18

REFERENCE
Sanacija i konstruktivno gornjeg ustroja mosta od Pi l a.
Povijest
Non bene pro toto fibertas venditur auro
- Sloboda se ne prodaje ni za svo blago svi-
jeta, uklesano je vet u davnim vremenima
Republike nad vratima Lovrijen-
ca, neosvojive Dubrovnik
je grad jedinstvene j kulturne povi-
jesti Republika, Gradski statut iz
1272.) te svjetski poznate batine
i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske
kulturne batine). Tijekom svoje burne povije-
sti Dubrovnik je svojom
uspio izboriti potpuni oblik samouprave pa je
djelovao kao neutralna, samostalna
drava - Republika.
Vrata od Pila ulaz su u Dubrovnik sa zapadne
strane. Na Pilama se dva svo-
da nalazi kameni most, djelo slavnog Paskoja
iz 1471. godine. Pile (pilaD na
vrata, pa sam naziv zapadnog
kako su Vra-
ta od Pila bila glavni ulaz u grad. Sastoje se od vanjskih i
unutarnjih vrata te dvaju mostova, a na njima su radili brojni kipari i
graditelji, kojima se Ivan iz Siene (koji je oko 1397. godine
izgradio prvi dio kamenog mosta) te graditelj Paskoje
(koji je djelovao u drugoj polovini 15. Na most se nastavlja i
drveni podizni most, koji se u prolosti dizao lancima, protuutezima i
vitlom te zatvarao gradska vrata, grad od kradljivaca i zvijeri. Za
vrijeme Republike Pile su imale vaan geostrateki poloaj
pa je shodno tome na hridi podno Pila drevna utvrda Lovri-
jenac, jedina utvrda koja je bila izdvojena iz zidina koje su opasavale
tadanji Dubrovnik. U 19. zatrpani su dijelovi stupova, vijenaca
i dio luka. dok je u 20. most dobio kamenu ogradu koja je do
tada bila eljezna.
sanacije
Osnovni zahtjev konzervatora bio je da se most obnovi u skladu s izvor-
nim izgledom, kako u izboru materijala tako i u njihove obrade
i ugradnje. Strukturna terena na koju su oslonjeni temelji mosta
je od dolomitnog vapnenca, dovoljne nosivosti da preuzme
sva koja se preko temeljne konstrukcije prenose s mosta.
Ideja je bila vratiti ambijentalni izgled mosta u izvornom obliku, pa je
I
REFERENCE
Slika 1. Detalj kamene
ograde mosta s rozetom
Slika 2: Utjecaji u zidu:
pomaCi u pravcu globalnih
osi
Slika 3: presjek
mosta
ispitana stabitnost i nosivost mosta prema stanju koje se dobiti
nakon izvrene sanacije. Zone j naprezanja za pojedine
i njihove realne kombinacije nalazile su se u okviru doputenih vri-
jednosti, a stabilnost mosta je, geometrijskoj nepravilnosti, bila relativ-
no povoljna. Iz tog je razloga bilo potrebno osigurati rad pojedinih
elemenata konstrukcije kao cjeline.
Jedan dio sanacije mosta su i
rekonstrukcija te konstruktivna sana-
cija. Tvrtka Omega Engineering d.o.o.
naj j'e je provela prostorne
konstrukcije s koja od-
govaraju realnom djelovanju na most
(Slika 2 i 3), dok su se dobiveni re-
zultati, maksimalno nepra-
vilnosti u geometriji, odnosili na pret-
postavljenu dubinu temeljne spojnice
pojedinih stupova.
Postupak konstruktivne sanacije
radova konstruktivne sanacije
Spegra Inenjering d.o.o. pod vod-
stvom Miljenka
izvrila je gornjeg ustroja
mosta sloenim inovativnim postup-
kom. radikalni postupci sidre-
nja i u ovom nisu bili
prihvatljivi iz vie razloga; koritenje
zatega i dovelo
bi, naime, ne samo do
ukupne teine, i do koncentra-
cije napona i opasnosti od korozije.
U tu je svrhu jedino nedestruktivno
rjeenje bila uporaba novih tehno-
logija iz FRP (Fibre Rein-
forced Polymer) sustava. Prednosti
ovog novog sustava su otpornost na
elektrokemijsku koroziju, visok omjer
raznovrsnost proizvo-
da te neosjetljivost na magnetizam.
Kao i svakom postupku sanacije, tako
je i ovom prethodila kval itetna pripre-
ma podloge. Uklanjanje slojeva asfal -
ta i nasipnog materijala te pranje pod-
loge od i nevezanih dijelQva
bilo je za prionljivost sanacij-
skih materijala koji su trebali osigurati
konstruktivnu stabilnost. Kako je pod-
loga bila od dolomitnog
vapnenca povezanog ve-
zivom, morala se osigurati veza s FRP
materijalima na da se povrina
poravna primjerenim reparatur-
nim mortom. U tu je svrhu koriten
PLANfTOP HDM MAXI, dvokompo-
nentni visoko duktiln! cementni mort s
pucolanskom reakcijom, koji se nano-
sio samo na dijelovima gdje se pred-
vidjelo u irini oko 20 cm
i debljini do oko 2 cm. Na tako pri-
premljenoj podlozi moglo se
slijepljerjem karbonskih lamela
CARBOPlJfE 170/100 u duini 17,55 m,
pri Je koriteno dvokomponen-
tno epoksidno ljepilo ADESILEX PG 1,
koje je osiguralo dobru prionijivost dva
materijala na bazama.
