OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

NOVOSTI IZ PODRUJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

U proteklih nekoliko mjeseci u svjetskim strunim asopisima objavljeni su mnogi zanimljivi prilozi iz podruja obnovljivih izvora energije.
Novi proizvodni objekti u Europskoj uniji U lipnju 2010. godine objavljeno je izvjee pod naslovom Renewable Energy Snapshots 2010 iz kojeg proizlazi da je ukupna snaga postrojenja za proizvodnju elektrine energije koja su 2009. izgraena u zemljama Europske unije iznosila 27,5 GW. Od toga 10,2 GW otpada na vjetroelektrane (38%), 6,6 GW na plinske elektrane (24%), 5,8 GW na fotonaposka postrojenja (21%), 2,4 GW na termoelektrane na ugljen (8,7%), 580 MW na postrojenja s biomasom (2,1%), 570 MW na termoelektrane na loivo ulje (2,1%), 440 MW na postrojenja s otpadom (1,6%), 440 MW na postrojenja na nuklearnu energiju (1,6%), 390 MW na hidroelektrane (1,4 %) i 120 MW na postrojenja
elektrina energija toplinska energija godine obnovljivi izvori hidroenergija vjetroenergija biomasa Suneva energija solarni toplinski sustavi geotermalna energija ukupno FN sustavi 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. proizvodnja, mlrd. kWh 20,4 40,6 27,8 4,4 19,0 37,8 30,5 6,2 97,1 4,1 4,6 100,8 4,8 5,0 36,7 36,7 33,8 33,8 20,4 40,6 4,4 4,1 4,6 19,0 37,8 6,2 4,8 5,0 -6,9% -6,9% +2,2% +40,9% +17,1% +8,7% +0,8% goriva ukupno promjena 2008/2009.

koja iskoritavaju koncentriranu Sunevu energiju (0,4%). Izvjee je izradio Zajedniki istraivaki centar, istraivaka ustanova koja se sastoji o sedam instituta s godinjim proraunom od 330 milijuna eura i koja je integralni dio Europske komisije, a zapoljava 2750 djelatnika u Belgiji, Njemakoj, Italiji, Nizozemskoj i panjolskoj. Obnovljivi izvori sve vaniji u Njemakoj Njemaka Radna skupina za statistiku obnovljivih izvora energije (AGEE-Stat) izvijestila je da je u ukupnoj potronji konane energije u Njemakoj 2009. godine udio obnovljivih izvora iznosio 10,1%, to znai da je prvi puta bio vei od 10%. Kako se istie, glavni imbenici rasta udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potronji pri tome su bili fotonaponski i solarni toplinski sustavi te biomasa, dok je vjetar te godine oito slabo puhao, a i potronja biogoriva je bila smanjena. Uz to, poveanju udjela obnovljivih izvora s 9,3%, koliko je iznosio 2008. godine, doprinijelo je i smanjenje proizvodnje energije iz fosilnih goriva i nuklearnih elektrana, to je oito bila posljedica gospodarske krize. Promatrajui apsolutni iznos, konana energija iz obnovljivih izvora poveana je u usporedbi s 2008. godinom za svega 2 milijarde kWh ili za 0,8% i to na 238 mlrd. kWh. Udio obnovljivih izvora u proizvodnji elektri ne energije porastao je s 15,2 na 16,1%, ali kao to je istaknuto, i zbog smanjenja udjela proizvodnje iz fosilnih goriva. U proizvodnji toplinske energije njihov je udio porastao sa 7,4 na 8,4%, dok je udio biogoriva u potronji goriva pao s 5,9 na 5,6%. No, kada je rije o biomasi, ona je u proizvodnji elektrine energije u Njemakoj drugi najvaniji obnovljivi izvor, a u proizvodnji toplinske energije prvi (s udjelom od 91%). Za potpore za obnovljive izvore u Njemakoj je 2009. godine izdvojeno 9,5 mlrd. eura, odnosno za 9% vie nego 2008. Uz to, u izvjeu njemakog Ministarstva za okoli, zatitu prirode i reaktorsku sigurnost stoji kako se iz statistikih podataka za 2009. godinu jasno vidi da udio elektrine energije dobivene iz obnovljivih izvora raste u odnosu na onu proizvedenu konvencionalno i da se neto vii trokovi za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora nisu promijenili.

