Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start.

U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

Nenad Suzi1 Filozofski fakultet Banja Luka

RANI START KAO CIVILIZACIJSKI IZAZOV

Rezime

Rani start je sintagma pod kojom se podrazumijeva da e djeca koja veoma rano naue baratati sa slovima i brojkama, koja naue itati i osnovne brojevne odnose, kasnije u ivotu imati prednost u svome kolovanju. Rad tretira relativno nov fenomen koji u svjetskoj literaturi poznajemo pod sintagmom "rani start" a koji u naoj literaturi do sada nije tretiran. Radi se o istraivanju na 430 roditelja dobi od 21 do 62 godine koji su se izjanjavali o znaaju ranog pripremanja njihove djece za polazak u kolu (rani start), o tome koliko su spremni da daju instrukcije vlastitoj djeci, o njihovom negativnom vrednovanju uenja i o opredijeljenosti da stvore uslove za efikasno pripremanje djece za kolu. Multipla regresija pokazuje da je najsnaniji prediktor ranog starta spremnost roditelja da daju instrukcije svojoj djeci. Osim toga, ovo istraivanje je ukazalo na to da su roditelji opredijlejeni za rani start, ali da je intenzitet te opredijeljenosti osrednji, to znai da na te stavove treba pedagoki djelovati, to je vaan posao za pedagoge, psihologe, kole kao institucije pa i medije. Pored znaajnih nalaza, ovo istraivanje je donijelo i ideje za nova istraivanja koja bi ja vie osvijetlila fenomen ranog starta. Kljune rijei: rani start, Sputnjik ok, roditeljska instrukcija

Nenad Suzi je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Kontakte u vezi sa ovim radom moete ostvariti na tel: 00387-65-538-500 te na E-mail: nenad_szc@yahoo.com

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

Nenad Suzi Filozofski fakultet Banja Luka

RANI START KAO CIVILIZACIJSKI IZAZOV

Prioritetni cilj kole budunosti bie da uenici zavole uenje.

Krajem dvadesetog vijeka na planeti Zemlji mogli smo prepoznati ili razlikovati vie civilizacija. Profesor Semjuel Hantington sa Harvarda smatra da je to sljedeih sedam civilizacija: 1) japanska, 2) pravoslavna, na elu sa Rusijom, 3) kineska, na elu sa Kinom, 4) hinduska, 5) islamska, udruena u Konferenciji islamskih zemalja, 6) afrika, 7) zapadna, koju ine Zapadna Evropa, Amerika i Australija i jedna subcivilizacija koju ini Latinska Amerika (Huntington, 1998). Po emu se razlikuju ove civilizacije? Jedna od kljunih razlika odnosi se na tehnoloku razvijenost. Na primjer, Japanci su na vulkanskom ostrvlju, dakle na kamenu, razvili civilizaciju koja danas ima najvii standard svojih graana, standard koji imaju najrazvijenije zemlje svijeta. ta je tajna njihovog uspjeha? Pored ostalog, Japan ima najobrazovaniju radnu snagu. Prosjek obrazovanosti svih zaposlenih je neto iznad etverogodinje srednje kole. Za poreenje u navesti da je po popisu iz 1991. godine prosjek obrazovanosti zaposlenih u BiH bio je sljedei: 1) bez kole i do nivoa osnovne kole 70,34 %, 2) srednja kola 24,9% i 3) vie kole i fakulteti 4,9% stanovnika starijih od 15 godina (Statistiki bilten 2, 2000, str. 29). Kljuna tajna japanskog uspjeha je u obrazovanju. Kako je mogue da Japan ostvari takav uspjeh ako znamo da je u njihovom sistemu ocjenjivanja za prolaznu ocjenu potrebno 80% savladati program? Odgovor je u tome da u tih 80% veim dijelom nalazi gradivo koje se savlauje praktinim radom, koje se ui primjenom. Za razliku od Japana, kod nas strunjacima treba godina dana ili vie vremena da ovladaju profesionalnim izazovima radnog mjesta na koje se zaposle nakon diplomiranja. Na Balkanu su kole u dvadesetom vijeku vie pripremale djecu za devetnaesti vijek i za prola vremena nego za budunost i ono to je kljuno za ivot u savremenoj civilizaciji. Ovu orijentaciju kolstva da se bavi vie prolou nego budunou na poznati akademik Petar Mandi opisao je rijeima: "Ne moemo ii u budunost okrenuti leima" (Mandi, 1998). Ako usmjerimo pogled ka budunosti, lako emo uoiti da ve danas ivimo u ueoj civilizaciji a da e uenje ubudue sve vie biti sastavni dio svakodnevnog ivota svih generacija ljudi. Sve u svemu, stari vaspitni stereotip da je znanje najvaniji ishod obrazovanja danas moramo zamijeniti osposobljavanjem uenika za efikasno uenje. Da bi uenik bio voljan da stalno ui, nuno je da zavoli uenje, da ui s lakoom i uivanjem. Dakle, glavni ishod kolskog uenja u budunosti nee biti koliina zapamenih i reprodukovanih injenica, nego sposobnost uenika da lako ui, da pronae informacije, upotrijebi ih a zatim odloi na mjesto gdje ih sigurno i lako moe ponovo nai. Prioritetni cilj kole budunosti bie da uenici zavole uenje. Ovaj cilj se mora ostvarivati to ranije, ve od roenja djeteta. Ovdje, naravno ne mislim da bebi umjesto dude trebamo dati olovku, teku i gumicu. Odmah po roenju beba poinje da ui. Konkretno, beba koja plaem mora saoptiti da je gladna ili edna, da je mokra ili da je neto boli, brzo e nauiti da je pla najefikasniji nain animiranja odraslih. Smatra se da svako dijete dnevno donese dvadesetak vanih osluka. Ako svakog dana dijete mora zaplakati desetak puta da bi zadovoljilo svoje potrebe, za kratko vrijeme emo imati plaljivo dijete. Dakle, uenje je sastavni dio svakodnevnice djeteta i ono