19
20
REFERENCE
,
Druga faza sanacije
" ,
.'
Druga je faza sidrenje karbonskih
lamela u stupove mosta na da su krajevi
traka sidreni u pripremljene buotine!21 55 mm,
dubine 4,5 m. Buotine su prije ugradnje sidara
morale biti i
suradnja j inenjerska
projektanta, nadzora i voditelja gradilita ovdje
je pokazala i dokazala alternativnu, inovativ-
Slika 4: Stopa sidra
Slika 5: Detalj ZOMe
sidrenja
Slika 6: Lijepljenje
karbonske uadi na
zonu sidrenja
Sliko 7: Preklapa-
nje zavrne zone
sidrenja Mapewrap
tkaninom
nu metodu sidrenja karbonskom uadi povezanom u snop
MAPERQD G tapa od staklenih vlakana 121 10 mm i karbonske tkanine.
Ideja je bila sidri ti karbonsku lamelu u stupove ele-
menta (Slika 4 i 5).
Elementi sidara izvedeni su MAPEWRAP e FIOCCO karbonskom uadi
povezanom u snop, utisnutom u otvor, nakon je uslijedilo zapu-
njavanje buotine injekcijskom epoksidnom smolom. Karbonska uad
sastavljena je od velikog broja karbonskih vlakana povezanih u pagu
zatitne mreice. Njihova je oko 9 puta ve<a
od armaturnog Dvokomponentnom epoksid-
nom masom EPORIP izvedena je stopa sidrenja kako bi se
s dnom otvora. Kao to je vidljivo na slikama, na vrhu sidra
izvedeno je preklapanje s karbonskom lamelom koritenjem impregna-
cijske mase MAPEWRAP 31, dok se kao zavrni preklop na-
nijela karbonsfa tkanina MAPEWRAP (Slika 6, 7, 8 i 9).
Ova inovativna metoda pokazala se vrlo i na ostalim
objektima, a sama je dokazana ispitivanjima na mjestu ugradnje.
Slika 8: Detalj gotove zone
sidrenja
Slika 9: Posipanje zone sidrenja
kvarcom radi bolje prionjivosti
Slika 10: Zavrna obrada
Adesilex-om PG 1
Slika 11: Zavrna obrada zone
vapnenim mortom i
nasipavanje tampona
i poboljanje prionijivasti sa zavrnim slojem izvedeno
je premazivanjem povrine lamela epoksidnim mortom ADESILEX PG1
i posipom kvarca (Slika 10). Na kraju je zona
mortom na bazi vapna, koji je po sastavu odgovarao izvor-
nom martu koj im je konstrukcija, te je izveden nasip kao poste-
ljica za zavrnu oblogu od kamena (Slika 11).
podaci
Objekt: Most od Pila, Dubrovnik
Investitor: Drutvo prijatelja
starine, Dubrovnik
Projektant: Omega Engineering d.o.o.,
Dubrovnik
Voditelj projekta: prof. dr. sc. eljko
dipl.ing.grad.
Odgovorni projektant konstrukcije:
prof. dr. sc. Bla Gotovac, dipl.ing.grad.
Glavni Quelin d.o.o.,
Dubrovnik
Izvoditelj radova iz Spegra
Inenjering d.o.o., Split
Konzervatorski nadzor: Ministarstvo kulture,
Konzervatorski odjel Dubrovnik
Nadzor i dokazivanje kvalitete: IGH d.d.,
Marko dipl. ing.grad.
Voditelj gradilita: Miljenko dipl.ing.
grad.
Vrijeme radova: 2008. godina
Mapei distributer: Spegra Inenjering d.o.o.,
Split
Mapei koordinator: Dejan omoi,
Provedeni zahvati konstruktivne konsolidacije
mosta od Pila maksimalno su izvorne
oblikovne i konstrukti vne elemente a
ovom prilikom zahvaljujemo svim stranama na
suradnji i uspjeno obavljenom poslu. &Il
Koriteni proizvodi
Proizvodi spomenuti u
ovom pripadaju
liniji Proizvoda za gradi- ,
teljstvo. Mapei proizvodi
za zatitu betonskih povrina
nose CE oznaku sukladno s od,-ed,bo,n
listovi su raspoloivi na DVD-u Mapei
Globalinfonet i na W\:\I)\(mapei,hr:
Adesilex PG1: dvokomponentno tiksotropno
epoksi ljepilo za konstrukcijsko lijepljenje.
Carboplate: preane lamele od karbonskih vla-
kana, predimpregnirane u epoksi smoli,
duplim filmom.
Eporip: dvokomponentno epoksidno ljepilo za
konstrukcijska lijeplj'enja i monolitno zalijevanje
pukotina u podovima.
Mapewrap 31: ljepilo bez otapala na bazi lelati-
nozne epoksi smole srednje viskoznosti za impre-
gnaciju pri Mapewrap suhom postupku.
Maperod G: ekstrudirani tapovi od staklenih
vlakana, predimpregnirani modificiranom epok-
sidnom smolom.
Mapewrap C Fiocco: ue od karbonskih vlaka-
na za impregnaciju visokog modula
Planitop HDM Maxi (CE EN 1504-3): dvokom-
ponentni visoko duktilni cementni mort s puco-
lanskom reakcijom.
21