Kratka saoptenja

2012

43

Zimska brojnost detlia Piciformes i pevaica Passeriformes okoline Jagodine Winter numbers of woodpeckers and passerines in the vicinity of Jagodina
Stankovi, B. A four-year (2007/08-2010/11) study of composition, frequency of occurrence and abundance of winter fauna of woodpeckers Piciformes and passerines Passeriformes was conducted on urevo Brdo Hill near Jagodina (C Serbia, UTM EP26) using line transect of constant route 1600 m long. There were 19 residents, 14 winter visitors, 3 migrants and 1 passage visitor. The most abundant species with the highest frequency of occurrence was Great Tit Parus major (index of dominance: 21.4 - 36.6%). The highest number of species (28) was observed during the winters 2008/09 and 2009/10, followed by 2007/08 - 25 and 2010/11 - 24 species. The average share of resident birds in the total abundance (by year) ranged from 60 to 88% (average 70.4%); winter visitors: 12.3 to 37.3% (average 29%); migrants: 0.1 to 1.5% (average 0.4%); passage visitor: 0.4% (average 0.1%). The most abundant birds by families were tits (Paridae, Aegithalidae) with 39%, followed by finches (Fringillidae) 22%, thrushes (Turdidae) - 16.7%, woodpeckers (Picidae) - 5.2%, and buntings (Emberizidae) - 2.5%. Main characteristic of the study area is the dominance of residents, both in number of species (19) and in the total number of individuals (70%). Changing woodland region, because of its low elevation and milder and warmer temperate continental climate, is a winter sanctuary for many species and populations of birds that come from the north and mountainous regions. UVOD Zimska ornitofauna kopnenih stanita je daleko manje obraivana od gnezdiline. U centralnoj Evropi objavljeno je samo nekoliko istraivanja (Luniak, 1980, 1981; Luniak et al., 1986; Kujawa, 1995; Saniga, 1995). Naroito malo podataka ima o zajednicama ptica u agroekosistemima (Moller, 1984; Tiedemann, 1993; Tryjanowski, 1995). Ni u Srbiji u skorije vreme nisu vrena istraivanja sastava i brojnosti zimske faune ptica pevaica i detlia. Uglavnom su registrovani nalazi retkih vrsta na zimovanju (Vuanovi & Tot, 2005; Radii et al., 2005; Kuli, 2005; Spremo, 2006; Vuanovi, 2008; Spremo et al., 2008; Nagulov & Tucakov, 2009; api, 2009; Vuanovi, 2009; Vuanovi et al., 2009). U potolinskim stanitima okoline Jagodine zimuju brojne vrste ptica pevaica i detlia. Zimsku ornitofaunu ine domae i strane populacije ptica stanarica i zimski gosti: vrste posmatrane samo u zimskom periodu (Stankovi, 2000). U prethodnim istraivanjima ornitofaune okoline Jagodine (Puzovi et al., 1988; Stankovi, 2000, 2003) nisu iznoeni precizni kvantitativni podaci o zimskoj ornitofauni. U ovom radu predstavljeni su rezultati etvorogodinjeg istraivanja sastava, uestalosti pojavljivanja i brojnosti zimske faune detlia i ptica pevaica. Opis istraivanog podruja Istraivanje je sprovedeno na urevom brdu kod Jagodine (UTM EP26; 2116 E, 4358 N; nadmorska visina 120229 m). Istraivana stanita pripadaju potolinskom urbanom predelu i umskim derivatima. Od klimatogene ume hrasta sladuna i cera Quercetum confertae-cerris (Rudski) ostali su samo mali izolovani derivati. Prvobitne ume uglavnom su ustupile mesto antropogenim kultivisanim stanitima. Istraivana su sledea stanita: park uma Aralijski potok (5 ha) meovitog listopadno-etinarskog sastava (Pinus nigra, Tilia grandifolia, Robinia pseudoacacia, Acer campestre, Ulmus effusa, itd.); zabrani bagrema Robinia pseudoacacia; stari vonjaci (Prunus domestica, Malus domestica, Prunus persica, Juglans regia) i vinogradi; hrastovo-grabove ikare; bunasto rastinje du puteva i mea (Prunus spinosa, Rosa canina, Crataegus monogyna, Ligustrum vulgare, Rubus discolor, Cornus sanguinea, Rhamnus cantartica, Berberis vulgaris, Clematis vitalba). Stanita su fragmentarno zastupljena u mozainom rasporedu. Klima je umereno kontinentalna. Prema podacima RHMZ Srbije, za period 19712000, na podruju Jagodine ima proseno 14,5 ledenih dana (maksimalna dnevna temperatura ispod 0C).

