Na osnovu lana 97.

Zakona o srednjoj koli (Slubeni list SR BiH, broj 39/90 i Slubeni list R BiH, broj 3/93, 24/93 i 33/94), ministar obrazovanja, nauke kulture i sporta, donosi PRAVILNIK O POLAGANJU ISPITA U SREDNJIM KOLAMA I - ZAJEDNIKE ODREDBE lan 1. Ovim pravilnikom propisuje se nain, vrijeme i uslovi polaganja dopunskih, popravnih i razrednih ispita (u daljem tekstu: ispiti) u srednjim kolama (u daljem tekstu: kola) koje su upisane u Registar srednjih kola koji vodi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. lan 2. Ispiti se polau pred ispitnom komisijom koju imenuje nastavniko vijee kole. Po potrebi se moe imenovati vie ispitnih komisija. Ispitnu komisiju sainjavaju: predsjednik, ispitiva i stalni lan. Dva lana ispitne komisije moraju biti nastavnici kole. Ispitiva mora biti predmetni nastavnik, koji ima odgovarajuu kolsku spremu za odreeni nastavni predmet. Stalni lan ili predsjednik komisije mora biti nastavnik predmeta iz iste ili srodne strune oblasti iz koje se predmet polae. Za rad ispitne komisije odgovoran je predsjednik komisije. lan 3. Ispiti se odravaju u tri ispitna roka, i to: u januarsko-februarskom, junskom i augustovskom. Januarsko-februarski ispitni rok traje od 15. januara do 15. februara, junski od 01. do 30. juna, a augustovski od 01. do 31. augusta. U opravdanim sluajevima nastavniko vijee kole moe odobriti vanredni ispitni rok u trajanju do 15 dana. lan 4. kola je duna da obavijesti nadleni organ prosvjetne inspekcije, opinski organ uprave nadlean za poslove obrazovanja i odgovarajui pedagoki zavod o rasporedu polaganja ispita, s naznakom broja redovnih i vanrednih uenika (u daljem tekstu: uenici), sastava ispitnih komisija i mjesta i vremena polaganja ispita, najkasnije deset dana prije poetka ispita. lan 5. Uenici podnose prijavu za polaganje ispita za sticanje zanimanja, odnosno strunog zvanja za koja je kola verifikovana. Uenici prijavljuju polaganje ispita za jedan razred u cjelini ili po grupama predmeta. Prijava za polaganje ispita podnosi se u roku utvrenom pravilima kole. Prijava se podnosi na obrascu propisanom Pravilnikom o dokumentaciji i evidenciji u srednjoj koli (Slubeni list SRBiH, broj 25/91 i Slubeni list RBiH, br. 5/92, 22/92, 24/93 i 18/94 i Slubeni list FBiH, broj 11/97).

lan 6. Uz prijavu za polaganje ispita, uenici prilau originalnu svjedodbu o prethodnoj kolskoj spremi, osim za polaganje popravnog ispita. Polaganje ispita odobrava direktor kole a raspored ispita u pojedinim rokovima utvruje nastavniko vijee kole. Prije poetka ispita predsjednik ispitne komisije provjerava identitet uenika i o tome unosi podatke u zapisnik o ispitu. lan 7. Ispit se sastoji iz praktinog, pismenog i usmenog dijela, u skladu sa nastavnim planom i programom. lan 8. Ispiti se odravaju u prostorijama kole. Praktini dio ispita moe se, po potrebi, polagati u preduzeima ili privatnim radionicama. U jednoj prostoriji moe raditi samo jedna ispitna komisija. lan 9. Praktini dio ispita polae se iz nastavnih predmeta za koje je nastavnim programom utvrena praktina nastava. Ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa, utvruje zadatak za praktini dio ispita, kao i vrijeme za njegovu izradu, koje, u pravilu, ne moe biti due od est sati. Zadatak za praktini dio ispita sa naznakom vremena za njegovu izradu uenici dobijaju na jednoobraznim listiima, koji se ovjeravaju peatom kole. Broj listia mora biti najmanje za pet puta vei od broja uenika koji su pristupili polaganju ispita. Uenici rade zadatak iz praktinog dijela ispita u prisustvu najmanje jednog lana ispitne komisije. Izraeni zadatak iz praktinog dijela ispita uenici usmeno obrazlau pred ispitnom komisijom. Na osnovu izraenog zadatka i usmenog obrazloenja, ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa, utvruje ocjenu praktinog dijela ispita. lan 10. Pismeni dio ispita polae se iz nastavnih predmeta za koje je nastavnim programom utvrena obaveza izrade pismenih zadaa u toku kolske godine. Pismeni dio ispita traje dva nastavna sata. Pismeni dio ispita obavlja se u prisustvu najmanje jednog lana ispitne komisije. Za pismeni dio ispita ispitiva predlae tri teme, odnosno tri grupe zadataka. Ispitna komisija bira temu, odnosno grupu zadataka za pismeni rad. Ako istovremeno vie uenika polae isti ispit, za pismeni dio ispita mogu im se dati iste teme, odnosno zadaci. Pismeni rad pregleda i ocjenjuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa. Ocjena o pismenom radu se kratko pismeno obrazlae. Nedovoljna ocjena iz pismenog ispita ne moe biti zapreka za polaganje usmenog dijela ispita.

