Prof. dr. med.

Walter Hartenbach

Prof. dr. med. Walter Hartenbach LA O KOLESTEROLU Bajka o loem kolesterolu

Izvornik: DIE CHOLESTERIN-LOGE Das Marchen vom bosen Cholesterin 17. Auflage 2004 ISBN 3-7766-2277-6 Copyright 2002 F. A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, Munchen Copvright za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru: EruditA d.o.o Zagreb, 2004. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoiti, fotokopirati niti reproducirati na bilo koji nain bez pisanog doputenja nakladnika.

LA O KOLESTEROLU
Bajka o loem kolesterolu

Nakladnik: EruditA d.o.o., Zagreb e-mail: erudita@post.htnet.hr Za nakladnika: prof. dr. sc. Marko Paleki Urednik: prof. dr. se. Marko Paleki Prijevod: Vladimir Adamek Lektura: Ljerka Koren Prijelom: Genesis, Zagreb Omot opremio: Saa Stubiar Tisak: Ti potisak, Zagreb

EruditA
Zagreb, 2004.

SADRAJ

PREDGOVOR 1. POGLAVLJE Antikolesterolska kampanja opasno obmanjivanje Obmanjivanje preko medija Obmanjivanje koje potie industrija rtve obmane: mali ekskurs
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 612.123 HARTENBACH, Walter La o kolesterolu : bajka o loem kolesterolu / VValter Hartenbach ; <prijevod Vladimir Adamek>. - Zagreb : Erudita, 2004. Prijevod djela: Die Cholesterin-Luge. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-98389-7-5 I. Kolesterol - Zdravstveni savjetnik 440702087

15 15 34 48

2. POGLAVLJE Vrjednovanje kolesterola Osnove Pojedinano vrjednovanje a) Kortizol b) Muki i enski spolni hormoni c) Mineralkortikoid aldosteron

53 53 54 54 58 61

d) une kiseline 62 e) Vitamini C i D 62 f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica 63 Saetak 67 3. POGLAVLJE Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

69

Oblici kolesterola
Vrijednosti kolesterola u krvi

69
71 5

Sadraj 4. POGLAVLJE Promjenjivost razine kolesterola 5. POGLAVLJE Kolesterol i lane statistike Pogrean prikaz u statistikama Tvrdnje znanstvenika o ocjeni i prikazu kolesterola u statistikama 6. POGLAVLJE Ateroskleroza i njezini uzroci Nasljedna sklonost Nikotin Adipoza (pretilost) Giht Dijabetes (eerna bolest) Visoki krvni tlak Kronini stres 7. POGLAVLJE Skupine hranjivih tvari i njihove veze s kolesterolom Bjelanevine Ugljikohidrati Vitamini Vitamin A Vitamini B-kompleksa (B1, B2, niacin, B6 pantotenska kiselina, biotin, B12 folna kiselina) Vitamin C (askorbinska kiselina) Vitamin D 6 73 Mineralne tvari (elektroliti) Kalij (K) Natrij (Na) Kalcij (Ca) Fosfor (P) Magnezij (Mg) 8. POGLAVLJE

Sadraj 128 129 133 135 135 136

77 77 80

Sniavanje kolesterola opasno je po ivot 139 101 102 102 106 108 108 109 112 ZAKLJUAK PRILOG Popis literature Imensko i predmetno kazalo 143

145 154

117 119 123 125 125

126 126 128 7

PREDGOVOR

Ova se knjiga usmjerava protiv najvee i najop senije svjetske prijevare na podruju medicine, koja se sastoji od prave poplave netonih tvrdnji o kolesterolu to ih iri zainteresirana industrija. Knjiga ih opovrgava znanstveno potvrenim i njenicama. U tu svrhu knjiga donosi saet prikaz radova meunarodno poznatih europskih i amerikih strunjaka za kolesterol i rezultat je vie od 6000 autorovih istraivanja na tome podruju. Poimenice navedena industrija plaa za svoje Mnoge tvrdnje o svrhe dijaboliziranje kolesterola sveuiline kolesterolu su profesore upitne strunosti i pseudomedicinske netone. ustanove ije laike, esto sasvim besmislene tvrdnje o kolesterolu, u potpunosti slijede elje sponzora. Osobito je pogubno manipuliranje statistikim podatcima to ga ta industrija provodi irom svi jeta, a mnogobrojni lijenici ga oito nekritiki prihvaaju, osobito stoga to pogreni podatci o vrijednostima kolesterola lijeniku otvaraju mo gunost da svakog bolesnika uini trajnim paci jentom za itav ivot. Prema geslu: "Drago nam je ponovno Vas vidjeti", ponajprije da bismo 9

Predgovor

Predgovor

Preuuju se negativni uinci sniavanja kolesterola.

Zdravstvenom osiguranju mogli podnijeti potra ivanja za isplatu novanih sredstava. Za taj pro pagandistiki, komercijalno usmjeren, pogrean prikaz kolesterola, industrija margarina te po najprije farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola plaa 50 do 75 milijuna eura po statistici. Taj im se izdatak isplati da bi u statistikim prikazima prikrili sve negativne rezultate sniavanja kolesterola i istak nuli njegov utjecaj na srani infarkt, koji se nijed nom statistikom ne moe potvrditi. Lijenike se pokuava zadiviti velikim brojem ljudi koji sudje luju u studijama. Tako se objavljuje da je u Framinghamovoj studiji ispitano 5450 osoba, u stu diji Simvastatin (studiji 4-S) 4444 osobe, u finskoj multifaktoralnoj studiji 2000 osoba. Jedan ame riki institut (National Heart, Lung and Blood Institute) govori o 650.000 ljudi koje je navodno "nadzirao i kontrolirao tijekom deset, ak i 50 godina!!!" Kritiki znanstvenici, predstavljeni u 5. poglavlju, podvrgnuli su te statistike, zvane i "studije", oz biljnoj provjeri. Budui da lijenici i lijeniki asopisi izvan znanstvenog podruja uvijek iz nova citiraju te statistike suprotno injenica ma kao dokaz da je kolesterol imbenik koji izaziva srani infarkt, ovdje je potrebno ukratko nabrojiti najvanije statistike i zakljuke koji se iz njih izvode: 1) U poznatoj ozloglaenoj studiji Simvastatin (4S) ispitane su 4444 osobe. Rezultat je glasio: 10

"Poviena razina kolesterola ne utjee na razvi tak ateroskleroze niti na srani infarkt. Snia vanje kolesterola nema smisla i stoga nije indicirano." 2) Finska multifaktoralna studija s provjerom vri jednosti kolesterola kod vie od 2000 osoba pokazala je trostruko vei postotak sranog infarkta i treinu vie smrtnih sluajeva kod osoba lijeenih lijekovima za sniavanje kole sterola nego u skupini koja nije lijeena. 3) U Helsinkoj sranoj studiji I. (1987.) sa 700 ispitanih osoba porast smrtonosnih nuspojava zbog sniavanja kolesterola iznosio je 40 posto u odnosu na kontrolnu skupinu, u Helsinkoj studiji II. (1993.), pet godina poslije, ak 50 posto. Znakovit je bio i porast smrtnih slua jeva od raka izazvanog sniavanjem koleste rola, koji je u Helsinkoj studiji II. iznosio 43 posto. 4) Framinghamova studija pokuala je kod ot prilike 4500 osoba dokazati korisnost lijeko va za sniavanje kolesterola. Pokuaj je, me utim, ostao bezuspjean i izazvao je znatan porast broja smrtnih sluajeva od raka izazva nog sniavanjem kolesterola. Skrabanek je opi sao napore farmaceutske industrije koja je fi nancirala istraivanje: "Gotovo da nema nie ga to je u medicini tako dobro opisano kao bezuspjenost tih intervencija (statistika) da ko lesterol proglase odgovornim za razvitak ko ronarnih sranih bolesti."!!! Skrabanek dodaini se da lijekovi za sniavanje kolesterola poveavaju od sranog infarkta i raka. rizik

Veina studija ne prolazi znanstvenu provjeru.

Farmaceutska industrija statistike. "laira'

11

Predgovor je: "Farmaceutska industrija pokuala je 'us kladiti' statistike sve dok se ne podudare sa eljenim predodbama, jer su stajale 150 mi lijuna dolara i nisu smjele ostati bez koristi za industriju koja ih plaa." 5) Studija Clofibrat provjerila je djelovanje isto imenog lijeka za sniavanje kolesterola na vie od 1000 osoba. Zastraujui porast smrtnih sluajeva od raka doveo je do zabrane i pre kida studije. Ameriki National Heart, Lung and Blood Institute proveo je viegodinje is traivanje uinka kolesterola na 650.000 ljudi. Nije utvren utjecaj na razvitak ateroskleroze ili sranog infarkta. to je vrijednost kolesterola bila via, manja je bila uestalost raka i regis trirano je manje smrtnih sluajeva uvjetova nih drugim bolestima. Tih je pet najznaajnijih primjera statistike pro vjere korisnosti sniavanja kolesterola dalo su kladne rezultate: 1) Kolesterol ne utjee na razvitak ateroskleroze ili sranog infarkta. 2) Visoke vrijednosti kolesterola povezane su s oekivanim dugim ivotnim vijekom i s niskom uestalou obolijevanja od raka. 3) Sniavanje razine kolesterola povezano je s mnogobrojnim smrtnim sluajevima i uesta lom pojavom malignih bolesti. Nijedna statistika nije izraena sukladno strogim znanstvenim kriterijima, jer svakoj provjeri vri12

Predgovor jednosti kolesterola pripada i provjera supstan cija koje se iz njega sintetiziraju poput steroidnih hormona i promjena u koncentraciji bjelanevina, minerala i vitamina koje iz toga proizlaze. Nijedna od tih provjera nije provede na, ak ni zadovoljavajua provjera vrijednosti kolesterola. Sigurno je samo da je svako snia vanje kolesterola beskorisno, opasno po zdravlje i esto smrtonosno. Usprkos jasnim rezultatima koji upuuju na tet nost svakog sniavanja kolesterola, to upozore nje oito nije ostavilo nikakav dojam na velik dio lijenike struke; prema mojemu iskustvu, to je povezano s time to lijenicima potpuno nedo staje znanje o medicinskim injenicama, pa ta ko i o najvanijim metabolikim procesima sup stancija koje nastaju iz kolesterola te o promje nama koje zbog toga nastaju u koncentraciji bje lanevina, hormona, minerala i vitamina. Lije niki poziv sve vie postaje posao sa zdravljem stanovnitva. Svakom lijeniku koji se kritiki oi tuje o razini mojega kolesterola, ak i svakom lijeniku koji eli otpoeti s mjerenjima razine mojega kolesterola, uskratio bih povjerenje. U sluaju nedoumice potraite neku veliku klini ku, bez obzira na to je li rije o gradskoj ili o sveuilinoj klinici. One uglavnom jame za do bro izobraene i kritine lijenike. Zar se nije moglo pretpostaviti da e smrtni slu ajevi, izazvani lijekom lipobay tvrtke Bayer, 13

Visoka vrijednost kolesterola nizak rizik od raka

Mnogim lijenicima nedostaje znanje o metabolizmu kolesterola.

Provjera imbenika povezanih s kolesterolom esto se ne provodi.

Skandal s lipobayem brzo je zaboravljen.

Predgovor

konano uznemiriti javnost? Uznemirena pozor nost bila je, naalost, samo kratkotrajna, jer je "antikolesterolska mafija" dotine industrije zna la kako uutkati javnu raspravu. ovjek se mora zapitati: "Koje to strahote jo treba izazvati sniavanje kolesterola da bi se uut kalo opasno promidbeno varanje? Sve dok me diji budu varali stanovnitvo svojim besmislenim, potpuno neznalakim prikazima znaenja kole sterola, a na televiziji se glavna rije bude dava la "pseudoznanstvenim blebetanjima", poput onih opisanih na stranici 16 i dalje., taj e prlja vi posao i dalje slaviti pobjedu.

1. POGLAVLJE Antikolesterolska kampanja opasna obmana

Obmanjivanje preko medija

Tisak, televizija i radio sa svojim su izvjeima o kolesterolu oito posve u pandama "antikolesterolske mafije" koju uglavnom usmjeravaju in dustrija margarina i farmaceutska industrija to proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola. Vo deu ulogu u tome ima amerika tvrtka Merck Sharp & Dohme d.o.o., koja je svojim manipuli ranim statistikama iz Amerike preplavila Europu i uspostavila medicinske centre za komercijalno obmanjivanje javnosti. Znatnu ulogu u tome pr ljavom poslu imaju i Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. te Margarinski in stitut za zdravu prehranu u Hamburgu kao za klada za dodjelu Nagrade "Heinrich VVieland" koju je sama utemeljila i preko koje nastoji dati privid znanstvenosti svojemu neozbiljnom po slovnom djelovanju. Ta industrija za svoje ciljeve sponzorira pseudoznanstveno obmanjivanje u kojemu kao vodea osoba na njemakom pod ruju sudjeluje, naalost, profesor dr. Schvvandt, ravnatelj Medicinske klinike II. na Poliklinici 15

Mediji ire netone informacije industrije.

14

Antikolesterolska

kampanja

Obmanjivanje

preko

medija

Znanstvene institute sponzorira farmaceutska industrija,

Netone informacije u televizijskim emisijama.

Grofthadern Medicinskog fakulteta u Miinchenu te Zavod za kliniku kemiju pod vodstvom profesora Seidela i suradnika, takoer u Grofthadernu. Njihovi znanstveni radovi, poticani od spomenute industrije (v. str. 15), gotovo se iskljuivo usmjeravaju na upitnu antikolesterolsku kampa nju sa svrhom obmanjivanja. Nadalje, spomenuta farmaceutska industrija i in dustrija margarina visokim svotama sponzoriraju pseudomedicinske ustanove, primjerice "Ligu protiv lipida" i razna "drutva za aterosklerozu", kojima ne pripada nijedan jedini lijenik, a nji hove laike, besmislene tvrdnje o kolesterolu su primitivno, ali, naalost, uspjeno obmanjivanje javnosti. Ta industrija, koja djeluje s onu stranu bilo kakvih znanstvenih osnova, s istomiljeni cima koje sponzorira, uiva pristranu i glasnu potporu tiska, televizije i radija. U njihovim emi sijama i izvjeima bez iznimke dolaze do rijei samo spomenuti medicinari koje financira in dustrija, a nastup strunih znanstvenika sprjea va se svim sredstvima i nevienom drskou, to sam i sam doivio u Znanstvenom forumu Junonjemakih novina (Siiddeutsche Zeitung) u svib nju 1999. te u emisijama posveenima zdravlju na Bavarskoj televiziji u veljai 2000. i lipnju 2 0 0 1 . godine. Obmanjivanje stanovnitva netonim, potpuno neznanstvenim prikazom kolesterola u "Ordinaciji", koju na Bavarskoj televi ziji vodi, prema mojemu miljenju, nekritina i prilino neinformirana gospoda dr. Antje-Katrin 16

Kuhnemann, potaknuli su me na ovaj dopis glav nom uredniku, gospodinu dr. Fuchsu, to je kao okrunica odaslan na adrese vie od 100 medi cinskih ustanova pojedinih sveuilita, politikih tijela i javnih medija. Profesor dr. W. Hartenbach 30. 7. 2 0 0 1 .

Okrunica Bavarskoj televiziji, n./r. glavnog urednika gosp. dr. Fuchsa Potovani gospodine dr. Fuchs, u svojoj "Ordinaciji" na Bavarskoj televiziji go spoda dr. Antje-Katrin Kuhnemann u potpunosti se stavila u slubu najvee medicinske prijevare stoljea. Bujica netonih tvrdnji o kolesterolu, poticanih od industrije, preplavljuje ve vie od 50 godina u sve veoj mjeri stanovnitvo itavoga svijeta, U tome svjesnom varanju (v. Borgers: "Kolesterol, propast dogme") neodgovorno sudjeluje i go spoa dr. Antje-Katrin Kuhnemann u svojoj "Or dinaciji" na Bavarskoj televiziji. U veljai 2000. i lipnju 2 0 0 1 . godine gospoa dr. K. je u svojoj "Ordinaciji", zajedno sa svojim sugovornicima, gospodinom prof. dr. Joachimom Thiervjem i go spodom prof. dr. Elisabeth Steinhausen-Thiessen a niti jedno od njih ne raspolae klinikim iskustvom, niti imaju objavljenih znanstvenih ra dova iz toga podruja iznijela fantastinu, potpuno irealnu ocjenu kolesterola, posve u skla17

Gledatelji su svjesno obmanjivani.

Antikolesterolska kampanja du s nakanama amerike farmaceutske tvrtke Merck Sharp & Dohme, koja je u tome dogaaju uz pomo svojih manipuliranih statistika, izra enih milijunskim iznosima, odigrala vrlo upitnu ulogu. Sramotno je bilo i ponaanje gospode dr. K. pre ma strunjacima. Trikovima ih je uspjela iskljuiti iz rasprave inscenirajui prividni intervju, no sprjeavajui njihovo pojavljivanje u emisiji. Gospoi dr. K. oito nisu poznate ustanove koje pripadaju spomenutoj "antikolesterolskoj mafi j i " , jer inae vjerojatno ne bi spomenula upravo njihova imena radi potkrjepljivanja svojih neto nih tvrdnji. U industrijski-poslovno usmjerenom obmanjivanju javnosti to ga provode industrija margarina i farmaceutska industrija koja proiz vodi lijekove za sniavanje kolesterola, tvrtke Merck Sharp & Dohme d.o.o., Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. i Margarinski institut za zdravu prehranu (kao zaklada za do djelu vlastite Nagrade "Heinrich VVieland") igraju vodeu ulogu. Za propagandistiki, besmislen i netoan prikaz kolesterola spomenuta industrija, preteito ame rika, plaa visoke iznose za izradu prikladno preraenih statistika (100 do 150 milijuna dolara po statistici). Meu tim statistikama, nazvanima "najveom prijevarom stoljea", osobito valja spomenuti studije: Studija VVOS, studija 4-S, studija U. D. Framingham, Helsinka studija I. i II., studija amerikog 18

Obmanjivanje preko medija Dravnog Instituta za srce, plua i krv te studija Clofibrat. Svi poznati znanstvenici, primjerice M. Apfelbaum, M. Berger, D. Borgers, G. Glaeske, J. Holtmeier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. VVorm, VV. E. Stehbens i drugi, s ogorenjem su odbacili te takozvane studije i ovako ih okarakterizirali: "Manipulirano izmiljeno bez znanstvene osnove nevrijedno beskorisno povrno iskrivljeno utemeljeno na trikovima bes misleno dimna zavjesa neprimjenjivo lano", navodim samo nekoliko kritikih opaski. Skrabanek je tome dodao: "Teko da je u medicini ita tako dobro dokazano kao bezuspjenost tih mnogostrukih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za nasta nak koronarnih sranih bolesti." Naalost, te su statistike, s pseudoznanstvenim nazivom "preventivne studije", kod medija i ve eg dijela lijenika naile na lakovjernu potporu. Pritom se postavlja pitanje (tako pie Borgers u svojoj knjizi) "kako to da se oskudno znanje o kolesterolskoj hipotezi u SAD-u smatra dostatnom osnovom" (tako i u emisiji gospoe dr. K.) "dok znanstveno utemeljene intervencije ne nalaze put cio podruja djelovanja prevencijske politike". Kod mnogih lijenika odreenu ulogu igra i po misao na to da svakog pacijenta kojega lijee lijekovima za sniavanje kolesterola, mogu uiniti trajnim pacijentom za itav ivot, jer se razina 19 Kolesterol nije kriv za koronarne srane bolesti.

Ozbiljni znastvenici ne dobivaju rije.

Industrija je spremna dobro platiti svoje statistike.

Mnogi se lijenici raduju trajnim pacijentima.

Antikolesterolska kampanja kolesterola ne moe trajno sniziti niti prehranom niti lijekovima, ve se neprestano vraa na po etnu vrijednost. Lijekovima za sniavanje koles terola farmaceutska je industrija razvila posao vrijedan milijarde (40 milijardi dolara godinje u Americi i otprilike trenutano 2,5 milijarde eura u Njemakoj). Svoju financijsku mo industrija zlouporabljuje da bi za sebe ustanovila medi cinske centre s pseudoznanstvenim iskazima, pri mjerice Zavod za kliniku kemiju, Klinika GroGhadern Medicinskog fakulteta u Munchenu (v. str. 34 i 35.), i od njih financirane ustanove po put Lige protiv lipida, Drutva za aterosklerozu i drugih. Te ustanove potiskuju sve znanstvene spoznaje i mjerodavne rasprave, kako je to u svojoj knjizi opisao Borgers, a ja sam doivio na sponzoriranim konferencijama. Tim se neozbilj nim centrima u Njemakoj posve nekritiki slui gospoa dr. K. Tako su i orijentacijske tablice o visini kolestero la, koje gospoa dr. K. navodi, usklaene sa e ljama te industrije, dakle, netone su i stoga opa sne. Jer spomenuta industrija koju gospoa dr. K. podrava, proizvoljno sputa normalnu vrijed nost kolesterola prenisko, na 200 mg/dl (5,2 mmol/l) i nie. Prosjena vrijednost za odrasle irom svijeta iznosi, meutim, 250 mg/dl (6,5 mmol/l), s odstupanjima ovisno o optereenju, te kod 2 0 % stanovnitva iznosi 300 mg/dl (7,8 mmol/l) do 350 mg/dl (9,1 mmol/l), a to je uvi jek povoljan znak poviene vitalnosti. Pogrenim 20

Obmanjivanje preko medija vrijednostima koje navodi gospoda dr. K. gotovo se cjelokupno odraslo stanovnitvo proglaava bolesnim i upuuje na lijeenje, s opasnou da mu se propie terapija lijekovima za sniavanje kolesterola. Pri svakoj primjeni lijekova za snia vanje kolesterola treba imati na umu da je kole sterol temeljna supstancija steroidnih hormona, pa tako i kortizola, dominantnog hormona stre sa. Stoga svako sniavanje dovodi do smanjenja proizvodnje hormona, a time i do sniavanja du evnih i tjelesnih sposobnosti, to je gospoi dr. K. izgleda potpuno nepoznato. Sukladno tome besmisleni su i neznalaki njezini iskazi o stresu. Nedostatnost gospoina znanja pokazuje i nje zina tvrdnja da se izmeu stresa i povienih vri jednosti kolesterola ne moe uspostaviti nikakva uzajamna veza. Jedna je od temeljnih spoznaja da sva duevna i tjelesna optereenja, osobito sport, bolesti, ozljede pri nesreama i operacije prouzrouju povienje stresnog hormona korti zola, a time i njegove temeljne supstancije ko lesterola da bi se, sukladno potrebama, iz zaliha bjelanevina aktivirala energetska supstancija glukoza, to je i dokazano na vie od 6000 paci jenata. Istovjetna promiljanja vrijede i za ostale steroidne hormone ija je temeljna supstancija kole sterol. Besmislenom, od industrije poticanom zah tjevu za sniavanje razine kolesterola, k tome jo u mjeri, po ivot opasnoj, od 100 mg/dl (2,6 mmol/l) i vie, moramo se suprotstaviti tvrdnjom 21

Stres poviu je vrijednost kolesterola.

Zlouporaba moi farmaceutske industrije.

Prosjena vrijednost kolesterola: 250 mg/dl

S kolesterolom opada i radna sposobnost.

Antikolesterolska kampanja da nema nikakvih indikacija za sniavanje i da je usto posljedica svakog medikamentoznog sni avanja razine kolesterola ne samo znatna smanjenost duevnih i tjelesnih sposobnosti, ve i slabljenje vitalnosti mukaraca sve do impoten cije, neplodnost ena, smetnje u izgradnji mus kulature i kotanog sustava te opasan poremeaj ravnotee elektrolita sa smrtonosnim sranim i cirkulacijskim smetnjama, osobito zbog sniava nja glukoze i nedostatka kalija. Podjednako su besmislene, tovie ograniene, i tvrdnje gospoe profesorice dr. Elisabeth Steinhausen-Thiessen, "znanstvene" sugovornice go spoe dr. K., da postoji dobar, naime HDL-kolesterol, i lo, naime LDL-kolesterol. Meutim, HDL i LDL nisu kolesteroli, ve prijenosne supstanci je sastavljene od bjelanevina, dakle proteini. Oni posjeduju sposobnost vezivanja s masnim tjelecima (lipidima), pa tako i s lipidom koleste rolom da bi ga uinili prenosivim. Zbog toga govorimo o HDL i LDL-lipoproteinsko-koIesterolskom kompleksu. HDL-lipoprotein prihvaa kolesterol unesen pre ko hrane i onaj odbaen od stanica i prenosi ga u jetra koja ga do 80 posto prerauju radi tvorbe unih kiselina, a 20 posto radi tvorbe slobodnog kolesterola. Tvrdnja gospoe profesor St.-Th. da se "HDL-lipoprotein uporabljuje za razgradnju aterosklerotinih nakupina sastavljenih od kole sterola" fantastina je konstrukcija, osobito stoga to se aterosklerotine nakupine sastoje od ve22

Obmanjivanje preko medija zivnih stanica, dok naslage kolesterola iznose maksimalno jedan posto. To mogu osobno posvje doiti na osnovi tisua operacija krvnih ila to sam ih obavio. LDL-lipoprotein preuzima kolesterol, stvoren u jetrima (80 posto kolesterola stvara se u jetrima, a oko 15 posto unosi se hranom), i prenosi ga u bilijarde naih stanica. Taj kolesterol, prenesen preko LDL-lipoproteina, tvori, kako je spomenu to, temeljnu supstanciju za steroidne hormone koji uvelike reguliraju cjelokupni metabolizam, osim toga i za vitamin D3 za une kiseline, za mitohondrije i membrane svih stanica da bi se osigurala njihova funkcija i rast. Nazivati kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks loim kole sterolom stoga je apsurdno i znak je potpunog nepoznavanja vanosti kolesterola i o njemu ovis nih metabolikih procesa. Budui da koliinu kolesterola u krvi uglavnom reguliraju jetra koja, prema potrebi, povisuju ili sniavaju svoju proizvodnju, razina kolesterola moe se prehranom tek neznatno kratkorono povisiti ili sniziti, i to maksimalno pet posto. I "uroenu hiperkolesterolemiju" gospoa dr. K. prikazala je potpuno iskrivljeno, kao primjer opa snosti od visoke razine kolesterola, premda nema nikakve veze ni s proizvodnjom kolesterola ni s uzimanjem hrane. Naprotiv, to je poremeaj u funkcioniranju stanica, a ini ga nedostatak receptora za kolesterolski LDL-lipoproteinski kom pleks pa stanice vie ne mogu dostatno apsorbi23

Nema dobrog i loeg kolesterola!

