Mjerna tehnika LabVIEW

Nositelj kolegija: Izv. dr. sc. Branimir Barii, dipl. ing.

Voditelj vjebi: Marko Krulja, dipl. ing.

Ciljevi vjebi:

1.Upoznavanje osnova LabVIEW-a.

2.Upoznavanje LabVIEW softvera.

3.Upoznavanje LabVIEW hardvera.

4.Samostalna izrada programa i analiza podataka.

UVOD U LABVIEW LabVIEW programi se nazivaju virtualni instrumenti, ili VI zato jer njihov izgled i operacije imitiraju fizike instrumente. Stoga je ekstenzija u LV pisana sa .vi (virtual instruments). Rad u LabVIEW-u omoguava dizajniranje korisnikog okruja koristei za to definirane alate i objekte,tj. koristei ikone koje ve sadre tekstualni kod. To je grafiki programski jezik G u kojemu korisnik ima mogunost stvaranja prilagoenih aplikacija. LabVIEW je hijerarhijski program jer se moe koristiti samostalno na najviem nivou ali i kao potprogram itd. LabVIEW je i modularan, postoji mogunost rjeavanja problema podjelom na niz zadataka koji se dalje dijele na jednostavna rjeenja koja spajanjem zajedniki rjeavaju kompleksan problem. Nezavisnost potprograma olakava otkrivanje pogreaka.
3

LabVIEW sadri bogate baze podataka gotovih funkcija za kontrolu i za upravljanje mjernim instrumentima, kako za prikupljanje tako i za analizu i skladitenje podataka. Jedno jedinstveno suelje istovremeno prati vie vanih imbenika koji utjeu na procese te postie kontinuirano unapreivanje proizvodnje, brzo donoenje odluka, brza kontrola vie sustava odjednom. Postigao se management i monitoring mjerenja pri mjerenju sa nekoliko stotina mjernih ureaja, automatizirano mjernje.

Signali, senzori

Kondicioniranje signala (mjerenje voltae SCXI, SCC)

Sustav Labview Sustav LabVIEW-a se sastoji od radne stanice raunala (workstation), hardwera, modula i softwera.

DAQ (Moduli)

Raunala, PXI, PDA

Softvare
5

Hardware - prima i obrauje podatke dobivene od mjernih ureaja i alje ih u raunalo. Mjerni instrumenti - prikupljaju podatke i alju ih u hardware. Hardware se sastoji od razliitih modula koji ovise o vrsti mjerenja, unutar sebe sadre kodove za odreeno mjerenje, te se ureaji za mjerenje spajaju na module.

Modul Svaki modul prihvaa samo jednu vrstu mjerenja. Modul moe imati vie prikljuaka za vie mjernih instrumenata (nekoliko sondi, mjernih traka itd.).

Programiranje LabVIEW se sastoji od G programskog jezika koristei ikone sa gotovim kodiranjem, takve ikone povezuju se pomou dijagrama koji sadri vorove i ice. Samo suelje je podijeljeno na dva dijela jedan dio Blok Diagram koristi se za programiranje dok se drugi Front panel koristi za prikaz gotovog programa. Na kraju rada mogue je formirati izvrnu aplikaciju (.exe.) koja se moe pokrenuti i na raunalima na kojima nije instaliran LabVIEW a koji prikazuje formirani Front panel kao samostalnu aplikaciju.
8

BLOK DIJAGRAM

FRONT PANEL

KORISNIKO SUELJE
9

UVOD U KORISNIKO SUELJE Front panel ustvari predstavlja okruje koja nam treba omoguiti kontrolu i nadzor nad procesom/ima mjerenja koristei virtualne indikatore (LED diode, grafove) koji simuliraju izlazni ureaj, dok gumbi, prekidai simuliraju ulazne ureaje ili kontrole.

10

Korisniko okruje (user interface) je poznato pod nazivom front panel.).

1.

2.

3. 4. 5.

Simulacija kontrola Simulacija stanja indikatora Opisni prozor Parametri simulacije Indikatori performansi
11

1. Simulacija kontrola
Kontrole su prekidai dugmad, ruice, brojanici i njihovi ulazni mehanizmi.

12

2. Simulacija stanja indikatora

Indikatori (pokazivai) su grafovi, slike i drugi vanjski prikazi.