Tablica 1 Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u Njemakoj 2008. i 2009. godine

oblici konane energije

161,6 165,1

<0,1 <0,1 93,3 93,5

105,9 110,5

235,8 237,8

Ilustracija 1 Najvea stambena zgrada u Maarskoj sa solarnim kolektorima na krovu

92

4/2010

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Konano, AGEE-Stat istie da se potkraj 2009. godine u Njemakoj oko 300500 ljudi bilo zaposleno u podruju obnovljivih izvora. Suneva energija za najveu zgradu u Maarskoj Najvea stambena zgrada u Maarskoj nalazi se u jednoj od glavnih budimpetanskih prometnica (il. 1). Izgraena je 1970. godine i njezina ukupna duljina iznosi 315 m, a stambena povrina 43500 m2. Ima ukupno 886 stanova, 15 dizala i u njoj ivi 3000 stanara (zbog ega se naziva i kuom selom). Zbog visokih zahtjeva koji se danas u Maarskoj postavljaju na toplinsku sanaciju, provedena je temeljita rekonstrukcija zgrade, to je ukljuilo i ugradnju solarnog toplinskog sustava i zamjenu ostakljenih ploha. U sklopu toga je na krov zgrade postavljeno 125 solarnih kolektora proizvoaa TiSUN ukupne povrine 1500 m2 i s nagibom 40 (il. 2). Solarni sustav je namijenjen za proizvodnju toplinske energije za pripremu potrone tople vode u zgradi. Ukupni trokovi rekonstrukcije iznosili su 4,45 milijuna eura, to je veim dijelom osigurano iz prorauna Grada Budimpete i europskog projekta Panel Plusz, dok su 27% trokova snosili vlasnici stanova. Nova slovenska fotonaponska elektrana Poetkom prosinca 2009. godine na slove nski elektroenergetski sustav prikljuena je jo jedna FN elektrana. Radi se o FNE Trata u kofjoj Loki ija nazivna vrna snaga iznosi 43,74 kW, a oekivana godinja proizvodnja 45825 kWh (il. 3). Kako su izraunali strunjaci Centra za ene rgetsku uinkovitost Instituta Joef Stefan iz Ljubljane, na osnovi tako proizvedene energije omoguit e se smanjivanje emisije ugljinog dioksida (u o dnosu na proizvodnju izgaranjem fosilnih goriva) za 22,913 t godinje. Projektnu osnovu, inenjersko rjeenje i prikljuak nove elektrane na javnu elektroenerge tsku mreu izvela je slovenska elektroenergetska tvrtka Gorenjske elektrarne, koja je njezin investitor i vlasnik, a koja e time ukupnu vrnu snagu svih svojih FN elektrana poveati na 321,33 kW (il. 4). Fotonaponsku opremu (module, pretvornike itd) isporuila je i ugradila tvrtka Energosolar, a za izvedbeni projekt bila je zaduena tvrtka Kon Tiki Solar. Elektrana se sastoji od 243 FN modula tipa PerfectEnergy njemake proizvodnje i pojedinane vrne snage 180 W koji su izraeni od elija od monokristalnog silicija. Postavljeni su na dodatnu potkonstrukciju na kose krovove pa nagib iznosi 15 (il. 5). Pri tome se 156 modula nalazi na junoj
ukupna snaga FNE Trata FNE Krie FNE Preddvor FNE Strahinj (2. faza) FNE Strahinj (1. faza) FNE Labore FNE Radovljica 0 godina 2005. 50 100 2006. 150 2007. 200 250 2008. 300 350 vrna snaga, kW 2009.
Ilustracija 2 Postavljanje solarnih kolektora na krov