Razina kolesterola tek se neznatno sniava dijetom.

Aterosklerotine ploe sastoje se od kolesterola najvie jedan posto.

Uroena hiperkolesterolemija poiva na nedostatku receptora.

Antikolesterolska kampanja rati kolesterol, za njih prijeko potreban. Jetra i dalje neogranieno proizvode kolesterol, tako da razina kolesterola iz godine u godinu raste i do see vrijednosti od 400 mg/dl (10,4 mmol/l) do 1000 mg/dl (26 mmol/l) i vie. Meutim, zbog nedostatka receptora stanice ostaju nedostatno opskrbljene kolesterolom i stoga prijevremeno podlijeu degenerativnim malignim promjenama. Ekstreman i neprekidan porast koliine kolesterola u krvi kod tih pacijenata prouzrouje difuzne i vornate naslage kolesterola u svim organima, koje zahtijevaju operativno odstranjenje. Tek u zavrnom stadiju nastaje taloenje kolesterola u krvnim ilama, ali ne u obliku aterosklerotinih promjena, ve irokopojasnih difuznih nakupina. One tek poslije prouzroe, ili uope ne prouzroe suavanja koja se lako mogu odstraniti buiranjem ili umetanjem stenta (mreice). Ti pacijenti ne umiru od ateroskleroze niti od sranog in farkta ili modanog udara, ve zbog ogranienja funkcije difuzno infiltriranih organa i metastaziranog razvitka maligne bolesti prouzroene ne dostatnom opskrbom stanica kolesterolom. Besmisleno je optuivati razinu kolesterola za srani infarkt i aterosklerozu. Hipoteza o kolesterolu kao o obrazloenju za razvitak ateroskleroze ili sranog infarkta nije sa mo neznanstvena, ve, kako doslovce istiu svi poznati znanstvenici, "besmislica" (vidi literaturu: Apfelbaum, Berger, Hartenbach, Holtmeier, Immich, Kaltenbach, Newman, Skrabanek, VVorm, Stehbens). 24

Obmanjivanje preko medija Tu sam okrunicu dostavio na adrese vie od 100 medicinskih sveuilinih ustanova, politia ra i medija. Znakovite su reakcije razliitih usta nova, iz kojih se jasno razabire da se politiari i javni mediji bez zadrke i bez imalo znanja glasno ukljuuju u raspravu, dok su se struni medicinski krugovi pokazali obradovani mojim nastojanjima da znanosti dadem prednost pred poslovnim interesima. U nastavku navodim neko liko primjera iz korespondencije o toj temi: Kao odgovor na moju okrunicu bavarski dravni ministar za prehranu, poljoprivredu i umarstvo, Josef Miller, poslao mi je brouru s naslovom "Je sti sa svijeu o kolesterolu", oito standardno orijentacijsko djelo Bavarskom dravnom mini starstvu pri vrjednovanju kolesterola i za primje reno prosvjeivanje stanovnitva. Tu su brouru napisale dvije dame, bez prikladnog medicinskog i znanstvenog utemeljenja, te broura jasno nosi karakter primitivne, poslovne reklame za sredstva kojima se sniava kolesterol. Sve tvrdnje koje se u toj brouri iznose o vrijednosti i aktivnostima kolesterola netone su, bez znanstvene su osnove i poivaju na pogrenim fantastinim predod bama u mjeri na koju se rijetko nailazi. Taj kiasti spis ministar je popratio doslovce ovim rijeima: "Tvrdnje Dravnog savjeta za prehranu poivaju na znanstveno utemeljenim injenica ma. Ne prua se potpora hipotezama ili modnim trendovima. 25

Financijskim

interesima esto
se daje prednost pred interesima medicine.

Broura o kolesterolu kao reklama za lijekove kojima se sniava kolesterol.

Antikolesterolska

kampanja

Obmanjivanje preko

medija

U priloenoj brouri sadrane su za nas trenu tano vrijedee tvrdnje o vrjednovanju koleste rola. Ako se ne moete sloiti sa sadrajem tih tvrdnji, molimo, obratite se autorima." Na ministrov dopis odgovorio sam ovako: Potovani gospodine ministre, kao odgovor na Va dopis u prilogu Vam dostav ljam svoju novu knjigu "Kolesterol najvrjedniji sastojak ivota". Iz nje ete moi razabrati da se broura "Jesti sa svijeu o kolesterolu", koju ste mi poslali, kree sasvim izvan granica znanstve ne spoznaje. Tvrdnje koje sadri u cijelosti su netone i opasno varaju stanovnitvo. U nastav ku stoga navodim najgrublje pogrene iskaze: 1) Prosjena vrijednost kolesterola za odrasle i rom svijeta iznosi 250 mg/dl. Vrijednosti do 350 mg/dl este su i normalne. Budui da je steroidni hormon kortizol, koji se stvara od kolesterola, najvaniji aktivator za osiguranje energetskog potencijala glukoze (oko 6000 vlastitih istraivanja), proizvodnja kolesterola je kod svakog pojedinca podvrgnuta velikim odstupanjima. Jetra, mjesto proizvodnje kole sterola, reguliraju pojedinane potrebe te je opasno htjeti sniziti razinu kolesterola, a ne odgovorno poticati njegovo sputanje ispod 200 mg/dl. To je lo posao industrije margari na i farmaceutske industrije koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola. Sniavanje 26

Razina kolesterola esto odstupa od uobiajenih vrijednosti.

Snizi H se razina

kolesterola, raste uestalost

obolijevanja od

raka.

kolesterola je povezano sa zabrinjavajuim smanjenjem duevnih i tjelesnih sposobnosti te s porastom malignih deformacija. 2) Kolesterol nema nikakve veze s razvitkom ateroskleroze i sranog infarkta. U aterosklerotinim zadebljanjima stijenki krvnih ila, koja se sastoje od stanica i vezivnog tkiva, nalazimo maksimalno jedan posto nakupina kolestero la. To mogu potvrditi kao kirurg srca i krvnih ila. I svi kompetentni znanstvenici, primjerice profesori M. Apfelbau, M. Berger, G. Gaeske, J. Holtmeier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. VVorm, VV. Stehbens, bez iznimke nazivaju hipotezu o lipidima doslovce "besmislicom". 3) Ne postoje razliiti kolesteroli i apsurdno je govoriti o dobrom i loem kolesterolu. Postoje samo dva prijenosnika kolesterola, sastavlje na od bjelanevina (lipoproteini): prvi, manje nudan HDL-lipoprotein za prijenos u hrani primljenog i slobodnog kolesterola do jetara, uglavnom za tvorbu unih kiselina, te drugi, LDL-lipoprotein sa zadaom da kolesterol pro izveden u jetrima (to je vie od 80 posto kole sterola) dnevno dovede do bilijardi ljudskih stanica kako bi mogle rasti i obavljati svoju funkciju. Kolesterolski LDL-lipoproteinski kom pleks, pogreno nazivan LDL-kolesterol, pre ma tome je prijeko potreban za steroidne hor mone koji reguliraju gotovo cjelokupni meta bolizam, a time i za odravanje naega ivota.
27

Postoji samo jedan kolesterol.

Takozvani LDLkolesterol vaan je za steroidne hormone.

Antikolesterolska

kampanja

Obmanjivanje

preko

medija

Genetsko oteenje dovodi do hiperkolesterolemije.

Zbog toga sve stanice imaju i poseban receptor za LDL-lipoprotein. Budui da kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks ima iskljui vo korisnu funkciju, da nema nikakav utjecaj na razvitak ateroskleroze i da podlijee pri rodnim odstupanjima, besmisleno je govoriti o bolesnoj hiperkolesterolemiji, to je, naa lost, navelo mnogobrojne lijenike da nekri tiki prihvate takvu glupost. 4) Hiperkolesterolemija se razvija samo kod nasljednog oteenja cjelokupnog staninog sustava, koji se sastoji od nedostatka receptora za LDL-lipoprotein. Stanice zbog toga ne mo gu apsorbirati ponueni kolesterol u koliini koja im je potrebna. Meutim, proizvodnja kolesterola u jetrima se nastavlja pa koliina neapsorbiranog kolesterola iz godine u godi nu raste te se u krvi nailazi na vrijednosti od 400 mg/dl i vie. Kod tih ljudi se postupno svi organi proimaju kolesterolom, a to stvara vornata zadebljanja koja se moraju operativ no odstraniti. Unato dugogodinjem povea nju razine kolesterola, taloenje kolesterola u krvnim ilama nastaje tek u zavrnom stadiju, kad su ve svi organi infiltrirani kolesterolom. Budui da zbog nedostatka receptora stanice neprestano trpe oskudicu kolesterola, kod tih se ljudi u zavrnom stadiju razvija maligna degeneracija gotovo svih organa. Gotovo cje lokupno lijenitvo nema pojma o tome zbi vanju. 28

5) Apsurdno je optuivati prehranu za povisivanje razine kolesterola. Povisivanja ili sniava nja kolesterola, uvjetovana prehranom, iznose maksimalno pet posto i ne traju dulje od 24 do 48 sati budui da se jetra pri poveanom ili smanjenom dotoku kolesterola, smjesta ga regulirajui, ukljuuju sa smanjenom ili po vienom proizvodnjom kolesterola. 6) Ugljikohidrati, za kojima su potrebe prilino niske, nepotroeni se pretvaraju u mast i odla u. Osobito preporuivati ugljikohidrate (kao u brouri) znai poticati pretilost, visok krvni tlak i smetnje krvoilnog sustava. Neozbiljnost i pomanjkanje bilo kakvih me dicinskih i znanstvenih znanja kojima se od likuje broura to ste mi je dostavili, teko je nadmaiti. Objema autoricama, gospoi dr. oec. troph. Ursel VVahrburg i gospoi dipl. oec. troph. Ruth Rosch, aljem presliku ovoga dopisa. Fotokopije su upuene i na poznate mi adrese televizije, medicinskih ustanova i sveuilita. U nadi da e broura zavriti u Vaoj koari za smee, ostajem... Ministar je odgovorio brzo i diplomatski, kako se od ministra i oekuje, ovim dopisom: Potovani gospodine profesore dr. med. Hartenbach, zahvaljujem Vam na Vaemu pismu od 19. srpnja 2000. i na knjizi to ste je napisali o problema29

Prehrana ne utjee na razinu kolesterola.

Previe ugljikohidrata prouzrouje pretjeranu teinu. tjelesnu

Antikolesterolska kampanja tici kolesterola. U meuvremenu sam u svojoj kui dao provjeriti Vae tvrdnje i moram ustanoviti da je jo od antikog doba teko razlikovati iz meu istine i sigurnosti. Mi i nadalje pratimo prijepor strunjaka. Pritom smatram: Rasprava o kolesterolu ve je dvadesetak godina aktualan problem. Podneseni su, odnosno, bit e podneseni znanstveno utemeljeni dokazi koji u individualnim ivotnim i zdravstvenim situaci jama opravdavaju primjerene preporuke o pre hrani. Nastojimo osigurati stanovnitvu savjete o prehrani koji se temelje na najnovijim znanstve no provjerenim spoznajama. Vai prilozi oivljuProblem ju pluralnost rasprave i tako pridonose pronalautvrdivanja istine, enju istine. Sa srdanim pozdravima... To se vjerojatno ve moe smatrati ugodnom re akcijom na kritiko gledite o problemu koleste rola... U nastavku navodim nekoliko dopisa njemakih medicinskih fakulteta i medicinskih ustanova: 1) Sveuilite Liibeck Rektor prof. dr. med. Hans Arnold Potovani gospodine kolega Hartenbach, jo sam u travnju primio Vau knjigu "Kolesterol najvrjedniji sastojak ivota" s Vaim poprat nim pismom. Dugujem mu nekoliko zanimljivih poticaja koje u proslijediti svojim kolegama in30

Obmanjivanje preko medija ternistima. Vae izlaganje iznova baca svjetlo na manipulaciju kojoj smo svi izloeni prema naka- Podvrgnuti smo nama odreenih interesnih skupina, ponajprije raznolikoj preko nekritikih medija. manipulaciji. Sa zahvalnou i uz srdane pozdrave... 2) Sveuilite u Dusseldorfu Lijeniki ravnatelj prof. dr. R. Ackermann Potovani, dragi gospodine Hartenbach, s velikom sam radou primio Vau knjigu o vrjednovanju hranjivih tvari i elim Vam se sr dano zahvaliti. Ispunit u Vau elju i upozoriti kolegij na po stupke "antikolesterolske mafije". S najboljim eljama... 3) Sveuilina klinika Heidelberg Prof. dr. Allenberg Potovani, dragi gospodine Hartenbach, tek sam sada naao vremena prelistati Vau knji gu "Kolesterol najvrjedniji sastojak ivota" i elim Vam srdano zahvaliti na knjizi i na Vae mu popratnom pismu. Sa zanimanjem sam je proitao i, nadam se, znat no proirio svoj obzor, osobito o kolesterolu. S prijateljskim i kolegijalnim pozdravima...

Medicinari esto premalo znaju o kolesterolu.

31

Antikolesterolska kampanja 4) Sveuilite "Justus Liebig", Gieften Ravnatelj ope kirurgije i kirurgije toraksa, prof. dr. K. Schvvemmle Potovani gospodine kolega Hartenbach, srdano Vam zahvaljujem to ste mi poslali svoju brouru o kolesterolu. Prijepor o pravoj i zdravoj vrijednosti kolesterola doista mi je vie vjerski rat te ni sam jo nikada Hipoteza o nisam dao mjeriti razinu kolesterola iako sam u kolesterolu > meuvremenu navrio 62. godinu ivota. Odrevjerski rat kao sam se uivanja margarina jo od svojih stu dentskih dana, kada si nisam mogao priutiti ma slac. Drugim rijeima: govorite mi iz srca. elim Vam sve najbolje i aljem srdane pozdra ve... 5) Udruga njemakih kapetana i brodskih asnika Poasni predsjednik prof. VV. Huth Potovani gospodine dr. Hartenbach, uime Udruge njemakih kapetana i brodskih a snika elim Vam zahvaliti na Vaoj vrlo zanim ljivoj knjizi. Doista, svojim se miljenjem suprotstavljate e sto izricanim informacijama to ih daje industri ja, pri emu sigurno imate bolji pregled o tome kako se "muterije" vuku za nos. Vau emo knjigu uvrstiti u biblioteku i rado je staviti na raspolaganje naim lanovima. Jo je danput srdano zahvaljujemo... 32

Obmanjivanje preko medija 6) Bavarski seljaki savez, Munchen Predsjednik Gerd Sonnleitner Potovani gospodine profesore Hartenbach, vrlo sam se obradovao Vaoj novoj knjizi "Kole sterol najvrjedniji sastojak ivota". Srdano Vam zahvaljujem. Dojmljivo opisujete vanost kolesterola i svoje znanstvene spoznaje nastojite prikazati i javno sti. Za to zauzimanje izriem Vam svoje priznaje i potovanje. 1 u budunosti Vam elim svako dobro...

Potroa je svjesno varan.

33

Antikolesterolska kampanja

Obmanjivanje koje potie industrija zbog medikamentoznog sniavanja razine ko lesterola. Iz godine u godinu raste broj oboljelih koji su se podvrgnuli pogrenom lijeenju lijekovima za sniavanje kolesterola. Borgers u svojoj knjizi spo minje da je u Njemakoj ve 2000. godine vie od 20 milijuna ljudi dalo provjeriti razinu kole sterola, premda, znanstveno gledano, za to nije bilo nikakve potrebe. S tom pogrenom ocje nom, u lijenikim krugovima sve eom, pove ava se broj ljudi koji su izloeni doivotnoj medikamentoznoj terapiji (lijekovima za snia vanje kolesterola) te time riskiraju svoje zdravlje i ivot. Prevarantska hipoteza o kolesterolu, koja se temelji iskljuivo na tenji za profitom zain teresirane industrije te ne posjeduje nikakve znan stvene osnove, ve je odavno, kako to opisuje i Borgers u svojoj knjizi, "prerasla u praksu, raspro stranjenu irom svijeta, usredotoenu na kole sterol, koju u podjednakoj mjeri provode lijeni ci i ope ustanove (Liga protiv lipida, Zaklade za aterosklerozu itd.) zaduene za prevenciju bo lesti". Napori da se poslovno usmjerenom pogrenom vrjednovanju kolesterola prida ozbiljan karakter, doveli su do toga da je industrija izmislila i fi nancirala odlikovanja, primjerice Nagradu "Heinrieh VVieland" koju dodjeljuje industrija marga rina (v. str. 15), ili plaketu Ernsta von Bergmanna (v. str. 45) koju dodjeljuje Bavarska lijenika komora. Nagraeni su, naravno, "znanstvenici" 35

Obmanjivanje koje potie industrija

Besmislena promidba to je krivotvorenjem vri jednosti kolesterola provodi industrija, prodire upravo zastraujue u kolesterolski svijet koji proima cjelokupno drutvo i praktinu medici nu (Borgers: "Kolesterol: propast dogme"). Za osobit uinak pogrene hipoteze o kolestero lu znakovite su, izmeu ostalog, ove injenice: Osamdeset posto odraslih navodno ima povien kolesterol. U Americi, zemlji podrijetla kolesterolske pri jevare, mnogo je ivenih namirnica s ozna enom vrijednou kolesterola. Tvrdnja da 80 posto odraslih boluje od po vienog kolesterola. Neprestano nastojanje da se sve ljude od rasle i mlade prisili na zakonom propisa nu provjeru kolesterola, za to se u Njema koj osobito snano zalae profesor Schvvandt s Klinike GroBhadern Minhenskog sveuilita, i to me je ve potaknulo na reakciju (v. str. 20 i 21). Posve proizvoljna netona ocjena o koleste rolu kao o estom uzroku bolesti srca i krvo ilnog sustava. Poticanje lijeenja pomou sniavanja koles terola, pri emu je visina vrijednosti kolesterola za indikaciju lijeenja sniavanjem kolesterola utvrena tako da je gotovo svakom ovjeku, adolescentu ili odraslom, potrebno lijeenje. Prikrivanje zastraujue velikog broja smrtnih sluajeva i zloudnih degenerativnih promjena 34

Sve vie ljudi postaju doivotni pacijenti zbog kolesterola.

"Ispravna" vrijednost kolesterola postavljena je prenisko.

Odlikovanja to ih je izmislila industrija trebaju pridati ozbiljnost anttkolesterolskoj propagandi.

Antikolesterolska kampanja ije publikacije sadre podatke korisne za poslo vanje sponzora. Tako je profesor dr. med. Peter Schvvandt, rukovodei primarijus Medicinske kli nike II. na Poliklinici Gro&hadern Minhenskog sveuilita, u sijenju 2001. primio to odlikovanje (v. str. 44 i dalje) vjerojatno manje zbog svoje znanstveno utemeljene djelatnosti, ve zbog rev nosti kojom je promicao hipotezu o kolesterolu i primjenu lijekova za sniavanje kolesterola. Za tu promidbu, poticanu od industrije, vodio je vie od 400 teajeva za usavravanje i foruma, kako je pohvalno istaknuto u obrazloenju na grade. Podjednako su pohvaljena njegova nasto janja da se uvede zakonska obveza provjere ko lesterola kod odraslih i mladei, ak i kod kol ske djece, radi preventivnog lijeenja od sranog infarkta. Ja se ne mogu pridruiti takvoj pohvali, ve bih za takva medicinska gledita primjere nijom drao juristiku provjeru (v. str. 86). Kao to to u svojoj knjizi opisuje Borgers, ak je i Odbor za dodjelu Nobelove nagrade dopustio sebi odluke koje blokiraju ozbiljan prikaz kole sterola. Jedna Nobelova nagrada, primjerice, do dijeljena je za otkrie oteenja stanica kod uro ene hiperkolesterolemije, a to je antikolesterol ska mafija zlouporabila za pogrean prikaz o to me da su poviene vrijednosti kolesterola u zdra vom tijelu bez oteenja stanica opasne po zdrav lje (v. str. 20 i 21). Daljnja Nobelova nagrada koja ne odgovara znanstvenim injenicama sastoji se od dodjele nagrade 1992. za hormon adrenalin 36

Obmanjivanje koje potie industrija kao izvor energije, premda je ve vie od 30 godina kortizol poznat kao bitan i dominantan hormon stresa koji prua energiju. Budui da se kortizol razvija iz kolesterola, ta vanost koles terola potkopana je Nobelovom nagradom za adrenalin. Najvee su zlo napravile statistike. S jedne stra ne je njihovom provedbom i nadzorom uprav ljala industrija te su, naravno, trebale dati rezul tate koji odgovaraju eljama sponzora. S druge strane su prireene tako da se u njima ne raspo znaje ozbiljna znanstvena linija i nedostaju im sve pretpostavke za uporabivu prosudbu. Svim je statistikama zajednika injenica da im, osim manje ili vie nedostatne i nekontrolirane pro vjere razine kolesterola, nedostaju sve daljnje provjere i ispitivanja. Kolesterol kao temeljna tvar za steroidne hormone, za vitamine, primjerice za D 3 , za une kiseline itd. doputa prosudbu samo ako se istodobno usporedno provjeravaju i te supstancije, to nije uinjeno ni u jednom jedinom sluaju, ni u jednoj jedinoj statistici. Premda su statistike prireene tako da dokau kako kolesterol prouzrouje razvitak ateroskleroze, sranog infarkta i modanog udara, nisu provedene provjere poznatih uzronika koji do laze u obzir za razvitak bolesti srca i krvoilnog sustava: visoki krvni tlak, pretilost, trajni stres, manjak bjelanevina i vitamina C u prehrani itd. Nita od toga nije se nalo u statistikama. One su zapanjile brojkama kojima su mnogi nasjeli, 37

Naruene statistike ine najvie zla.

Poneki ve zahtijevaju zakonsku provjeru kolesterola.

Odbor za Nobelovu nagradu sprjeava ozbiljno istraivanje kolesterola.

Kolesterol osigurava proizvodnju steroidnih hormona i regenerira koncentraciju vitamina.

Antikolesterolska kampanja pa i velik dio lijenika (v. str. 48 i dalje). Tako je, primjerice, "The Lipid Research Clinics Program" 1979. zbunio javnost brojkom od 482.499 ispi tanih osoba, a Amerika neprestano preplavljuje Statistike esto itav svijet, pa tako i Europu, manipuliranim stasadre ciljane titi kama. Kako sam komentirao u predgovoru, rezultati statistika, negativni za industriju, pritom su preueni, a javnost je opasno obmanuta ne tonim fantastinim podatcima. Zapanjilo me je, kao i mnoge druge znanstvenike (v. 5. poglav lje), da je ta besmislica u lijenikim ordinacija ma naila na tako malo otpora te su je podrali ak i dobro izobraeni lijenici; s druge strane, pri provjeri njihovog znanja pokazale su se zabri njavajue praznine, i uglavnom sam morao usta noviti potpuno nepoznavanje injenica na doti nim podrujima. Daljnja krivotvorenja injenica koja su svijetu iznesena bila su jednostavno "prijevara", svjesna i ciljana prijevara, ije mi se podnoenje i pre utno prihvaanje ini neshvatljivim. DesetljeNajvei blef: cima su kao argument spominjani pokusi s kupokusi s kuniima niima, koji su, navodno, bili jasan dokaz aterosklerotine bolesti zbog kolesterola. To je bila ista matarija. Preueno je da su kunii bili toliko tovljeni kolesterolom da im je razina kole sterola porasla s 40 (1,04 mmol/l) na 1200 mg/ dl (31,2 mmol/l). Zanemarimo li injenicu da kunii u svojoj prirodnoj prehrani ne uzimaju kolesterol, nasilno povisivanje razine njihova ko lesterola na 1 200 mg/dl pravo je otrovanje kole38 netone podatke,

Obmanjivanje koje potie industrija sterolom i kod ovjeka bi odgovaralo razini ko lesterola od 7000 do 8000 mg/dl (182208 mmol/l). S tako visokom razinom kolesterola ovjek ne bi ivio ni osam dana, ve bi umro zbog ope infiltracije kolesterolom s funkcio nalnom insuficijencijom svih organa. Pri iznoe nju podataka o pokusima s kuniima bez iznim ke je preueno da su zbog porasta razine kole sterola svi organi, dodue, infiltrirani kolestero lom, ali su krvne ile dugo ostale toga potee ne. Tek u zavrnom stadiju vidjelo se taloenje kolesterola u ilama, ali nipoto aterosklerotine naravi. Farmaceutskoj industriji, koja je na zasje danjima tako glasno i neumorno upuivala na svoje pokuse s kuniima, trebalo bi zbog prijevare i obmanjivanja zabraniti rije i primijeniti sva zamisliva sredstva da bude uutkana. Vodea far maceutska industrija ovdje je tvrtka Merck (SAD) koja proizvodi lijek lovastatin za sniavanje ko lesterola te kao vodea tvrtka na svjetskom tri tu (v. Borgersovu knjigu "Kolesterol: propast dog me") time godinje zarauje milijardske svote. Teko je, tvrdi Borgers u svojoj knjizi, "gotovo bezizgledno" uspjeno nastupiti protiv takve vr ste merkantilne pseudoznanosti budui da su sta tistike, ija je izrada stajala milijardske svote (50 do 75 milijuna eura po statistici), usmjerene na potiskivanje svih stvarnih poricatelja. Na sljedeim stranicama nai ete primjere ka ko lijenici, medicinske ustanove te farmaceutska

Preuene su vane spoznaje iz pokusa sa ivotinjama.

