Professional Documents
Culture Documents
Uvod
Idea d.o.o. je prisutna na tritu Srbije sa veleprodajnim uslugama od 1992. godine. U sastav Agrokor koncerna ulazi 2005.godine kada nakon vodee pozicije u veleprodaji pravi iskorak u segmentu maloprodaje. Prva Idea prodavnica otvorena je u novembru 2005.godine u Beogradu, a u martu 2006.godine otvara se Idea Super u Immocentru. Krajem iste godine otvoren je prvi Idea Extra trgovaki centar sa najveim hipermarketom u Novom Beogradu. Cilj Idea-e je da svojim potroaima ponudom bogatog asortimana i najpovoljnijih cena prui vrhunsku uslugu. Da bi to omoguili svoje poslovanje zasnivaju na svetskim standardima i kroz velika ulaganja u izgled prodajnih objekata i prisustvom na najatraktivnijim lokacijama. U segmentu maloprodaje sigurno im je pomoglo iskustvo koje su stekli kao lider u veleprodaji sa 7 Velpro centara, 2 u Beogradu i po jedan u Niu, aku, Leskovcu, Novom Sadu i Subotici odakle snadbevaju HoReCa segment, male trgovine i pravna lica.
Profil kupca
Iz same lokacije i veliine prodajnih objekata moe se zakljuiti ko su njihovi ciljani kupci. To su pre svega bogatiji potroai koji zahtevaju odreeni asortiman koji e im omoguiti da zadovolje svoje potrebe, koji obavljaju vee kupovine i samim tim su motorizovani, koji zahtevaju odreeni nivo komfora i zadovoljstva prilikom kupovine. Ovim kupcima cena nije najvanija prilikom kupovine, oni vie cene dostupnost proizvoda i pratee pogodnosti koje im maloprodavac moe pruiti. Oni ele obaviti to kvalitetniju kupovinu, u prijatnom ambijentu i bez vee guve.
Strategija asortimana
Prodajni objekti Idea-e prvenstveno su namenjeni veim kupovinam, preko 3000 dinara. Pored cene asortiman je na drugom mestu kao razlog koji kupce opredeljuje gde e vriti velike kupovine, zbog toga se mora posvetiti velika panja strategiji asortiman. S obzirom na profil svojih kupaca mogli bi u svoj asortiman uvrstiti odreene uvozne proizvode koji bi se mogli kupiti samo u njihovim prodajnim objektima i na taj nain privui odreeni deo kupaca i poveati njihovu lojalnost. Neophodno je pratiti stalne promene u ivotu i navikama savremenog kupca koje idu u pravcu sve veih kupovina, elje da se sve obavi na jednom mestu to e u budunosti zahtevati sve vei asortiman, kako po irini tako i po dubini. Zbog toga je potrebno pomou savremene informacione tehnologije stalno pratiti potrebe i elje kupaca, stalnom analizom prethodnih kupovina ali i predvianjem buduih potreba formirati adekvatan asortiman. Diferenciranje od konkurenata moglo bi se ostvariti posebnom panjom na asortiman voa i povra i mesnih proizvoda, insistiranjem na sveoj robi i vrstama koje se ne mogu nai svuda, kao i ponudom gotovih kuvanih jela. Idea svoje pozicioniranje na tritu treba da gradi na strategiji diferenciranja od konkurencije zasnovanoj na dobrom imidu, dobroj lokaciji i kvalitetnoj ponudi asortimana i prateih usluga.
Cene
Cene jesu jedan od najvanijih elemenata marketing miksa i stalno su pitanje kako kupaca tako i trgovaca. Prema rezultatima ankete Idea se nalazi na etvrtom mestu po cenama sa 5,85% glasova odmah iza Metroa, Rodia i Tempa. U odnosu na dati kvalitet cene su sasvim korektne. U skaldu sa svojom strategijom i ponudom ne bi bilo dobro da se zalau za niske cene i ulaze u cenovni rat sa konkurencijom i slinim maloprodavcima jer cene nisu najvanije njihovim kupcima i ne bi bilo dobro da zarad niih cena opadne nivo usluge. Postojanjem stalnih akcija privlae se i kupci kojima je cena prioritetna, a istovremeno omoguava ekonominija kupovina ve postojeim kupcima. Smatram da cene i dalje treba da budu u korelaciji sa pruenim kvalitetom i da na neki nain budu indikator datog kvaliteta uz akcije i nie cene sezonske robe i prehrambenih proizvoda svakodnevne potronje.