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

poinje odmah po roenju. Da li se u rano uenje moe ukljuiti pripremanje djeteta za akademske obaveze, odnosno za itanje, pisanje, raunanje i druge civilizacijske vjetine? Ovdje moemo razlikovati dbije koncepcije, dva razliita pristupa. ta je to rani start? Jedni autori smatraju da se dijete prvo treba "izigrati" pa onda krenuti u kolu, a drugi da treba to ranije krenuti sa uenjem slova i brojki, sa opismenjavanjem djeteta i pripremanjem za akademske obaveze. Ovu drugu koncepciju moemo nazvati teorijom "ranog starta". Kako definisati ovu sintagmu? Rani start podrazumijeva uvjerenje da pripreme djeteta za akademske, odnosno kolske obaveze treba otpoeti to ranije. To znai da se u skladu sa uzrastom za dijete organizuju aktivnosti kojima e ono uiti slova i brojke, ulaziti u razumijevanje kvantitativnih i lingvistikih relacija te razvijati sposobnosti i vjetine potrebne za efikasno uenje i cjelokupan ivot u savremenoj civilizaciji. Za malu djecu ovo uenje se odvija kroz igru, u interakciji sa vrnjacima i uz pomo vaspitaa, roditelja i odraslih uopte, odnosno starijih. Istraivanje je pokazalo da su djeca obuhvaena kvalitetnim predkolskim programima kasnije ostvarila vii nivo uspjeha u svom formalnom kolovanju te iskazala kvalitetnije akademske i socijalne sposobnosti (Reynolds, Magnuson i Ou, 2006). Drugi autori smatraju da ovo uenje ima sinergijski karakter. To znai da pozitivni pomaci u jednoj oblasti pomau djetetu da bude efikasnije i u drugoj, odnosno u ostalim oblastima akademskog postignua (Hughes, Luo, Kwok, and Loyd, 2008). Tragajui za prediktorima dobrog starta u koli neki autori su se orijentisali na odnose u porodici (Burchinal, Peisner-Feinberg, Pianta, & Howes, 2002) a drugi na efikasnost vaspitanja u predkolskim ustanovama (Perry & Weinstein, 1998). Ovi istraivaki uvidi nas opredjeljuju da se fokusiramo na neke rane prediktore kasnijeg akademskog postignua djeteta. Tako emo u prvom planu uoiti kvalitet interpersonalnih odnosa u porodici i potrebu za ranom roditeljskom instrukcijom, a u predkolskim ustanovama kvalitet interakcije sa vrnjacima i vaspitaima te kvalitetan program rada i efikasnost vaspitnih metoda s obzirom na njihovu povezanost sa igrom i drugim potrebama djeteta. Donald Hir, poznati profesor sa Virdinija univerziteta u SAD, smatra da e Francuzi na kraju XXI vijeka biti vodea nacija u svijetu zato to u svojim predkolskim ustanovama veoma rano, ve u treoj godini ivota djecu poinju organizovano uiti slova i brojke, uvoditi ih u elementarno itanje i numerike relacije.
Potencijalno iroka skala dokaza dolazi iz Francuske, koja ima stogodinje iskustvo u svojim materinskim kolama (coles maternalles) i koja je, nakon Drugog svjetskog rata, obezbijedila organizovanu obuku za vie od 80% trogodinjaka, za vie od 95% etverogodinjaka i za 99% petogodinjaka. Ovo su prave kole. Francuzi razlikuju cjelodnevni boravak djece u predkolkoj ustanovi, to je tipino ameriki stil, od pravih kola (coles) za vrlo mladu djecu. Francuski socijalni naunici su proveli longitudinalne studije na uzorku od oko 4000 dvogodinje djece u kojima su analizirali efekte materinskih kola i na uzorku od 30% predkolaca starijih od dvije godine. Ovi rezultati su impresivni. Ona djeca koja su ranije poela uenje u materinskoj koli kasnije su bila mnogo efikasnija u akademskom postignuu, a kao posredni nalaz konstatovano je da su ta djeca bila bolje prilagoena i sretnija te da su lake prihvatala i savlaivala svoje kolske obaveze (Hirsch, 1996, str. 80).

Djeca koja rano ponu uiti itanje i pisanje, koja rano uu u elementarne numerike i kvantitativne relacije uz igru i povoljnu emocionalnu klimu, uz socijalizaciju i kvalitetnu vrnjaku interakciju, kasnije e lako savlaivati akademske obaveze, imae startnu prednost koju nazivamo rani start. Dijete koje rano pone da se igra numerikim odnosima, da kroz