Slika 1. Istraivano podruje sa trasom transekta Figure 1. Studied area with the route of the transect

44

2012

CICONIA 21

Maksimalna godinja uestalost ledenih dana iznosi 40 dana, a minimalna 1 dan, tako da godinje kolebanje moe da bude najvie 39 dana. Ledeni dani javljaju se od novembra do marta sa maksimalnom estinom u januaru (proseno 6,1 dan). Prosean broj mraznih dana u toku godine iznosi 78,3; broj dana sa snegom 34; broj dana sa snenim pokrivaem 46. Relativna vlanost vazduha najvea je u zimskim mesecima kada su temperature niske. Najvia je u decembru 86%. Godinja koliina padavina u proseku iznosi 619 mm. Najmanja koliina padavina je u zimskim mesecima 132,1 mm (Anonimus, 2011). Metode Istraivanje je sprovedeno u hladnijem periodu godine, od 1. 11. do 28. 2, tokom etiri zime (2007/082010/11), metodom linijskog transekta, od 9 do 11 h brzinom hoda <1 km/h (Bibby et al., 2000), stalnom trasom duine 1600 m kroz pomenuta stanita u stabilnim vremenskim uslovima. Stalnom trasom bez ukrtanja ili pribliavanja putanje transekta iskljueno je duplo brojanje ptica. Posmatrani su samo detlii i ptice pevaice i vreno njihovo prebrojavanje. Vrapci Passer spp. i svraka Pica pica nisu brojani jer bi u tom sluaju uee mnogih registrovanih vrsta u ukupnoj brojnosti bilo zanemarljivo. Vrste iz porodice vrana: siva vrana Corvus cornix, gaac C. frugilegus i gavran C. corax samo su preletale istraivano podruje i nisu unete u spisak. Posmatranja su vrena dvogledom uveanja 8-2050. Ukupno su realizovana 54 terenska izlaska (1 izlazak=1 transekt), po godinama: 2007/08 8, 2008/09 16, 2009/10 18, 2010/11 12. Za sve registrovane vrste izraunavana je frekvencija beleenja vrste u transektima, odnosno procenat transekata u kojima je vrsta zabeleena u odnosu na ukupan broj transekata. Pored frekvencije prikazana je i dominantnost, odnosno prosean udeo vrste u ukupnoj brojnosti jedinki u transektima. Izraunavana je prema formuli: D%=(ni100)/N, pri emu je D% indeks individualne dominantnosti, ni broj individua i-te vrste, a N ukupan broj individua. Usputno je istraivana ishrana nekih frugivornih/omnivornih i granivornih vrsta ptica. Vrena su posmatranja i evidentirane biljne vrste koriene u ishrani. Po potrebi vreno je uzorkovanje biljaka korienih u ishrani i kasnije determinacija, pri emu su korieni razliiti kljuevi. Za potrebe ovog rada, za sve vrste registrovane tokom zimskog cenzusa dat je faunistiki status za istraivanu lokaciju, i to: stanarice (R) vrste koje se zadravaju tokom cele godine, zimovalice (W) vrste posmatrane samo u zimskom periodu, selice (S) gnezdarica sa statusom selice, prolaznica (P) vrsta posmatrana samo na seobi (Stankovi, 2000, 2005, 2011). REZULTATI Za 54 terenska dana prebrojano je 2774 primerka 37 vrsta, bez vrabaca i svraka. Faunistiki status registrovanih vrsta na istraivanom podruju je sledei: 19 stanarica, 14 zimskih gostiju, 3 selice i 1 prolaznica. Ukupna frekvencija i dominantnost registrovanih vrsta date su u tabeli 1. Najbrojnija vrsta sa najveom frekvencijom pojavljivanja je velika senica Parus major. Indeks dominantnosti se kretao od 21,4 do 36,6%. Velika senica je tokom zimskog cenzusa 2010/11. bila izrazito dominantna vrsta sa oko 37%, pre svega zbog slabog uea zimskih gostiju u ukupnom cenzusu, naroito drozda borovnjaka Turdus pilaris. Drozd borovnjak je tokom zime 2008/09. i 2009/10. bio izrazito brojan sa indeksom dominantnosti 20%, dok je 2010/11. skoro potpuno odsustvovao.