Ilustracija 3 FNE Trata vrne snage 43,74 kW

strani krova zgrade transformatorske stanice, a 87 modula na krovu upravnih zgrada distribucijskog sustava kofja Loka - Medvode. Moduli su spojeni na tri pretvornika Sunny Mini Central 9000TL snage 9 kW i tri pretvornika Sunny Mini Central 5000A snage 5 kW iji je rad posve automatiziran. Organske fotonaponske elije Ve desetljeima se za pretvorbu Suneve u elektrinu energiju koriste FN elije. Njihovi

Ilustracija 4 Ukupna instalirana vrna snaga FN elektrana u sklopu Gorenjskih elektrarni

4/2010

93

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

stu pnjevi djelovanja iznose danas vie od 20%, a u pravilu su graene od silicija ija je proizvodnja razmjerno skupa i energetski intenzivna. Za razliku od toga, FN elije od organskih materijala mogle bi se proizvoditi mnogo jeftinije, a isto bi tako bilo mogue nanositi ih na fleksibilne podloge. Zahvaljujui nekim od njihovih svojstava (prije svega maloj debljini i masi te spomenutoj mogunosti nanoenja na fleksibilne podloge) smatra se da e organski FN moduli osobito biti prikladni za mobilne primjene (il. 6).
Ilustracija 5 Postavljanje FN modula na krov zgrade transformatorske stanice

Ilustracija 6 Snimak prozirne organske FN elije

Izraz organska FN elija pri tome podrazumijeva FN eliju graenu od organskih molekula ili polimera, dok su elektrode najee graene od metala ili anorganskih oksida kao to je primjerice indij-kositar-oksid (il. 7). Mogunosti organskih FN elija istrauje Institut Fraunhofer za fotonske mikrosustave (IPMS). Takve se organske FN elije osnivaju na organskim molekulama koje se pod visokim vakuumom naparuju na prozirnu, vodljivu podlogu. Taj se koncept naziva PIN i pri tome se izmeu jednog sloja koji vodi upljine i drugog sloja koji vodi elektrone nalazi organski apsorberski sloj koji se sastoji od jednog akceptora i je dnog donora elektrona (il. 8). Na organske slojeve se na kraju nanosi metalna pokrovna elektroda kao katoda. Takve organske FN elije imaju certificirani stupanj djelovanja 6%, a mogle bi imati vijek trajanja do 30 godina. Uz sve to, IPMS nudi brojne usluge za izvoenje FN sustava na osnovi visokouinkovitih organskih elija i to od razvoja prototipa do pilot-proizvodnje. To ukljuuje izradu studija izvedivosti, razradu novih tehnologija proizvodnje, konstrukciju elija, modula i cijelih sustava, ocjenu primijenjenih materijala i slojeva, istraivanja znaajki i pouzdanosti elija i modula, izradu

Ilustracija 7 Uobiajeni organski materijali za izradu FN elija

H3CO

materijal za prijenos upljina

OCH3

n-dopiran
S S F N S S

p-dopiran
NC CN F F CN N

M e O-TPD
H3CO OCH3

p-NPB ZnPc
N

TTN

F NC

F4TCNO
N

C60 materijal za prijenos elektrona

Ilustracija 8 Shema organske FN elije prema konceptu PIN

N N N Zn N N N N

NS

DCV5T
S S

niskomolekularni apsorber

katoda sloj za prijenos elektrona aktivni sloj (apsorpcija svjetlosti) sloj za prijenos upljina prozirna anoda prozirna podloga (supstrat)