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

igru barata brojkama, kasnije e i teke matematike zadatke doivjeti kao izazov, kao enogmu ili igru. Ukoliko nisu spremna za akademske izazove djeca ponekad pribjegavaju agresiji ili reaguju frustracijom i strahom, pokazalo je istraivanje (Miles & Stipek, 2006). S druge strane, djeca koja su rano poela sa pripremama za akademske obaveze imae prednost da umjesto straha u koli doivljavaju pozitivne emocije, da probleme osjeaju kao izazov, da se oslanjaju na pomo nastavnika i vrnjaka, da ih neuspjeh podstie na poveani napor a ne strah. Sputnjik ok Razloge za rani start ilustrativno pokazuje i tzv. "Sputnjik ok". O emu se radi? Nakon to je sovjetski satelit Sputnjik obletio planetu Zemlju Amerikanci su bili okirani. Psihijatrijske klinike su bile opsjednute prestraenim ljudima. Vaspitan na strahu od komunizma, prosjeni Amerikanac je oekivao atomski napad od strane SSSR-a. Godine 1958. godine amerike vlasti pokrenule su opsene aktivnosti da saznaju odgovor na pitanje ta je to jednu feudalnu zemlju kakva je bila Rusija prije Oktobarske revolucije za tako kratko vrijeme dovelo do toga da imaju atomsku bombu i satelit koji moe da obleti Zemlju. Oko hiljadu inenjera, studenata, profesora i drugih strunjaka upueno je u SSSR da prikupi informacije o tme. Svi izvjetaji koji su stizali u Pentagon slagali su se u jednom: tajna je u sistemu vaspitanja i obrazovanja, a posebno u uenju matematike po sistemu skupova. Nakon toga Amerikanci su odluili da taj nain uenja matematike uvedu u svoje kole. Za njima su krenuli Nijemci, Francuzi i Englezi u Evropi. Prvi su od tog posla odustali Amerikanci, a potom i njihovi evropski partneri. U jugoslaviji je to krenulo 1970. godine, ali je uspjelo jer je bilo mogue prilagoditi sovjetska rjeenja naim potrebama s obzirom na srodnost jezika i kulturoloku bliskost slavenskih naroda. Traganje za odgovorom na Sputnjik ok trajalo je u Americi sve do 1983. godine. "Postalo je oigledno da poboljanje obrazovanja irokih masia razvijeno kao odgovor na ruski Sputnjik lansiran 1957. godine samo smanjuje postignue uenika u koli i volju za obrazovanjem" (Daggett and Kruse, 1997, str. 13). Zato se to desilo u SAD? Amerika tada nije imala centralizovan sistem obrazovanja, kao to ga nema ni danas. U centralizovanom sistemu promjene su mogue "odozgo" i manje zavise od nastavnika kao neposrednih aktera realizacije nastave nego u uslovima kada su kole samostalne a sistem nije hijerarhijski ureen. Osim toga, sistem profesionalne obuke nastavnika bio je bitno drugaiji u SAD nego u SSSR-u ili u SFRJ. Trei razlog ovog neuspjeha su udbenici i didaktiki materijal za realizaciju uenja matematike po skupovima. Sve u svemu, moemo konstatovati da je uenje matematike u kolama na Balkanu danas velika prednost i da je realizacija nastave jedna od najvanijih pretpostavki budunosti svake nacije. Rezimirajui priu o Sputnjik oku, mogu konstatovati da je obrazovanje klju uspjeha jedne nacije, a da je simboliko miljenje koje razvija rano uenje matematike potrebno sistemski podrati. Rani start u uenju brojki i brojevnih odnosa omoguie djetetu prednost u prohodnosti kroz kolovanje, kroz kolski sistem. Rani start u matematici omoguuje djetetu akademsku efikasnost koju ono kasnije ostvaruje lako i spontano. Poznato je da mnogi mladi ljudi nisu nastavili svoje kolovanje samo zato to nisu bili uspjeni u matematici i prirodnim naukama. Ako rano pone da se igra sa brojevima, sa kvantitativnim i prostornim odnosima, dijete e kasnije pri susretu sa metamatikim problemom osjetiti izazov, a ne strah i frustraciju. Rani start u uenju treba povezati sa igrom i socijalizacijom.

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

Preduslovi za efikasan rani start Nemamo longitudinalnih istraivanja koja bi pokazala koje su kljune pretpostavke kolskog uspjeha vezane za rani start. To ne znai da iz dostupnih istraivanja i teoretskih opservacija ne moemo izvesti odreene pretpostavke o ranim prediktorima kolskog uspjeha djece. Na primjer, djeca koja su u porodinom domu imala toplu atmosferu, saradnju i podrku roditelja bila su sklona da internalizuju vrijednosti svojih roditelja i da zatim prihvate i kolsko uenje kao vlastitu obavezu (Dix, 1991; Grzusec & Kuczynski, 1997). Ovaj nalaz nam pokazuje da su interpersonalni odnosi u porodici jedan od znaajnih prediktora akademskog postignua djece. Slijedei, dakle, istraivanja i teoretske opservacije moemo izdvojiti neke prioritetne preduslove za efikasan rani start: 1) 2) 3) 4) 5) 6) topli porodini odnosi, zdrava emocionalna klima u porodici, kvalitetna porodina interakcija, roditeljska instrukcija, vrnjaka komunikacija, interpersonalni odnos djeteta i vaspitaa, kvalitetan program rada sa predkolskim djetetom.