Pored velike senice, veliku uestalost pojavljivanja imale su i sledee vrste: veliki detli Dendrocopos major, plava senica Parus caeruleus, batokljun Coccothraustes coccothraustes, brgljez Sitta europaea, zeba Fringilla coelebs, kralji Regulus regulus, cari Troglodytes troglodytes i obini kos Turdus merula. Neto je drugaiji redosled vrsta kada je u pitanju brojnost. Pored velike senice i drozda borovnjaka, sve ostale vrste su bile malobrojne. Veliki broj vrsta (32) imao je izrazito malu brojnost (ispod 5%), dok su 3 vrste bile sa niskom brojnou (510%). Tabela 1. Frekvencija i dominantnost detlia Piciformes i ptica pevaica Passeriformes na urevom brdu tokom zimskih cenzusa (2007/082010/11) Table 1. Frequency and dominance of woodpeckers Piciformes and passerines Passeriformes on urevo Brdo during the winter censuses (2007/08-2010/11)
Vrsta Species Parus major Turdus pilaris Fringilla coelebs Aegithalos caudatus Coccothraustes coccothraustes Regulus regulus Parus caeruleus Carduelis spinus Dendrocopos major Turdus merula Sitta europaea Garrulus glandarius Troglodytes troglodytes Parus palustris Carduelis chloris Emberiza cirlus Fringilla montifringilla Dendrocopos syriacus Carduelis carduelis Parus ater Erithacus rubecula Dendrocopos medius Miliaria calandra Certhia brachydactyla Sturnus vulgaris Picus viridis Prunella modularis Picus canus Pyrrhula pyrrhula Emberiza cia Phylloscopus collybita Emberiza hortulana Turdus iliacus Phylloscopus sibilatrix Emberiza citrinella Dendrocopos minor Sylvia atricapilla Faunistiki status Faunistical status R W R R R W R W R R R R R W R W W R R W R R W R S R W W W W S R W P R W S F (%) 100 32 67 34 69 66 74 16 80 61 68 55 62 52 11 12 14 29 15 20 18 25 6 11 2 17 3 10 4 6 5 4 4 3 3 2 1 D (%) 26 13 8,6 5,2 5 4,8 4,4 4,1 3,5 3,2 3 2,7 2,3 2,2 2,1 1,7 1,3 1,2 1 0,8 0,6 0,5 0,5 0,4 0,4 0,3 0,3 0,2 0,2 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 <0,1 <0,1

Legenda Key: R stanarica resident; W zimovalica winter visitor; S selica migrant; P prolaznica passage visitor (Stankovi, 2000, 2005)