lan 11. Na usmenom dijelu ispita uenici dobijaju po tri pitanja iz svakog predmeta koji polau. Pitanja se nalaze na jednoobraznim listiima ovjerenih peatom kole, koje uenici biraju pred ispitnom komisijom. Broj listia mora biti vei za pet od broja uenika koji su pristupili usmenom dijelu ispita. Uenik moe promijeniti listi, to se unosi u zapisnik, a to se moe uzeti u obzir prilikom zakljuivanja ocjene. Uenik ima pravo na najmanje deset minuta za pripremanje usmenog odgovora. Usmeni dio ispita traje deset do dvadeset minuta. Usmenom dijelu ispita obavezno prisustvuju sva tri lana komisije. Usmeni dio ispita ocjenjuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaa. lan 12. Ispitna komisija, odnosno pojedini lan ispitne komisije, moe u toku jednog dana uestvovati u obavljanju najvie dvadeset i pet usmenih ispita. lan 13. Ako uenik iz neopravdanih razloga odustane od bilo kog dijela ispita koji je zapoeo, smatra se da ispit nije poloio. lan 14. U opravdanom sluaju nastavniko vijee kole moe odgoditi polaganje ispita i odobriti novi ispitni rok. lan 15. U toku jednog dana uenici mogu polagati: praktini dio ispita sa usmenim obrazloenjem ili pismeni dio ispita iz dva predmeta ili usmeni dio ispita iz tri predmeta ili pismeni dio ispita iz jednog predmeta i usmeni dio ispita iz dva predmeta. lan 16. Pri utvrivanju ope ocjene iz predmeta kod kojih je obavezan i pismeni odnosne praktini dio ispita, uzima se u obzir i ocjena iz tog dijela ispita. Komisija utvruje ocjenu jednoglasno. lan ispitne komisije koji se ne sloi sa predloenom ocjenom, izdvaja svoje miljenje u zapisnik. Spornu ocjenu i opi uspjeh uenika na ispitu utvruje nastavniko vijee kole. lan 17. 0 ispitu se vodi zapisnik na odgovarajuem obrascu. Zapisnik vodi stalni lan ispitne komisije.