Ovim nisu iscrpljene sve pretpostavke za efikasan rani start djeteta, ali su izdvojene one koje imaju najsnanije dejstvo na akademski uspjeh djeteta. O svakoj od ovih pretpostavki dalje u dati kratke razrade kako bismo konkretnije produbili njihovo razumijevanje. Topli porodini odnosi i zdrava emocionalna klima stoje nasuprot konfliktima i stalnim svaama u porodici, nasuprot napetosti i netrpeljivosti meu lanovima porodice. Kada se otac i majka svaaju malo dijete misli da je ono krivo za takav odnos meu roditeljima. Razlog tome je egocentrinost svojstvena za rano djetinjstvo. Za djecu u egocentrinoj fazi razvoja poznati psiholog Dejvid Majers kae: "Ona ne mogu percipirati stvari sa stanovita druge osobe" (Myers, 1989, str. 68). To je razlog da svaki konflikt u porodici treba da ostane izvan opservacije djeteta, ali to nije razlog da roditelji glume ili hine tople odnose ako oni ne postoje jer dijete ima rentgenski pogled i lako e prozreti ovu glumu. Djetetu treba stvarna harmonija, stvarno topla emocionalna klima u zdravim porodinim odnosima. Kvalitetna porodina interakcija podrazumijeva to da dijete ima kvalitetnu komunikaciju sa ukuanima uz toplu emocionalnu klimu i preuzimanje odgovornosti. U dananjoj atomiziranoj porodici otac radi i rijetko boravi u kui, majka isti, pegla, sprema ruak, odlazi na dravni posao, a dijetetu je ostao daljinski TV-uptavlja ili ulica. Porodina interakcija je danas ozbiljno ugroena, niko nema vremena za potrebe ukuana, a posebno za potrebe djeteta. Jo u predverbalnoj fazi razvoja dijete formira vlastiti "smosao za self" (Greenspan and Benderly, 1997, str. 68). Ukoliko moe da se osloni na roditelje i ukuane, beba e razviti osjeaj da je prihvaena i voljena, njeno "ja" nee biti ljutito i uvrijeeno, nego sretno i prihvaeno. "Djeci su vie nego odraslima potrebni panja, pohvala i priznanje, pogotovu od roditelja" Milivojevi i saradnici, 2007, str. 21). Djeca vole da se igraju i u tome su neumorna, a roditelji i ukuani im esto ne zadovoljavaju ni minimum potrebe za igrom. Jedno istraivanje je pokazalo da oko 40% amerikih dvogodinjaka gleda TV najmanje tri sata dnevno.
"Drugi ukazuju na podatke koji pokazuju da 40 % amerikih dvogodinjaka, iako su tek prohodali, gledaju televiziju najmanje tri sata dnevno i to su sati kad oni nemaju interakcije s ljudima koji im mogu pomoi da se bolje slau sa drugima. to vie gledaju televiuziju, to neposluniji postaju u kolskom uzrastu" (Goleman, 2007, str. 14).

Jo uvijek nemamo podatke o uticaju televizije i drugih medija na promjenu naina ivota ovjeka, ali sigurno je da se radi o novom stepenu odvajanja ovjeka od prirode, od njegovog

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

prirodnog i socijalnog okruenja. Uticaj na odrastanje djece ima svoje pozitivne i negativne efekte. Jedan od negativnih efekata sigurno je i to da TV drastino samnjuje zdravu porodinu interakciju. Roditeljska instrukcija je veoma bitna za rano uenje djeteta, u pripremi djeteta za kolu. Veliki broj roditelja nema nikakvo predznanje o tome kako pomoi djetetu da naui slova i brojke, kako da ovlada nekim vjetinama potrebnim za kolovanje. Postoje brojne knjige i prirunici namijenjeni roditeljima za instrukciju potrebnu njihovoj predkolskoj djeci. Pod maksimom "itajte sa svojim djetetom" Endrju Martin daje niz instrukcija roditeljima kako da uvedu predkolsko dijete u svijet itanja (Martin, 2005, str. 41). "Fonemika svijest" podrazumijeva da rijei predstavljaju ozvueni ili izgovoreni tekst. Smatra se da je ovo najsnaniji prediktor ranog itanja. Djeca koja u ranom djetinjstvu ue da razlikuju zvuke i njihova znaenja kasnije postaju bolji itai nego djeca koja nisu ovo uila (ibidem, str. 34. "Sa ovim na umu, istraivai sugeriu da roditelji uvode svoju djecu u igre sa zvukovima" (ibidem, str. 34). Takve igre razvio sam i sam u jednom materijalu za roditelje i prvaie koji jo ne znaju itati. Jedna od igara zove se "Nai slovo" (Suzi, 2005, str. 14). U ovom priruniku svako slovo ima svoju igru tako da za trideset slova roditelji i nastavnici mogu koristiti trideset igara. U savremenom svijetu, tanije u razvijenim zemljama sve vie je prirunika koji uvode roditelje u pedagoki rad na pripremanju predkolaca za kolske obaveze. Vrnjaka komunikacija predstavlja vrlo bitan preduslov za rani start. Mnogi roditelji odvajaju svoju djecu od vrnjaka i satima ih driluju s ciljem da savladaju itanje i pisanje te da naue elementarne matematike vjetine. Odvojeno od igre sa vrnjacima i izloeno roditeljskoj prinudi, dijete brzo zamrzi uenje i kolu prije nego to ue u uionicu. Zdrava vrnjaka komunikacija moe biti vrlo efikasno iskoritena za uenje slova i brojki, za razvijanje preditalakih sposobnosti. Ovo se posebno odnosi na predkolske ustanove, ali vrijedi i za porodini dom. Ukoliko djecu rano uvodimo u akademske vjetine, to e proeti njihov nain igre sa vrnjacima i pojaati ove vjetine. S druge strane, siromane italake vjetine u prvom razredu rezultirale su antisocijalnim ponaanjem u kasnijim razredima, pokazalo je istraivanje (Miles and Stipek, 2006). Poznato nam je da aktivnosti na uenju slova i brojki koje djeca nerado obavljaju sa roditeljima, sa vrnjacima obavljaju vrlo rado, ak uz veliko uivanje. To je razlog da roditelji obrate panju na emocionalne reakcije djeteta te da kombinuju vlastitu instrukciju sa vrnjakom interakcijom. Interpersonalni odnos djeteta i vaspitaa je vrlo vaan prediktor kolskog uspjeha. Jedna trogodinja studija sa djecom od prvog do treeg razreda osnovne kole pokazala je da postoji povezanost izmeu nastavnikove podrke, s jedne strane, sa zalaganjem, ulaganjem napora i kolskog postignua djece, s druge strane (Hughes, Luo, Kwok, and Loyd, 2008). Ovaj odnos je jo znaajniji na predkolskom uzrastu prvenstveno zato to je vrijednosni svijet djeteta te dobi vezan za znaajne odrasle dobro je ono to tata, mama ili vaspita kau da je dobro. Predkolsko dijete ne moe razumjeti distancu i hladnou ako je vaspita forsira. Ono trai prisnost, njenost i zdravu komunikaciju i ukoliko toga nema, ono ne funkcionie. Vaspita koji u predkolskoj ustanovi koristi intergrupne snage i zdravu vrnjaku interakciju predkolaca za razvijanje elementarnih italakih i matematikih vjetina, muzikih, likovnih i sportskih i drugih sposobnosti sigurno e doprinijeti kasnijem akademskom uspjehu djeteta. Kvalitetan program rada sa predkolskim djetetom podrazumijeva maksimalnu usklaenost sadraja rada sa djeijom prirodom. Pri tome je u prvom planu igra. U predkolskim ustanovama na prostoru bive Jugoslavije preovladavale su dvije programske koncepcije: a) slobodni program, kreira se u svakoj predkolskoj instituciji prigodno i razvojno u dogovoru sa roditeljima i b) tematizovani program, unaprijed se planiraju tematske aktivnosti i vre