13

3. Opisni prozor
Daje opis trenutne simulacije

14

4. Parametri simulacije
To su kontrole i indikatori kojima se utjee na proces.

15

5. Indikatori performansi
Dijagrami procesa promatranje ponaanje procesa u vremenu (Time-domain waveform)

16

UVOD U BLOCK DIAGRAM

U pozadini se tijekom izrade front panela generira kod u block dijagramu koji slii dijagramu toka funkcije (flowchart).

Vano je primjetiti da pozicija na dijagramu nije bitna te da se koristi DATAFLOW a ne codeflow.

17

G jezik :
(podaci putuju preko ica a proces izvrenja programa kontrolira protok podataka a ne koda): Potpuno grafiki jezik za programiranje. Izvorni kod je dijagram vorita i linija.

Podaci putuju du linija. Pozicioniranje na samome dijagramu nije bitna za izvrenje programa.
18

Izrada dijagrama:
vorita se postavljaju na slian nain kao i kontrole u front panelu. Dodatni alat se mora upotrijebiti na izvornom dijagramu.

Alat ica (wire):

Upotrebljava se za povezivanje vorita u blok dijagramu. Dobro je izbjegavati krianje ica.

19

Vrste vorita (nodes):

Indicatori i kontrole

Funkcije:
Ugraene funkcije (built in)

Korisniki VIs (subrutine)

Strukture

20

Vrste ica:
Vrste ica indicirane su bojom i stilom. Vrste podataka: 8,16,32 bit Integers (Signed and Unsigned) Jednostruka, dupla i produena plutajua toka Complex Boolean String (petlja) Arrays (nizovi) Clusters (kombinacija)
21

Upravljanje programom :

Pokreni jednom (Run Once)

Pokrei kontinuirano (Run Continuously)

Zaustavi (Abort Execution)

Pauza

22

Radna stanica (raunalo), u kojoj se pie suelje poziva kod iz modula te se on prikazuje u blok dijagramu. Istovremeno se pojavljuje suelje u Front panelu.

Podaci putuju preko veza kroz funkcije u indikatore.

Programski kod se izvrava preko petlje.

23

Numeriki podaci Numeriki ulaz i prikaz (eng. Input and Display) Trake, klizai, brojane skale Logiki kontroleri Funkcijske tipke, diode Polja i matrice Dijagrami Grafovi XY graf 3D graf Ostali elementi ureenja Tab kontrole Active X kontrole NET

24

Primjer simulacije punjenja i pranjenja spremnika i njegovog koda

Simulacija punjenja spremnika tekuinom, prikazuje povijest pritoka, nivo i temperaturu u kontrolnoj simulaciji. Simulacija koristi grafove za prikaz kretanja parametara. 25

Primjer simulacije punjenja i pranjenja spremnika mixera i njegovog koda

26

Kontrola vibracija motora pri 100km/h

27

Primjena upotrebe kamere

Usporeivanje uzorka i geometrije ita bar kodova i procjenjiva

Optiko prepoznavanje znakova, provjera

Prostorna kalibracija

Analiza estica

Aritmetika slike i logike funkcije

28

Primjena upotrebe kamere

Kontrola boje Koordinatni sistem

Otkrivanje ruba

Filtriranje slika i analiza frekvencija

Klasifikacija objekta

Dijeljenje slike

Kontrola, kalibriranje, badarenje

Usporedba sa zlatnim uzorkom

29

LabVIEW se primjenjuje u razliitim industrijama: Metalopreraivakoj, graevinskoj, medicini, ekonomiji, prometu, energetici, elektrotehnici, informatici, itd. Koristi se sa razliitim mjernim ureajima (kamere, ticala, termometri, tlakomjeri, fonometri, mjerai vlage, mjerai tlaka, senzori, sonde itd.), kojima prikuplja i obrauje velik broj podataka dajui statistike prikaze i dijagrame stanja. Primjenjuje se u raspoznavanju boja i oblika pomou optikih kamera. Koristi se za praenje prijenosa buke ( izoliranje buke), topline (grijanje), strujanja zraka (klimatizacija, odvoenje opasnih plinova). Koristi se za programiranje robota, kontrolu elektronike (automobili, televizije, raunala, cijelokupnog pogona, napona itd.).
30

Proizvodnja: - Mjerenje vibracije i naprezanja tijekom proizvodnje, kako bi se sprijeilo lom i vea teta. - Promatranje i kontrola stanja sustava i okoline (uteda vremena i novca). - Kontrola oblika, boje barkodova, temperatura, klasifikacija objekata, kontrola buke u halama. - Povezivanje razliitih elemenata stroja u zajedniki prikaz (brzina okretaja, posmak, regulacija tlaka, veliina strugotine, kvaliteta povrine, temperature, kretanje napona, kontrola udara prilikom kontakta stroja i izratka, podmazivanje, vibracije itd.). Klimatizacija simulacija kretanja estica u halama (odvod i dovod zraka). Elektroniki proizvodi mjerenje napona, temperatura, vibracija, buke itd.