Ilustracija 9 VE Alpha Ventus

94

4/2010

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

demostracijskih sustava i prototipova te kvalificiranje proizvodnje. Google investira u vjetroelektrane Mnoge svjetski poznate tvrtke koje nemaju izravne veze s eneregtikom postaju zelene i to ponosno proklamiraju instalacijama na vrhovima svojih zgrada. Zanimljivo je, meutim, da je glasovita tvrtka Google investirala 38,8 mil. dolara u izgradnju dvije vjetroelektrane u Sjevernoj Dakoti u SAD-u ukupne snage 169,5 MW. Proizvoa opreme je amerika tvrtka General Electric. Predstavnici Googlea pri tome navode: Kroz investiciju od 38,8 mil. dolara nastojimo ubrzati razvoj obnovljivih izvora na nain koji takoer pokazuje osjeaj za dobar posao. Prva njemaka puinska vjetroelektrana Uz prigodnu sveanost na kojoj su bili nazoni njemaki ministar za okoli, zatitu prirode i reaktorsku sigurnost te elnici energetskih tvrtki EWE, E.ON i Vattenfall, 45 km sjeverno od otoka Borkuma u njemakom dijelu Sjevernog mora u pogon je slubeno putena prva njemaka puinska vjetroelektrana. Radi se o VE Alpha Ventus snage 60 MW (il. 9). Na alost, loi vremenski uvjeti usporili su radove za nekoliko mjeseci, a trokovi gradnje su se popeli sa 60 na ak 250 mil. eura. Ipak, treba naglasiti da projekt time nije gotov jer se nedaleko nastavlja druga faza projekta s 12 novih vjetroturbina. Za njemaku Saveznu vladu puinske vjetroelektrane imaju kljunu ulogu u energetskom miksu budunosti. Tako bi do 2030. godine trebalo ostvariti ak 25 GW iz takve proizvodnje elektrine energije. Zbog toga e, prema najavama Saveznog ureda za brodarstvo i hidrografiju, uz VE Alpha Ventus, uskoro biti odobreno jo 25 novih projekata s ukupno vie od 1650 vjetroturbina, od ega na Sjevernom moru 22, a na Baltikom moru tri vjetroelektrane. Uz to, planirano je ostvarivanje jo vie od 60 slinih projekata. Zidni kotao - na pelete! Tvrtka Guntamatic, jedan od vodeih njema kih proizvoaa izvora topline za sustave grijanja na biomasu, predstavila je znaajnu novost na tritu opreme za grijanje. Radi se o malom, kompaktnom kotlu na drvne pelete namijenjenom za postavljanje na zid (il. 10)! Dubina ureaja iznosi samo 50 cm, masa 150 kg, a stupanj djelovanja je vei od 95%. Vana znaajka novog kotla je i patentirano ciklonsko izgaranje koje postavlja nova mjerila u izgaranju biomase. Kotao je predvien za primjenu u niskotemperaturnim sustavima grijanja i omoguava punu udobnost. Uz to, cijena kotla je i za 50% nia u odnosu na danas sve traenije alternativno rjeenje za sustave grijanja na obnovljive
Ilustracija 10 Novi zidni kotao na drvne pelete!

Ilustracija 11 Radovi na polaganju vrelovoda...

Ilustracija 12 ... i gradnji kotlovnice na biomasu u Koevju

izvore, a to su dizalice topline. Toplinarski sustav na biomasu u Koevju Podruje jugoistone Slovenije, oko Koevja, bogato je umama. Povrina uma na podru ju Opine Koevje iznosi 465 km2 ili oko 85% ukupne povrine Opine. Stoga nije udo da je to ujedno podruje razvijenog umarstva i drvnopreraivake industrije. No, do 2000. godine najvei dio otpada iz umarstva i prerade drva odlagan je u krake vrtae ili prodavan na tritu. Koevje je bilo meu prvim opinama u Sloveniji koje su naruile izradu Energetskog koncepta. Njegov zakljuak iz 1993. godine je glasio: izvoenje toplinarskog sustava na biomasu i zamjena loivog ulja kao goriva u kotlovnicama biomasom. Nakon pripreme tehnike
4/2010 95