Merck, Sharp & Dohne vodea je tvrtka na tritu lijekova za sniavanje kolesterola.

39

Antikolesterolska kampanja industrija i industrija margarina sudjeluju u antikolesterolskoj kampanji. Plaeni simpozij protiv kolesterola Farmaceutski koncerni predvode antikolesterohku kampanju. Na ovoj stranici programa simpozija protiv kole sterola dolje lijevo su nabrojena imena vodeih svjetskih farmaceutskih industrija koje sponzoriraju medicinske centre za antikolesterolsku pro midbu. Svibanj Simpozij o lipidima i lipoproteinima Vanost kolesterola u ouvanju zdravlja Prigodom 60. roendana Dietricha Seidela 9. svibnja 1998. Sveuilina klinika GroBhadern Sveuilite "Ludwig Maximilian'' Munchen Predavaonica III. MarchioninistraBe 15 Organizatori: Profesor dr. A. K. Walli Priv. doc. dr. J. Thiery Zavod za kliniku kemiju Klinika GroBhadern Sveuilite "Ludvvig Maximilian" MarchioninistraBe 15, 81377 Munchen Telefon: ++49 89 70 95 32 10 Fax: ++49 89 70 95 88 88 40

Obmanjivanje koje potie industrija Znanstveni program sponzoriran je ljubaznou: MSD Sharp & Dohme d.o.o. B. Braun Melsungen d.d. Boehringer Mannheim d.o.o. Abbott d.o.o. Na zasjedanju Lige protiv lipida 2000. na Klinici Munchen-GroBhadern podijeljen je papir s na slovom: "HDL-kolesterol i lijeenje koronarnih sranih bolesti: razliiti uinci atorvastatina i simvastatina. Autori: Dimitri P. Mikhailidis i Anthonv S. Wierzbicki U samom lanku daje se "Izjava o potpori": Oba su autora od tvrtki Merck Sharp & Dohme Limited, Velika Britanija, i Parke-Davis/Pfizer pri mila pripomo za istraivanje i predavanja. Ovaj pregled je svojim sredstvima za istraivanje pot pomogla tvrtka Merck Sharp & Dohme Limited, Velika Britanija. Moj zakljuak: iznova netoan prikaz problema s kolesterolom, to ga je kupila zainteresirana industrija. Uostalom: premda sam u svojoj okrunici (str. 1 7 idalje) poimenice naveo sveuiline profesore i industrijske ustanove koje sudjeluju u toj "pri jevari stoljea", nitko nije porekao moje tvrdnje. Naprotiv, neprestano primam pisane pozive da i nadalje ostanem aktivan na tome putu razotkri vanja antikolesterolskih fanatika. 41 Prigovor krivotvorenju statistikih podataka dosad nije opovrgnut.

Proizvoai lijekova plaaju studije.

Antikolesterolska kampanja

Obmanjivanje koje potie industrija

Nerazumljivo ponaanje medicinara,

U nastavku donosim svoje miljenje, koje sam objavio u Bavarskom lijenikom glasniku, o ne shvatljivom ponaanju prof. dr. Schvvandta, primarijusa i ravnatelja Medicinske klinike II. Sve uiline poliklinike Munchen-Grorshadern, koji bez vlastitih znanstvenih radova ili prikladnih po tvrda provodi neodgovornu antikolesterolsku pro midbu i zahtijeva donoenje zakona o obvezat noj provjeri kolesterola kod cjelokupnog stanovnitva od najranije mladosti, tako i kod svih uenika. Premda s profesorom Schwandtom imam dobar odnos, taj postupak moram oznaiti kao neodgovornu besmislicu zbog koje bi stanovni tvo moglo pretrpjeti ozbiljno ugroavanje zdra vlja. Razmotre li se tetne posljedice sniavanja razine kolesterola mnogobrojni smrtni slua jevi i znatno poveanje obolijevanja od raka, ponaanje prof. Schvvandta mi je nerazumljivo, osobito stoga to u privatnim razgovorima argu mentira mnogo opreznije. Miljenje profesora Hartenbacha o antikolesterolskom teroru profesora Schwandta (Bavarski lijeniki glasnik, svibanj 2000.) Na putu k Atlasu rizika od sranog infarkta Bavarska akcija protiv kolesterola Uz naslovnu temu dr. Ester Laubach, dr. Carstena Otta i profesora dr. Petera Schvvandta u svesku 1/2000., stranica 3 i dalje. 42

Doputam si citirati iz svoje knjige: Karakterizacija antikolesterolskih statistika od svjetski poznatih znanstvenika poput Apfelbauma, Bergera, Glaeskea, Holtmeiera, Immicha, Kramera, Kaltenbacha, Skrabaneka, Stehbensa i drugih (strana 3854) glasi: "manipulirane, iz miljene, bez znanstvene osnove, nevaljane, bes korisne, povrne, iskrivljene, pune trikova, besmi slene, sljeparija, neprimjenjive, lane", istiem samo nekoliko kritikih opaski. Skrabanek dodaje: "U medicini gotovo nita nije tako dobro dokazano kao bezuspjenost tih mno gostrukih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za razvitak koronarne srane bole sti!!!" Slino se moe ocijeniti i Vaa "akcija protiv kolesterola", koju ste pokrenuli s profesorom Schvvandtom. Akcija nije samo beskorisna, ve je i krajnje opasna po zdravlje zanemarimo li s time povezani psihiki teror. Pogrenim prika zom vrijednosti kolesterola u stanovnitvu se po buuje strah i prepast, a iz toga se ve razvio posao vrijedan milijarde. Sredinjice te neodgo vorne poslovne djelatnosti su industrija margari na i tvrtke koje proizvode lijekove za sniavanje kolesterola (MSD Sharp & Dohme d.o.o. / Braun Melsungen d.d. / Boehringer Mannheim d.o.o. / Abott d.o.o.). Ta industrija sponzorira i odreuje amerike i europske statistike, tako i statistike Zavoda za kliniku kemiju i Medicinske klinike II. u Grofshadernu. 43

jene,
manipulirane statistike.

Psihiki teror na osnovi netonih tvrdnji o vrijednostima

kolesterola.

Antikolesterolska

kampanja

Obmanjivanje

koje potie

industrija

I pseudoznanstvene udruge, primjerice Liga protiv lipida i Zaklada za aterosklerozu, sa svojim lai kim, besmislenim iskazima o kolesterolu oito se u potpunosti nalaze u ruci te industrije. Gospodinu profesoru Schwandtu, ije zalaganje i ope gledite vrlo cijenim, trebalo bi osigurati potrebna sredstva za metaboliki laboratorij u kojemu bi provjerio metabolike procese ovisne o kolesterolu, osobito steroidne hormone, u slu aju sputanja razine kolesterola. To bi bilo od velike pomoi. Profesor dr. VValter Hartenbach, kirurg 82031 Grunvvald Na sljedeoj strani donosim odlikovanje prof. dr. Petera Schvvandta u Bavarskom lijenikom glas niku. Kao to je spomenuto, prof. Schvvandt je propagandist protiv kolesterola, a sponzorira ga farmaceutska industrija i industrija margarina. U kamionu to ga je dotina industrija platila i opreJednostrani prikazi mila kao laboratorij, prof. Schvvandt je tijekom u korist vie od pet godina u tvornikom dvoritu provjefarmaceutske ravao 400 smrtnih sluajeva meu 5000 radnika industrije, kojima je u tome razdoblju jedanput ili dvaput mjerio razinu kolesterola. Premda utvrene vri jednosti nisu doputale posebne zakljuke, prof. Schvvandt je tvrdio da se kod preminulih od sr anog infarkta mogla razabrati "sklonost" prema povienim vrijednostima kolesterola. Gospodin Schvvandt se pritom snano zauzimao u preporuivanju lijekova za sniavanje kolesterola. Nje-

gova su predavanja bila jednostrana i prije bi se mogla oznaiti neznanstvenom promidbom u korist industrije koja mu je pripomogla u dodjeli te nagrade. Dodjela nagrade za propagandu poticanu od in dustrije bez znanstvene osnove Bavarski lijeniki glasnik, sijeanj 2 0 0 1 . Plaketa "Ernst von Bergmann" profesoru dr. Peteru Schvvandtu Predstojnik Savezne lijenike komore odlikovao je profesora dr. med. Petera Schvvandta iz Munchena za njegove zasluge u strunom usavra vanju lijenika plaketom "Ernst von Bergmann". Nositelj upitnog Na sveanoj dodjeli prigodom otvaranja 5 1 . Nirn- odlikovanja. berkog kongresa nagradu za struno usavra vanje uruio mu je predsjednik Bavarske lije nike komore, dr. H. Hellmut Koch. Od sredine ezdesetih godina kolega Schvvandt aktivno djeluje u strunom usavravanju lijeni ka s ukupno vie od 400 strunih seminara i rasprava u okrunim lijenikim udrugama, bolni cama, kruocima za kvalitetu, na regionalnim i saveznim te na europskim kongresima, posebice u svezi s prevencijom ateroskleroze, uz osobito uvaavanje rizika od lipoproteina i primarne i sekundarne prevencije koronarnih sranih bole sti. Tome se pridruuje informiranje nelijenike jav nosti o rizinim imbenicima, prevenciji, pre45

44

Antikolesterolska kampanja hrani i farmakoterapiji. Svojom dugogodinjom informativnom i predavakom djelatnou na podruju nabrojenih tema profesor Schvvandt je znatno pridonio provedbi ciljane prevencije i in tervencije meu lijenicima i medu stanovni tvom. Aktualni dugoroni projekti poput Bavar ske akcije protiv kolesterola (od 1988.) i Nirnberkog programa prevencije i odgoja (prospektivna studija meu nirnberkim uenicima/uenicama s intervencijom usmjerenom na obitelji da bi se snizio rizik od kardiovaskularnih bolesti kod kolske djece i njihovih obitelji, od 1993.) pokrenuti su uglavnom na njegovu inicijativu. lan je izdavakog vijea vie znanstvenih a sopisa, suizdava vie strunih knjiga (izmeu ostalog "Prirunika poremeaja u metabolizmu masti") i lan, djelomice u funkciji predstojnika, mnogobrojnih znanstvenih drutava. Profesor dr. Schvvandt roen je 1 1 . sijenja 1936. u Stettinu/Pommern. Studirao je medicinu u Marburgu, Grazu, Beu i Munchenu; primarijus je i ravnatelj Odjela za bolesti metabolizma na Me dicinskoj klinici II. Poliklinike Minhenskog sveu ilita u Grofthadernu. Kao jo jedan primjer prijevare pogrenim prika zivanjem razine kolesterola na sljedeoj se stra nici navodi "Margarinski institut za zdravu pre hranu". Njegov kredo glasi: "Margarin je bolji od maslaca i titi od teta izazvanih kolestero lom." Prvo, maslac je znatno zdraviji od marga46

Obmanjivanje koje potie industrija rina, i drugo, kolesterol je najvaniji zatitni im benik ivota. MARGARINSKI INSTITUT ZA ZDRAVU PREHRANU

Ve kod kolske djece treba utvrivati vrijednost kolesterola

TISKOVNA KONFERENCIJA
POVODOM DODJELE NAGRADE

"HEINRICH VVIELAND" ZA 1999. GODINU Profesor dr. rer. nat. Ernst Heinz Zavod za opu botaniku Sveuilite u Hamburgu OhnhorststraBe 18 22609 Hamburg Profesor Heinz obnaa profesuru C4 od 1984. na Zavodu za opu botaniku Hamburkog sveuilita. Godine 1965. promovirao je na Sveuilitu u Kolnu iz predmeta Botanika o glikolipidima iz listova. Ti jekom istraivakog boravka u Kanadi krajem 60-ih godina profesor Heinz se bavio mjeovitim funkci jama hidroksiliranja masnih kiselina kod kvasaca. Godine 1973. habilitirao je u botanici na Matematiko-prirodoznanstvenom fakultetu Sveuilita u Kolnu. U svojemu znanstvenom radu profesor Heinz se da nas bavi istraivanjima o biljnim lipidima i enzimi47

Maslac je zdraviji od margarina.

Antikolesterolska kampanja ma metabolizma lipida. obradom molekularno-biolokih i biotehnolokih aspekata i proizvodnjom transgenih uljnih nasada. Ve vie od 40 godina Institut radi prema geslu: "Tko mi pomae da loom robom zaradim mili june, dobit e od mene odlikovanje i time se prikazati kao znanstvenik." Margarinski Ta je prijevara ve izazvala ljutnju mnogih, tako institut sudjeluje u Bruckera i Gutjahra u knjizi "Kolesterol tvar kolesterolskoj prijeko potrebna za ivot". prijevari Medicinari su posljednjih godina, dodue, bili vrlo suzdrani, ali, naalost, uvijek se iznova pronalaze naivne osobe s drugih fakulteta koji se daju upregnuti u taj prljavi posao i esto ak ni ne primjeuju ije su rtve postali.

rtve obmanjivanja nost od 360 mg/dl (9,36 mmol/l) vrlo visokom i opasnom po zdravlje te je mojemu prijatelju s tenisa sugerirao da je smrtonosni srani infarkt jo samo pitanje vremena. Prijatelj s tenisa dao se nagovoriti na lijeenje za sniavanje koleste rola u obliku dijete gladovanjem i uzimanja lije kova za sniavanje kolesterola. Ve nakon neko liko tjedana osjeao se teko bolesnim, uvijek umorno i utueno, duevne i tjelesne snage su uoljivo opale. Sve te pojave pripisivao je pod lijenikovim utjecajem visokoj razini kolestero la, to ga je vrlo uznemirilo. Sluajno je saznao za moju brouru "Antikolesterolska kampanja opasna prijevara" i smjesta se savjetovao sa mnom. Na moj je savjet smjesta prekinuo lije enje za sniavanje kolesterola, osobito stoga to mu je dolo do svijesti da su se svi simptomi bolesti pojavili tek s lijeenjem lijekovima za sniavanje kolesterola. Prijatelj s tenisa brzo se oporavio, iznova je bio snaan i raspoloen te vie nije imao nikakvih tegoba. Mnogobrojni na i susreti uvijek su mu povod da zahvali meni i "srei" to je pravodobno saznao za moju bro uru. Mogao bih nabrojiti mnogo slinih sluajeva zbu njivanja i obmanjivanja naivnih pacijenata. Po stupak je uvijek isti: zbog bolesti ili samo rutinski posjeti se lijenik. Velik broj lijenika smjesta se obruava na razinu kolesterola te budui da pro sjena vrijednost kolesterola za odrasle iznosi 250 mg/dl, a ne 200 mg/dl, kako pogreno navodi 49

Sniavanje razine kolesterola tek izaziva bolest.

rtve obmanjivanja: mali ekskuts

Kao dodatak mojoj korespondenciji s ustanova ma i zainteresiranim medicinskim krugovima na sveuilitima, u politici i medijima, elio bih opi sati dva privatna doivljaja koja tipino karak teriziraju obmanjivanje pacijenata od lijenika pri vrjednovanju kolesterola. U prvom sluaju, koji se dogodio nedavno, rije je o prijatelju iz mojega teniskog kluba, koji je pod utjecajem medija iz puke znatielje dao pro vjeriti razinu svojega kolesterola. Lijenik koji ga je pregledao, prikazao je pronaenu vrijed48

Pacijenti su zbunjeni i obmanuti.

Antikolesterolska kampanja poslovna farmaceutska industrija, pacijentu, koji nita ne sluti, kod svake se razine kolesterola iznad 200 mg/dl izjavljuje da boluje od previso kog kolesterola i da je njegovo zdravlje znatno ugroeno, a odmah slijedi i prognoza skorog sr anog infarkta. Sredstva za sniavanje kolesterola su nezdrava. To se dogodilo i u drugom sluaju to se zbio prije vie od tri godine i koji bih takoer elio ukratko opisati. Iznova je rije o lanu jednog od teniskih klubova kojima pripadam. Bila je to ezdesetdvogodinjakinja, vrlo aktivna dama, pu na ivotne radosti i elje za igrom, glumica po zanimanju. Iznenada se poela tuiti na bolest, nelagodu, umor i niz neobinih bolesnikih simp toma. Vie ne moe igrati onako brzo kao prije, postala je osjetljiva na svjetlo, lako se umara i brzo gubi snagu. Sve je to prouzroeno previso kim kolesterolom, izjavila mi je jednog dana. To je otkrio njezin kucni lijenik i prikazao joj opas nosti od visoke razine kolesterola previe ko lesterola djeluje kao najjai otrov za krvne ile i moe biti uzrok skorog sranog infarkta te je time kod nje izazvao strah i prepast. Samo se po sebi razumije da je nakon toga smjesta otpo ela s predloenim lijeenjem u obliku dijete i uzimanja propisanih lijekova za sniavanje ko lesterola. Umjesto da je saalijevam, glasno sam joj se nasmijao u lice i opirno joj opisao prije varu kojoj je nasjela. Razina njezinog kolestero la iznosila je samo 240 mg/dl (6,24 mmol/l) bila je, dakle, potpuno normalna. Ali to ludilo u 50

rtve obmanjivanja pogrenom vrjednovanju kolesterola doivljava mo svakog dana, a pritom vodeu ulogu igra, kako sam ve o p i s a o , g o s p o d i n profesor Schvvandt s Medicinske klinike II. Poliklinike Munchen-GroBhadem. Moja je prijateljica smje sta obustavila lijeenje. Samo nekoliko tjedana nakon toga iznova je bila dobro raspoloena, puna ivotne radosti i vesela kao uvijek. Mnogi iz naega teniskog kluba, koji su doivjeli sline stvari, nakon toga su izlijeeni od svoje "bole sti". Krivnju za to opasno nedjelo, kako je spomenu to, snosi industrija margarina, usmjerena na pro fit, i farmaceutska industrija koja proizvodi lije kove za sniavanje kolesterola i za koju vrijede isti atributi; valja spomenuti i medicinske usta nove kojima ta industrija plaa visoke svote, ta kozvane lijenike centre, ligu protiv lipida i dru tva za aterosklerozu. Njihova zvuna imena pri bavljaju pozornost besmislenim tvrdnjama koje iznose, a koje nekritiki preuzima ak i veliki broj lijenika. Glavno da industrija zarauje.

Lijenici kod svojih pacijenata izazivaju strah i prepast.

Imena sa znanstvenim prizvukom pridaju ozbiljnost pogrenim prikazima.

51

2. POGLAVLJE Vrijednovanje kolesterola

Osnove
Prije nego to Vam predstavim opirnu analizu temeljnih osobina kolesterola, elio bih Vam ih ukratko skicirati. a) Kolesterol je temeljna supstancija steroidnog hormona kortizola koji valja smatrati najva nijim hormonom stresa. Njegovo glavno zna enje je u aktiviranju energetskih supstancija glukoze i minerala kalija koji upravljaju naim cjelokupnim duevnim i tjelesnim djelatnosti ma. Kortizol je, osim toga, uinkovit antialergen te se primjenjuje osobito za suzbijanje oka; ubrzava zgruavanje krvi poveavanjem broja trombocita te je stoga osobito prikladan za zaustavljanje krvi, kod hemofiliara, primje rice, ili nakon prekomjerne doze lijekova za sprjeavanje zgruavanja krvi. Konano, korti zol stabilizira funkciju srca i krvotoka, povisuje krvni tlak i izaziva euforiju te koi neumjereno bujanje stanica, primjerice kod malignih dege neracija. b) Kolesterol je temeljna supstancija enskih i mukih spolnih hormona koji su odgovorni 53

Kolesterol je temeljna supstancija

steroidnog
hormona kortizola.

Vrjednovanje kolesterola za specifine vitalne funkcije, za izgradnju miia i kostiju (poznati kao anabolici) te za regulaciju potrebe za snom. Kolesterol je temeljna supstancija steroidnog hormona aldosterona koji kao mineralokortikoid regulira cjelokupni metabolizam minerala (elektrolite). Kolesterol je temeljna supstancija unih ki selina koje reguliraju probavu masti i stolicu. Kolesterol je temeljna supstancija vitamina D koji je odgovoran za izgradnju kostiju i zglo bova. Kolesterol je temeljna supstancija mitohondrija i membrana bilijardi ljudskih stanica, i me se osiguravaju specifine funkcije svih or gana.

Pojedinano vrjednovanje kog duevnog i tjelesnog napora sukladno razmjerima dotinog optereenja. Kao prvi europ ski istraiva uspio sam dokazati da pojaana proizvodnja kortizola, izazvana duevnim i tjeles nim naporima radi pribavljanja energije kod sportskih naprezanja ili operacija, primjerice iznosi dvostruko do etverostruko vie od normal ne vrijednosti te da ekstremna optereenja, kao operacije toraksa, povrede od opeklina ili dugo trajni vrhunski sportski rezultati dovode do deseterostrukog povienja normalne vrijednosti (si. 1., str. 56). O tome sam opirno izvijestio u mno gobrojnim publikacijama i u svojim knjigama "Zahvati na kardiju" i "Poetnica opeklina". Ta injenica o poslijeoperativnom porastu kor tizola radi mobiliziranja i osiguravanja potrebne energetske supstancije glukoze nepoznata je, prema mojim spoznajama, velikom dijelu lije nika, usudio bih se ak tvrditi i veini lijenika, ak i profiliranih sveuilinih profesora irom svi jeta. I injenica da je kolesterol temeljna supstancija kortizola te da porast kortizola izaziva poveanu proizvodnju kolesterola u jetrima poznata je sa mo nekolicini istraivaa, a medijima i veini lijenika, naalost, posve je nepoznata. Osim toga, previa se da poslijeoperativni po rast kolesterola slui poveanoj proizvodnji korti zola, a time i osiguravanju supstancija za prua nje energije, zacjeljivanje rana i stabiliziranje funkcije srca i krvotoka. 55

Mnoge ivotno vane funkcije ovise o kolesterolu.

c)

d) e)

Tijelo pri optereenju proizvodi vie kortizola.

f)

Pojedinano vrjednovanje
a) Kortizol Od steroidnih hormona, iji je osnovni sastojak kolesterol, kortizol je dominantni hormon stresa. Uz kortikosteron, i kortizol pripada hormonima koji aktiviraju glukozu. Prema mojim ispitivanjiNajvaniji hormon ma na vie od 6000 pacijenata, kortizol je najstresa: kortizol vaniji hormon stresa. On mobilizira energetsku supstanciju grodani eer (glukozu), pohranje nu u bjelanevinama. Za svaku duevnu i tjeles nu djelatnost potreban nam je pak grodani e er, a on se mobilizira iz bjelanevina kod sva54

Poviena razina kortizola protizrouje poveanu proizvodnju kolesterola u jetrima.

Vrjednovanje

kolesterola

Pojedinano

vrjednovanje

SI. 1: Porast kortizola, hormona nadbubrene lijezde, sa stavljenog od kolesterola, poveava se pri tjelesnom optereenju za dvostruku do deseterostruku vrijed nost, ovisno o veliini op tereenja (operacije, sport osobito izrazito kod vr hunskog sporta itd.) radi aktiviranja glukoze, sup stancije za pruanje ener gije pohranjene u bjelan evinama.

sreom nije naiao na mnogo sluha jer bi poslijeoperativno smanjenje proizvodnje kolesterola imalo razorne posljedice zbog slabljenja obram bene funkcije i ugroavanja stabilizacije srca i krvotoka. Kada Olbricht tvrdi da je poslijeoperativni porast proizvodnje kolesterola uzrok poslijeoperativnih aterosklerotinih promjena i dru gih oteenja krvnih ila, tada jednostavno daje slobodu vlastitoj mati i kree se izvan bilo ka kve znanstvene spoznaje. Neshvatljiva mi je pri tom nekritinost kojom Njemaki lijeniki glas nik prihvaa u toj mjeri nekvalificirane lanke i time ne samo u ovom sluaju obmanjuje lijenike. Poslijeoperativna regulacija metabolizma s po mou kolesterola i kortizola ne ograniava se samo na mobiliziranje energetskih supstancija, ve se protee i na pomake u koncentraciji mine rala kalija i natrija, ija je osobita vanost u odr avanju napetosti muskulature i krvnih ila te time u osiguranju krvnog tlaka i rada srca. Kortizol se prema potrebi brine za izlazak kalija iz stanica u krvotok i radi izjednaenja ponajprije osmotskog krvnog tlaka za ulazak natrija iz krvi u stanice. Kortizol time osigurava odrava nje funkcije srca i krvotoka. Ta vana funkcija koju kortizol s kolesterolom kao temeljnom supstancijom ima u odravanju ivota i upravljanju ivotnim procesima, ne spo minje se ni u jednoj od mnogobrojnih statistika to ih plaa antikolesterolska mafija. Na tako57

Dezinformirani lijenici zbog objavljivanja nekvalificiranih radova.

Sniavanje kolesterola nakon operacije bilo bi pogubno.

U ocjeni poslijeoperativnog porasta kolesterola nepoznavanje metabolikih procesa kojima up ravlja kolesterol ve je dovelo do grotesknih po grenih tumaenja. Posljedica je tekog zahvata transplantacije, naravno, znatan porast proizvod nje kortizola, a time i njegove temeljne supstan cije, kolesterola. Zbog potpunog nepoznavanja medicinskih procesa profesor dr. med. Christoph J. Olbricht bio je toliko iznenaen tom pojavom da je, ne obraajui pozornost na bilo kakvu provjeru poslijeoperativnog zbivanja, glasno po stavio zahtjev da se nakon svake operacije smje sta primijeni lijeenje za sniavanje kolesterola. ini se da dosad s tim besmislenim zahtjevom 56

Bez kortizola bi nastao zastoj u optoku krvi.