Lokacija
Lokacija je najmanje fleksibilan elemenat marketing miksa, izborom lokacije trgovinsko preduzee odreuje svoje okruenje. Dobro odabrana lokacije predstavlja trajnu konkuretsku prednost za preduzee. Osim hipermarketa ostala dva Ideina objekta nalaze se u sklopu velikih oping centara. Sva tri objekta koja do sada postoje u Beogradu nalaze se u Novom Beogradu to moe predstavljati manu i razlog zato potroai iz ostalih delova grada ree kupuju u Idei, naroito ako ne poseduju automobil i stariji sugraani koji nisu u mogunosti da preu toliku razdaljinu. Ona koristi mo koju imaju oping centri u privlaenju kupaca i upravo su im ljudi koji dolaze u te centre glavni kupci.Na taj nain kupcima je obezbeen parkin prostor, potreban komfor i jedna dodatna vrednost koju kupac osea zbog celokupnog ambijenta.
Prodajno osoblje
Trgovina je radno intenzivna delatnost i koliko god da se tehnologija razvija nikada nee moi zameniti ivu re i meuljudske odnose. Ljubaznost prodajnog osoblja koje je u neposrednoj vezi sa potroaima ne bi trebala ni da se dovodi u pitanje, ali na alost nije tako i zato dobro obueno i ljubazno osoblje moe predstavljati vanu konkurentsku prednost i neto po emu e se objekat razlikovati od ostalih. Pratei svetske standarde Idea prua odreeni nivo usluge koji ga izdvaja od drugih,ali neophodno je stalno usavravnje i poboljavanje performansi zbog toga i dalje treba raditi sa osobljem i vriti edukaciju kako bi se kupcima pruio to vei kvalitet i ostavio pozitivan utisak u njihovom seanju.
Akcije
Akcije su neto to danas skoro svi trgovci koriste i na taj nain pokuavaju privui kupca vie u svoj objekat. Idea je i do sada imala dobro uraene akcije koje su uvek ispraene televizijskim reklamama i dostavljanjem promotivnog materijala u potansko sandue. Tu je i mogunost za odloeno plaanje do 90 dana za iznos preko 5 000 din., kao i nagradne igre. Kako bi poveali lojalnost kupaca trebalo bi uvesti kartice koje bi vernim kupcima pruale razne pogodnosti, a za uzvrat menadment bi imao detaljne informacije o kupovini svakog kupca posebno. Stalno raditi na poboljanju internet prezentacije i na taj nain biti u kontaktu sa poslovnim ljudima i svima onima koji preko interneta ele da se informiu o ponudi i akcijama. Polako uvoditi mogunost elektronske trgovine i mogunost dostave na kunu adresu za vee kupovine.
Budet
S obzirom da Idea na segmentu maloprodaje posluje od 2005. godine i da je trei po redu objekat u Beogradu otvorila nedavno u oping centru Ue jasno je da mora vie ulagati u budet marketinga u odnosu na kompanije koje due posluju to znai da je potrebno izdvojiti 4% od ukupnog prometa za trokove marketinga. Tu je zadatak da se zadobije poverenje kupaca ,ali i to bolje pozicionira u odnosu na konkurente. Vremenom treba oekivati dolazak i stranih trgovinskih lanaca na srpsko trite to e dodatno pojaati borbu za kupce, o tome treba na vreme razmiljati i jaati svoju poziciju na tritu. Zbog toga treba dobro odrediti ciljeve i na osnovu njih formirati budet. Jedan od naina merenja marketinkih efekata jeste stavljanje u odnos trokova propagandne aktivnosti i ostvarenog prometa u objektu. Prinos na investicije kao jedan od osnovnih pokazatelja profitabilnosti koji se izraunava kao odnos
neto profita u godini i investiranih sredstava nam takoe moe dati informacije o efektima marketinkih akcija.