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

dokumentacije predinvesticijska studija je predstavljena 1997, a 1999. - 2000. godine su izgraeni prvi dijelovi projekta toplinarskog sustava na drvnu biomasu (DOLB), pri emu je poloen
Ilustracija 13 Kotlovnica Trata nakon putanja u pogon

vrelovod promjera DN 200 u duljini 1 km (il. 11). Vrijednost radova je iznosila 321000 eura to je financirala Opina Koevje. Istodobno je raena projektna i investicijska dokumentacija za nastavak projekta, za to su zatraena sredstva od drave i Globalnog fonda za okoli (GEF). Prva faza projekta obuhvatila je sljedee: izgradnju kotlovnice Trata s kotlom na biomasu (drvne ostatke: otpiljke, sjeku, ivericu i brikete) toplinskog uina 4,5 MW (il. 12 i 13) rekonstrukciju vrelovoda Trata - Melamin promjera DN 150 i toplinske stanice koja se napajala iz parne kotlovice Melamin koja je kao gorivo koristila mazut proirenje toplinarskog sustava i povezivanje s postojeim kotlovicama na ekstralako loivo ulje.

Ilustracija 14 Zemljovid toplinarskog sustava u Koevju 2009. godine

Legenda: kotlovnica na drvnu biomasu Trata kotlovnica i toplinska stanica Melamin kotlovnice na ekstralako loivo ulje

Ukupna duljina izvedenog sustava iznosila je 3900 m, a ukupna ulaganja 2,429 mil. eura, u emu su sudjelovali Opina Koevje (31%), slovensko Ministarstvo za okoli i prostor (21,5%, nepovratna sredstva), GEF (21,5%) i komunalna tvrtka Komunala Koevje (26%, kredit od slovenskog Ekolokog fonda). Radovi na ostvarenju prve faze projekta zapoeli su u kolovozu 2004, tehniki pregled proveden je u svibnju 2005. godine, a probni rad je zapoeo u sezoni grijanja 2005/2006. No, 2009. godine dobivena je graevinska dozvola za nastavak prve faze projekta pa je izgraeno jo 630 m vrelovoda promjera DN 125 za opskrbu novoizgraenih stambenih i poslo vnih zgrada te obiteljskih kua (il. 14). Ulaganja su iznosila 265065 eura, to su financirali Komunala Koevje (60%), Europski kohezijski fond (34%) i drava (6%). Nakon poetka rada kotlovnice Trata prestalo je raditi osam, a poetkom 2010. godine i deveta kotlovnica na ekstralako loivo ulje s ukupno 17 toplovodnih kotlova ukupne snage 11,2 MW. No, neke od njih su ostale kao priuva.

Ilustracija 15 Proizvodna postrojenja prve velike slovenske tvornice biodizela

Ukupni prikljueni toplinski uin toplinarskog sustava u Koevju danas iznosi 14,3 MW, proizvodnja toplinske energije 15900 MWh, a potronja drvne biomase 5452 t. Ipak, projekt time nije gotov. U drugoj fazi je predviena izgradnja parnog kotla za pokrivanja potreba industrijskih pogona i turbine za istodobnu proizvodnju ele ktrine energije. Prva velika tvornica biodizela u Sloveniji Godine 2004. u Sloveniji je zapoela proizvodnja biodizela u tvornici Pinus Rae s kapacitetom 16 t godinje, dok je 2008. - 2009. proces u arnoj proizvodnji optimiran na 9000 t godi nje. Veina proizvoda je prodavana u suradnji