Vrjednovanje kolesterola zvanim "simpozijima o kolesterolu" nijedan lije nik, ak ni profesori ne spominju tu temeljnu znanstvenu spoznaju. Praznina u znanju lijenika je golema i samo je tako prevarantski manevar antikolesterolske mafije mogao ponjeti uspjeh irom svijeta. Manipulirane statistike, izraene s milijunskim iznosima, i milijarde dobiti od primjene nepotrebnih, i ak po ivot opasnih lijekova za sniavanje kolesterola, diktiraju zbiva nje te se ini bezizglednim, pie profesor Borgers u svojoj knjizi, "uspjeno se suprotstaviti, znan stvenim injenicama, toj orkestriranoj prijevari". Ja to smatram ozbiljnim ugroavanjem zdravlja velikih dijelova stanovnitva, osobito ako se uklju i i zakonodavac da bi prihvat po zdravlje opas nog, ili ak smrtonosnog lijeenja proglasio za konskom obvezom. b) Muki i enski spolni hormoni Temeljna je supstancija spolnih hormona, kako je spomenuto, kolesterol. Bitne funkcije se pro teu na: Spolni hormoni tvore se od kolesterola. mukarevu potenciju, eninu plodnost, izgradnju bjelanevina muskulature (poznate kao anabolici i sredstva za doping), ugradnju bjelanevina i kalcija u kotanom sustavu (sprjeavanje osteoporoze), reguliranje sna (izrada sredstava za narkozu iz spolnih hormona). Spolni hormoni dijele se na muke (androsten58

Pojedinano vrjednovanje dion, androsteron, testosteron) i enske (estron, estradiol, estriol). Oni ne slue samo mukare voj potenciji i eninoj plodnosti, ve i kao "ana bolici" sudjeluju u izgradnji bjelanevina i snazi muskulature, u izgradnji i ouvanju kalcija kotanog sustava i u reguliranju sna. Tako se iz mu kog spolnog hormona mogu izraditi sredstva za narkozu. Kolesterol, temeljna supstancija tih hormona, potie time muke i enske spolne funkcije, uinkovitost muskulature, razvitak ko stiju i zglobova te oputanje u snu. Primjena spolnih hormona kao sredstava za do ping u sportu dovoljno je poznata. Budui da spolni hormoni u velikom opsegu su djeluju u ovjekovoj tjelesnoj sposobnosti, "antikolesterolski statistiari", dakle poslovna farma ceutska industrija i velik dio nekritinog lijenitva, morali bi zbog potenja upozoriti na to da sniavanje vrijednosti kolesterola ispod 200 mg/ dl, za koje se zalau, prouzrouje kod odraslih, izmeu ostalog, ugroavanje mukarevih i e ninih vitalnih funkcija, sniavanje tjelesnih spo sobnosti, oteenje kotanog sustava (poveana razgradnja kalcija) te poremeaj sna. Teko je razumljivo da se pri izradi svih statistika te, naalost, i kod lijeenja za sniavanje kole sterola to ga provode lijenici, proputa prijeko potrebna provjera metabolikih procesa koji ovise o kolesterolu, primjerice provjera razine bjelan evina, hormona i elektrolita. Pri ispitivanjima lijenika to sam ih proveo u privatnim razgovo59

La o kolesterolu ugroava narodno zdravlje.

Sniavanje kolesterola jednako je sniavanju tjelesne sposobnosti.

Razina bjelanevina, hormona i elektrolita ovisi o kolesterolu.

Vrjednovanje

kolesterola

Pojedinano

vrjednovanje

rima i na kongresima, stekao sam dojam da im nedostaje znanje o mogunosti, potrebnosti i vri jednosti tih kontrola. U statistikama koje farma ceutska industrija uz milijunske iznose izrauje u svrhu poticanja vlastitog poslovanja jasno se razabire manipulacija (v. 4. poglavlje, str. 73 i dalje).
Statistike sadre zapaanja, a ne dokaze.

Pritom treba upozoriti na injenicu da se epidemiologija (statistika spoznaja) sama po sebi, una to snanom napretku, ne moe smatrati zna nou, ve samo ima zadau proslijediti zabilje ena zapaanja kao poticaj za znanstvenu pro vjeru. Nije, meutim, doputeno da se zapaa nja, osobito ona oito fantastine naravi, poku avaju prikazati kao determinativni dokazi. Ovdje mi se ini primjerenim ukratko razmotriti djelovanje i popratne pojave viagre, navodnog lijeka za poticanje potencije, osobito stoga to postoji opasnost da za tim lijekom posegnu mu karci sa smetnjama potencije zbog snienog ko lesterola. Viagra nema strukturnu kemijsku vezu sa spol nim hormonima koje valja smatrati glavnim im benikom erekcije. Prema tome, ona niti ne djeluje u smjeru anabolika. Ako vie ne postoji mogunost erekc i je, v/agra je nekorisna. Viagra razvija svoj uinak tek kod izazvane erekcije te je moe pojaati ili produ iti. Uinak viagre temelji se na koenju kemijske tvari, fosfodiesteraze. Ta se tvar, meutim, ne na60

Viagra sredstvo s mnogobrojnim popratnim pojavama.

lai samo u spolnim organima, ve i u oku te, premda zasad neprovjereno, zacijelo i u mnogim drugim organima, na to upuuju mnogovrsne popratne pojave. Smetnje vida, otekline sluznica i proljevi smatra ju se najeim popratnim pojavama koje su kod redovite uporabe zabiljeene u 11 do 1 7 posto sluajeva. Pri poveanju doziranja na dvostruku doputenu maksimalnu dozu u 45 posto slua jeva zamijeene su smetnje vida. Daljnje smet nje su pad krvnog tlaka, to kod sranih bolesni ka opominje na oprez. Tvrtka koja proizvodi lijek u svojim biljekama navodi vie od 100 razlii tih popratnih pojava koje se odnose na gotovo cjelokupni organski sustav, ali su navodno tako malih razmjera da se spominju samo reda radi. Ukratko, moe se rei da mnogobrojne popratne pojave viagre zabranjuju preporuku ako se ti me treba otkloniti smetnja potencije izazvana sniavanjem kolesterola. Budui da viagra, osim toga, ne moe iznova pokrenuti ugaslu spolnu funkciju, nego samo moe pojaati i produiti onu jo postojeu, mnogobrojne popratne poja ve potaknule bi me kao lijenika da svoje paci jente odvratim od uporabe toga lijeka. c) Mineralokortikoid aldosteron Steroidni hormon aldosteron takoer sadri kole sterol kao glavni sastojak i regulira razinu mine rala u krvi. Dodue, u svojemu svojstvu hormo na stresa steroidni hormon kortizol znatno utjee 61

Oprez lijeiti

kada treba izazvanu smetnju

viagrom potencije sniavanjem kolesterola.

Vrjednovanje kolesterola na kolanje i uzajamni odnos kalija i natrija, a aldosteron slui kao sredinja upravljaka instanija za sve minerale (elektrolite), kako na podruju makroelemenata, tako i na podruju elemenata u tragovima. Poremeaj te tako vane ravno tee minerala zbog sniavanja razine kolesterola i time uvjetovana promjena u njihovoj koncen traciji nisu istraeni, ali su ve teoretski zabri njavajui. d) une kiseline Preteni dio kolesterola proizvedenog u jetrima potreban je unim kiselinama koje se sa ui izluuju u crijevo. Ondje reguliraju probavu masti, omoguuju resorpciju masti i brinu se za redovitu stolicu tako to znatne koliine ui pretvaraju u supstanciju "koprosterin" koja potie stolicu. Premalo kolesterola stoga dovodi do sma njivanja proizvodnje ui i do smanjivanja proiz vodnje koprosterina s posljedicom tromosti cri jeva (zaepljenja) vrlo razliitih razmjera. e) Vitamini C i D Vitamin C i vitamin D izravno su povezani s kolesterolom: vitamin C je hranjiva tvar za kortizol s temelj nom supstancijom kolesterolom; vitamin D se sastoji od kolesterola, a glavna mu je zadaa izgradnja kostiju i zglobova. Vitamin C pripada temeljnim supstancijama za tvorbu kortizola u nadbubrenoj lijezdi, koji se, 62

Pojedinano vrjednovanje kako je poznato, sastoji od kolesterola. Vitamin C je glavni aktivator djelatnosti nadbubrenih lijezda te time proizvodnje steroidnih hormona koji se razvijaju iz kolestrola, tih temeljnih sup stancija za duevne i tjelesne sposobnosti. Iz kolesterola pohranjenog u koi vitamin D se pod svjetlosnim zraenjem (sunano svjetlo, dnevno svjetlo) preobraava u aktivni 7-dihidrokolesterol. On ima odluujuu vanost za izgrad nju kotanog sustava. Nedostatak vitamina D pro uzrouje gubitak kalcija u kostima, osteoporozu i rahitis. Sa sniavanjem razine kolesterola pove zane su opasnosti nedostatne sinteze vitamina D, a time i opasnosti usporavanja rasta kostiju kod mladei, osteoporoze i degenerativnih poja va na kostima kod odraslih. f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica Devedeset dva posto kolesterola pohranjeno je u stanicama. Kolesterol se dovodi do bilijardi sta nica ljudskog tijela radi obavljanja njihovih funk cija i za njihov rast preko kolesterolskog LDLlipoproteinskog kompleksa, dakle preko onoga oblika kolesterola koji "antikolesterolska mafi ja", usmjeravana od industrije, besmisleno prika zuje kao "lo" kolesterol. Takav sud o kolesterolskom LDL-lipoproteinskom kompleksu koji u cjelokupnom, za ivot prijeko potrebnom meta bolizmu igra tako vanu, odluujuu ulogu, ne znanstven je, pogrean, laan. Nerazumljivo je da preporuka znanstvenika o toj poslovno usmje63

Sniavanjem kolesterola remeti se ravnotea minerala.

Nedostatak vitamina D prouzrouje bolest kostiju.

Preniska razina kolesterola prouzrouje zaepljenja,

Vie od 90 posto kolesterola nalazi se u stanicama.

Vrjednovanje

kolesterola

Pojedinano

vrjednovanje

Niska oslabljuje

razina funkcije

kolesterola stanica i obrambeni sustav.

Nema sniavanje

nijednog razine

dokaza da je kolesterola opravdano.

renoj besmislici ne nailazi ni na kakvu pozornost. Budui da kolesterol preuzima upravljanje sta ninim funkcijama, nimalo ne zauuje to mno gi promatrai i statistike izvjeuju o porastu ma lignih deformacija kod medikamentoznog snia vanja razine kolesterola. Svako sniavanje razi ne kolesterola znai slabljenje redovitih funkcija stanica i imunosnog sustava te moe prouzroiti teke poremeaje zdravlja. Vei krug ljudi upo znao se s tekim, djelomice smrtonosnim poslje dicama medikamentoznog sniavanja kolestero la u kolovozu 2001. nakon povlaenja lipobaya, lijeka za sniavanje kolesterola tvrtke Bayer, i to je irom svijeta pobudilo veliku pozornost. Prikaz oteenja izazvanih tim lijekom i njihovih uzroka bio je u medijima, kao i obino, difuzan, fantas tian, nejasan, neznanstven, ili, ukratko reeno, svodio se na "besmisleno brbljanje bez pozna vanja stvari". Za opravdanje sniavanja koleste rola nema niti jedne jedine indikacije. ak i uro ena "hiperkolesterolemija", utemeljena na ote enju stanica, ne moe se lijeiti lijekovima za sniavanje kolesterola. Stoga bih se u nastavku elio malo opirnije pozabaviti slikom te bolesti. Uroenu hiperkolesterolemiju ve sam razmo trio u svojoj Okrunici (str. 1 7 i 1 8) i zato ovdje jo jednom ukratko navodim samo najvanije i njenice: Uroena hiperkolesterolemija je bolest koja ne ma nikakve veze niti s proizvodnjom kolesterola niti s unosom kolesterola preko hrane. Naprotiv, 64

ona se sastoji od oteenja stanica koje pate od nedostatka receptora za kolesterolski LDL-lipoproteinskoi kompleks. Stanice ne mogu primiti kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks i iz nje ga uzeti dovoljno kolesterola koji im je prijeko potreban. Meutim, jetra i nadalje neogranieno proizvode kolesterol, pa razina kolesterola raste iz godine u godinu i dosee vrijednosti od 400 mg/dl do 1000 mg/dl i vie. Zbog nedostatka receptora stanice ostaju nedovoljno opskrbljene kolesterolom i stoga prijevremeno podlijeu ma lignim degeneracijama. Neprekidan i vrlo visok porast razine kolesterola u krvi prouzrouje difuzne i vornate nakupine ponajprije u organima koji esto zahtijevaju operativno odstranjenje. Ta loenje kolesterola u krvnim ilama zamjeuje se, kao i u pokusu s kuniima, tek u zavrnom stadiju, ali ne u obliku aterosklerotinih promje na, ve kao irokopojasne, difuzne nakupine ko je se uglavnom mogu lako odstraniti buiranjem ili umetanjem stenta (mreice). Ti pacijenti, pre ma mojim zapaanjima, ne umiru od ateroskleroze, sranog infarkta ili modanog udara, ve zbog ogranienja funkcije organa infiltriranih ko lesterolom te razgranatog razvitka tumora zbog nedostatne opskrbe stanica kolesterolom. Sreom, ta uroena bolest pogaa samo 0,25 posto stanovnitva i sreom su i razmjer obolije vanja, a time i povienje kolesterola u krvi ogra nieni, no u svim sluajevima dosee vrijednosti vie od 400 mg/dl pa je lako mogue provesti 65

Nedostatna opskrbljenost kolesterolom pospjeuje nastanak raka.

Nakupine kolesterola ilama u uglavnom

se mogu lako

otkloniti.

Vrjednovanje kolesterola razgranienje od zdravih osoba s neto povie nom razinom kolesterola. To istiem da bih antikolesterolskim fanaticima oduzeo izliku da su pretpostavili hiperkolesterolemiju kada su zdra ve osobe s neto povienom razinom kolesterola lijeili mjerama za sniavanje kolesterola. I kod uroene Treba imati na umu i to da lijekovi za sniavanje hiperkolesterolemije kolesterola kod te bolesti imaju malo uinka bu lijekovi za dui da pritom prava bolest, naime, nedostatak sniavanje receptora u stanicama, i nadalje ostaje te se sa kolesterola su mo izaziva oteenje jetara, kojim se postie sma besmisleni. njenje proizvodnje kolesterola. I ta pomisao na oteenje funkcije jetara, koje u svim sluajevi ma izazivaju preparati za sniavanje kolesterola, ini primjenu tih preparata opasnom, pogotovo stoga to dosad jo nikada nije priopeno u kojoj mjeri se moe oekivati oteenje funkcije jetara i ne javljaju li se i funkcionalna oteenja drugih organa. Jednostavna provjera razine bjelanevi na, elektrolita i hormona omoguila bi ispravan zakljuak, ali medikamentozno lijeenje za snia Glede kolesterola vanje kolesterola provodi se irom svijeta bez moral lijenika je ikakve kontrole njegova uinka na metabolizam. ponekad vrlo Gotovo nevjerojatna i opravdana toka kritike upitan. moralnog dranja dotinih lijenika!

Saetak

Saetak
Kao to smo vidjeli, kolesterol je temeljna supstan cija stresnog hormona kortizola. Oslobaanjem energetskih supstancija glukoze i minerala, ponaj prije kalija, postiu duevna i tjelesna postignua. Glukoza je temeljna supstancija ivotne aktiv nosti, i duevne i tjelesne. Kalij je vrlo vaan za tonus i napetost cjelokupne muskulature, kotanog sustava, sranih ila i crijeva. On regulira i stabilizira funkciju srca i krvotoka. Kolesterol je temeljna supstancija spolnih hor mona koji nisu odgovorni samo za vitalne akci je, ve i za izgradnju bjelanevina u muskulaturi i kotanom sustavu. Naposljetku, kolesterol je temeljna supstancija svih tjelesnih stanica. Njime se regulira i stabi lizira ivot na svim podrujima. On je tvar koja jami ivotni vijek i propisnu diobu stanica te time titi od malignih deformacija. Zato svako sniavanje kolesterola prouzrouje ugroavanje zdravlja? Smanjenje stresnog hormona kortizola izaziva sniavanje razine eera u krvi te dovodi do sla bosti miia, tremora i esto smrtonosne kome. Opadanje razine kalija osobito je opasno, jer ve neznatan pad pouzrouje pad krvnog tlaka i slabljenje rada srca. Pad razine kalija meu najeim je uzrocima smrti i treba ga se najvie pribojavati kod sniavanja kolesterola. 67

Metabolizam eera upuen je na kolesterol.

Premalo kortizola prouzrouje nedostatnu opskrbu eerom.

66

Vrjednovanje

kolesterola

Sniavanjem kolesterola remeti se cjelokupni metabolizam.

Budui da je kolesterol stalno potreban svakoj stanici radi odravanja njezina ivota i njezine funkcije, sniavanje kolesterola ne prouzrouje samo smetnje u radu organa, ve i maligne defor macije. Profesor VValli sa Sveuiline klinike Munchen-GroShadern ustanovio je da su sve maligne bolesti posjedovale vrlo nisku razinu kolesteroia, da su stanice, dakle, bile nedostatno opskrbljene kolesterolom. Pad razine spolnih hor mona prouzrouje smetnje u izgradnji muskula ture i kotanog sustava, a time i teke posljedice za ope tjelesne sposobnosti, no one su rijetko smrtonosne. Opadanje mineralokortikoida zbog sniavanja kolesterola uvijek je opasno budui da cjelokupni metabolizam gubi svojega uprav ljaa.

3. POGLAVLJE Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

Oblici kolesterola
Kolesterol se ne moe prenositi u krvi budui da je lipid (mast) i stoga nije topljiv u vodi. Prenosiv postaje samo vezivanjem uz specijalnu bjelan evinu, protein, kako je opisano na str. 22 i 23. Vezivanje kolesterola obavlja se preko HDL-proteina i LDL-proteina. HDL-lipoprotein prihvaa kolesterol unesen hra- Lipoproteini nom i kolesterol to su ga odbacile stanice. Ne- prenose kolesterol jasno je u kolikoj mjeri HDL-lipoprotein vezuje u krvi. uza se nakupine kolesterola u organima i krvnim ilama (samo maksimalno jedan posto u ploi cama), a iskazi o tome zasad su bez ikakve znan stvene osnove. Kolesterolom natovareni HDL-li poprotein odlazi u jetra i ondje se cijepa, uglav nom radi stvaranja unih kiselina (vie od 80 posto) i kolesterola. LDL-lipoprotein, koji se razvija iz VLDL-lipoproteina stvorenog u jetrima, prima kolesterol pro izveden u jetrima (do 80 posto) da bi ga dopre mio do bilijardi stanica ljudskog organizma. Vi estruku uporabu kolesterola koji se prenosi pre ko LDL-lipoproteina, osobito radi razvitka stero-

68

69

Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

Vrijednosti kolesterola

u krvi

LDL-lipoprotein dovodi kolesterol do stanica.

Za mnoge funkcije stanica je potreban kolesterol.

idnih hormona, odluujuih za ivot, ve sam opisao na str. 54 i 55. Sve stanice raspolau specifinim receptorom za LDL-lipoprotein, to im omoguuje da prihvate LDL-lipoprotein s nje govim tovarom kolesterola i otpreme ga u unu tranjost stanice. U unutranjosti stanice izdvaja se kolesterol koji je prijeko potreban za mitohondrije, a time i za rast i funkcioniranje stani ca. Kolesterol je nadalje potreban za stanine stijenke, s jedne strane radi njihova zatvaranja, s druge strane pak da bi se osigurale mnogovrsne funkcije staninih stijenki. Kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks, pogreno nazivan LDL-kolesterol, brine se za osiguranje funkcija svih orga na, za osiguravanje redovitog rasta stanica te s velikom vjerojatnou, ali ne i sigurno dokaza no, za sprjeavanje malignih deformacija. Nedostatno objanjenje znaenja HDL-proteina i LDL-proteina, koje se esto i svjesno ne prua, pobudilo je predodbu da postoje dva razliita kolesterola. Naalost, to pogreno gledite ire i mnoge "zdravstvene centrale", ije znanstvene spoznaje ne pokazuju zabrinjavajue praznine samo na tome podruju, te ine neizvjesnim nji hovo pravo da nastupaju kao strune ustanove. Neshvatljivo mi je kako je industriji margarina i farmaceutskoj industriji koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola uspjelo predstaviti va an kolesterolski LDL-kompleks kao "lo" kole sterol i prevariti stanovnitvo irom svijeta. Ne pojmljivo mi je i da je tako velik broj lijenika 70

tu besmislenu tvrdnju o tetnom uinku kolesterolskog LDL-kompleksa prihvatio bez ikakve strune provjere i uvaavanja znanstvenih inje nica. Uz zapanjujui nedostatak znanja, odre enu ulogu igra i poslovno usmjereno razmilja nje, jer pogrenom tvrdnjom da svaku odraslu osobu s razinom kolesterola iznad 200 mg/dl valja smatrati bolesnom te joj je potrebno lije enje, praktino se odraslo stanovnitvo itavog svijeta proglaava bolesnim i upuuje se na lije enje te se od njega stvaraju trajni pacijenti. Zbog toga jo jednom valja istaknuti da gotovo cje lokupno odraslo stanovnitvo (8090 posto) po kazuje prosjenu vrijednost kolesterola od 250 mg/dl, dok vrijednosti do 350 mg/dl govore o znatnoj vitalnosti te ih treba pozitivno vrjedno vati.

Kolesterolski kompleks "lo". nije

LDL-

Vrijednosti kolesterola u krvi

U krvi se mjeri ukupni sadraj kolesterola, sa stavljen od LDL-kompleksa i HDL-kompleksa. Udio LDL-kompleksa u odnosu na HDL-kompleks iznosi otprilike 75 prema 25 posto. Ukupna vrijednost kolesterola kod odraslih irom svijeta iznosi prosjeno 250 mg/dl, dok pri veim tje lesnim optereenjima, zbog poveane proizvod nje kortizola, hormona stresa ovisnog o koleste rolu, koja je s time povezana, dosee vie vri jednosti, otprilike izmeu 300 do 350 mg/dl, po71 Odnos LDLkompleksa krvi iznosi prema u 3:1. HDL-kompleksu

Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

Razina kolesterola pri optereenju 400 mg/dl. moe narasti do

nekad gotovo do 400 mg/dl. Odrediti 200 mg/dl i nie kao normalnu vrijednost, kako to ini po slovna industrija, znai proglasiti cjelokupno od raslo stanovnitvo bolesnim i uputiti ga na lije enje. Neshvatljivo je da takvu besmislicu, toliko tetnu za ljude, nekritiki prihvaa tako velik broj lijenika. Kod njemakog stanovnitva su ustanovljene ove vrijednosti kolesterola, ijoj se ocjeni glede gor nje granine vrijednosti i indikacije za lijeenje i ja prikljuujem:

4. POGLAVLJE Promjenjivost razine kolesterola

Dob

Srednja vrijednost Gornja granina vrijednost

Indikacija za lijeenje

1019 175 mg/dl

230 mg/dl 270 mg/dl 350 mg/dl

priblino od 300 mg/dl priblino od 350 mg/dl priblino od 400 mg/dl priblino od 400 mg/dl

Razina kolesterola ovisi i o ivotnoj dobi.

2529 195 mg/dl 4059 250 mg/dl

6585 lagano opadajua 330 mg/dl

Uostalom: pri odreivanju kolesterola, naalost, beziznimo se previa da razina kolesterola pod lijee snanim kolebanjima. To emo podrobni je rasvijetliti u sljedeem poglavlju.

Nerazumljivo je da se na tako znaajna dnevna, djelomice znatna odstupanja u razini kolesterola ne obraa nikakva pozornost. To je mogue objas niti samo time da fanatinim antikolesterolskim statistiarima nedostaju primjerena temeljna zna nja... ili da ih svjesno zanemaruju. Odstupanja u razini kolesterola uvjetovana su razliitim potrebama za hormonima koji se tvore od kolesterola. Hormon stresa kortizol je lako Potreba za razumljiv primjer za to. Kortizol je kao hormon hormonima diktira stresa neprestano potreban u razliitoj koliini proizvodnju ovisno o opsegu naih duevnih i tjelesnih kolesterola. optereenja. Kod snanih tjelesnih optereenja potreba dosee dvostruku do deseterostruku po laznu vrijednost, a sukladno tome je visoka i potreba za kolesterolom iz kojega se tvori korti zol. Odstupanja u proizvodnji kolesterola ravna ju se, dakle, prema razmjerima naih aktivnosti, pa pojedinano mjerenje razine kolesterola ne ma smisla niti nam prua obavijest o prosjenoj vrijednosti kolesterola. Kod izloenih statistika, ija se ispitivanja proteu godinama, polazi se od vrijednosti kolesterola koje su utvrene ili jedanput na poetku i na kraju ispitivanja, ili su 73

72

Promjenjivost

razine

kolesterola

Promjenjivost

razine

kolesterola

Neredovita mjerenja kolesterola nita ne kazuju.

pak bile provjeravane jednom godinje, ili, u naj boljem sluaju, poivaju na tek nekoliko provje ra kolesterola na godinu. Uz tako nedostatnu kontrolu svaki je statistiki podatak neuporabljiv i irom otvara vrata manipulacijama i prijevara ma.

