 km krai put graen 1859-1869, francuska kompanija, projekt Ferdinand de Lessepo, zatvoren u razdoblju 1967-1975 promet ini 14% svjetskog pomorskog prometa

DARDANELE grki Helespont, turski Cannakale bogezi izmeu Galipoljskog prolaza (Europa) i Male Azije spaja Egejsko i Mramorno more

BOSPOR turski Karadenis bogazi povezuje Mramorno i Crno more prolaz izmeu najistonijeg dijela europskog poluotoka, SZ obale Male Azije duina 31,8 km, irina 660 m-4.6 km (Istambul 2,5 km) Bospor i Dardanele - izlaz na ogromno kopneno zalee ruska i pojska prevlaka veliko prometno i politiko-strateko znaenje

OTRANSKA VRATA izmeu Otranta (Italija) i albanske obale povezuje Sredozemno more (Jonsko) s Jadranskim irina 74 km, duina 400-500 m uski prolaz daje Jadranu karakter zatvorenosti bazena - individualnost CRNO MORE razliiti pristupi: 1) dio Sredozemlja 2) nije dio (ukljuuje samo Mramorno) Sredozemno i Crno more - integrirani oceanografski sustav razina vode Crnog mora via od Sredozemnog utjee u bazen Sredozemnog mora kroz Bospor, Dardaneli i Mramorno more kolektor vode iz agrarnog drenanog bazena srednje i istone Europe i Turske oneienje uzrokuje odumiranje Crnog mora - ujee na Sredozemno more velik problem

10