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

pripreme za njihovu realizaciju. S obzirom da je doskora na ovim prostorima vladala teza da predkolska djeca ne treba da ue slova i brojke, u veini dosadanjih programa ovih ustanova nema dovoljno igre, a posebno ne igre koja podrava uenje slova i brojki. Nae istraivanje Jano je da su stavovi roditelja o ranom startu njihove djece vrlo znaajni prediktori njihove konkretnih aktivnosti u podrci njihovoj djeci u pripremanju za kolovanje. Moemo oekivati da e roditelji koji imaju negativne line stavove o uenju ujedno zastupati tezu kako djecu ne treba pripremati za kolu niti optereivati akademskim izazovima. Na tragu ove logike u ovom istraivanju sam postavio sljedee hipoteze: Prvo, opredijeljenost roditelja za rani start predodreena je stavovima o roditeljskoj instrukciji, prije nego stvaranjem uslova za rano uenje i negtivnim stavovima o uenju. Drugim rijeima, roditelji koji dre do ranog starta ujedno su spremni da daju instrukcije svojoj djeci to predodreuje ran start vie nego negativno vrednovanje uenja i sklonost roditelja da stvo re uslove za rano uenje. Drugo, spremnost roditelja da daju instrukcije svojoj djeci prije nego to ona pou u kolu zavisi od njihovog nivoa obrazovanja vie nego od opredijeljenosti za rani start, negatvnog vrednovanja uenja i obezbjeivanja preduslova za rano uenje. Instrumenti Ove dvije hipoteze testirao sam instrumentom SOS (Stavovi o ranom startu) koji ima 24 stavke ili tvrdnje na kojima se roditelji izjanjavaju Likertovom skalom od 1 = nimalo se ne slaem do 5 = potpuno se slaem sa tvrdnjom. Instrument sadri etiri subtesta. Prvi pod naslom Opredijeljenost ima pet ajtema ( = 0,71) a mjeri pozitivnu opredijeljenost roditelja da svoju djecu ukljue u rano uenje. Jedna od stavki glasi: Ve sa tri godine, pa i ranije, dijete moe poeti uiti slova i brojke. Drugi subtest se odnosi na roditeljsku instrukciju a ima sedam stavki ( = 0,68) od kojih jedna glasi: Ako roditelji pouavaju svoju djecu, ta e raditi nastavnik. Ova stavka se u konanom skorovanju obre tako da ukazuje na stepen opredijeljenosti roditelja da lino prue instrukciju svojoj djeci. Trei subtest tretira negativne stavove roditelja o ranom uenju. Iam pet stavki ( = 0,76), od kojih jedna glasi: kolsko uenje samo zaglupljuje ovjeka. etvrti subtest mjeri spremnost roditelja da obezbijede uslove za rani start svoje djece, Ima sedam stavki ( = 0,75), od kojih jedna glasi: Prije nego to je upisano u kolu, djetetu sam kupovao (kupujem) sve ta treba za uenje. Kompletan instrument SOS nema jedan skor tako da se primjenjuje u etiri subtesta. Uz SOS prikupljni su podaci o dobi i polu ispitanika, o strunoj spremi roditelja te o broju djece u porodici i njihovom uzrastu. Uzorak Upitnikom SOS (Stavovi o ranom startu) snimljeni su stavovi 430 roditelja o tome da li ele da njihova djeca rano ponu sa pripremanjem za kolske obaveze. Dob ispitanika je bila izmeu 21 i 62 godine ivota, prosjeno oko 37 godina starosti. Ispitano je 160 mukaraca i 270 ena, to znai da uzorak nije ujednaen po polu. Kompletan uzorak je sa teritorije