Kratka saoptenja

2012

45

Najvei broj posmatranih vrsta, po 28, registrovan je tokom zima 2008/09. i 2009/10, zatim 2007/08 25 i 2010/11 24 (Tabela 4). Veliku i stabilnu brojnost tokom sve etiri zime imala je samo velika senica. Stabilnu brojnost sa malim promenama imala je samo plava senica. Rast brojnosti (sa malim fluktuacijama ili bez fluktuacija) beleen je kod sledeih vrsta: batokljun C. coccothraustes, veliki detli D. major, obini kos T. merula, sojka Garrulus glandarius, cari T. troglodytes, siva senica Parus palustris, seoski detli Dendrocopos syriacus, srednji detli D. medius, zelena una Picus viridis, siva una P. canus. Pad brojnosti zabeleen je kod dugokljunog puzia Certhia brachydactyla, zebe Fringilla coelebs, severne zebe F. montifringilla, ika Carduelis spinus, zimovke Pyrrhula pyrrhula i crnogrle strnadice Emberiza cirlus. Fluktuaciju brojnosti imale su: obini ralji Regulus regulus, crvenda Erithacus rubecula, dugorepa senica Aegithalos caudatus, drozd borovnjak T. pilaris, brgljez S. europaea, zelentarka C. chloris, eljugar C. carduelis. Retki i sporadini zimski gosti su: strnadica kamenjarka E. cia, mali detli D. minor, mali drozd T. iliacus, zimovka, siva una, obini popi Prunella modularis, velika strnadica Miliaria calandra i jelova senica P. ater. U okviru cenzusa javljaju se i obini zvidak Phylloscopus collybita, umski vidak Ph. sibilatrix, crnokapa grmua Sylvia atricapilla i vorak Sturnus vulgaris, koje verovatno predstavljaju poslednje primerke na jesenjoj seobi. Uee ptica stanarica u ukupnoj brojnosti (po godini) kretalo se od 60 do 88% (prosek 70,4%); zimski gosti: 12,337,3% (prosek 29%); selice: 0,11,5% (prosek 0,4%); prolaznice: 0,4% (prosek 0,1%). Broj rezidentnih vrsta po godini kretao se od 1618, zimskih gostiju 79, selica 12 i prolaznica do 1 vrsta (Tabela 2). Tabela 2. Pojedinano uee grupa ptica prema faunistikom statusu D% u ukupnoj brojnosti po godinama (Nsp broj vrsta); oznake za faunistiki status identine su kao u Tabeli 1 Table 2: Individual participation of groups of birds according to the faunistical status D% in total abundance per year (Nsp number of species); symbols for the faunistical status are equal as the ones in Table 1
Zima R Winter D % 2007/08. 64,3 2008/09. 60,8 2009/10. 68,9 2010/11. 87,7 W S Nsp D % Nsp D % 16 35,5 8 0,2 16 37,3 9 1,5 18 31 9 0,1 17 12,3 7 P Nsp D % 1 2 0,4 1 Nsp 1 -

Tabela 3. Pojedinano uee porodica u ukupnoj brojnosti D% po godinama (Nsp broj vrsta) Table 3. Individual participation of particular families in the total abundance D% by year (Nsp number of species)
Porodica 2007/08 Family D % Nsp Picidae 2,2 4 Turdidae 11,5 3 Paridae/ 37,8 3 Aegithalidae Fringillidae 29,5 5 Emberizidae 8,1 4 Ostalo 10,6 6 The rest 2008/09 2009/10 2010/11 D % Nsp D % Nsp D % Nsp 3,9 5 7,8 5 7 5 23,6 3 24,4 3 7,3 4 35,9 19,1 0,7 16,8 5 7 1 7 31,4 23,2 1,2 12 4 7 2 7 50,6 16,7 0 18,1 5 4 0 6

DISKUSIJA I ZAKLJUCI Potolinski predeo zbog svoje niske nadmorske visine i blae i toplije umereno kontinentalne klime predstavlja zimsko pribeite za brojne vrste i populacije ptica koje dolaze iz severnijih i planinskih krajeva sa otrijom zimom i nepovoljnijim klimatskim uslovima (kontinentalna i planinska klima). Domae i strane populacije ptica stanarica i zimski gosti u potolinskom predelu zadravaju se i zbog raznovrsne hrane koja im je dostupna tokom hladnijeg perioda godine. Mali broj dana sa snenim pokrivaem i mala visina snenog pokrivaa omoguuju pticama stalnu dostupnost razliitim izvorima hrane. Insektivornim, frugivornim i omnivornim vrstama ptica dostupna je umska stelja i nisko bunasto rastinje a granivornim vrstama seme razliitih ruderalnih biljaka. Ivina vegetacija du puteva i mea i zaparloene povrine vrlo su vani za ishranu ptica u zimskom periodu. Glavna ornitoloka karakteristika istraivanog podruja je dominacija rezidentnih vrsta kako po broju vrsta, tako i u ukupnom broju jedinki (Tabele 1 i 2). Brojne strane gostujue populacije ptica stanarica, kao to su velika senica, zeba, dugorepa senica, batokljun, obini kos, zelentarka C. chloris, prezimljavaju u potolinskom predelu (Matvejev, 1950, 1976). Na primer, zeba i batokljun malobrojne su gnezdarice istraivanog podruja (lini podaci), ali zimske populacije su im vrlo brojne. Na bogatstvo zimske ornitofaune istraivanog podruja, naroito na dolazak vrsta iz severnijih i planinskih krajeva (zimski gosti) utiu i meteoroloke prilike u irem okruenju. Kao primer navodim cenzus iz 2007/08. Prema podacima RHMZ, zima 2007/08. bila je sa velikim promenama toplotnih uslova, odnosno smenjivali su se ekstremno topli i ekstremno hladni periodi (RHMZ, 2008). Sredinom decembra 2007. dolo je do prodora veoma hladnog vazduha sa severa Evrope na podruje nae zemlje, to je uslovilo veliki pad temperature i pojavu snenih padavina i u niim predelima. Sa vrlo hladnim vremenom pojavila su se i jata zeba i strnadica. Zebe i strnadice su zime 2007/08. bile najbrojnije. Meu najbrojnijim vrstama bile su F. coelebs, C. spinus i E. cirlus. Manje brojna ali relativno esta u meovitim jatima zeba bila je F. montifringilla (takoe sa maksimalnom brojnou tokom perioda istraivanja). Te zime posmatrana je i retka zimska goa strnadica kamenjarka E. cia (Stankovi, 2008). Hladne zime sa ledenim danima (prosena dnevna temperatura ispod 0C), dubokim i dugotrajnim snenim pokriva-