Osim toga, valja imati na umu da sa ivotnom dobi raste i razina kolesterola da bi tek kod stari jih ljudi, otprilike nakon 60. godine ivota, izno va poela polagano padati. Tjelesna aktivnost, stres duevne i tjelesne naravi i razliite bolesti poveavaju razinu kolesterola. Gladovanje, ciroza jetara i kronine nagrizajue bolesti sniavaju Oboljeli od raka razinu kolesterola. Profesor VValI i s Biokemijskog bez iznimke imaju instituta Poliklinike GroShadern Minhenskog sve niske vrijednosti uilita bez iznimke je kod oboljelih od raka kolesterola. nailazio na nisku razinu kolesterola, iznova znak da stanice za svoju funkciju i mogunost redovite diobe trebaju dostatnu koliinu kolesterola te da sniavanje moe prouzroiti rak. Odstupanja u razini kolesterola, uvjetovana unosom hrane, ka ko je spomenuto, neznatna su te ih jetra tijekom deset do dvanaest sati izjednauju prikladnom redukcijom ili povisivanjem sinteze kolesterola. Pojaanim unosom hrane razina kolesterola se moe privremeno povisiti maksimalno za pet po sto. Otprilike podjednako veliko je i opadanje razine kolesterola kod nedostatka hrane, osim ako nije propisana dijeta dugotrajna gladovanjem, opasna po zdravlje. Time se, dodue, sniava i uinkovitost svih organa, tako da ni jetra ne mo74

gu vie ispuniti svoju ujednaujuu funkciju u odnosu na kolesterol. Sadraj kolesterola u prehrambenim namirnica ma ne igra, dakle, nikakvu ulogu u razini kole sterola. Prvo, sadraj kolesterola ne moe se pre hranom ni podignuti niti sniziti, a drugo, kratko roni utjecaj od otprilike dva posto gotovo je neznatan. Nasuprot tome, prehrana igra vanu ulogu u stabiliziranju naega metabolizma. Zna mo da duevna i tjelesna optereenja izazivaju stres razliite jaine, a pritom hormon stresa pre ko pohranjenih bjelanevina i stanica mobilizira supstancije za pruanje energije, poput glukoze i kalija. Naa prehrana bi stoga uvijek trebala biti usmjerena na stabiliziranje pohranjenih bje lanevina i kalija. Za stabiliziranje pohranjenih bjelanevina naj prikladniji su meso, riba i jaja, za pohranjivanje kalija vrijedne prehrambene namirnice su po najprije voe i salate. Salate bi trebalo zainiti s dovoljno maslinova ulja ili ulja od peninih kli ca, jer visok sadraj vitamina E u tim uljima bitno pridonosi stabiliziranju staninog sustava. Dodatno je nuno svakodnevno unoenje mlije ka ili mlijenih proizvoda, primjerice jogurta, zbog sadraja minerala i kalcija. Ta temeljna pre hrana meso, voe i mlijeni proizvodi upra vo je obvezatna da bismo se zatitili od bolesti izazvanih nedostatnom prehranom.

Hrana tek minimalno na razinu kolesterola. utjee

Zdrava

prehrana

je vana za metabolizam.

75

5. POGLAVLJE Kolesterol i lane statistike

Pogrean prikaz u statistikama

elio bih jo jednom ukratko iznijeti kritine to ke u svezi s ocjenom znaenja kolesterola u raz liitim statistikama: a) Navedene statistike su izraene po nalogu industrije i manipulirane su sukladno njezinim eljama. b) Statistikama nedostaje bilo kakva znanstvena osnova. c) Normalna vrijednost kolesterola u statistika ma se prenisko postavlja i time se 80 posto Koja je vrijednost odraslog stanovnitva proglaava bolesnim. kolesterola d) Statistike se "lairaju" sve dok se njihovi re- normalna? zultati ne usklade s poeljnim predodbama industrije. e) Statistike ne sadre niti jedno jedino istrai vanje o promjeni odnosa bjelanevina, ugljikohidrata, hormona i elektrolita, upravljanih kolesterolom, tijekom lijeenja lijekovima za sniavanje kolesterola. f) Statistike ne uvaavaju niti jedan jedini od mnogobrojnih moguih razloga za nastanak ateroskleroze, poput genetike, nikotina, viso77

Kolesterol i lane statistike kog krvnog tlaka, dijabetesa, gihta, trajnog stre sa, nedostatka bjelanevina i vitamina, a umje sto toga se odgovornost prebacuje na navod no previsoke vrijednosti kolesterola. g) Strunjaci za prehranu, koje opirno citiram na stranicama 80 i dalje, podatke iz statistika bez iznimke nazivaju "promidbenom besmi slicom koju iri industrija". To su statistike s pomou kojih farmaceutska in dustrija i industrija margarina provode antikolesterolsku kampanju. Profesori Skrabanek, Apfelbaum, Immich, Holtmeier i mnogi drugi kom petentni znanstvenici upozoravaju na opasnosti tih statistika koje su, kako kau, "tako dugo la irane dok se nisu podudarile s poeljnim pre dodbama industrije koja ih plaa". Premda kolesterol nema nikakve veze s razvitkom ateroskleroze, sranog infarkta ili modanog uda ra, a teoriju o lipidima svi struni znanstvenici nazivaju "nevaljanom i besmislenom", industrija margarina i industrija lijekova za sniavanje kole sterola i nadalje pokuavaju prikazati kolesterol glavnim uzronikom ateroskleroze i bolesti koje su s njom povezane. U tu svrhu one milijunskim iznosima financiraju izradu statistika kojima po kuavaju suzbiti objavljivanje znanstvenih inje nica, pri emu im znatno pomau mediji, ali, naalost, i velik dio nekritinih lijenika. Na sim pozijima koje sponzorira "antikolesterolska ma fija" ili na zasjedanjima radi dodjele Nagrade "Heinrich VVieland" to ju je za svoje svrhe ute78

Kolesterol i lane statistike meljila industrija margarina uostalom, to je neuvena zlouporaba imena glasovitog znanstve nika kontroverzne rasprave se sprjeavaju ili zabranjuju, kako sam to u posljednje tri godine i sam doivio na etirima simpozijima to su u Munchenu odrani o toj temi. elio bih spomenuti jednu od tih izopaenih sta tistika, koja se naziva "preventivnom studijom" budui da je prouzroila mnogo zla, ali je, unato njezinoj povrnosti i besmislenosti tvrdnji koje navodno dokazuje, svi antikolesterolski fanatici iz sveg glasa hvale kao "dokaz stoljea". Rije je o studiji 4-S (skandinavska studija Simvastin, v. str. 10 i 11) koja propagira lijek za sniavanje kolesterola, to ga proizvodi amerika tvrtka Merck Sharp & Dohme. Tu je studiju dotina tvrtka pokrenula, organizirala, platila i nadzirala u vlastitim laboratorijima, iz ega jasno proizlazi da je trebalo ispuniti unaprijed propisane po eljne predodbe. U tome se smislu "studija" i razvijala. Kao kirurg koji je operirao vie od 1000 oboljelih s aterosklerotinim zaepljenjima krv nih ila, ni u jednom jedinom sluaju nisam vidio spomena vrijedne naslage kolesterola u stani nim izraslinama na unutarnjim stijenkama njiho vih ila i procesima s brazgotinama. S anatomima Stehbensom i Kaltenbachom, meu ostali ma, zastupam miljenje da naslage kolesterola u aterosklerotinim promjenama stijenki ila izno se maksimalno jedan posto te se ne mogu optu ivati za razvitak aterosklerotinih promjena. 79

Aterosklerozu ne prouzrouje visoka razina kolesterola.

Suzbijaju se kontroverzne rasprave o temi.

Milijuni se troe na krivotvorene statistike.

Aterosklerotine ploe gotovo su bez kolesterola.

Kolesterol i lane statistike

Zakljuci

znanstvenika

Stopa smrtnosti od sranog zbog infarkta nije se smanjila sniavanja ve zbog bolje kirurke terapije. kolesterola,

Kada se na nekim stranama tvrdi da je u indu strijskim zemljama opao broj smrtnih sluajeva izazvanih sranim infarktom, to je tono, ali ne ma nikakve veze s lijeenjem lijekovima za sni avanje kolesterola. Smanjenje broja smrtnih slu ajeva od sranog infarkta poiva na kirurkim mogunostima lijeenja s pomou buiranja, umetanja stenta (mreice). Zahvaljujui tome, od 1 75.000 oboljelih od sranog infarkta u Njema koj je 1999. godine spaeno 100.000 bolesnika. Priznate uzroke ateroskleroze podrobnije u pri kazati u 6. poglavlju. Prije toga do rijei trebaju doi znanstvenici sa svojim vrjednovanjem kole sterola i svojom kritikom statistika.

burgu; profesora dr. H. Immicha, St. Peter-Ording (strunjaka za ocjenu statistika); profesora dr. M. Kaltenbacha, Sveuilite u Frankfurtu na Maini; profesora dr. T. B. Nevvmana, Sveuilite u San Francisku; profesora dr. P. Skrabaneka, Sveuilite u Dublinu; profesora dr. W. E. Stehbensa, Sve uilite u Wellingtonu, Novi Zeland; dr. med. oec. troph. N. VVorma, Munchen. Podudarni zakljuci strunjaka Normalna vrijednost kolesterola (prosjena vrijednost) kod odraslih: 250 mg/dl, a ne 200

mg/dl.
Uzroci ateroskleroze: nasljedna sklonost, niko tin, visoki krvni tlak, dijabetes, giht, trajni stres. Ateroskleroza je ovrenje stijenki krvnih i la zbog bujanja vezivnih stanica. Udio kole sterola iznosi maksimalno jedan posto. Kolesterol ne utjee na razvitak ateroskleroze ili sranog infarkta. U eksperimentima na ivotinjama kolesterol je opovrgnut kao uzrok ateroskleroze. Jetra stvaraju i upravljaju kolesterolom. Povisivanje ili sniavanje razine kolesterola preko hrane mogue je samo kratkorono i maksi malno za pet posto. Sud o statistikama: neznanstvene, lairane, pu ne trikova, prikrivene, neisitnite, usmjeravane od industrije, plaene s vie od 100 milijuna dolara po statistici i, sukladno tome, manipu lirane. 81
Ateroskleroza nastaje zbog puenja, krvnog visokog tlaka,

Tvrdnje znanstvenika o ocjeni i prikazu kolesterola u statistikama

O vrjednovanju kolesterola i ocjenama statistika navest u iskaze ovih znanstvenika: profesora dr. M. Apfelbauma, Sveuilite u Parizu; profesora dr. M. Bergera, Sveuilite u Diisseldorfu, Odsjek za metabolizam i prehranu; pro fesora dr. D. Borgersa, Znanstveni centar za dru tvena istraivanja, medicinu, epidemiologiju, Berlin; dr. C. Glaeskea, glasnogovornika Saveza bolesnikih blagajni za slubenike; profesora dr. VV. Hartenbacha, Sveuilite u Munchenu i Mainzu; profesora dr. J. Holtmeiera, Sveuilite u Frei80

kostobolje i trajnog stresa.

jetra

odluuju

Poznati znanstvenici upozoravaju na opasnost od dijaboliziranja kolesterola.

koliko e kolesterola proizvesti.

Kolesterol i lane statistike elio bih jo jednom istaknuti da zastupam ekspe rimentalno usmjerenu kolsku medicinu te da, prema mojemu miljenju, epidemiologija (statis tika) nije znanstvena disciplina. Njezinu zadau vidim u tome da znanosti prui poticaje za pro vjeru uoenih zapaanja, a ne da zapaanja pri kazuje kao konanu spoznaju. U nastavku slijedi sueljavanje ozbiljne znanosti i pseudoznanosti statistiara s pregledom radova navedenih znanstvenika uz skiciranje njihovih zakljuaka. Tvrdnje profesora dr. M. Apfelbauma, Pariz Vodei strunjak za prehranu u Francuskoj, pro fesor Apfelbaum, skovao je reenicu: Tko nema uroenu bolest kolesterola, ne treba se brinuti za razinu svojega kolesterola, jer je svako sniava nje ukupnog kolesterola tetno. Kada neka djevojka u Francuskoj ode ginekologu da bi joj propisao pilulu, najprije joj se, tvrdi Apfelbaum, mjeri razina kolesterola. To je apsur dno ve stoga to je medu 20 milijuna francuskih ena u dobi do 55 godina samo 300 sluajeva Unato viim koronarnih sranih bolesti, dakle zanemariv broj. vrijednostima Profesor Apfelbaum svraa nadalje pozornost na kolesterola, u injenicu da je broj smrtnih sluajeva zbog koFrancuskoj manje ronarne srane bolesti u Francuskoj trostruko nii ljudi umire od nego u SAD-u ili u Velikoj Britaniji, premda su koronarnih sranih serumske vrijednosti kolesterola u tim zemljama bolesti, otprilike podjednako visoke, u Francuskoj ak i neto vie. 82

Zakljuci znanstvenika Od koronarne srane bolesti u Belfastu godinje umire etiri puta vie ljudi nego u Toulouseu, a da ne postoje vjerodostojni razlozi za to. Kod Japanaca se iz godine u godinu poveava unos zasienih masnih kiselina i kolesterola, ali smrtnost od koronarnih sranih bolesti ne raste sukladno tome, ve se, naprotiv, znatno smanju je. Posao s fantastinom "hipotezom o kolesterolu" u SAD-u se penje na 40 milijardi dolara godi nje. I profesor Apfelbaum istie da unoenje koleste rola preko hrane nema nikakvog utjecaja na ra zinu kolesterola te da dobro funkcioniranje regulacijskog mehanizma osigurava da prekomjerni unos kolesterola u roku od etiri do pet dana dovede do primjerene redukcije vlastite sinteze u jetrima; obrnuto, kod preniskog unosa koleste rola u roku od etiri do pet dana za nadoknadu se pojaava vlastita sinteza. To su zamijetili svi znanstvenici i esto dodaju da je sasvim svejed no pojedemo li svakoga dana jedno jaje ili tri jaja. Ja to mogu potvrditi budui da prema mo jim opsenim istraivanjima (usp. literaturu "Po etnica za opekline") konzumiranje jaja ne utje e na razinu kolesterola, niti kod ena ni kod mukaraca naprotiv, jaja su prehrambene na mirnice najbogatije hranjivim tvarima, minerali ma i vitaminima. Na lijekovima za sniavanje lipida zarauju se milijarde.

Za razinu kolesterola nevano je koliko jaja jedemo.

83

Kolesterol i lane statistike Tvrdnje profesora dr. M. Bergera, Diisseldorf Berger otro kritizira neznanstveni postupak sta tistiara. Predbacuje im da opsjenjuju ishitrenom hipotezom iznosei tvrdnje: Kolesterol iz hrane povisuje kolesterol iz krvi. Povieni kolesterol u krvi prouzrouje koro narne srane bolesti. Sniavanje kolesterola u krvi sprjeava koro narne srane bolesti. Na tu zaglupljujuu hipotezu epidemiologa, ko joj nedostaje svaka znanstvena osnova, moe se samo istaknuti da bi se provjerom "smisla, znan stvene vrijednosti i opasnosti" takvih publikacija lijenici morali upoznati s istinom. Zahtjev to ga je "Europsko drutvo za aterosklerozu" uputilo lijenicima, da razinu kolesterola cjelokupnog stanovnitva snize ispod 200 mg/dl, neodgovo ran je i opasan. Kada je proitao taj besmisleni zahtjev Europskog drutva za aterosklerozu, prvo mu je na um pala misao da je time cjelokupno stanovnitvo, naj manje 85 posto svih ljudi starijih od 40 godina, odjednom postalo pacijentima. Saeto, njegovo miljenje glasi: Osamdeset do devedeset posto svih ena i mu karaca iznad 40. godine ivota imaju vrijednosti kolesterola znatno iznad 200 mg/dl (prosjena vrijednost oko 250 mg/dl), kako potvruju svi ozbiljni znanstvenici. Ako bismo zahtijevali spu tanje vrijednosti kolesterola na 200 mg/dl i nie, time bismo zapravo cjelokupno odraslo stanov84

Zakljuci znanstvenika nitvo izloili tome pogrenom lijeenju. Ta tera pija nije samo beskorisna, ve je i vrlo opasna po zdravlje. O tome treba urno informirati lije nike. Tvrdnje profesora dr. Dietera Borgersa, Berlin U Borgersovim radovima nailazimo na opsenu karakterizaciju "prijevare" to je provodi antikolesterolska liga, a njezine najznaajnije pokreta e valja traiti u amerikoj farmaceutskoj indus triji. Borgers opisuje netonosti u statistikama ko je, organizirane milijunskim iznosima, preplav ljuju svijet, a njihova primitivnost potie Borger sa na primjedbu: "Stanje stvari nabacuje pitanje kako je mogue da se nepotpuno i oskudno zna nje o kolesterolskoj hipotezi u SAD-u smatra do statnom osnovom, dok ozbiljne i znanstveno raz raene hipoteze ne nalaze pristup do mjera prevencijske politike. Tako je preko obmanjujue, poslovno usmjerene promidbe izrastao pravi 'kolesterolski svijet' koji proima itavo drutvo i praktinu medicinu". Zapanjen, Borgers se okre e protiv luakog zahtjeva da se svim odraslim ljudima u Njemakoj zakonski propisanim testo vima odredi razina kolesterola u krvi, kako to, primjerice, ini profesor Schvvandt. Podjednako ogoreno opisuje promidbeno pogreno vrjed novanje razine kolesterola u krvi, kojim se gotovo cjelokupno odraslo stanovnitvo (vie od 80 po sto) proglaava "bolesnicima zbog prehrane" ko jima je potreban doivotni lijeniki nadzor. 85

Opasno je sniavanje razine kolesterola na razinu ispod 200 mg/dl.

Ameriki farmaceutski koncerni predvode antikolesterolsku kampanju.

Gotovo svi odrasli proglaeni su bolesnima.

Hipoteza o kolesterolu proima itavu praktinu medicinu.

Kolesterol i lane statistike Borgers iznosi cijelu promidbenu, poslovno usmjerenu luaku zamisao sa svim pojedinostima te se ovjek pita kada e se ukljuiti pravni sektor jer, reeno malo pojednostavnjeno, rezultat traenog opeg sniavanja kolesterola znai svjesno prouzroen, ozbiljan i kronian poremeaj ljudskog zdravlja. Tvrdnje dr. G. Glaeskea Valja spomenuti njegovo predavanje na 12. svjet skom kongresu kardiologa u Berlinu 1994., na kojemu je izjavio, izmeu ostalog, da se statistiki ne moe utvrditi nikakvo smanjenje sranih udara uzimanjem lijekova za sniavanje lipida. 1 Tvrdnja da snizitelji lipida (lijekovi za sniava nje kolesterola) omoguuju izbjegavanje sranih udara "prilina je besmislica". Glaeske je upo zorio na opasno obmanjivanje i zbunjivanje sta novnitva pogrenim prikazom vrijednosti kole sterola. Tvrdnje profesora dr. VValtera Hartenbacha, Miinchen, Mainz Ovdje bih elio jo jednom ukratko saeti svoje radove o temi kolesterola: U 30 godina istraivakog rada u vlastitim labora torijima autor je na vie od 6000 pacijenata pro vjerio, izmeu ostalog, razinu bjelanevina, hor mona i elektrolita u krvi, dakle onih metabolikih supstancija koje se razvijaju iz kolesterola ili su s njime usko povezane. Uspio je dokazati da je 86

Zakljuci znanstvenika kortizol najznaajniji hormon stresa i da njegov razvitak iz kolesterola istie vanost kolesterola u upravljanju i odravanju ivotnih procesa. Na vie od 1000 pacijenata s bolestima sranih ila koje je operirao, uspio je dokazati da se koleste rol ne moe povezati s razvitkom ateroskleroze ili sranog infarkta te da se aterosklerotine plo e ne sastoje od naslaga kolesterola, ve da udio kolesterola iznosi maksimalno jedan posto. Tvrdnje profesora dr. J. Holtmeiera, Freiburg U njegovoj knjizi "Zdrava prehrana uz uvaava nje metabolizma kolesterola" nalazi se opiran pregled o znaenju kolesterola. Holtmeier upo zorava na to da je glasoviti patolog profesor Beneke s pravom nazvao kolesterol "prasupstancijom svega ljudskog ivota". Kolesterol se nalazi u svim staninim esticama tvori, dakle, bitan sastavni dio svake stanice te se ovjek pita, kae Holtmeier, kako to da tako ivotno vana sup stancija izaziva bolest. Opsena mjerenja to ih je Holtmeier proveo pokazuju kao i kod svih znanstveno ozbiljnih autora da razina kolesterola kod odraslih iznosi oko 250 mg/dl (prosjena vrijednost). Odstupa nja naznauju osobne inaice koje su uvjetova ne razliitim optereenjima te moraju biti uzete u obzir kod svake pojedine osobe. Prema Holtmeieru, kolesterol dokazano nema ni kakvog utjecaja na razvitak ateroskleroze ili sr anog infarkta. Glede pokusa sa ivotinjama, na 87

Sniavanje kolesterola svima znai svjesno ugroavanje zdravtja puanstva,

Kolesterol upravlja naim ivotom i odrava ga.

Sniavatelji lipida ne smanjuju stopu sranih udara.

Kako ivotno vana supstancija izaziva bolest?

Kolesterol i lane statistike

Zakljuci

znanstvenika

U pokusima na ivotinjama su kunii otrovani

kolesterolom.

Viak

kolesterola

najprije se taloi u organima, ne u

ilama.

koje se kao dokaz poziva "antikolesterolska ma fija", Holtmeier upozorava da su ispitivane ivo tinje, bez iznimke biljoderi, bile doslovce tro vane kolesterolom. Tako, primjerice, neprestano spominjani kuni normalno ima vrijednost kole sterola od 45 mg/dl (1,17 mmol/l) te je tako du go tovljen kolesterolom dok mu razina kolesterola nije dosegnula oko 1200 mg/dl. To bi kod ovjeka odgovaralo razini kolesterola od oko 7000 mg/ dl, a to je vrijednost na koju ne nailazimo ak ni kod najteeg oblika uroene ljudske hiperkolesterolemije i koja bi smjesta izazvala smrtonos nu insuficijenciju svih organskih funkcija zbog pretjeranog taloenja kolesterola. Zanimljivo je takoer da je kod kunia zbog povienja kole sterola najprije zamijeeno taloenje kolesterola u organima. Tek nakon to je ekstremno povie nje kolesterola izazvalo infiltraciju kolesterolom svih organa, u zavrnom su stadiju bile pogoe ne i stijenke krvnih ila. Ta vrsta taloenja kole sterola nema, meutim, ni najmanje veze s ljud skom aterosklerozom, ni u etiologiji ni u histo lokom nalazu. Ljudska ateroskleroza sastoji se od bujanja stanica unutarnjih stijenki sa zadeb ljanjima vezivnog tkiva, pri emu naslage kole sterola iznose maksimalno jedan posto. Holtmeier upozorava i na to da prehrana preko vlastite regulacije sinteze kolesterola ne utjee na razinu kolesterola. Statistike koje kolesterolu nastoje pridati znaenje u razvitku ateroskleroze ili sranog infarkta, tvrdi Holtmeier, manipulira88

ne su te on otro osuuje "posao sa zdravljem stanovnitva" koji se pritom razabire. Tvrdnje profesora dr. H. Immicha, St. Peter-Ording Profesor Immich akribijski analizira statistike o vanosti kolesterola i koronarne ateroskleroze (ovapnjenje sranih krvnih ila koje opskrbljuju srani mii). Rezultati te analize u nastavku su skicirani u najvanijim zakljucima. Studija U. D. Framinghama, koju je 1950. pokre nuo ameriki Kongres, trebala je dokazati da po vieni kolesterol pospjeuje razvitak koronarne ateroskleroze. Priopene vrijednosti za godine 1952., 1954., 1956. i 1958. pokazale su ve razliito vrjednovanje graninih vrijednosti. Go dine 1964. preueni su podatci otprilike 5000 probanada (testiranih osoba). Ameriki predsjed nik Nixon obustavio je 1969. financiranje Framinghamove studije. Profesor Immich je 1987. uspio dobiti uvid u izvorne podatke studije. Sred nje vrijednosti kolesterola za koronarnu aterosklerozu bile su neznatno vie nego kod zdravih, a kod drugih skupina s 235 mg/dl (6,11 mmol/l) (bolesnici) prema 242 mg/dl (6,29 mmol/l) (zdra vi) ak znatno nie nego kod zdravih. U pet od sedam ispitanih skupina mukaraca i u svih se dam skupina ena podudarale su se vrijednosti kolesterola kod ispitanika s koronarnom atero sklerozom i zdravih. Immich to komentira: "Framinghamova doktrina, dakle, nema oslonac u 89

Vrijednosti kolesterola jednake su kod osoba s koronarnom aterosklerozom bez nje. i

Kolesterol i lane statistike

Zakljuci

znanstvenika

izvornim podatcima. Poviena razina kolesterola ne povisuje incidenciju koronarne ateroskleroze!!!" Pokretai Framinghamove studije ve su 1960. godine znali, zgraa se profesor Immich, da se kod ena nije uspjela dokazati uzajamna pove zanost izmeu kolesterola i koronarne ateroskleroze. Pa ipak su tu injenicu (svjesno) preutjeli i time priredili enama suvinu brigu i mnogo patnje. Pri provedbi 60 studija o dijeti Immich utvruje da nijedna studija nije dala rezultate. Dijeta ne utjee niti na razinu kolesterola niti na inciden ciju koronarne skleroze. Immich nadalje izvjeuje o studiji Clofibrat. Clofibrat je lijek za sniavanje kolesterola. Budui da su ukupni mortalitet i smrtnost od raka nakon uzimanja toga lijeka znatno porasli, studija je nakon etiri godine prekinuta, a uporaba clofibrata je zabranjena.
Neke su studije od samog poetka neznanstveno utemeljene.

Immich svoje provjere zakljuuje rijeima: "Manifestacija koronarne ateroskleroze geneti ki je determinirana. Poviene vrijednosti koleste rola nisu uzrok koronarne ateroskleroze. Zbog toga su intervencije beskorisne!" Tvrdnje profesora dr. M. Kaltenbacha, Frankfurt Profesor Kaltenbach je kardiolog i zastupa ista gledita o razvitku ateroskleroze i sranog in farkta kao i svi znanstvenici navedeni u ovom poglavlju. Prema profesoru Kaltenbachu, promjene na krv nim ilama kod ateroskleroze sastoje se od proliferirajuih, fibromuskularnih stanica stijenki ila s prekomjernim zadebljanjima stijenki krvnih i la. Udio masti u promjenama iznosi maksimalno pet posto, a udio kolesterola ak niti jedan po sto. Predodbu o aterosklerozi kao o bolesti talo enja kolesterola treba smatrati prevladanom (vrlo umjeren iskaz). Svojim eksperimentalnim istraivanjima na ivo tinjama on dolazi do istog rezultata kao Holtmeier i Stehbens. Tek je pretjerano toksino tovlje nje ivotinja kolesterolom s 45 mg/dl (kunii) na 1200 mg/dl izazvalo lipoidozu svih organa, a tek nakon toga i taloenje kolesterola u stijenkama ila, ali ravnomjerno, po svim odsjecima ila, a ne ogranieno kao kod ateroskleroze. Kal tenbach zakljuuje svoja zapaanja: "Kolesterol ne moe biti preduvjet za ravitak ate roskleroze."
91

Koronarna ateroskleroza uvjetovana nasljeem. je

injenice kolesterola

koje

govore u korist svjesno se preuuju.