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

gradske i prigradske oblasti Banjaluke tako da se generalizacije na iru populaciju moemo izvoditi samo na osnovu veliine uzorka ali ne i njegove strukture. Rezultati Za testiranje prve hipoteze odabrao sam regresionu analizu, i to model multiple regresije, kao najpogodniji metodoloki postupak. "Multipla regresija omoguuje da sagledamo uinak dvije ili vie nezavisnih varijabli (prediktorskih) na zavisnu (kriterijumsku). Koristan test u multiploj regresiji je F-koeficijent koji je povezan sa R2" (Suzi, 2007, str. 50). Ako vie pojedinanih varijabli udruimo kao prediktore prema jednoj zavisnoj, putem multiple regresije saznaemo koja ili koje od tih varijabli najznaajnije predodreuju zavisnu. Za tu svrhu posluie beta-koeficijent koji pokazuje intenzitet promjena u zavisnoj varijabli pod uiticajem nezavisne ili nezavisnih. "U sutini, ova veliina nam govori koliko standardnih devijacija u zavisnoj varijabli e biti promijenjeno ako se promijeni jedna standardna devijacija u nezavisnoj varijabli" (Bryman and Cramer, 2002, str. 244). Regresioni koeficijent za udrueno djelovanje tri varijable (1. roditeljska instrukcija, 2. negativni stavovi o uenju i 3. stvaranje uslova za rano uenje) u odnosu na opredijeljenost za rani start predstavljen je u Tabeli 1. Tabela 1: Regresioni beta-koeficijent za prediktorsku varijablu
Nestandardizovani beta-koeficijent Standardn B a greka 1,507 0,157 Standardizovani beta-koeficijent Beta 0,396 8,897 0,001 t-vrijednost 9,619 Znaajnost 0,001

Model 1

Varijabla

Konstanta Roditeljska instrukcija 0,390 0,044 Zavisna varijabla: Opredijeljenost za rani start

U Tabeli 1 vidimo da je od tri varijable regresioni raun fiksirao roditeljsku instrukciju kao prediktorsku u ostale dvije odbacio. To znai da su roditelji koji pokazuju sklonost da prue svojoj djeci instrukcije ujedno bili vie opredijeljeni za rani start nego roditelji koji negativno vrednuju uenje ili koji su opredijeljeni da stvaore uslove za rano uenje. Iskljuene varijable prikazuje Tabela 2. Tabela 2: Regresioni koeficijenti za iskljuene varijableb
Beta In t-vrijednost Znaajnost Varijabla a Negativni stavovi o uenju 0,010 0,207 0,836 Stvaranje uslova za uenje 0,090a 1,958 0,051 a = Prediktori u modelu gdje je konstanta varijabla Roditeljska instrukcija b = Zavisna varijabla: Opredijeljenost za rani start Model 1 Parcijalna korelacija 0,010 0,095

U Tabeli 2 vidimo da su kao prediktori iskljuene dvije varijabler: 1) negativni stavovi o uenju i 2) stvaranje uslova za uenje. Ovim je prva hipoteza postavljena u ovom istraivanju u potpunosti potvrena. Ovdje je zanimljivo da negativni stavovi o uenju nisu bili kljuni prediktor opredijeljenosti roditelja za rani start. Naime, logino bi bilo oekivati da e ova varijabla najsnanije djelovati jer predstavlja potpuno opozitan stav prema ranom startu. To nije

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

sluaj zato to na Balkanu preovlauje pozitivno vrednovanje kolskog uspjeha. Od 430 ispitanih roditelja samo njih petoro su imali vii nivo negativnog vrednovanja uenja (skalna vrijednost preko 3). To dokazuje da svoje pedagoko djelovanje ne moramo usmjeravati na negativne stavove roditelja o uenju, osim u posebnim sluajevima. Poto je kljuni prediktor ranog starta spremnost roditelja da svojoj djeci daju instrukcije, ovo treba pedagoki iskoristiti. Ovdje je dokazano da su roditelji spremni da svojoj djeci daju instrukcije, ali poznato je da mnogi od njih tome nisu vini, da ne znaju kako dati instrukcije i da li e pri tome pogrijeiti. U tom smislu nastavnici, pedagozi i kola kao institucija mogu pomoi roditeljima da postepeno usavravaju svoje kompetencije u instruisanju djece za izvravanje kolskih obaveza. Druga hipoteza glasi da spremnost roditelja da daju instrukcije svojoj djeci prije nego to ona pou u kolu zavisi od njihovog nivoa obrazovanja vie nego od opredijeljenosti za rani start, negatvnog vrednovanja uenja i obezbjeivanja preduslova za rano uenje. Ovu hipotezu najlake emo dokazati primjenom analize varijanse u kojoj e etiri nivoa obrazovanja (osnovna, srednja, via i visoka kola) predstavljati kategoriku varijablu po kojoj emo testirati razlike srednjih vrijednosti u etiri kontinuirane varijable (Tabela 3).

Tabela 3: Analiza varijanse (ANOVA) za odnos strune spreme i ostalih varijabli

Varijabla Opredijeljenost za rani start Ketegorija Osnovna kola Srednja kola Via kola Fakultet Total Osnovna kola Srednja kola Via kola Fakultet Total Osnovna kola Srednja kola Via kola Fakultet Total Osnovna kola Srednja kola Via kola Fakultet Total Aritmetika sredina 3,18 2,86 2,74 2,90 2,86 2,56 3,45 3,50 3,58 3,48 1,42 1,44 1,35 1,40 1,42 3,08 3,47 3,38 3,44 3,44 Standardna devijacija 0,70 0,84 0,74 0,87 0,83 1,02 0,82 0,85 0,83 0,84 0,56 0,58 0,55 0,58 0,57 1,00 0,81 0,81 0,77 0,80 Findeks Znaajnost Signifikantnost

0,975

0,405

Roditeljska instrukcija

4,407

0,005

Negativni stavovi o uenju

0,473

0,702

Obezbjeivanje uslova za uenje

0,862

0,461

U Tabeli 3 uoavamo da je F-koeficijent za odnos roditeljske instrukcije i strune spreme znaajan (F = 4,407; znaajan na nivou 0,005). Pregledom aritmetikih sredina za ovaj odnos uoavamo da sa porastom strune spreme raste i opredijeljenost roditelja da daju instrukcije svojoj djeci. Ovaj trend ne vrijedi za ostale tri varijable to znai da opredijeljenost roditelja za rani start ne zavisi od njihove strune spreme jer su i oni bez kole i oni sa visokim obrazovanjem jednako opredijeljeni za rani start. Isti odnos uoavamo kod negativnog vrednovanja uenja. Bilo bi logino da manje obrazovani roditelji negativnije vrednuju uenje, ali to nije tako, to svakako djeluje ohrabrujue. Isto vrijedi i za obezbjeivanje uslova za uenje. Bez obzira koji nivo obrazovanja imaju, roditelji su jednako opredijeljeni da svojoj djeci 9