Frugivorne/omnivorne vrste (T. pilaris, T. merula, T. iliacus) hranile su se plodovima bunastog rastinja: Rosa canina, Rosa arvensis, Crataegus monogyna, Prunus spinosa, Ligustrum vulgare, Pyracantha coccinea, Sambucus nigra ali i terestrinim beskimenjacima (Annelida, Coleoptera). Granivorne vrste (zebe i strnadice) hranile su se semenjem korovskih biljaka: Artemisia sp., Amarantus retroflexus, Cichorium intybus, Dipsacus silvester, Polygonum aviculare, Poaceae; semenjem drvea: Acer sp., Fraxinus sp., Betula sp., Tilia sp., Thuja orientalis a crnogrla strnadica i izdancima mahovine. Ako se analizira zastupljenost porodica (prosean udeo porodica u ukupnoj brojnosti), dobija se sledei odnos: najbrojnije su bile senice Paridae i Aegithalidae sa 39%, slede zebe Fringillidae 22%, drozdovi Turdidae 16,7%, une Picidae 5,2%, strnadice Emberizidae 2,5%.

46

2012

CICONIA 21

Tabela 4. Frekvencija i dominantnost detlia Piciformes i ptica pevaica Passeriformes na urevom Brdu tokom zimskih cenzusa (2007/082010/11.), po godinama (oznake za faunistiki status kao u Tabeli 1) Table 4: Frequency and dominance of woodpeckers and songbirds (Piciformes et Passeriformes) on urevo Brdo during the winter censuses (2007/08-2010/11), by years (symbols for the faunistical status are the same as in Table 1)
Vrsta Species Picus viridis Picus canus Dendrocopos major Dendrocopos syriacus Dendrocopos medius Dendrocopos minor Regulus regulus Troglodytes troglodytes Prunella modularis Turdus merula Turdus pilaris Turdus iliacus Phylloscopus collybita Phylloscopus sibilatrix Sylvia atricapilla Erithacus rubecula Aegithalos caudatus Parus palustris Parus ater Parus caeruleus Parus major Sitta europaea Certhia brachydactyla Garrulus glandarius Sturnus vulgaris Fringilla coelebs Fringilla montifringilla Carduelis chloris Carduelis carduelis Carduelis spinus Pyrrhula pyrrhula Coccoth. coccothraustes Emberiza citrinella Emberiza cirlus Emberiza cia Emberiza hortulana Miliaria calandra Status R W R R R W W R W R W W S P S R R W W R R R R R S R W R R W W R R W W R W 2007/08. 8 . F (%) D (%) 12,5 0,2 50 1,2 25 0,4 25 0,4 87,5 5,9 37,5 1,4 25 0,8 12,5 10,1 12,5 0,2 25 0,6 62,5 11,1 50 4,6 100 22,1 25 0,6 25 0,8 50 1,6 62,5 13,6 37,5 4,6 12,5 3 25 7,1 37,5 1,2 12,5 0,6 25 5,3 25 0,4 25 1,8 2008/09. 16 . F (%) D (%) 6,3 0,1 75 2,9 12,5 0,5 12,5 0,3 6,3 0,1 75 6,3 62,5 2,3 56,3 2,6 25 20,2 6,3 0,1 12,5 0,4 18,8 0,8 25 2,5 43,8 1,2 62,5 2,7 81,3 4,3 100 25,2 75 4,4 18,8 0,5 6,3 1,4 43,8 7,4 12,5 0,3 6,3 0,7 6,3 1,2 18,8 5,4 6,3 0,4 56,3 3,7 12,5 0,7 2009/10. 18 . F (%) D (%) 28 0,5 11 0,2 94 5,6 44 1 28 0,5 44 2,2 55,5 2,1 5,5 0,6 78 4 72 20 5,5 0,1 11 0,4 17 2,5 72 2,7 83 4,8 100 21,4 72 2,4 11 0,6 78 4 94 7 5,5 0,1 17 3,9 11 0,3 22,2 4 11 0,4 89 7,5 11 0,8 17 0,4 2010/11. 12 . F (%) D (%) 33,3 0,7 17 0,4 100 4,1 33,3 1,1 33,3 0,7 58,3 4,8 92 3,4 8,3 0,4 83,3 5,4 17 1,1 17 0,4 17 0,4 33,3 4,8 92 4,7 17 0,5 83,3 4 100 36,6 100 4,5 8,3 0,2 75 4,8 67 6,3 8,3 0,7 42 2,4 92 7,3 -

