Professional Documents
Culture Documents
ProjDoc 02
ProjDoc 02
Za kalkulaciju cena usluga u izgradnji primenjuju se sledee metode: Opta metoda Metoda zajednikih normativa za koliinu rada Metoda naknadne kalkulacije Metoda procenta od investicione vrednosti
Navedene metode sadre sledee elemente kalkulacija: Procenat od investicione vrednosti objekta Trokove poslovanja Dohodak Norma - sati rada usluga Kalkulativna cena usluga
Trokovi poslovanja trokovi saradnje sa drugim preduzeima, autorski honorari i trokovi iz graansko pravnog odnosa direktni trokovi izrade usluga indirektni trokovi izrade usluga Dohodak lini dohoci u uslugama lini dohoci za zajednike poslove i radne zadatke ostali deo dohotka
B) Dohodak = Ba+Bb+Bc Ba - plate za obavljene usluge = (planirane plate za normasat) x (broj norma sati za izradu usluge) Bb - plate za zajednike poslove = (planirane plate za zajednike poslove po norma-satu) x (broj norma sati za izradu usluge) Bc - ostali deo dohotka = (planirani ostali deo dohotka po norma satu) x (broj norma-sati za izradu usluge) C) Broj norma-sati za izradu usluge je utvreni broj radnih sati potreban za izradu usluge D) Kalkulativna cena usluge = A + B
B) Dohodak = Ba+Bb+Bc Ba - plate za obavljene usluge = (planirane plate izrade za planirani norma-sat) x (broj norma sati za izradu usluge) Bb - plate za zajednike poslove = (planirane plate za zajednike poslove za planirani norma-sat rada za obavljene usluge) x (broj norma sati za izradu usluge) Bc - ostali deo dohotka = (planirani ostali deo dohotka za planirani norma sat rada za izradu usluge) x (broj norma-sati za izradu usluge) C) Broj norma-sati za izradu usluge je utvreni broj norma sati rada za izradu usluge prema odgovarajuim tablicama D) Kalkulativna cena usluge = A + B
gde je: C - kalkulativna cena usluge P - procenat za odreivanje cene Vs - stvarna investiciona vrednost
Metoda naknadne kalkulacije cena primenjuje se samo onda kada je to izriito predvieno ugovorom izmeu naruioca i izvoaa usluga, najee u sluajevima kada se radi o uslugama u okviru procesa za koji ne postoji dovoljno iskustva na osnovu kojeg bi se objektivno mogla sagledati potrebna koliina rada. Metoda procenta od investicione vrednosti moe se primenjivati na sve usluge za koje postoje definisani normativi u obliku tabela i/ili dijagrama, pod uslovom da to nije u suprotnosti sa propisima.
Zajedniki normativi rada koji se navode u daljem tekstu su ustanovljeni iskustvenim putem. Tabele u kojima su navedeni norma-sati koriste se pri Tabele u kojima su navedeni procenti koriste se u metodi procenta od investicione vrednosti. Osnovna podloga za utvrivanje investicione vrednosti je
predraun koji se radi u obimu predinvesticione studije (investicionog programa) kalkulaciji cena po metodi zajednikih normativa za koliinu rada.
Vs x = V x= 100 i
gde je: Vs - stvarna (korigovana) investiciona vrednost; V - nekorigovana investiciona vrednost na osnovu koje se utvruju norma-sati; x - koeficijent korekcije stvarne investicione vrednosti; i - proseni godinji indeks porasta cena graevinskih, zanatskih radova i opreme u odnosu na 1999 (1999=100), utvren prema podacima Saveznog zavoda za statistiku.
gde je: NS - norma-sati; V - nekorigovana investiciona vrednost; m,n - vrednosti navedene u zaglavlju tabele.
Utvrivanje procenta za meuvrednosti i vrednosti vee od zadatih (tabelom) se vri interpolacijom odnosno ekstrapolacijom, pri emu se koristi formula: m p= (19.65 V )n gde je: p - procenat od investicione vrednosti; V - nekorigovana investiciona vrednost; m,n - vrednosti navedene u zaglavlju tabele.
V Koeficijent [1000i.p.] I m 1500 n 0.375 5.1 20.00 10 15.42 procenat 11.89 20 (p) 36 9.64 51 8.44 76 7.25
519
(19.65 20000)0.267
= 16.65
10
Faze rada koje su obuhvaene normativima zadatim tabelama i grafikonima za usluge u podruju projektovanja
Ukupni norma sati i procenti obuhvaeni prikazanim tabelama i grafikonima obuhvataju po pravilu sledee faze projektovanja:
11
Ukupna investiciona vrednost ne obuhvata ulaganja u: 9Energetska postrojenja koja nisu deo projektovanih proizvodnih i drugih objekata 9Energetske razvode u industrijskom krugu (van projektovanog objekta) 9Komunikacije u industrijskom krugu (van projektovanog objekta) 9Ostale objekte u industrijskom krugu (van projektovanog objekta)
12
Investiciona vrednost na osnovu koje se odreuju norma-sati odnosno procenti dobija se sabiranjem svih trokova za nabavku opreme, ureaja, aparata, elemenata i materijala, ukljuivi trokove prevoza, osiguranja, montae, zatite, ispitivanja itd. U zbir ulazi sve ono to je obuhvaeno elektrotehnikim projektom na osnovu kojeg se, uz ostalu dokumentaciju, dobija graevinska dozvola.
Klasifikacija objekata u industrijskim objektima Prva klasa Elektroinstalacije rasvete i snage Jednostavni motorni pogoni Instalacije za javljanje poara Telefoni, ozvuenja, satovi, Gromobrani Jednostavna spoljna rasveta Druga klasa Sloenije elektroinstalacije u industriji (elektroinstalacije veih fabrika, instalacije u EX izvoenju)
13
Trea klasa Manji elektromotorni pogoni u procesnoj industriji Automatika vodovodnih sistema Ispravljaki i pretvaraki ureaji velikih snaga Automatika toplana Elektromotorni pogoni motora velikih snaga etvrta klasa Pogoni u sloenoj procesnoj industriji Veliki komandni pultovi i upravljaki sistemi Ureaji za merenje i regulaciju Dispeerski centri
Van klase Elektromotorni pogoni sa tehnolokom blokadom i kontrolom sa dva ili vie mesta Elektromotorni pogoni sa programiranim upravljanjem ili voenjem raunarom Automatizovani elektromotorni pogoni potpune klimatizacije javnih objekata sa razliitim tipovima regulacije (elektronska, elektropneumatska, )
14
Normativi i procenti za pojedine faze projekta: 9Idejni projekat 20-25% 9Projekat za dobijanje graevinske dozvole i izvoenje 7580% U okviru prethodno navedenog nije obuhvaeno: 9Projektantski nadzor u toku izvoenja 9Inenjersko tehnike usluge vezane za nabavku opreme i materijala, ugovaranje i izvoenje radova
KRAJ
15