Skrauje vrijeme izrade prototipova i za godinu dana.

31

Prednosti virtualne instrumentacije: Veliki izbor razliitih mjernih instrumenata na jednom mjestu. Jednostavno odravanje mjerne opreme. Fleksibilnost programskih modula . ... Nedostaci virtualne instrumentacije: Potrebno odreeno programersko iskustvo. Nabava dodatnih mjernih modula poskupljuje .izvedbu u startu . ...

32

ZADATAK: MJERENJE TEMPERATURE

Potrebno je napraviti vlastitu aplikaciju u LabVIEW koja e nam omoguiti mjerenje temperature, obradu (grafiki prikaz) i preraunavanje dobivene vrijednosti u C (Celzijev stupanj) u F (Fahrenheitov stupanj) i K (kelvina) prema poznatim odnosima. Pri tomu se kao osnovom moemo posluiti nekim ve postojeim rjeenjima u biblioteci kodova (example code library) koje se mogu nai na web stranici National Instruments (www.ni.com). Primjer jednog takvog rjeenja za mjerenje, prikupljanje i analizu (statistiku) temperaturnih rezultata uz istodobnu grafiku kontrolu (dijagram, histogram, LED) predstavljen pomou front panel-a i block diagram-a dan je na sljedeoj slici.
33

Predloak primjera koji se radi na vjebama izgleda kao na slici dolje. Pri emu pored navedenih preraunavanja jedinica temperature potrebno je i obraditi mjerne podatke dobivene od termopara osjetnika (srednja, min. i max. vrijednost temperature u mjernom intervalu) kao i snimiti rezultate mjerenja (file.txt).

34

35

Mjerenje temperature termoparom Izradili smo program u Labviewu za mjerenje temperature termoparom (slika) i postavili ga da snima podatke svakih 4 sekundi.

36

37

Vrijednosti mjerenja u open office tekst dokumentu

38

Nakon toga napravili smo tablicu u Microsoft Office Excelu (tablica 6.3) gdje smo odredili aritmetiku sredinu, prividnu, relativnu i relativno prividnu pogreku, tonost mjerenja, standardnu devijaciju i preciznost. Tablica 6.3 mjerenja izraena u Microsoft Excelu

39

Vrijeme odziva termopara Da bi izraunali vrijeme odziva termopara potrebno je mjeriti temperaturu viu od temperature okoline i zatim izmjeriti vrijeme odziva, odnosno vrijeme koje je potrebno da se termopar vrati na temperaturu okoline. Temperatura okoline u naem sluaju bila je 19 C. Izvrili smo osam mjerenja ije vrijednosti moemo vidjeti u tablici 6.2. Tablica6.2 Vrijeme odziva termopara na pojedinim temperaturama Po dijagramu na slici 6.4 vidimo da krivulja vrijeme odziva temperatura nije linearna. Sa poveanjem temperature raste i vrijeme odziva to je bilo za pretpostaviti.

Slika 6.4 Dijagram vrijeme odziva-temperatura

40

ZAKLJUAK
Jedno jedinstveno suelje istovremeno prati vie vanih imbenika koji utjeu na procese te postie kontinuirano unapreivanje proizvodnje, brzo donoenje odluka, brza kontrola vie sustava odjednom. Postigao se management i monitoring mjerenja pri mjerenju sa nekoliko stotina mjernih ureaja, automatizirano mjernje. To je grafiki programski jezik G u kojemu korisnik ima mogunost stvaranja prilagoenih aplikacija. Pozicija na dijagramu nije bitna te da se koristi DATAFLOW a ne codeflow. Podaci putuju preko ica a proces izvrenja programa kontrolira protok podataka a ne koda Na kraju rada mogue je formirati izvrnu aplikaciju (.exe.) Skrauje vrijeme izrade prototipova i za godinu dana.
41

KORISNE INTERNET STRANICE I REFERENCE

http://www.iit.edu/~labview/Dummies.html http://www.ni.com/labview/ http://www.upscale.utoronto.ca/GeneralInteres t/LabView.html
Snimke upotrebe na youtube http://www.youtube.com/watch?v=6rdkddXd2Xs&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=4y78Gnjwlc0&feature=related

42

Hvala na panji

43