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

obezbijede uslove za rano uenje (Tabela 3, posljednji red). Svi ovi rezultati nedvosmisleno potvruju drugu hipotezu, odnosno tvrdnju da od strune spreme roditelja zavisi njihova opredijeljenost da svojoj djeci daju instrukcije za uenje, da ih pripremaju za polazak u kolu. Poptvrda druge hipoteze ukazuje na to da nastavnici, pedagozi i kole kao institucije trebaju pomoi roditeljima da daju instrukcije svojoj djeci prije polaska u kolu. To proizilazi i iz prve hipoteze. Podaci iz Tabele 3 nam ukazuju na to da posebnu pomo na ovom planu treba pruiti roditeljima sa niim stepenom obrazovanja. Bilo bi zanimljivo i posebno atraktivno istraivanjem testirati jedan obuhvatan program obuke roditelja za instruisanje djece u ranom uenju te saznati kakve efekte ovaj program ostvaruje s obzirom na nivo obrazovanja roditelja. Ovo je tema za novo istraivanje ali i trend u savremenom svijetu gdje se ukljuenost roditelja u rad kole i njihova pomo djeci u savlaivanju kolskih obaveza smatra pozeljnom. U ovom istraivanju zahvaene su i neke relacije koje se posredno odnose na hipoteze postavljene u istraivanju. Konkretno, zanima nas koliko su roditelji opredijeljeni da pomognu svojoj djeci u ranom uenju. Odgovor na to pokazuje aritmetika sredina u opredijeljenosti za rani start (Tabela 4) koja pokazuje srednju skalnu vrijednost od 2,86, to znai da su na skali Likertovog tipa od 1 (nimalo) do 5 (potpuno) roditelji bili ispod srednjeg stupnj opredijeljenost koji glasi osrednje. Zanima nas da li ovdje postoji razlika izmeu mukaraca i ena (Grafikon 1). Tabela 4: Korelacioni odnosi meu varijablama
Varijabla 1. Dob 2. Opredijeljenost za rani start 3. Roditeljska instrukcija 4. Negativni stavovi o uenju 5. Stvaranje uslova za uenje Aritmetika sredina Standardna devijacija 1 0,04 0,04 0,06 0,09* 37,23 6,51 2 3 4 5

0,40** 0,11* 0,18* 2,86 0,83

0,25** 0,25** 3,48 0,84

0,03 1,42 0,57

3,44 0,80

Grafikon 1 pokazuje da nema bitnih razlika izmeu oeva i majki u pogledu opredijeljenosti za rani start kao i u pogledu ostalih varijabli snimljenih skalerom SOS. Niska skalna vrijednost negativnih stavova o uenju (1,42; Tabela 4; varijabla 3 u Grafikonu 1) ohrabruje, Grafikon 1: Varijable SOS s obzirom na pol
S k a l n a v r i j e d n o s t
3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 1 3 V a r i j a b l a 2 enske Muki 4

Varijable: 1 = Opredijeljenost za rani start 2 = Roditeljska instrukcija 3 = Negativni stavovi o uenju

10

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

4 = Stvaranje uslova za uenje

ali ukazuje da ipak postoje negativni stavovi roditelja o uenju i ranom startu. Poznato je da su stavovi jednim dijelom promjenljivi ali u drugoj dimenziji relativno trajni. To je razlog da razmotrimo koje su mogunosti da popravimo stavove roditelja o uenju i da ih podignemo na vii nivo. Tabela 4 i Grafikon 1 te dokazi dviju hipotezanas upuuju na sljedee zakljuke: Nuno je raditi na podizanju nivoa opredijeljenosti roditelja za rani start jer je skalna vrijednost ispod sredine Likertove skale. Roditelji su opredijeljeni da svojoj djeci daju instrukcije (srednja skalna vrijednost 3,48), ali to zavisi od njihove strune spreme i oni trebaju pomo strunjaka i nastavnika na tom planu. Negativni stavovi roditelja o ranom uenju njihove djece nisu posebno izraeni, ali su prisutni. Njih treba imati u vidu posebno kod pojedinih roditelja sa izraenim negativnim opredjeljenje, kojih je mali broj ali su ipak prisutni. Roditelji su opredijeljeni za stvaranje uslova za uenje (srednja skalna vrijednost 3,44) te im u tom smislu treba dati podrku.

Sve u svemu, nai roditelji su se opredijelili za rani start, ali nema tu stvarne ubijeenosti, prije se radi o njihovom osjeanju da to treba, nego o gorljivoj elji da pomognu svojoj djeci.