II - POSEBNE ODREDBE 0 DOPUNSKIM, POPRAVNIM I RAZREDNIM ISPITIMA 1. Dopunski ispiti lan 18. Dopunski ispit polae uenik iz onih predmeta koje nije uio, ili ih je uio u znatno manjem obimu, i to: kod prelaza iz jedne u drugu kolu, ako je zavrio pojedine razrede po nastavnom planu i programu koji se bitno razlikuje od nastavnog plana i programa skote u kojoj eli nastaviti obrazovanje; kad poslije sticanja jednog zanimanja odnosno strunog zvanja eli stei drugo zanimanje odnosno, struno zvanje (prekvalifikacija); kad se u postupku nostrifikacije, odnosno ekvivalencije inostranih kolskih svjedodbi utvrdi neekvivalentnost svjedodbe i u rjeenju odredi obaveza polaganja odgovarajueg dopunskog ispita.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, u gimnaziji, uiteljskoj i umjetnikoj koli uenik polae dopunski ispit samo u sluaju iz alineje 3. stava 1. ovog lana, ako je pohaao odgovarajuu kolu u inostranstvu. Nastavniko vijee kole utvruje, na osnovu uporeivanja nastavnih planova i programa, koji se predmeti i u kom obimu polau na dopunskom ispitu. lan 19. Dopunski ispit polae se u rokovima iz lana 3. ovog pravilnika. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, ako uenik prelazi iz jedne u drugu kolu ili je na osnovu rjeenja o nostrifikaciji, odnosno ekvivalenciji obavezan da poloi dopunski ispit, nastavniko vijee kole utvruje vrijeme polaganja dopunskog ispita. Dopunski ispit moe se polagati u cjelini ili po dijelovima, zavisno od broja nastavnih predmeta. Dopunski ispit moe se polagati vie puta. Kad je utvrena obaveza polaganja dopunskog ispita za dva ili vie razreda, obavezno je prethodno u cijelosti poloiti dopunske ispite za nii razred. Kad uenik prelazi iz jedne u drugu kolu ili je na osnovu rjeenja o nostrifikaciji odnosno ekvivalenciji obavezan da poloi dopunski ispit duan je dopunski ispit poloiti do kraja nastavne godine. 2. Popravni ispiti lan 20. Popravni ispit polae uenik koji nakon zavretka nastave ili nakon polaganja razrednih ispita ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene. lan 21. Uenik koji na popravnom ispitu dobije nedovoljnu ocjenu, odnosno koji ne pristupi polaganju popravnog ispita bez opravdanog razloga, upuuje se da ponavlja razred. lan 22. Popravni ispit polae se u rokovima iz lana 3. ovog pravilnika. Izuzetno, uenik koji u augustu polae razredni ispit i bude upuen na popravni ispit moe polagati taj ispit u septembru.

lan 23. Opi uspjeh uenika utvruje se poslije polaganja popravnog ispita. Nakon poloenog popravnog ispita ueniku se izdaje svjedodba o zavrenom razredu odnosno zavrenoj koli. 3. Razredni ispiti lan 24. Razredni ispit polae uenik koji je iz opravdanih razloga ostao neocijenjen iz pojedinih ili svih predmeta na kraju nastavne godine, kao i uenik koji se samostalno priprema za polaganje ispita za sticanje odreenog zanimanja, odnosno strunog zvanja. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, u gimnaziji, uiteljskoj i umjetnikoj koli razredni ispit polae samo uenik koji je iz opravdanih razloga ostao neocijenjen iz pojedinih ili svih predmeta na kraju nastavne godine. Nastavniko vijee kole odluuje iz kojih e predmeta uenik polagati razredni ispitni rok i rok u kome e ga polagati. lan 25. Uenik koji se samostalno priprema moe u toku jedne kolske godine polagati razredni ispit u jednom, dva ili tri ispitna roka. Uenik koji pokazuje odlian uspjeh moe u toku jedne kolske godine polagao razredne ispite za dva razreda, ali ne u istom ispitnom roku. Polaganje ispita iz stava 2. ovog lana odobrava nastavniko vijee kole. U jednom ispitnom roku uenik polae najmanje dva predmeta. lan 26. Uenik koji polae razredni ispit po grupama predmeta duan je poloiti ispit u tri uzastopna ispitna roka, s tim to ima pravo da koristi etvrti ispitni rok kao popravni. U drugom, odnosno treem ispitnom roku uenik moe polagati predmete koje nije polagao, odnosno koje nije poloio u prvom ili drugom ispitnom roku. Uenik koji u treem ispitnom roku dobije jednu ili dvije nedovoljne ocjene, upuuje se na popravni ispit u narednom ispitnom roku. lan 27. Uenik koji je zapoeo polaganje razrednog ispita u jednoj koli ne moe nastaviti polaganje istog ispita u drugoj koli. III - ZAVRNE ODREDBE lan 28. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje da vai Pravinik o organizaciji, nainu, vremenu i uslovima polaganja dopunskih, popravnih i razrednih ispita u vaspitno-obrazovnim organizacijama srednjeg usmjerenog obrazovanja i vaspitanja (Slubeni list SRBiH, br. 13/81 i 11/87). lan 29. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu RBiH. Broj 03-024-3854/95 1. augusta 1995. godine Sarajevo MINISTAR Prof. Dr. Enes Kari, s.r.