96

4/2010

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

s tvrtkom Petrol, vodeim slovenskim trgovcem naftnih derivata. No, 2008. godine godine su Pinus TKI i Petrol osnovali zajedniku tvrtku za proizvodnju biodizela pod nazivom Bio goriva. Sjedite nove tvrtke je u Raama pri Mariboru, a vlasnici Pinus TKI (75%) i Petrol (25%). Nova tvrtka je 2009. godine uspjeno zavrila projekt izgradnje tvornice biodizela kapaciteta 50000 t godinje (il. 15). Pri tome je koritena tehnologija talijanske tvrtke Desmet Ballestra Oleo. Tvornica se nalazi na svega 1,5 km od skladita Petrola, 2,5 km od autoceste Maribor - Ljubljana i 1 km od eljeznike pruge Maribor - Ljubljana, to znai da omoguava dobru prometnu povezanost s tritima susjednih zemalja, to je bitno ne samo za izvoz gotovih proizvoda, ve i za nabavu sirovina. Proizvodnja u novom postrojenju je zapoela potkraj oujka 2010, a ve u prvoj godini rada oekuje se proizvodnja od 30000 t godinje, to bi se nakon godine dana trebalo poveati na predvienih 50000 t godinje. Na alost, veina sirovina za proizvodni proces se izvozi jer proizvodnja uljane repice u Sloveniji ne zadovoljava potrebe. Proizvedeni biodizel se primjeava dizelskom gorivu koje se prodaje na benzinskim postajama Petrola u omjeru 3 - 5%. Ipak, jedina Petrolova postaja u Sloveniji koja je nudila 100%-tni biodizel je bila rnue u Ljubljani koja je 2009, nakon svega dvije godine rada, zatvorena zbog malog zanimanja potroaa. Za razliku od toga, 100%-tni biodizel se danas u Sloveniji moe pronai na benzinskim postajama Hoe i Lormanje pri Lenartu u Slovenskim goricama koje su u vlasnitvu trgovakog lanca Tu (il. 16). No, razmjerno mali broj postaja na kojima se u Sloveniji moe pronai isti biodizel nije jedini problem. Ba kao to je sluaj s obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, najvie problema potjee od drave koja jednostavno ne prepoznaje mogunosti biodizela pa zbog toga nema znaajnijih poticajnih mjera. Most koji se grije i hladi toplinom iz tla Tijekom zime se povrina kolnika na mostovima u pravilu mnogo bre zaleuje od one na otvorenoj cesti. U takvim je sluajevima rizik od nesrea znaajno vei pa se zbog toga mostovi posipaju solju i drugim sredstvima protiv smrzavanja to oneiuje okoli, ali i oteuje graevinsku konstrukciju. Alternativa za to je grijanje mostova uz primjenu topline iz tla, a takva rjeenja u okviru istraivakog projekta njemake Savezne uprave za ceste (BASt) razvija
4/2010 97

Rajnsko-vestfalska visoka tehnika kola (RWTH) u Aachenu u suradnji s Sveuilitem Savezne vojske u Mnchenu. Pri tome se za grijanje mosta koristi dizalica topline s podzemnim toplinskim sondama. Temperatura povrine kolnika se mjeri i, kada padne na manje od 4 C, u pogon se ukljuuje grijanje, odnosno dizalica topline. Za razliku od toga, kada temperatura povrine kolnika tijekom ljeta poraste na vie od 50 C, dizalica topline se ponovno ukljuuje, ali s obrnutim nainom rada pa toplinu iz kolnika predaje u dubinu zemlje. Prvi takav most izveden je pokraj Berkenthina u jugozapadnom dijelu sjevernonjemake Savezne pokrajine Schleswig i Holstein (il. 17). Radi se o mostu duljine 59 m koji vodi preko kanala Elbe - Lbeck. Do sredine 2010. godine u kolnik mosta poloeno je 6300 m cijevi izmjenjivaa topline koje je isporuila tvrtka Rehau. Pri tome je velik problem predstavljala temperatura asfalta koja tijekom lijevanja iznosi oko 240 C, zbog ega su na temperaturnu otpornost materijala cijevi morali biti postavljeni posebni zahtjevi. U skladu s time, koritene su novorazvijene cijevi od umreenog polietilena (PE-Xa) sa zati tnim slojem od aluminija debljine 0,4 mm koje su otporne na djelovanje visokih temperatura.
Ilustracija 16 Jedna od dvije benzinske postaje trgovakog lanca Tu na kojima se u Sloveniji moe nabaviti isti biodizel

Ilustracija 17 Model mosta s ugraenim cijevima za grijanje kolnika