em,mogu uzrokovati poveani mortalitet i pad gustine gnezdiline populacije malih ptica pevaica, to moe usloviti fluktuacije ili pad brojnosti u narednim zimskim sezonama (Hogstad, 1989; Baillie, 1990; Thomson et al., 1997). Uestalost pojavljivanja i brojnost pojedinih vrsta ptica na istraivanoj lokaciji zavisi i od raznovrsnosti stanita (izvora hrane) kao i od biologije ishrane tih vrsta. Na istraivanoj lokaciji stanino preovlauju umski derivati (ikare, zabrani, bunasto rastinje) i vonjaci. Ova stanita vie odgovaraju insektivornim, frugivornim i omnivornim vrstama nego granivornim, tako da rezultati istraivanja, odnosno sastav faune ptica u dobroj meri to potvruju. Preovlaivale su dominantno insektivorne dendrofilne

vrste. Zbog raznovrsne dendroflore (liari, saeni etinari, vona stabla) i meteorolokih prilika, u irem okruenju zabeleeno je 6 vrsta una i detlia. Strnadice i veina granivornih vrsta preferiraju polja pod kulturama i otvorene povrine sa bunastim rastinjem od ikara i vonjaka (Cramp & Perrins, 1994). Verovatno je i ovo bio razlog malog doprinosa strnadica u ukupnoj brojnosti. Drozdovi koji su u zimskom periodu uglavnom frugivore i one vrste zeba koje su se preteno hranile semenjem drvea i plodovima bunastog rastinja (F. coelebs, C. coccothraustes, C. spinus, C. chloris), bili su primetno zastupljeni na istraivanoj lokaciji.