Zakljuak

Rani start nije orijentacija koja preovlauje u balkanskoj tradiciji, ali nalazi ovog istraivanja ohrabruju jer su nai roditelji opredijeljeni za rani start. Njihova opredijeljenost nije na visokom nivou zato treba djelovati na njih, dati im argumente i pokazati ima kako da pomognu svojoj djeci u ranom uenju. Iako ele pomoi svojoj djeci u ranom uenju, mnogi roditelji ne znaju kako da to uine, a to zavisi i od njihove kolske spreme, zato bi bilo poeljno razviti moderan i aplikativan program za pomo roditeljima u obuci djece za uenje. Ovo je danas svjetski trend. Djeca esto trae instrukciju od svojih roditelja, ali ovi nisu struni da im prue pomo i dolazi do tenzije. Ovako nastale negativne emocije roditelja uslovljavaju da djeca rano stiu animozitet prema uenju i kolskim obavezama. Teko je i zamisliti koliko tenzija bi uklonio jedan program obuke roditelja za instruisanje njihove djece u pripremanju za kolske obaveze uz pretpostavku da takav program prou svi roditelji. Takav program ne bi morao od svih roditelja nainiti uitelje, dovoljno je da roditelji ostvare ukljuenost na vlastitom nivou a da za pomo angauju osobe iz svog neposrednog okruenja. Kada malo dublje zavirimo u sutinu ovog problema, uoiemo da se kljuni zaplet prepoznaje u predubjeenju roditelja da oni ne mogu pomoi svome djetetu oko uenja i pripremanja za kolu. Ovo istraivanje je pokazalo da roditelji pridaju odreeni znaaj ranom startu svoje djece, ali i to da se ne osjeaju dovoljno kompetentnim da sami pomognu djetetu. Podizanje nivoa opredijeljenosti roditelja za rani start i njihovo samopouzdanje na ovom planu najbolje bi se ostvarilo djelom, odnosno konkretnim aktivnostima koje bi dale oigledne i lako mjerljive uinke. Na poetku ovog istraivanja oekivao sam da e roditelji pokazati znatan nivo negativnog vrednovanja kolskog uenja. To se, na svu sreu, nije pokazalo tanim. Otkrio sam da su roditelji opredijeljeni za rani start, ali da nivo te opredijeljenosti nije na zavidnom stupnju, zato smatram da je preko kola i medija potrebno djelovati na roditelje kako bi se podigao

11

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

nivo njihove svijesti o znaaju ranog starta. Djeca koja rano naue slova i brojke, kasnije tokom itavog ivota imaju prednost u lakoi savlaivanja akademskih obaveza. Pored novih spoznaja o ranom startu, o stavovima roditelja o vanosti ranog pripremanja djece za kolske obaveze, ovo istraivanje je dalo nekoliko ideja za nova istraivanja te se nadam da e neko od novih istraivaa raditi upravo na ovim problemima pri emu u im pruiti nesebinu podrku ukoliko to budu eljeli. Ukoliko je ovaj rad podstaknuo neka nova razmiljanja i sagledavanja, ukoliko je ponukao itaoca na traganje za izvorima iz ove sfere, to e biti znak da se trud oko istraivanja i pripreme ovog teksta u potpunosti isplatio.

LITERATURA Bryman, A., and Cramer, D. (2002). Quantitative data analysis with SPSS release 10 for Wondows: A guide for social scientists. New York: Routledge. Burchinal, M. R., Peisner-Feinberg, E., Pianta, R., & Howes, C. (2002). Development of academic skills from preshool through second grade: Family and classroom predictors of developmental trajectories. Journal of School Psychology, 40, 415436. Daggett, W. R. and Kruse, B. (1997). Education is not a spectator sport. Schnectady, NY: Leadership Press. Dix, T. (1991). The affective organization of parenting: Adaptive and maladaptive processes. Psychological Bulletin, 110, 325. Goleman, D. (2007). Socijalna inteligencija, nova nauka o ljudskim odnosima. Beograd: Geopoetika. Greenspan, S. I., and Benderly, B. L. (1997). The growth of the mind and the endangered origins of intelligence. Reading, Massachusetts: Perseus Books. Grusec, J. E., & Kuczynski, L. (1997). Parenting and children's internalization of values. New York: Wiley. Hughes, J. N., Luo, W., Kwok, O., and Loyd, L. (2008). Teacher-student support, effortful engagement, and achievement: A 3-year longitudinal study. Journal of Educational Psychology, 100, 114. Hirsch, Jr., E. D. (1996). The schools we need and why we don't have them. New York: Doubleday. Huntington, S. P. (1998). Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka. Zagreb: Izvori. Mandi, P. (1998). Predavanje na konferenciji Drutva pedagoga RS. Banja Luka: Filozofski fakultet. Martin, A. (2005). How to help Your child fly through life: The 20 big issues. Auckland: Bantam Book. Miles, S. B., & Stipek, D. (2006). Contemporaneous and longitudinal associations between social behavior and literacy achievement in a sample of low-income elementary school children. Child Development, 77, 103117. Milivojevi, Z., Bilban, K., Kokelj, V., Kramberger, M., Steiner, T. i Kouh, B. (2007). Mala knjiga za velike roditelje prirunik za vaspitavanje dece. Novi Sad: Psihopolis institut.

12

Rad je oavljen pod naslovom: Suzi, N. (2008). Rani start. U Zborniku radova drugog meeunarodnog nauno-srunog skupa "Studij razredne nastave u funkciji devetogodinje osnovne kole" (str. 97113). Zenica: Pedagoki fakultet.

Myers, D. G. (1989). Psychology. New York: Worth Publishers, Inc. Perry, K. E., & Weinstein, R. S. (1998). The social context of early schooling and children's school adjustment. Educational Psychologist, 33, 177194. Reynolds, R., Magnuson, K., & Ou, S. R. (2006). PK/3 education: Programs and practices hat work in children's first decade. Preuzeto 23. 04. 2006. godine sa Web stranice Fondacije za djecu (Foundation for Child Development), Web site: www.fcdus.org/pdfs/PK-3Education ProgramsandPracticesthatWork.pdf Statistiki bilten 2 (2000). Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Suzi, N. (2005). Riznica igara za uenje slova i brojki. Banja Luka: TT-Centar. Suzi, N. (2007). Primijenjena pedagoka metodologija. Banja Luka: XBS.

13