A terosklero tine naslage sastoje se od stanica ila. stijenki

Od studija o lijekovima za sniavanje kolestero la, koje Immich igoe kao neozbiljne, osobito istie ve vie puta citiranu skandinavsku studiju (4-S) o simvastatinu, koja je ve u zamisli ne znanstvena jer pacijenti velikim dijelom nisu bili randomizirani (tj. odabrani prema istom naelu sluajnosti) te stoga ne doputa znanstveno va ljane zakljuke. Slinom otrinom Immich kritizira i studiju VVOS koja "domiljatim krivuljama" prikriva bitne na laze.

90

Kolesterol i lane statistike Pri ispitivanju epidemiolokih podataka (statisti ka) ni Kaltenbach nije naao uporabiva uporita za djelovanje kolesterola na razvitak ateroskleroze i sranog infarkta. ak i najnovija studija 4S o navodno pozitivnom uinku lijeka simvastatina, koju neki epidemiolozi i znanstveno nedo voljno izobraeni lijenici toliko istiu, upuuje na malu vanost navodno znanstveno dokazanog porasta "vjerojatnosti preivljavanja" s 97,9 na 98,5 posto nakon uzimanja lijeka. Takav rezultat je praktino beznaajan, a zakljucima koji se iz njega izvlae potrebna je provjera. Zabrinu tost izaziva i injenica da je tu skupu studiju financirala i u svojemu vlastitom laboratoriju us mjeravala amerika tvrtka Merck Sharp & Dohme te da su kliniki nadzor i utvrivanje uzroka smrti velikim dijelom obavile obitelji pacijenata, medicinske sestre i bolniari te lijenici bez kar dioloke izobrazbe, i to na temelju mrtvozornikog nalaza, ija stopa dijagnostikih pogreaka !' openito iznosi 70 posto. Tvrdnje profesora T. B. Nevvmana, San Francisco Profesor Nevvman je strunjak za procjenu razli itih programa za prevenciju kolesterola te za kljuuje: "Korist od sniavanja kolesterola je teo rijski model koji praksa ne potvruje." To je otmjeno tumaenje mnogovrsnih i esto smrtonosnih opasnosti od sniavanja kolestero la. Profesor Nevvman jasno prikazuje slabe strane 92

Zakljuci znanstvenika statistika koje predstavnici hipoteze o kolestero lu preuuju. On izlae u kojemu se izokrenutom obliku prezentira "Finska multifaktoralna studija o prevenciji" koja bi trebala sluiti kao dokaz korisnosti sniavanja kolesterola, premda iz studi je proizlazi upravo suprotan zakljuak. Prethod na najava pokretaa studije glasila je: "Medikamentoznim sniavanjem razine kolesterola mo gue je sniziti rizik od sranog infarkta za 45 posto." Prethodna najava je slobodno izmiljena tvrdnja bez prethodne znanstvene ili statistike provjere. Unato svim naporima da se ispune elje nalogodavca studije, pokazala se potpuno pogrenom kalkulacijom. Studija je donijela za straujuu opomenu od opasnosti svakog snia vanja razine kolesterola i kod skupine koja je lijeena lijekovima za sniavanje kolesterola po kazala trostruko veu smrtnost od sranog infarkta u odnosu na kontrolnu skupinu koja nije lijee na. I ukupan broj smrtnih sluajeva kod lijeene je skupine bio za treinu vii od kontrolne sku pine. Daljnju statistiku koju navodi Nevvman, financi rao je ameriki "National Heart, Lung and Blood Institute", a obuhvaala je provjeru 650.000 lju di (inscenirana opsjena velikim brojkama) sa 70.000 smrtnih sluajeva. Ve zbog naina svoje podjele na 19 odvojenih studija i neizdvajanja razliitih poznatih optereenja krvnih ila, kao to su nikotin, alkohol, visoki krvni tlak, trajni stres zbog kronine bolesti, duevno ili tjelesno 93

Rezultate studije o simvastatinu treba provjeriti.

Rezultati studije izokreu se u svoju suprotnost.

Nakon sniavanja razine kolesterola od sranog je infarkta umrlo vie, a ne manje osoba.

Sniavanje kolesterola nema praktine koristi.

Kolesterol i lane statistike

Zakljuci

znanstvenika

Niska

razina

kolesterola ne poroduuje oekivani ivotni

vijek.

Znanost

zahtijeva etika naela.

temeljna

prenaprezanje itd., ta statistika ne doputa znan stveno valjane zakljuke. Prejednostavno je i zbog toga neznanstveno, kae Nevvman, provo diti statistika istraivanja tako da se kod jedne skupine ljudi razina kolesterola spusti, a kod us poredne skupine, koja slui za kontrolu, to se propusti uiniti te se kao jedina znanstvena kon trola provodi provjera smrtnih sluajeva koji su uslijedili tijekom godina. Nema daljnjih mjere nja vrijednosti kod tih statistika. ak se i mjere nje vrijednosti kolesterola ograniava na pojedi nana ispitivanja, u mnogim statistikama koje se istiu kao posebno dragocjene na samo jedno mjerenje u godini, ponekad ak i na samo jedno jedino mjerenje na poetku i na kraju viegodi njeg (petogodinjeg) razdoblja promatranja. Niti jedna jedina znanstveno potkrijepljena sta tistika, kako je utvrdio Nevvman, ne moe potvr diti utjecaj sniavanja kolesterola na razvitak ateroskleroze ili koronarne srane bolesti ili pak na produljenje oekivanog ivotnog vijeka. Budui da je kolesterol temeljna supstancija za mnoge ivotno prijeko potrebne tvari, ponajprije za steroidne hormone koji, izmeu ostalog, re guliraju koncentraciju bjelanevina, ugljikohidrata i minerala u krvi, provjera djelovanja snia vanja kolesterola zahtijeva barem istodobnu kon trolu vrijednosti hormona, bjelanevina i mine rala. Ali to zahtijeva medicinsko znanje, velika i dugotrajna odricanja i ozbiljno moralno stano vite o znanstvenom radu.

Helsinka studija srca I. i II. potie na razmiljanje slino kao finska studija. Objavljena 1987. godi ne, helsinka studija srca I. i II. ne pokazuje nika kve razlike u broju smrtnih sluajeva od koro narne srane bolesti izmeu skupine lijeene lije kovima za sniavanje kolesterola i nelijeene sku pine. Meutim, iznenaujua je bila injenica da je kod medikamentozonog sniavanja kole sterola zabiljeen 40-postotni porast nekoronarnih smrtnih sluajeva i 20-postotni porast ukup ne smrtnosti. Druga Helsinka studija srca, objavljena 1993. godine, pokazala je kod skupine lijeene lijekovi ma za sniavanje kolesterola ak i porast smrto nosnih i nesmrtonosnih sranih udara i ukupne smrtnosti za 50 posto. Naknadna analiza uz stu diju srca ukazala je na porast broja smrtnih slu ajeva od raka za 43 posto. Porast broja smrtnih sluajeva od raka ne iznena uje, jer je cjelokupnom staninom sustavu dnev no potreban kolesterol te automatska posljedica sniavanja razine kolesterola mora biti poremeaj staninih funkcija, iz ega se mogu razviti degenerativne promjene. U prilog tome govori i rad profesora VVallija s Biokemijskog instituta Poli klinike Grolbhadern Minhenskog sveuilita, koji je ustanovio upadljivo nisku razinu kolesterola kod svih oboljelih od raka koje je ispitao. Svoja zapaanja o statistikama Nevvman za kljuuje time da se ni iz jedne studije nije mogla razabrati korist od sniavanja kolesterola te da je

Zastraujui lijekova za

porast

stope smrtnosti od sniavanje lipida.

Kolesterol smanjuje od raka. opasnost

94

95

Kolesterol i lane statistike

Zakljuci znanstvenika

porast ukupnog mortaliteta, vidljiv iz svih studi ja, dovoljan razlog kako bismo upozorili da "ne smijemo provoditi nikakvo sniavanje razine ko lesterola". Nevvman ukratko razmatra utjecaj prehrane na razinu kolesterola i istie da se razina kolestero la ne moe niti povisiti niti sniziti prehranom te da se s time povezane promjene postiu samo kratkorono i maksimalno na podruju od oko pet posto. Tvrdnje profesora dr. P. Skrabaneka, Dublin Skrabanek, ija je knjiga "Ludosti i pogreni za kljuci u medicini" objavljena na mnogim jezi cima, ponajprije upozorava na injenicu da je broj smrtnih sluajeva od sranog infarkta vrlo razliit u razliitim zemljama i gradovima. U Danskoj, primjerice, dvostruko je vei nego u Potronja masti i Belgiji, u Sjevernoj Irskoj triput je vei nego u stopa sranih Grkoj. U svim ispitanim zemljama oekivani udara nisu ivotni vijek gotovo je potpuno jednak. Statistike uzajamno nekih autora mogu se smatrati nedoputenim obpovezane. manjivanjem kad tvrde, kao Ancel Keys, da zem lje s niskom potronjom masti imaju nii morta litet od sranog infarkta nego zemlje s viom potronjom masti. Takve statistike mudrosti su pogrene ve i stoga to zemlje s opepoznatom visokom potronjom masti, poput Francuske Japana, imaju mnogostruko niu stopu smrtnost od sranog infarkta nego Amerikanci i Englez koji ive sa svijeu o kolesterolu. 96

Da se neprestano nabraja sve vie rizinih im benika za srani infarkt ili rizika za razvitak ateroskleroze tako se, prema Skrabaneku, navodi 375 imbenika dokazuje nesigurnost u prikazu ateroskleroze. Dominantan je sada, kao i prije, nasljedni imbenik, injenica da je svaki ovjek pogoen aterosklerozom veeg ili manjeg inten ziteta te da su neki imbenici posebno optere enje srca i krvoilnog sustava, ponajprije niko tin, visoki krvni tlak, alkohol, giht, dijabetes, trajni stres itd. Ali ak i tih nekoliko glavnih imbenika koje bi trebalo uzeti u obzir i tono kontrolirati u svakoj ozbiljnoj statistici, epidemiolozi uope ne provjeravaju ili pak to ine vrlo povrno. Skrabanek istie, kako je spomenuo i profesor Immich, zastraujue negativne rezultate Framinghamove studije, koji su ga potaknuli na izjavu: "Gotovo nita u medicini nije tako dobro doka zano kao bezuspjenost tih viekratnih interven cija da se kolesterol proglasi odgovornim za raz vitak koronarne srane bolesti." Od Skrabaneka potjee i doslovno navedeni za kljuak o vrijednosti tako esto citirane studije LRC: "Statistike su lairane sve dok nisu odgova rale eljama sponzora, jer studija je stajala 150 milijuna dolara i nije smjela zavriti bez rezulta ta kao njezine prethodnice." Znaajan je rezultat te opirne studije bio da je nakon 20 godina (!) kod pokusne skupine, koja je u meuvremenu progutala jedanaest tona eholestyramina, lijeka za sniavanje kolesterola, za97

Svatko tijekom ivota razvija aterosklerozu.

Statisitke se obrauju sve dok

se ne dobije
eljeni rezultat.

Kolesterol i lane statistike biljeeno 30 smrtnih sluajeva od sranog infarkta prema 38 sluajeva kod nelijeene skupine. Znanstveno promatrano, ta je razlika jednaka nuSniavanje li, pri emu se kod lijeene skupine kao dodatno kolesterola moe optereenje pridruuje injenica da se u njoj pobiti opasno po javilo znatno (!) vie umrlih od raka nego u neliivot. jeenoj kontrolnoj skupini. Tvrdnje profesora dr. W. E. Stehbensa, Novi Zeland Profesor Stehbens je patolog i autor triju knjiga koje su prevedene gotovo na sve svjetske jezike. Nadalje, autor je vie od 200 znanstvenih rado va o kolesterolu, fiziologiji i funkciji arterijske stijenke. Kao svjetski poznat strunjak profesor Stehbens se ogoreno suprotstavlja tvrdnjama da je koleste rol navodno uzrok ateroskleroze, za to ne postoji ni najmanja znanstvena osnova. Prema njegovu miljenju, ateroskleroza se javlja kod svakog o vjeka u razliitom obliku te je, prema tome, ge netski uvjetovana i poiva na obiteljskoj sklono sti. Tlak i pulsiranje krvi prouzrouju napuknua u ilama, bujanje stanica i degenerativne promje Puenje, visoki ne stijenki na mjestima najjaeg hidrodinamikog krvni tlak, giht i optereenja. Osim tih genetskih komponenata, eerna bolest kao uzrok ateroskleroze valja uzeti u obzir jo oteuju krvne nekoliko tetnih utjecaja na ile, ponajprije niko ile. tin, visoki krvni tlak, dijabetes, giht i trajni stres. U svojim pokusima na ivotinjama Stehbens do lazi do istih rezultata kao i spomenuti istraiva-

Zakljuci znanstvenika i, naime, da samo ekstremno tovljenje ivoti nja, sve do otrovanja kolesterolom, prouzrouje nakupljanje kolesterola u svim organima, a tek na kraju u ilama. Oteenja na stijenkama krv nih ila ivotinja posve su drukije naravi od aterosklerotinih promjena kod ovjeka koje se sastoje od fibrocelularnih zadebljanja stijenki bez naslaga kolesterola vrijednih spomena. Ateroskleroza poinje ve u fetusu i u djetinjstvu se dalje razvija unato poetnim, vrlo niskim vrijednostima kolesterola. Teina ateroskleroze kod ivog ovjeka nije mjeriva. Pokuaj da kao dokaznu mjernu vrijednost uzmemo pojavljiva nje sranog infarkta, prema miljenju profesora Stehbensa, pogreno je polazite. On s pravom istie mnoge besmislice i povrnosti statistika koje onemoguuju vrijednosni sud o kolesterolu. I mrtvozornikov sud poiva samo na pretpostavkama budui da su dijagnoze iz njegova izvjea optereene stopom pogreaka od oko 70 posto. U mnogim zemljama i moda diktira tumaenje uz roka smrti koji se navodi u izvjeu mrtvozornika. Gotovo svi smrtni sluajevi od sranog in farkta u SAD-u se dijagnosticiraju kao posljedica koronarne srane bolesti, premda je ta dijagno za dokazano tona samo u najvie 65 posto slu ajeva. Profesor Stehbens esto zakljuuje svoja izlaga nja reenicom: "Hipoteza o lipidima nije samo nevaljana, ve je i ista besmislica!"

Sedamdeset posto smrtovnica iskazuje krivotvorene uzroke smrti.

98

99

Kolesterol i lane statistike

Tvrdnje dr. med. oecc. troph. Worma, Munchen Dr. Worm je znaajan strunjak za prehranu. Na poticaj Njemakog saveza lijenika zdravstve nog osiguranja odrao je mnoga predavanja. Nje gova broura "Ostati zdrav zdravom prehranom" objavljena je u vie izdanja u TR Nakladnikoj uniji d.o.o. Munchen. Doktor VVorm jasno naznauje pogrene tvrdnje epidemiologa o vrijednosti i osobinama koleste rola. Kao svi mjerodavni autori, i on ustanovlju je da su vrijednosti kolesterola kod odraslih oso ba znatno iznad 200 mg/dl te da nema nikakvog povoda za njihovo sniavanje. Prijedlozi za dije tu koji se na to odnose prema njegovom su miBiljne i ivotinjske ljenju gotovo bez iznimke lieni biokemijskih masti meusobno znanja o sastavu i vrijednosti masti, jer se zasise ne razlikuju, ene masne kiseline ne razlikuju od nezasienih ako imaju manje od dvanaest atoma ugljika. Kva liteta biljne i ivotinjske masne kiseline zbog toga je identina. Margarin sadri ak i vie masnih kiselina koje povisuju kolesterol. VVorm istie da se ak i kod prehrane bogate kolesterolom razi na kolesterola moe povisiti samo kratkorono, i to maksimalno za dva posto. Svoje izlaganje zakljuuje miljenjem: "Prehrana ne utjee na razvitak koronarne srane bolesti", pri emu mi sli na prehranu bogatu kolesterolom.

6. POGLAVLJE

Ateroskleroza i njezini uzroci

Ateroskleroza je, kako proizlazi iz nalaza svih patologa, fibrozna bolest zaepljenja krvnih i la, izazvana celularnom proliferacijom (bujanjem stanica). Naslage kolesterola ograniavaju se na otprilike jedan posto i u razvitku ateroskleroze ne igraju nikakvu ulogu. Za razvitak aterosklero- / nain ivljenja i tinih nakupina (zadebljanja stijenki krvnih ila) stres utjeu na odgovornima se uglavnom proglaava sedam aterosklerozu. imbenika, kako to istiu i svi struni istraivai poput Stehbensa, Kaltenbacha, Kienasta i drugih: nasljedna sklonost (genetski imbenik), zlouporaba nikotina tetna po ile, ali ne izaziva rak, adipoza (pretilost) uglavnom zbog preko mjernog unoenja ugljikohidrata, giht taloenje kristala mokrane kiseline u stijenkama krvnih ila, dijabetes poremeaj izmjene kisika u krvnim ilama, visoki krvni tlak napuknua zbog irenja u krvnim ilama. kronini stres s trajnim povienjem proizvod nje kolesterola osiromaenje bjelanevina u stijenkama krvnih ila. 101

100

Ateroskleroza i njezini uzroci

Nikotin vaju prosjeno polovinu osoba koje se u bolnicu upuuju zbog sranog infarkta. Nadalje, poslje dice oteenja krvnih ila izazvanih nikotinom u Njemakoj su oko 40.000 modanih udara te najmanje 30.000 amputacija noge. to se zbiva pri puenju? Puenje najprije iza ziva suenost ile, uglavnom kratkotrajnu, ali do statnu da kod jaeg puenja izazove oteenje stijenke. Ta oteenja izazivaju nakupljanja sta nica za popravak oteene stijenke krvne ile. Laka oteenja u potpunosti se zalijee, ali traj na oteenja zbog zlouporabe nikotina prouzrouju nakupljanje stanica i vezivnog tkiva i znat na zadebljanja unutar stijenke te oteenja mi inog sloja s ovapnjenjem. Mnogo vea je teta od nikotina zbog njegova utjecaja na krvne ploice. Nikotin izaziva nago milavanje krvnih ploica koje se taloe na unu tarnjoj stijenci ila. Nakon stanke od sat vreme na ti se ugruci razgrauju. No ako se pri puenju tijelu ne priuti stanka, sitni ugruci ostaju nerazgraeni i tijekom godina stvaraju trajna za debljanja koja naposljetku prouzrouju zaep ljenje ila, a time i modani udar, srani infarkt, gangrenu (odumiranje tkiva) nogu. Na osnovi na ih promatranja vjerujemo da moemo postaviti ove smjernice:

Nasljedna sklonost
Kod svih ljudi od mladosti se razvija aterosklero za vrlo razliitih razmjera. Obiljeena je zadeb ljanjima vezivnog tkiva i stanica na unutarnjoj S godinama dolazi stijenci i ovapnjenjem miinog sloja stijenke. do ovapnjenja i Taj polagani razvitak ateroskleroze ne mora prozadebljanja krvnih uzroiti skraivanje ivotnog vijeka. Snaniji ila. razvitak moe prouzroiti zaepljenje ili puknue krvne ile u mozgu, takozvani modani udar, ili zaepljenje u podruju sranih ila, takozva ni srani udar. Genetska komponenta, dakle nasljee, lako se moe razabrati iz provjere uzroka smrti roditelja te djedova i baka. Pritom valja imati na umu u kolikoj je mjeri nain ivota primjerice eks tremni trajni stres, prehrana siromana voem i mesom ili zlouporaba nikotina mogao po spjeiti razvitak ateroskleroze.

Nikotin je otrov za ile

Nikotin
Strunjaci smatraju nikotin najeim uzrokom razvitka ateroskleroze, modanog udara i sranog infarkta. Oteenje krvnih ila prouzroeno niko- j tinom u Njemakoj izaziva godinje oko 180.000 sranih udara, a novija priopenja govore o 200.000 sluajeva. Sve vee mogunosti da se zaepljenja sranih ila pravodobno otklone buiranjem ili umetanjem stenta (mreice) spaa102

Puenje izaziva zgruavanje krvnih ploica.

Kod 10 do 15 cigareta dnevno zbog stanki se ne oekuje gotovo nikakvo oteenje.

103

Ateroskleroza

i njezini uzroci

Nikotin

Kod 20 do 30 cigareta dnevno izmeu 60. i 70. godine ivota moe se oekivati smrtono sni modani udar, srani infarkt ili amputacija noge. etrdeset i vie cigareta dnevno, prema na im zapaanjima, s prilinom sigurnou iz meu 50. i 60. godine ivota prouzrouje smr tonosno zaepljenje ila opisane naravi. Do 15 cigareta dnevno ne kodi, Nakon tih spoznaja svoju sam potronju cigareta najprije smanjio na 10 do 15 cigareta dnevno, a nakon 65. godine ivota na 5 cigareta dnevno. Kontrole krvnih ila koje je obavio jedan od najboljih svjetskih kardiologa nisu pokazale nikak ve bolesne promjene na krvoilnom sustavu.

uspjelo inhaliranjem duhana izazvati rak plua. Statistikama bih elio suprotstaviti ove injenice: Unato ekstremnom uivanju duhana, u ju noj Africi, Novom Zelandu i Australiji rak plu a gotovo se uope ne javlja. U Japanu, gdje 85 posto stanovnitva pui, biljei se vrlo niska stopa raka, ime se tvrdnje ozloglaenog japanskog epidemiologa Hirayame dovode do apsurda. Unato znatno vioj potronji duhana u odno su na Njemaku, Francuzi biljee mnogo niu stopu obolijevanja od raka plua. Eskimi, vrlo estoki puai, gotovo ne pozna ju rak plua. U Veneciji i u vicarskim regijama siromani ma tetnim tvarima biljei se visoka stopa ra ka plua. Profesori H. Oeser, P. Koeppe i K. Rack, ozbiljni statistiari i istraivai, uspjeli su u svojim publi kacijama jasno obrazloiti da nakon godine 1900. nije zabiljeen porast uestalosti raka. To postaje Od 1900. godine razumljivo iz znanstvenog istraivanja uzroka ra- stopa raka se nije ka: uzrok je nasljedna sklonost, to se dokazuje poveavala. preko imunosnog sustava ije se stanice i bjelan evine sve vie deifriraju. Oteenje imunosnog sustava, poput onog izazvanog, primjerice, inten zivnim zraenjem ili imunolokim supresorima, teorijski se moe izazvati i zlouporabom nikoti na, a posljedice mogu biti maligne degeneracije. 105

Visoka potronja duhana ne znai povean rizik od raka plua.

Da bi u svijesti ljudi potisnula nikotin kao uzrok sranog infarkta (te zato mogla optuiti navodno previsoke vrijednosti kolesterola), antikolesterolska industrija pokuava usmjeriti pozornost staNema raka zbog novnitva na navodnu opasnost od raka zbog puenja, puenja. Prema stanju znanstvene spoznaje, tvrd nje o kancerogenom djelovanju puenja potpu na su besmislica. Od mnogih tetnih tvari za koje se neprestano, gotovo svakog dana, u nekritikim i na senzacije usmjerenim medijima tvrdi da izazivaju rak, ni jedna jedina ne moe izazvati rak u eksperimen tu na ivotinjama. U milijunima eksperimenata koji su na ivotinjama ispitivali tetnost duhan skog dima, ni u jednom jedinom sluaju nije se 104

Ateroskleroza

i njezini uzroci

Adipoza

(pretilost)

Ni pokusi na ivotinjama uspjeli nisu dokazati

hipotezu o raku zbog puenja.

Ali oteenje imunosnog sustava nikotinom za sad nije poznato, niti, naalost, dovoljno provje reno, ali u "milijunima" pokusa na ivotinjama ni u jednom jedinom sluaju rak nije izazvan inhaliranjem nikotina, ak ni kod stostrukog po vienja doze koju inhaliraju ljudi.

Adi poza (pretilost)

Pretilost se rado navodi kao uzrok poviene razi ne kolesterola s razvitkom ateroskleroze i sra nog infarkta. Tu besmislicu ponajvie ire Liga protiv lipida i drutva za aterosklerozu. Kod ate roskleroze nailazimo, kako to opisuje i Kaltenbach, na najvie pet posto masnih naslaga i dva posto naslaga kolesterola. Mast i kolesterol ne maju, dakle, nikakve veze s aterosklerozom, pod jednako kao ni s poveanim taloenjem masti u krvnim ilama. Pa ipak je ispravno pretilost smatrati tetnom po ile. Jer pretilost znai prekomjernu tjelesnu te inu s optereenjem krvoilnog sustava koje iz toga proizlazi, a povezano je uglavnom s viso kim krvnim tlakom. Iz toga optereenja, uvjeto vanog pretilou, optereenja ila rezultiraju napuknuima i oteenjima na unutarnjim stijenkama s naknadnim reparativnim celularnim za debljanjima koja mogu izazvati srani infarkt. Uzrok pretilosti nije, meutim, u prehrani boga toj mastima, ve ponajprije u prekomjernom uno106

Pretjerana teina
optereuje

enju ugljikohidrata. Trajna prekomjerna prehra na ugljikohidratima poput kruha, krumpira, ko laa, tjestenine i slatkia neizostavno prouzrouje pretilost budui da se preteni dio ugljikohi drata pretvara u mast te pohranjuje u tjelesnim zalihama masti. Ugljikohidrati su, dodue, po trebni kao davatelji energije (glukoze) da bismo mogli obaviti svoj tjelesni i duevni rad, ali samo u koliini primjerenoj dotinom poslu. Pri veem unoenju bez naknadnog tjelesnog optereenja gotovo se cjelokupna koliina unesenih ugljiko hidrata pretvara u mast te, kako je spomenuto, pohranjuje u zalihama masti. Poveana potreba za ugljikohidratima i gluko zom postoji samo kod veih tjelesnih opteree nja poput vrhunskih sportova, tekih bolesti, te kih ozljeda, teih operacija i trajnog stresa. Zbog tenje za kretanjem i mladei je potrebno poveano unoenje eera u hrani. Za mlade vrijedi naelo: "Prehrana bogata ugljikohidrati ma, ali i bjelanevinama", dok se odraslima sa vjetuje prehrana bogata bjelanevinama, ali siro mana ugljikohidratima.