Kratka saoptenja

2012

47

LITERATURA Anonimus (2011): Strateka procena uticaja Prostornog plana grada Jagodine na ivotnu sr edinu. JP Direkcija za urbanizam, Kragujevac. Baillie, S.R. (1990): Integrated population monitoring of breeding birds in Britain and Ireland. Ibis 132: 151166. Bibby, C. J., Burgess, N. D., Hill, D. A. & Mustoe, S. H. (2000): Bird census techniques. Academic Press, London. Cramp, S. & Perrins, C. M. (1994): Handbook of the Birds of Europe, the Middle East and North Africa. The Birds of the Western Palearctic Vol. IX. Oxford University Press, Oxford. api, D. (2009): Prvi nalaz male strnadice Emberiza pusilla u Srbiji. Ciconia 18: 167169. Hogstad, O. (1989): Social organization and dominance behavior in some Parus species. Wilson Bull. 101(2): 254-262. Kujawa, K. (1995): Composition and dynamics of wintering bird communities in mid-field woods and woodbelts in Turew (western Poland). Acta Ornithologica 29: 145154. Kuli, S. (2005): Pojavljivanje kugara Bombycilla garrulus u Niu. Ciconia 14: 129. Luniak, M. (1980): Birds of allotment gardens in Warsaw. Acta Ornithologica 17: 297-329. Luniak, M. (1981): The birds of the park habitats in Warsaw. Acta Ornithologica 18: 335-370. Luniak, M., Jablonski, P. & Marczak, P. (1986): Birds of the Lazienki Krolewskie park (Warsaw) in the years 1954-84. Acta Ornithologica 22: 2350. Matvejev, S. D. (1950): Rasprostranjenost i ivot ptica u Srbiji. Srpska akademija nauka, Beograd. Matvejev, S. D. (1976): Pregled faune ptica Balkanskog poluostrva. I deo detlii i ptice pevaice. SANU, Beograd. Moller, A.P. (1984): Community structure of birds in agricultural areas in summer and winter in Denmark. Holarctic Ecology 7: 413418. Puzovi, S., Milenkovi, V., Sekuli, V., Peri, V. & Pakovi, Z. (1988): Graa za ornitofaunu planine Juhor. Zbornik radova Prvih deset godina: 95-106. BID Josif Pani, Beograd. Radii, D., iban, M., Gruji, D., Puzovi S. (2005): Boravak i veliina jata kugara Bombycilla garrulus u toku zime 2004/2005. u Novom Sadu i Beoinu. Ciconia 14: 9396. RHMZ, (2008): Osnovne klimatske karakteristike na teritoriji Srbije u periodu januar-decembar 2007. godine. Republiki hidrometeoroloki zavod. http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteorologija/latin/2007.pdf

Saniga, M. (1995): Seasonal dynamics of the bird assemblages in the natural forests of the spruce vegetation tier. Folia Zoologia 44: 103110. Spremo, N. (2006): Boravak lenikare Nucifraga caryocatactes u okolini Apatina u toku zime 2006. Ciconia 15: 121122. Spremo N., Obradovi, R. & Guslov, B. (2008): Krstokljun Loxia curvirostra prvi put zabeleen u Apatinu. Ciconia 17: 114. Stankovi, B. (2000): Pregled faune ptica ire okoline Jagodine u srednjem Pomoravlju. Ciconia 9: 80102. Stankovi, B. (2003): Rezultati novih ornitolokih istraivanja iz okoline Jagodine. Ciconia 12: 154158. Stankovi, B. (2005): Pregled faune ptica ire okoline Jagodine. Ecologica 12 (44): 4852. Stankovi, B. (2008): Rock Bunting Emberiza cia. Acrocephalus 29 (138/139): 192. Stankovi, B. (2011): Ekoloke nie ptica pevaica potolinskih stanita u hladnijem periodu godine. Ciconia 20: 2427. Stojni, N. (2006): Sastav vrsta i brojnost ptica privuenih solju du puta Zrenjanin Novi Sad. Ciconia 15: 7578. Thomson, D. L., Baillie, S. R. & Peach, W. J. (1997): The demography and age-specific annual survival of song thrushes during periods of population stability and decline. Journal of Animal Ecology 66: 414424. Tiedemann, R. (1993): Fluktuationen im Vogelbestand einer schleswig-holsteinnischen Knicklandschaft bei Winterreinbruch Ergebnisse einer Linientaxierung. Corax 15: 197202. Tryjanowski, P. (1995): The composition and dynamics of a wintering bird community in an agricultural area of western Poland. Acta Ornithologica 30: 153160. Vuanovi, M. (2008): Beleke o pojavljivanju brezove juriice Carduelis flammea cabaret kod Vrca. Ciconia 17: 112113. Vuanovi, M., orevi, I., Radii, D., Paunovi, K., iban, M., Obradovi, R., Gergelj, J., Grahovac, D., Nagulov, S., & Tucakov, M. (2009): Invazija lenikare Nucifraga caryocatactes u Vojvodini 2008-2009. Ciconia 18: 161166. Vuanovi M. & Tot E. (2005): Boravak kugara Bombycilla garrulus u jugoistonom Banatu tokom zime 2004/2005. Ciconia 14: 8993. Vuanovi M., Tot E. & orevi I. (2009): Pojavljivanje brezove juriice Carduelis flammea u jugoistonom Banatu. Ciconia 18: 236237. Authors address: Boban Stankovi Slavke urevi B-5 2/33, 35000 Jagodina boban.stankovic035@gmail.com