Previe
ugljikohidrata izaziva pretilost.

Odrasli bi trebali
jesti malo ugljikohidrata,
mnogo

ali

bjelanevina.

krvoilni sustav i oteuje krvne ile.

107

Ateroskleroza

i njezini uzroci

Visoki krvni tlak

Giht
Giht se razvija iz povienja razine mokrane ki seline u krvi. Time neizostavno dolazi do taloe nja kristala mokrane kiseline u razliitim tkivi ma, kako u stijenkama krvnih ila, tako i na unutarnjoj povrini krvnih ila. To dovodi do bolnog upaljivog crvenila. U ilama se pritom ra zvijaju zadebljanja sastavljena od stanica i ve zivnog tkiva, koja mogu izazvati modani udar ili srani infarkt. Opasnosti taloenja mokrane kiseline danas se mogu dobro otkloniti lijekovima za sniavanje razine mokrane kiseline.

Visoki krvni tlak

Svakom su lijeniku poznate opasnosti visokog krvnog tlaka za razvitak sranih i modanih uda ra. Visoki krvni tlak zbog prekomjerne trajne na petosti dovodi do istezanja i napuknua stijenki ila s naknadnim reparativnim reakcijama u ob liku bujanja stanica i ovrsnua vezivnog tkiva, esto sa zaepljenjem upljine krvnih ila. U mik roskopskoj slici nisu dokazane spomena vrijed ne naslage kolesterola. Uzroci visokog krvnog tlaka esto nisu poznati. esto su to bolesti bubrega, uroene anomalije srca i krvnih ila, prekomjerno stvaranje crvenih krvnih tjeleaca (poliglobulija) i prekomjerna tje lesna teina. Nerijetko se uzalud traga za uzro kom. U tim sluajevima ponekad se nailazi na trajno pretjeranu proizvodnju kortizola u nadbubre noj lijezdi. Ta prekomjerna proizvodnja korti zola nije, meutim, povezana s proizvodnjom kolesterola budui da nastaje zbog prekomjerno razvijene nadbubrene lijezde ili ak zbog tu mora nadbubrene lijezde. Tumor nadbubre ne lijede moe neprekidno, neovisno o duev nom i tjelesnom optereenju, ak i tijekom sna proizvoditi kortizol u velikim koliinama, to do vodi do posvemanjeg osiromaenja bjelanevi na i smrtonosne insuficijencije srca i krvoilnog sustava. To u opirnije prikazati u sljedeem poglavlju o stresnom zbivanju. 109

Kristali kiseline

mokrane nadrauju ila.

Zbog visokog krvnog tlaka ile se prekomjerno rasteu i pucaju.

stijenke

Dijabetes (eerna bolest)

Povienje eera u krvi kod eerne bolesti prouzrouje, osobito u manjim ilama, oteenje Dijabetes teti stijenki i naknadno celularna zadebljanja. Tome ilama zbog se pridruuje reducirana izmjena kisika u tkivu, smanjene izmjene izazvana poveanjem eera, to istodobno prokisika. uzrouje oteenja stijenki ila. Opasnost da oboljeli od eerne bolesti zbog toga pretrpi srani infarkt ili modani udar nije velika, jer se eerna bolest danas moe u pot punosti kontrolirati i ne pretpostavlja skraivanje oekivanog ivotnog vijeka.

Uzrok

visokog

tlaka esto je nadbubrena

lijezda.

108

Ateroskleroza i njezini uzroci Prekomjerna proizvodnja hormona stresa moe nastati i zbog toga to je ovjek godinama izloen velikom tjelesnom i psihikom optereenju koje stalno izaziva visoku proizvodnju kortizola, kao kod vrhunskog sporta ili trajnih anksioznih sta nja. Kada se trajno psihiko ili tjelesno opteree Nakon dugotrajnih nje okona, moe se, unato tome, trajno poja napora razina viti neto poviena razina kortizola ako je pret kortizola moe hodnim trajnim optereenjem izazvana hipertro ostati kronino fija nadbubrene lijezde. Posljedica te stalno poviena. poviene razine kortizola izmeu ostalog je i visoki krvni tlak. Taj sam sluaj doivio dvaput, jednom kod svjetski poznatog vrhunskog sporta a, a drugi put kod mlade djevojke koja je ivjela u uasnim uvjetima. Oboje su kod internista vo eni pod dijagnozom "maligni visoki tlak" jer nije pronaen nikakav uzrok. Budui da kod go tovo svih svojih pacijenata kontroliram vrijedno sti hormona, uspio sam otkriti tu prekomjernu proizvodnju kortizola. Nato sam kontrolirao obje nadbubrene lijezde i kod oboje pacijenata pro Poveana naao poveanje jedne od dviju nadbubrenih nadbubrena lijezda. Poveanu nadbubrenu lijezdu sam od lijezda proizvodi stranio i tako, na veliku radost oboje svojih pa previe kortizola. cijenata, postigao munjevito izlijeenje koje se pri provjeri pet godina nakon operacije pokaza lo trajnim. Tim bi se postupkom, prema mojemu miljenju, moglo izlijeiti jo mnogo visokotlakaa. Meu tim, postupku se pridaje premalo pozornosti jer 110

Visoki krvni tlak se ne misli na povienu proizvodnju kortizola, a poneto komplicirano ispitivanje proizvodnje ko lesterola u nadbubrenoj lijezdi poznato je samo nekolicini zavoda; osim toga, kirurzi tek rijetko mogu obaviti operaciju nadbubrene lijezde. elio bih jo upozoriti na estu pogreku kod vrjednovanja stanja visokog krvnog tlaka: mjeri se gornja i donja vrijednost tlaka, ali gornja vrijed nost tlaka nema gotovo nikakvo znaenje jer je kod svih ljudi podvrgnuta snanim kolebanjima i raste pri svakom tjelesnom naporu sukladno snazi optereenja. Vana je donja vrijednost tlaka. To je oputajui tlak, koji bi uvijek trebao biti ispod 100, pa i nakon tjelesnog napora. Neovisno o visini gor nje vrijednosti tlaka, donja bi vrijednost, dakle, trebala stalno biti ispod 100. Svaku donju vrijed nost iznad 100 valja smatrati visokim tlakom. Lagano povieni krvni tlak nije razlog da se,smjesta otpone s uzimanjem lijekova za sniavanje krvnog tlaka. Najprije valja pokuati na krvni tlak utjecati kapsulama magnezija, 200 do 300 mg dnevno u trajanju od jedan do dva tjedna. Ako tlak ostane iznad 100, trebalo bi oprezno primijeniti takozvane "blokatore betareceptora" (koji se izdaju na lijeniki recept i poznati su svakom lijeniku). im se tlak normalizira, uzi manje lijekova se obustavlja. Samo se po sebi razumije da je najvanija zadaa kod visokog krvnog tlaka pronai njegov uzrok i djelovati sukladno tome. 111

Odluujua je samo donja vrijednost krvnog tlaka.

Kod visokog krvnog tlaka najprije pokuajte s magnezijem.

Ateroskleroza

i njezini uzroci

Kronini stres

Kronini stres
Pod stresom podrazumijevamo duevna i tjeles na optereenja nakon kojih slijedi luenje stre snog hormona kortizola iz nadbubrene lijez de. Smisao te tjelesne reakcije jest u tome da kortizol iz zaliha bjelanevina mobilizira prijeko potrebnu koliinu glukoze koja je nuna za po veanje uinkovitosti. Kortizol istodobno mobili zira i kalij iz stanica budui da svaki stres, oso bito stres zbog tjelesnog napora, izaziva pojaanu aktivnost muskulature krvnih ila te posebice kotanog sustava, koja se moe osigurati samo po vienjem razine kalija. Kalij je mineral koji je odgovoran za napetost ila, dakle za krvni tlak, u pojedinom sluaju za potrebnu veu prokrvIjenost i za elastinost kotane muskulature. Sni zi li se razina kalija, snizuje se i elastinost krv nih ila, srca i muskulature. Sniavanje razine kolesterola s automatski izazvanim sniavanjem kortizola izaziva najprije umor, onda pad krvnog tlaka i opadanje radne sposobnosti, sve do pot pune iscrpljenosti. Kod normalnog svakodnev nog stresa i uz dostatnu prehranu tijek stresne reakcije je bezopasan. Okolnosti kod trajnog stresa su drukije. Kod trajnog stresa neprestano se pojaano proizvodi kortizol te se time stalno mobilizira glukoza iz zaliha bjelanevina, ponajprije iz muskulature. Taj gubitak bjelanevina valja bezuvjetno nado knaditi bogatim unosom bjelanevina i elektro112

Kod stresa tijelo oslobaa glukozu iz zaliha bjelanevina.

lita, osobito minerala (elektrolita) kalija. Ako se ti gubitci ne nadoknade, u tekim sluajevima, primjerice kod medikamentoznog sniavanja kolesterola, koje uvijek izaziva smanjivanje proiz vodnje kortizola, posljedice su tjelesna i duev na iscrpljenost, sve do kolapsa krvotoka i sra nog infarkta. S toga gledita valja obratiti pozornost na sve vrste trajnog stresa. Nabrojit u najvanije: dugotrajna teka duevna optereenja, ekstremna tjelesna optereenja, kronine bolesti, teka oteenja u nesreama s nunou dugo trajnog lijeenja, proirene opekline, dugogodinje bavljenje vrhunskim sportom bez dostatnih stanki za odmor, premalo uvaavane nepovoljne socijalne pri like, osobito nedostatna prehrana, siromana bjelanevinama i vitaminima, skuene stam bene prilike, tjeskobno ozraje, nedostatna hi gijena, prometna buka koju nipoto ne valja podcjenjivati itd. Stalno poviena razina kortizola zbog trajnog stre sa prouzrouje, kako je spomenuto, pomanjka nje bjelanevina i minerala. Najee su, i to u zabrinjavajuoj mjeri, time pogoeni muskula tura, srce i krvne ile. Dugotrajni manjak bjelan evina, kao kod kroninog stresa, uvijek izaziva oteenja na krvnim ilama. este posljedice oteenja stijenki krvnih ila su aterosklerotine 113

/ stambene prilike ili pretjerana mogu biti imbenici stresa. trajnog buka

Pad razine kalija dovodi do zatajenja rada srca i krvotoka.

Pod

trajnim tijelo troi i

stresom znatnije minerale.

bjelanevine

Ateroskleroza i njezini uzroci

Kronini stres puno beskorisno, danonono proizvodi ekstrem ne koliine kortizola. Kortizol izaziva nepresta no mobiliziranje glukoze iz bjelanevina tkiva, ponajprije muskulature i krvnih ila. Neizbjeive posljedice su teka oteenja stijenki krv nih ila sa znatnim krvarenjima ili bujanjem stanica. elio bih jo jednom saeti: u statistikama to ih uz milijunske iznose izrauju antikolesterolski epidemiolozi, ne spominju se svi uzroni imbe nici ateroskleroze. Zbog materijalnih se razloga poslovna industrija fiksira na prijevaru s navod nom opasnou od kolesterola. Znanstvene spo znaje se guraju pod stol. Ta "antikolesterolska mafija", sastavljena od industrije margarina i farmaceutske industrije koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola, ne preza od prireiva nja "simpozija o kolesterolu" koje sama sponzorira, a njihovoj bi djelatnosti trebali pridati pri vidnu znanstvenu osnovu. Na tim simpozijima predavai gotovo bez iznimke dre plaena pre davanja u skladu sa eljama odreene industrije, a nepoeljne se rasprave ak sprjeavaju na ne uobiajene naine.

SI. 2: Cushingova bolest: hormonalni poremeaj iz kojega se razabire jedan od najvaniih uzroka ateroskleroze. Slika lijevo: prekomjerna proizvodnja kortizola: preplavljiva le tkiva vodom, ekstremna ateroskleroza s krvarenjima. Slika desno: otklanjanje prekomjerne proizvodnje kortizola uklanjanjem oboljele nadbubrene lijezde normaliziranje tkiva i otklanjanje ateroskleroze.

promjene, sve do razvitka modanog udara ili Prekomjerna proizvodnja kortizola zbog tumora nadbubrene lijezde: Cushingov sindrom. sranog infarkta. Oteenja stijenki krvnih ila zbog kroninog manjka bjelanevina dojmljivo pokazuje bolesniku sliku koja je obiljeena stalnom ekstremnom prekomjernom proizvodnjom kortizola (v. str. 11 0), a poznata je pod nazivom "Cushingov sindrom" (si. 2, gore). Kod te bolesti postoji tumor nadbubrene li jezde, koji neprestano, bez nunosti, dakle pot114

Farmaceutske tvrtke sponzoriraju simpozije na kojima se iznose samo njima ugodne "spoznaje".

115

7. POGLAVLJE Skupine hranjivih tvari i njihove veze s kolesterolom

ovjek se sastoji od bjelanevina, a njegovim metabolikim procesima u biti upravljaju hor moni, vitamini i elektroliti (minerali). Ako ana liziramo nau prehranu, moramo poi od toga da se namirnice mogu podijeliti u pet skupina hranjivih tvari. To su: bjelanevine, ugljikohidrati, masti, vitamini, mineralne tvari (elektroliti); tome se, naravno, pridruuje voda. Sjeamo se da je posljedica svakog duevnog i tjelesnog naprezanja porast kolesterola i stres nog hormona kortizola radi aktiviranja energet skih supstancija. Bjelanevinama, vitaminima i mineralima u tome pripada dominantna uloga. Stoga bismo u sastavljanju nae prehrane trebali paziti na dostatan unos bjelanevina, minerala i vitamina. Unoenje ugljikohidrata potrebno je sa mo u ogranienoj mjeri budui da se glukoza (ugljikohidrat), prijeko potrebna za duevna i tje lesna optereenja, sama tvori u tijelu s pomou stresnog hormona kortizola iz tjelesnih bjelane-

Covjeku su potrebne skupine tvari. razliite hranjivih

Bjelanevine, mineralne vitamini posebno tvari i su vani

117

Skupine hranjivih tvari vina, dok se preteni dio ugljikohidrata unesenih hranom pretvara u beskorisnu mast. Dnevno potrebne vitamine i minerale nalazimo ponajprije u Ne bojati se mesa, mesu (preporuuje se i unka) ono sadri ribe i jaja. bogate zalihe vitamina A, B, niacina te mine rala kalija, natrija, fosfora, magnezija i eljeza; ribi bogata je vitaminom A, B, E i minerali ma kalijem, natrijem, fosforom, magnezijem i eljezom; vou i sirovom povru poput paprike: tu domi niraju vitamini A, C i mineral kalij, vaan za upravljanje ivotnim procesima; mlijeku i mlijenim proizvodima: osobito se preporuuju zbog visokog sadraja kalcija i vitamina A; jajima ona maju visok sadraj vitamina A i minerala fosfora te pruaju visokovrijedne bjelanevine. Kao temeljno pravilo za prehranu preporuuje se: dnevno jesti meso ili ribu, Dvaput do triput 3 puta dnevno jesti voe ili piti vone sokodnevno voe i ve, najbolje oboje, za doruak, ruak i veeru, mlijeni proizvodi 2 puta dnevno jesti mlijene proizvode i piti mlijeko. Osobito se preporuuje jogurt, moe se jesti za ruak i veeru. Jedno jaje dnevno podrava opu radnu sposob nost zbog visokog sadraja vitamina A i visoko vrijednih bjelanevina. U nastavku se opirno analiziraju hranjive tvari u svojoj vanosti za me118

Bjelanevine tabolizam i s obzirom na proizvodnju kolestero la.

Bjelanevine
Bjelanevina je temeljna supstancija iz koje je izgraen ljudski organizam miii, kotani su stav, stijenke krvnih ila, srce, mozak, krvna tjeleca, hormoni, enzimi, stanice imunosnog su stava i organi. Cjelokupne ivotne aktivnosti, funkcioniranje svih organa, duevni i tjelesni uinak omogueni su oslobaanjem glukoze iz bjelanevina, bjelan evina organizma, ponajprije muskulature. Ako zamislimo da se to prijeko potrebno mobilizira nje glukoze zbiva preko hormona nadbubrene lijezde kortizola koji se razvija iz kolesterola, jasno spoznajemo da cjelokupnim ivotnim pro cesima upravlja kolesterol. Automatska poslje dica sniavanja razine kolesterola jest smanjiva nje naih ivotnih sposobnosti. Smanjivanje do 100 mg/dl, kako zahtijevaju neodgovorni antikolesterolski fanatici, dovodi do znatnog snia vanja proizvodnje stresnog hormona kortizola, do opadanja razine eera u krvi, a time do slab ljenja miine djelatnosti i ope iscrpljenosti. o vjek se osjea umorno i apatino i ne moe ispu njavati normalne obveze svakidanjeg ivljenja. Zbog nedostatka kortizola tome se pridruuje i nedostatno oslobaanje minerala, osobito kalija, 119 Ljudski organizam se sastoji od bjelanevina.

Bez vlastitih bjelanevina u tijelu se ne moe osloboditi glukoza.

Skupine hranjivih

tvari

Bjelanevine

Premalo glukoze i kalija moe izazvati zastoj rada srca.

Poslovi s lijekovima za sniavanje lipicla su "poslovi" sa zdravljem stanovnitva.

koji je odgovoran za elastinost cjelokupne mus kulature, posebice krvoilnog sustava i srca. Kako je spomenuto, nedostatak eera i kalija esto dovodi do smrtonosnog pada krvnog tlaka i za stoja srca. Mnogobrojne studije, primjerice Fin ska multifaktoralna studija, Helsinka studija sr ca, studija Clofibrat, Framinghamova studija i mnoge druge takozvane preventivne studije iz vjeuju o velikom broju, esto o tisuama smrt nih sluajeva izazvanih lijekovima za sniavanje kolesterola. Dosad su neshvatljivo uvijek preu ivani i tek je afera lipobay sa smrtnim sluajevi ma zbog lijeka za sniavanje kolesterola, koji je proizvodila tvrtka Bayer, pobudila pozornost jav nosti. Ve su ozbiljni znanstvenici, citirani u 5. poglavlju, povjerovali da je antikolesterolska pri jevara konano razotkrivena i okonana. Ali po sao vrijedan milijarde ipak je bio previe pri mamljiv i tako su poduzete sve mjere da bi afera to prije bila zaboravljena. Samo se po sebi ra zumije da su plaeni medicinski centri i mediji utjeli. Prema mojemu miljenju, to je bio i ostaje najvei i najneodgovorniji posao naega stoljea sa zdravljem stanovnitva. Promidba lijekova za sniavanje kolesterola, opasnih po ivot, bez ika kvih se ograda i nadalje nastavlja. Sto se jo mora dogoditi da bi se tome nesavje snom poslovanju stalo na kraj? Daljnji uvid u vrijednost bjelanevina prua i njenica da se bjelanevine javljaju u pet razlii120

tih oblika s razliito visokim udjelom i, sukladno tome, s razliitim znaenjem: albumin 55 do 70 posto, alfa-1-globulin dva do pet posto, alfa-2-globulin pet do deset posto, betaglobulin 10 do 15 posto, gamaglobulin 12 do 20 posto.
Glavni dio naih tjelesnih bjelanevina albumin. tvori

Znaenje im je u njihovom svojstvu antitijela te ponajprije u njihovoj prijenosnoj funkciji; one mogu prenijeti na mjesto zbivanja sve vane supstancije za izmjenu tvari, obranu od infekcija i stabiliziranje staninih funkcija, poput antibi otika, vitamina, elektrolita, lijekova itd. Time se brinu za redovitu imunosnu obranu, za svlada vanje infekcija, zacjeljivanje rana itd. Albumin je najvanija od tih bjelanevina, to se razabire ve iz njegove koliine, jer iznosi ak dvije tre ine od ukupne koliine bjelanevina. Stoga bi lijenik svakako trebao znati da se sni avanjem razine albumina oituje zabrinjavaju a slabost imunosnog sustava i da su operacije bilo kakve vrste nedoputene ako manjak albu mina nije prethodno otklonjen prikladnim infuzi jama (si. 3, str. 123). Operiramo li uz razinu albumina snienu za 20 posto od njezine nor malne vrijednosti, posljedica su infekcije rana, smetnje u zacjeljivanju rana te insuficijencije a vova i smetnje u cirkulaciji krvi, esto sa smrto nosnim ishodom, to sam opisao u svojoj knjizi 121

Preniske vrijednosti albumina na slabost obrambenog sustava. upuuju

Skupine hranjivih tvari "Zahvati na kardiji" (jednjaku). Kod opisanog zabrinjavajueg gubitka bjelanevina zbog trajnog stresa trebalo bi stoga osobito paziti na razinu aIbumina. Osobito je teak i esto smrtonosan gubitak bje lanevina zbog trajnog stresa izazvanog tekim opeklinama. Taj gubitak bjelanevina, opasan po ivot, uvijek praen znantnim smanjenjem pro izvodnje kolesterola, obilno se moe nadokna diti unoenjem veih koliina sirovih jaja, na to me krajem pedesetih godina u Ludvvigshafenu upozorio prof. dr. Kaiser. To lijeenje pacijenata s tekim opeklinama posredstvom unosa 10 do 15 sirovih jaja dnevno (preko eluane sonde, drukiji unos ovdje nije mogu) profesor Kaiser je kao prvi lijenik u Njemakoj ustanovio kao mjeru za spaavanje ivota. Samo nekoliko tjedana nakon mojega posjeta profesoru Kaiseru imao sam zadau, kao pred stojnik Centra za ozlijeene od opeklina na Ki rurkoj sveuilinoj klinici u Munchenu, nakon dramatinog pada zrakoplova u sreditu grada lijeiti mnogobrojne ranjenike s tekim opekli nama te sam nauio cijeniti blagoslov lijeenja sirovim jajima radi nadoknaivanja bjelanevi na. To sam zajedno s profesorom Ahnefeldom zabiljeio i u svojoj knjizi "Poetnica za opek line". Ovdje valja ponoviti da se jaje sa svojim sadrajem visokovrijednih bjelanevina te bogat stvom minerala i vitamina moe preporuiti kao 122

Ugljikohidrati prehrambena namirnica za svakoga te da nega tivne iskaze o jajima valja svrstati u podruje fantazije. )aja su zdrava.

Trajni stres dovodi i do pomanjkanja albumina.

Kod tekih opeklina unos bjelanevina moe spasiti ivot.

SI. 3: Nedostatak albumina (bjelanevina), uvijek je siguran znak smanjenja tjelesnih sposobnosti i esto po ivot opasne slabosti obrambenog sustava. Bez popunjavanja nedostatka bjelanevina apsolutna zabrana operacija.

Ugljikohidrati
eer u obliku glukoze vana je supstancija za osiguravanje energije. S jedne se strane nudi tijelu preko hrane, s druge strane se preko hormona nadbubrene lijezde kortizola mobilizira suklad no pojedinanim potrebama iz zaliha bjelane vina (preteno iz muskulature) te prenosi u krvo tok. 123 Tijelo prima svoju energiju iz glukoze.

Skupine

hranjivih

tvari

Vitamini

Viak ugljikohidrata tijelo pretvara u mast.

Energija glukoze iz ugljikohidrata unesenih pre hranom pomae djelovanju hormona stresa kod mobiliziranja energetske glukoze. Unese li se s hranom vie ugljikohidrata nego to je potrebno, neiskoriteni ostatci pretvaraju se u mast. Previe ugljikohidrata, dakle, deblja, a mast pohranjena u zalihama masti ne moe se pretvoriti ponovno u glukozu. Kod snanog tje lesnog optereenja i kod mladei koja raste, s njihovim izraenim nagonom za kretanje, potre ban je prikladan vii unos ugljikohidrata koji se troe aktivnostima. Previsok unos ugljikohidrata izaziva pojaanu proizvodnju inzulina, a time i koenje steroidnih hormona izgraenih od kolesterola; to pak prouzrouje smanjivanje radne snage i pad mu kih i enskih vitalnih funkcija. Lijeiti pretilost kako preporuuju antikolesterolski fanatici lijekovima za sniavanje kolesterola jo bi vie pojaalo smanjivanje produkcije hormona te bi preko smanjenja razine eera u krvi i kalija iza zvalo opasne smetnje u radu srca i cirkulaciji krvi. Jo jedna rije o razliitosti masti: ovdje se svje sno, iz poslovnih motiva, izazivaju pogrene pre dodbe. ivotinjske i biljne masti meusobno se ne razlikuju, zasiene i nezasiene masne kiseline su identine, kako to nutricionisti VVorm i Holtmeier nesumnjivo dokazuju u svojim publikaci jama. Margarin sigurno nije bolji od maslaca. Sastav maslaca, njegov sadraj i popratne tvari 124

sigurno su bolji za zdravlje od margarina koji je po kvaliteti u svemu podreen maslacu. Radije jedite Pretilost nastaje, kako je ve objanjeno, gotovo maslac nego iskljuivo zbog prekomjernog unosa ugljikohi- margarin. drata.

Vitamini
Vitamini su ovjeku prijeko potrebni za rast, odr avanje i razmnoavanje. Tijelu su potrebni za sve ivotne procese, a bez njih se gasi ivotna funkcija stanica. Vitamin A Vitamin A je vaan za funkciju oiju i za izgrad nju i odravanje stanica koe i sluznica. Ima funkciju zatite od razvitka malignih degenera cija povrinskih stanica, dakle stanica koe, pod- Oima, koi i ruja eluca i crijeva. Saeto, njegova je funk- sluznicama ija, dakle, osiguravanje procesa vida, stvaranje potreban je vidnog purpura, zatita stanica koe, sluznica vitamin A. nosa, drijela, bronhija, eluca, crijeva, mjehura i spolnih organa te osiguravanje rasta. Budui da je vitamin A topljiv u masti, posljedica lijeenja sniavanjem kolesterola i lipida bila bi smanje nje masnih kiselina i zaliha vitamina A s istovjet nim uinkom na vid, zatitinu funkciju povrin skih stanica i rast.

Ni pretilost nije razlog da bismo uzimali lijekove za lipida. sniavanje

125

Skupine hranjivih tvari Vitamini B-kompleksa (B^ B2, niacin, B^ pantotenska kiselina, biotin, B12, folna kiselina) Vitamini B-kompleks djeluju ponajprije kao ka talizator izmjene tvari za ivane funkcije, mus kulaturu te kao folna kiselina i B za stvaranje krvi. Vitamini B-kompleksa sudjeluju i u podra vanju kolesterola pri dobivanju energije iz zali ha bjelanevina i masnih kiselina. Posljedica sniavanja razine kolesterola bila bi smanjivanje aktivnosti vitamina i time obrambenih funkcija organizma. Vitamin C (askorbinska kiselina) Vitamin C je hranjivi supstrat za funkciju nadbu brene lijezde koja, kako je poznato, proizvodi hormon stresa kortizol s njegovom temeljnom supstancijom kolesterolom. Stoga je vitamin C u kombinaciji s kolesterolom vaan imbenik svih ivotnih funkcija budui da sudjeluje u proizvodnji i oslobaanju stresnog hormona kortizola u nadbubrenoj lijezdi. Osim toga, slino kao kortizol i kolesterol, vita min C preko zatvaranja staninih membrana ima velik utjecaj kao antialergen i kao stabilizator stijenki krvnih ila. Njegove raznolike funkcije

Vitamini lijezdi treba vitamin C. Kortizol to ga proizvodi nadbubrena lijezda slui, kako je poznato, mo biliziranju energetskih supstancija glukoze i ma snih kiselina u koliini koja je za to potrebna. Preko aktiviranja proizvodnje kortizola vitamin C moe povisiti tjelesnu radnu sposobnost te po taknuti snagu izljeenja nakon operacija i tekih ozljeda. Zbog stabilizirajueg i zatvarajueg djelovanja na stijenke krvnih ila vitaminu C se pripisuje i funkcija zatite od razvitka ateroskleroze i sra nog infarkta, ali to nije dostatno znanstveno po tvreno. Moemo saeti: Vitamin C je vaan imbenik za sve ivotne funkcije. Regulator je izmjene tvari u stanicama u naj irem smislu rijei Zatitni je imbenik krvoilnog sustava zbog svojega stabilizirajueg djelovanja na stijenke krvnih ila. Zajedno s kolesterolom vitamin C ima odluujuu ulogu u proizvodnji kortizola. Iz svega je toga vidljivo koliko zla nanosi lijee nje sniavanjem kolesterola. Smatram da ne postoji nijedna ivotna situacija koja doputa sniavanje razine kolesterola.

Vitamini Bkompleksa tite ivce, miie i imunosni sustav.

Vitamin C potie proizvodnju kortizola.

Za izmjenu tvari u stanici i za cirkulaciju potreban je vitamin C.

Vitamin C djeluje

antialergijski i jaa odnose se i na poticanje aktivnosti imunosnog obrambene snage, sustava i na zacjeljivanje rana. elio bih ponoviti da naom cjelokupnom tjele snom i duevnom djelatnou u biti upravlja pro izvodnja kortizola u nadbubrenoj lijezdi. Radi aktiviranja proizvodnje kortizola nadbubrenoj 126

127

Skupine hranjivih

tvari

Mineralne

tvari

(elektroliti)

Vitamin D Vitamin D ima odluujuu vanost za izgrad nju kotanog sustava. Nedostatak vitamina D izaziva gubitak kalcija iz kostiju, osteoporozu i rahitis.
Vitamin D sastoji se od kolesterola.

kalij (K), natrij (Na), kalcij (Ca), fosfor (P), mag nezij (Mg), krom (Cr) i selen (Se), takozvani ele menti u tragovima.

Kalij (K)
Kalij i natrij su najvaniji elektroliti (minerali). Slue odravanju osmotskog tlaka i elastinosti cjelokupne muskulature, tako i krvnih ila. Kalij je odgovoran za tonus (stanje napetosti) glatkih i popreno-prugastih miia, muskulatu re srca i krvnih ila, muskulature probavnog trakta (jednjaka, eluca, crijeva), mjehura i izvodnih mokranih putova. Prema tome, kalij upravlja miinom snagom tih organa. Snizi li se sadraj kalija u krvi, snizuje se i snaga miia, krvni tlak, snaga otkucaja srca, sve do zastoja rada srca, rad crijeva, sve do uzetosti crijeva. Kalijem gotovo iskljuivo upravlja kortizol s kole sterolom kao temeljnom supstancijom. Snano dugotrajno naprezanje ili optereenje zbog teke bolesti ili veih operacija izaziva dugotrajno po veanje proizvodnje stresnog hormona kortizola. Pritom se radi oslobaanja energijske sup stancije glukoze s jedne strane crpe zalihe po hranjenih bjelanevina; s druge se pak strane iz stanica neprestano oslobaa kalij i otprema u krvotok da bi se odrala miina snaga koja ovisi o sadraju kalija. Kalij se, meutim, ne zadrava u tijelu, ve se neprestano izluuje kroz bubre ge, to vie to se vie kalija daje u krvotok; stoga 129

Vitamin D nastaje iz kolesterola pohranjenog is pod koe. Sunevim zraenjem kolesterol se pre tvara u 7-dihidrokolesterol pod nazivom kalciferol. U jetrima se jo malo mijenja, a njegova funkcija se osnauje. Kod lijeenja sniavanjem razine kolesterola jav lja se opasnost od nedostatnog stvaranja vitami na D, to kod mladei moe prouzroiti pore meaj rasta i rahitis, kod odraslih gubitak kalcija iz kostiju, osteoporozu i degeneraciju kostiju. Saeto moemo rei da se vitamin D sastoji od kolesterola koji se aktivira svjetlosnim zraenjem. Lijeenje sniavanjem razine kolesterola ugroa va sintezu vitamina D sa zabrinjavajuim poslje dicama na cjelokupni kotani sustav.

Miini tonus ovisi o razini kalija.

Mineralne
Sniavanje kolesterola remeti koncentraciju minerala.

tvari (elektroliti)

Kortizol

upravlja

koncentracijom

Upravljanje mineralnim tvarima gotovo je bez iznimke podvrgnuto steroidnim hormonima s ko lesterolom kao temeljnom supstancijom pa sto ga svako sniavanje razine kolesterola izaziva poremeaj u usklaenosti koncentracije minera la u krvi. Vani su nam ovi minerali: 128

kalija.

Skupine hranjivih tvari se ovjek izlae opasnosti da pri trajnom sna nom optereenju iscrpi zalihe kalija u stanicama. Tijekom tjelesnog optereenja opada razina ka lija u krvi te prijeti opi kolaps miia i zastoj srca kao najtea posljedica. Bolesnik ili operirana osoba pokazuje tipine znakove ope slabosti miia, pad krvnog tlaka, atoniju crijeva (slabost crijeva) s nadutim trbuhom i apatijom. Sporta osjea sve veu iscrpljenost, muninu, lupanje srca. Ako je dopingiran hormonima za izgradnju bjelanevina, sporta nije svjestan tih upozoravajuih simptoma bliskog kolapsa, osobito ako istodobno uzima euforizirajue lijekove i tu lei opasnost od neprimjetnog poetka zatajenja sr ca. Ni lijenik ponekad ne prepoznaje kod pacijen ta prijetei kolaps cirkulacije, izazvan nedostat kom kalija, budui da pad krvnog tlaka ovdje nije, kao obino, praen nemirom i smrtnim stra hom. Naprotiv, smanjenje napetosti cjelokupne muskulature, do kojega dolazi zbog manjka ka lija, pacijent doivljava kao slabost cijelog tijela, osjea se duevno i tjelesno iscrpljeno, nezain teresiran je i nesposoban upozoriti okolinu na svoje tegobe. Kod svakog akutnog i napredujueg pada krvnog tlaka mojih pacijenata kao prvu mjeru sam pro pisivao intravenoznu injekciju kalija koja je ne kodljiva, u svakom sluaju pomae, a esto i spaava ivot. Pacijentu ili sportau se moe ponudiiti i napitak koji sadri kalij u obliku vonog 130

Mineralne tvari (elektroliti) soka ili gotovih napitaka koje je razvila industri ja. Valja upozoriti da se razina kalija kod ovjeka sa zdravim bubrezima, ak i kod neprestanog unoenja, ne moe povisiti iznad normalne mje re, to sam uspio dokazati na vie tisua ispita nika. I kod visokog unosa kalija viak se smjesta izluuje kroz bubrege. Samo dulje, vietjedno zatajenje bubrega postupno izaziva povienje kalija u krvi, pri emu su najizrazitiji simptomi zatajenja bubrega te pravodobno izazivaju uz bunu. Potpuno su netona izvjea o "smrtonosnim otrovanjima kalijem preko prehrambenih namir nica". Pritom se uvijek iznova spominje navod no prekomjerno uivanje banana. Svaki, ak i najmanji viak kalija u krvi smjesta se izravnava, kako je spomenuto, prikladnim poveanjem iz luivanja preko bubrega, a banana usto sadri, kako smo svjetski poznati biokemiar i moj pri jatelj, profesor dr. H. Kraut, i ja uspjeli utvrditi, znatno manje kalija nego to se tvrdi u udbe nicima. Banana, plod relativno siromaan kali jem, prije vie od 40 godina zabunom je, zbog tiskarske pogreke, u udbeniku opisana kao vo e osobito bogato kalijem. Otada se ta pogreka oito nekontrolirano preuzima. Profesor Kraut i ja godinama smo provodili opsena ispitivanja elektrolita na pacijentima i sportaima. Upalo nam je u oi da nai rezultati glede ocjene vri jednosti prehrambenih namirnica, osobito glede 131

Kalij izluujemo preko bubrega.

Kod pada krvnog tlaka najprije dati kalij.

Nedostatak kalija esto se ne prepoznaje.

Nema previsoke razine kalija.

Razliito vrjednovanje sadraja minerala u prehrambenim namirnicama.

Skupine hranjivih

tvari

Mineralne

tvari

(elektroliti)

sadraja elektrolita, djelomice znatno odstupaju od naznaenih vrijednosti industrijskih labora torija. Saeta ocjena kalija: Odravanje napetosti (tonusa) cjelokupne mus kulature, time i skeletne muskulature, muskula ture crijeva, krvnih ila, srca. Reguliranje krvnog tlaka. Manjak kalija prouzrouje slabost miia, sve do iscrpljenosti, pad krvnog tlaka, sve do zastoja srca, zatajenje rada crijeva (nadutost trbuha). Elektrolit kalij sam prikazao tako opirno jer sam Sniavatelji lipida elio predoiti koje opasnosti sa sobom nosi mogu izazvati sniavanje razine kolesterola. Kada spoznamo da manjak kalija, je kalij ivotno potreban mineral ije reguliranje, opasan po ivot sukladno pojedinanim potrebama, obavlja hor mon stresa kortizol, a da se proizvodnja kortizola pak odvija preko njegova temeljnog sastojka, kolesterola, tada se namee spoznaja da svako sniavanje kolesterola moe izazvati sniavanje razine kalija, a jae sniavanje moe imati po ivot opasne, sigurno i smrtonosne posljedice.

Natrij (Na) Natrij slui za reguliranje osmotskog tlaka u uza jamnom odnosu s kalijem. Prikladno ulaenje natrija iz krvotoka u stanice posljedica je dava nja kalija u krvotok. Natrij je vaan za podraljivost miia i njihovu sposobnost kontrakcije. Stoga pri nedostatku na trija, primjerice zbog gubitka vode, moe doi do greva u miiima, to je poznato svakom sportau. Zbog svoje sposobnosti vezivanja vode natrij se brine za odravanje vlanosti tkiva, po tie pokretljivost zglobova i brine se za dovoljnu funkciju bubrega budui da za izluivanje tok sinih supstancija bubrezima treba voda koja im se doprema preko natrija. Uzajamni odnos natrija i kalija regulira kortizol. Svaki tjelesni napor izaziva, dakle, izlaenje ka lija iz stanica u krvotok i prikladno ulaenje na trija, natovarenog vodom, iz krvotoka u stanice. Svaki je tjelesni napor, prema tome, povezan s gubitkom kalija, natrija i vode, a nadoknada to ga gubitka mora se istodobno protezati na sve te tri supstancije kalij, natrij i vodu. To je pozna to planinarima, ali ne i svakom sportau. U me uvremenu je to postalo poznato i kirurzima; kao predvodnik moderne infuzijske terapije mo rao sam se s kolegama primjerenih struka dugo boriti dok se poslijeoperativna supstitucijska te rapija nije konano uvrijeila. Planinar i sporta bi trebali znati da nadoknada gubitka tekuine samo preko vode moe biti opasna po ivot. Jer 133

Natrij je vaan za razinu vode.

Pod tjelesnim stresom troimo kalij, natrij i vodu.

132

Skupine

hranjivih

tvari

Mineralne

tvari

(elektroliti)

Vano za sportae: nadoknada gubitka tekuine i minerala.

Manjak

natrija

oituje se simptomima dehidracije.

samo vodom se ne otklanja gubitak kalija i natri ja. Naprotiv: niska razina kalija i natrija jo vie se razrjeuje unoenjem vode, to je kod pone kog planinara prije znalo izazvati zbog iscrplje nosti pad miine snage. Nadoknadi li se samo gubitak kalija, nee se ukloniti pojave dehidracije, uvjetovane gubitkom natrija, sa sklonou grevima miia. Svaki profesionalni sporta zna da tijekom svoje sportske djelatnosti mora voditi brigu o nado knaivanju gubitka kalija, natrija i vode, a indu strija nudi za to vrlo korisne tekuine s visokim sadrajem minerala. Simptomi manjka natrija su lako prepoznatljivi jer na to upuuju poetne pojave dehidracije. Jezik postaje ljepljiv i suh, miii bole, ponekad se javljaju i grevi u miiima. U tim sluajevi ma pomae da najprije neto popijemo i poje demo neto slano. Opasnost previsokog unosa natrija kod zdravog ovjeka ne postoji, podjednako je neznatna kao i opasnost od prevelikog unosa kalija. Besmisle ni su podatci o tetnosti kuhinjske soli (unos na trija) u obliku bolesnog povienja krvnog tlaka. Podjednako kao kalijem, i natrijem upravlja steroidni hormon kortizol s temeljnom supstanci jom kolesterolom. Posljedica medikamentoznog sniavanja razine kolesterola uvijek je poreme aj u koncentraciji elektrolita. Pritom je oteava jua okolnost, kako je ve spomenuto pri raz matranju kalija, to se istodobno moe oekivati 134

snienje razine natrija i kalija te stoga neizbjeivo nastupaju smetnje srca i cirkulacije, zasi gurno i smrtonosne naravi. Kalcij (Ca) Kalcij je potreban za izgradnju kostiju i zubne supstancije, za zgruavanje krvi, podraljivost i vaca i miia te za zatvaranje staninih mem brana. Vitamin D, koji se tvori od kolesterola, regulira ugradnju kalcija u kosti i sudjeluje u ugradnji kalcija u zubnu supstanciju, ivce, miie i sta nine membrane. Ovdje bi lijeenje sniavanjem kolesterola bilo opasno te bi preko reduciranja sinteze vitamina D i smanjenja ugradnje kalcija koje je s time povezano, izazvalo znatne pore meaje ivane i miine djelatnosti, gubitak kal cija iz kostiju i zglobova te sniavanje normal nog zgruavanja krvi.
Fosfor (P)

Nedostatak i kalija se uvijek istodobno

natrija

pojavljuje

Vitamin D upravlja metabolizmom kalcija.

Fosfor sudjeluje u oslobaanju energetskih sup stancija u suradnji s kortizolom graenim od ko lesterola.

Fosfor je potreban za dobivanje energije.

135

Skupine

hranjivih

tvari

Mineralne

tvari

(elektroliti)

Magnezij

povisuje

radnu sposobnost i smanjuje stres.

Magnezij (Mg) Osobita je vanost magnezija u reduciranju i sprjeavanju prekomjernih stresnih reakcija. Time on titi od pretjeranog aktiviranja energetskih sup stancija, ponajprije glukoze, te izbjegava prebr zo iscrpljivanje energetskih zaliha i zaliha elek trolita kalija i natrija. Duevna te ponajprije tje lesna radna sposobnost magnezijem se znatno povisuje, a sportska aktivnost se poboljava. Mag nezij stabilizira ivanu i miinu podraljivost, djeluje umirujue i regulira cirkulaciju krvi. Zbog toga je magnezij izvrstan terapeutik kod pore meaja sranog ritma i sranog infarkta. Utjecaj magnezija na miini i kotani sustav smanjuje oteenja zbog sportskih napora, po vezana s njima.

Saeto bitno znaenje magnezija: Reduciranje stresnih reakcija s izbjegavanjem prekomjerne proizvodnje stresnog hormona kortizola, time i uteda energetskih supstan cija i smanjivanje potronje kalija i natrija, to dovodi do povienja duevne i tjelesne radne sposobnosti. Stabiliziranje miine i ivane podraljivosti i zbog toga je magnezij kardinalni terapeutik kod poremeaja sranog ritma i sranog in farkta. Pospjeivanje izgradnje kostiju i tetiva, time i zatita od oteenja uvjetovanih sportom. Kao sastavni dio razliitih enzima magnezij su- Mnogi enzimi djeluje u metabolizmu ugljikohidrata i bjelance- sadre magnezij. vina te time u oslobaanju energijskih supstan cija poput glukoze. To se oslobaanje uglavnom aktivira preko kortizola. Kortizol, kako je poznato, kao glavni sastojak sadri kolesterol, iznova primjer za povezanost gotovo svih metabolikih procesa s kolesterolom te nam to opet jasno pokazuje koliko je besmi slen zahtjev za sniavanje razine kolesterola. Ostali elektroliti, koje nazivamo elementi u tra govima, nisu ni u kakvoj vezi s kolesterolom. Njihova vrijednost djelomice jo nije istraena. To farmaceutsku industriju ne sprjeava u neoz biljnim, grotesknim preporukama, pri emu oso bito upada u oi matovito varanje "selenom" te se posve jasno oituje "posao sa zdravljem". 137

Magnezij je posljednjih godina pobudio veliku pozornost kao terapeutik za poremeaje sranog ritma, upale ivaca i tegobe uvjetovane sportom. Otprilike od 50. godine ivota svima preporu ujem dnevni unos magnezija u koliini od oko 200 mg dnevno, najbolje u kombinaciji s vita minom E (stabilizator stanica), osobito sportski aktivnim osobama i kod bolova u zglobovima. Magnezij pomae Uzimanje 200 do 300 mg magnezija titi i mla de ljude prije i tijekom jaih tjelesnih napora od kod greva u miiima. greva u miiima i miine iscrpljenosti zahva ljujui svojemu neuromuskularnom djelovanju.

136

8. POGLAVLJE Sniavanje kolesterola opasno je po ivot

Smisao ove knjige je: "jasno prikazati vrijednost kolesterola u odra vanju ivota i upozoriti na smrtonosne opasnosti od sniavanja razine kolesterola". Kolesterol je, kako smo uli, temeljni sastojak preniska razina svih hormona koji nas odravaju na ivotu tako kolesterola moe to upravljaju razinom bjelanevina, vitamina i dovesti do elektrolita u krvi. Svako sniavanje razine kolesmrtonosnog sterola moe dovesti do oteenja zdravlja opas- zastoja cirkulacije. nih po ivot, pri emu se nameu ova teita: Svako sniavanje razine kolesterola smanjuje oslobaanje glukoze potrebne za stvaranje energije, preko reduciranja proizvodnje kortizola. Time se snizuje rad cjelokupne musku lature, pa tako i srca. este posljedice su smr tonosno zatajenje cirkulacije i zastoj rada srca. Svako sniavanje razine kolesterola preko sni avanja proizvodnje kortizola, uvjetovanog time, dovodi do manjka kalija budui da je kortizol odgovoran za to da se za svaki duevni i tjelesni napor iz stanica oslobodi potrebna koliina kalija. Kalij je odgovoran za napetost cjelokupne muskulature, tako i za uinkovitost skeletne muskulature, za krvni tlak koji se 139

Sniavanje kolesterola opasno je po ivot

Sniavanje kolesterola opasno je po ivot

Lijenici ivotno funkciju

esto vanu kalija.

podcjenjuju

Nakon

sniavanja

kolesterola ee je obolijevanje od karcinoma.

regulira napetou muskulature krvnih ila te za elastinost muskulature srca. Ta vanost kalija, prijeko potrebna za ivot, za funkciju srca i krvoilnog sustava, veini je lijenika, koliko sam mogao primijetiti, ponajprije lije nicima nastrojenima protiv kolesterola, pot puno nepoznata te je sigurno bitan razlog za lakomisleno i nestruno gledite o kolesterolu. Taj poremeaj u koncentraciji minerala, me utim, vjerojatno je najei uzrok smrtono snog pada krvnog tlaka i zastoja srca nakon sniavanja razine kolesterola. Svako trajno sniavanje razine kolesterola pre ko nedostatne opskrbljenosti stanica koleste rolom dovodi do funkcionalnih poremeaja stanica s malignim degeneracijama. Gotovo sve statistike upozoravaju na injenicu da je u skupini pacijenata lijeenih lijekovima za sniavanje kolesterola ustanovljena uoljiva uestalost obolijevanja od raka. Zbog masov ne uestalosti smrtonosnih obolijevanja od ra ka nakon terapije lijekovima za sniavanje ko lesterola prijevremeno je prekinuta jedna stu dija (studija Clofibrat). Profesor WalI i s Biokemijskog instituta Sveuili ne klinike Miinchen-GroBhadern izvijestio je o uvijek niskoj razini kolesterola kod "svih" obo ljelih od raka. U svezi s time elio bih jo jednom upozoriti na vie puta spomenutu bolest (v. str. 28) takozvane "uroene, nasljedne hiperkolesterolemije", koja 140

se gotovo bez iznimke tumai prevarantski. Neshvatljivo mi je, kao i mnogim drugim znan stvenicima, zato se prema opisanim okolnosti ma i unato raznim upozoravajuim napome nama, tim spoznajama ne poklanja pozornost. Industrija vjeta poslovima zna kako uz pomo milijunskih iznosa prikriti sve znanstvene spo znaje i na svojim prljavim poslovima zaraditi milijarde na raun zdravlja stanovnitva.

Industrija izlae

zarauje

time to puanstvo zdravstvenim rizicima.

141

ZAKLJUAK

Pogrean prikaz vrijednosti kolesterola to ga ire industrija margarina i farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola, svi ozbiljni nutricionisti, u ovoj knjizi poimenice na brojeni, nazivaju najveom prijevarom stoljea. U tome varanju stanovnitva sve vie nekritiki sudjeluju i mediji, medicinski centri koje plaa spomenuta industrija, mnotvo medicinski nedo voljno izobraenih lijenika i pseudoznanstve ne, takozvane medicinske udruge poput Lige protiv lipida, drutava za aterosklerozu i slinih zdravstvenih udruga koje se bez iznimke kreu izvan znanstvene spoznaje. Ve vie od 50 godina svijet se neprekidno pre plavljuje statistikama, preteno iz Amerike, to ih, u potrazi za profitom milijunskih iznosa (50 do 75 milijuna eura po statistici), izrauju farma ceutska i industrija margarina te manipuliraju tim statistikama sukladno poeljnim predodbama nalogodavca koji ih plaa. U statistikama nedostaje provjera svih imbeni ka metabolizma povezanih s kolesterolom, koji u svojim bitnim tokama oito nisu poznati statis tiarima. Tako im oito nedostaje znanje o zna143

Prijevara stoljea.

Lane statistike dolaze poglavito iz SAD-a.

Zakljuak enju, pa ak i o postojanju stresnog hormona kortizola koji se razvija iz kolesterola i upravlja svim bitnim metabolikim procesima. Na to ne znanje nailazi se, kako sam se mogao uvjeriti, i Znaenje kortizola kod lijenika s visokim akademskim stupnjem. je nepoznato. Kolesterol je dragocjen, moda i najdragocjeniji sastojak tijela. U svakom obliku i koliini kole sterol slui odravanju zdravlja i nema nikakvog utjecaja na razvitak ateroskleroze ili sranog in farkta. Kolesterol sudjeluje u cjelokupnom procesu iz mjene tvari, u uspostavljanju ravnotee bjelan evina, hormona, elektrolita i vitamina te u oslo baanju svih energetskih supstancija. Nema niti jedne jedine situacije koja bi mogla opravdati sniavanje razine kolesterola. Naprotiv, svako je sniavanje opasno, esto, naalost, i smrtonos no. Znanost se uzalud bori protiv pogrenog prikaza kolesterola od industrije. Svjetski poznati istra iva prof. Borgers u svojim knjigama pie: "Bez izgledno je uinkovito se suprotstaviti prevarantskim spletkama farmaceutske industrije i indu strije margarina" jer je, zahvaljujui milijardama dobiti, toj industriji oito mogue suzbiti sve znanstvene injenice. Vrhunac te besmislice, us mjeravane od industrije, jest tvrdnja da je 80 posto stanovnitva bolesno od kolesterola te ih treba lijeiti lijekovima za sniavanje kolestero la. Ne budite rtva te opasne besmislice! 144 145

PRILOG Popis literature

Prethodna napomena: Brz i dobar uvid u najznaajnije znanstvene radove o vanosti kolesterola prua asopis: Jatros Kardiologie godite 3, listopad 1994. Pmi Verlagsgruppe GmbH OberfeldstraSe 29 D-60439 Frankfurt am Main tel. 0049 69 54 80 00-0

Farmaceutski koncerni krivotvore injenice radi prijevare.