Legenda simbola:

O predstavlja mukarca, trokut enu, s tim da se koriste i slova S za sina, K za kerku, D za dijete, Ot za oca, Mj za majku, St za sestru BD za branog druga, UPU za usvojenika iz potpunog usvojenja, UNU za usvojenika iz nepotpunog usvojenja, OVZ obraunska vrijednost zaostavtine i sl. X unutar ili preko simbola oznaava smrt, odricanje od nasljea, nesposobnost za nasljeivanje itd. Malo x iznad simbola oznaava ispunjenje objektivno-subjektivnog 1. Ostavilac je sainio testament kojim je za svog nasljednika odredio svog brata. Osim brata iza ostavioca su ostali brani drug, usvojenik iz potpunog usvojenja i usvojenik iz nepotpunog usvojenja. Ostavilac je branog druga napustio pet godina prije smrti i zasnovao vanbranu zajednicu koja je trajala sve do smrti ostavioca. Usvojenik iz potpunog usvojenja ima sina i kerku. Kerka je nesposobna za privreivanje i nema nunih spredstava za ivot. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja ima dvoje djece, oboje nesposobno za privjeivanje i nemaju sredstava za ivot. Ko su nuni nasljednici1 u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog nasljednog dijela? Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja, a njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/6 za svakog pojedinano. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, usvojenik iz potpunog usvojenja i usvojenik iz nepotpunog usvojenja (l. 10, 19). Budui da nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na jednake dijelove, zakonski nasljedni dio, u sluaju da nema testamenta, iznosio bi 1/3 za svakog od njih pojedinano (usvojenici su izjednaeni sa drugim srodnicima, jer nije drugaije odreeno; injenica naputanja branog druga radi ivota u vanbranoj zajednici nije relevantna, jer se ne kae da je ivotna zajednica sa ostaviocem trajno prestala krivicom branog druga ili u sporazumu sa ostaviocem l.22/3). Nuni nasljednici u ovom sluaju su, prema l. 28, brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja to nije jer ne ispunjava objektivno-subjektivni kriterij: da je nesposoban za rad i da nema nunih sredstava za ivot (l. 28/2). Djeca usvojenika iz nepotpunog usvojenja iako zadovoljavaju objektivno-subjektivni kriterij nisu nuni nasljednici, jer zakon kae da oni to mogu biti samo kad su po zakonskom redu nasljeivanja pozvani na nasljee (l. 28/3), to ovdje nije sluaj (isto vai i za djecu usvojenika iz potpunog usvojenja). Osnovica za izraunavanje nunog dijela (l. 29) je zakonski dio, odnosno nuni dio iznosi jednu polovinu zakonskog dijela, odnosno jednu treinu od zakonskog dijela kod lica koja se odreuju po objektivno-subjektivnom kriteriju (takvih nema relevantnih u ovom sluaju). Prema tome, brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja koji bi dobili 1/3 zakonskog nasljednog dijela da nema testamenta, dobit e 1/6 nunog nasljednog dijela. 2. Ostavilac je sainio testament kojim je za svog nasljednika odredio svoju prijateljicu. Iza njega su ostali brani drug, otac i majka. Majka se odrekla od nasljea u svoje ime. Otac i majka imaju dvoje zajednike djece. Otac je nesposoban za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot, a takoe i jedno njihovo dijete. Majka ima sina iz prvog braka, koji je nesposoban za privreivanje i nema nunih spredstava za ivot. Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug, otac, jedno dijete od oca i majke i sin majke iz prvog braka, a njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga i 1/12 za oca i 1/36 za dvoje djece. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, otac (otac i majka su u drugom zakonskom nasljednom redu, a ovdje su uvrteni jer ostavilac nije imao potomaka l. 12) , dvoje djece od oca i majke i sin majke iz prvog braka (majka se odrekla u svoje ime pa njen zakonski nasljedni dio nasljeuju sva njena djeca). Njihov zakonski dio iznosi 1/2 za branog druga, 1/4 za oca, a majina 1/4 e se dijeliti na njeno troje djece, koji e dobiti po 1/12 pojedinano i zamijeniti majku kao zakonski nasljednici (pravo predstavljanja). Nuni nasljednici u ovom sluaju su: brani drug i ostali potomci koji su po zakonskom redu nasljeivanja pozvani na nasljee a ispunjavaju objektivnosubjektivni kriterij, a u ovom sluaju su to otac, jedno dijete oca i majke i sin od majke iz prvog braka. Njihov nuni nasljedni dio se rauna prema l. 29, odnosno iznosi pola od zakonskog nasljednog dijela branog druga, odnosno treinu od zakonskog nasljednog dijela ovlatenika po objektivno-subjektivnom kriteriju, pa nuni nasljedni dio branog druga iznosi 1/4, 1/12 za oca i po 1/36 pojedinano za jedno dijete od oca i majke i sina od majke iz prvog braka. 3. Ostaviteljica je sainila testament kojim je za svog nasljednika odredila svog vanbranog druga sa kojim ivjela u vanbranoj zajednici 12 godina. Da bi zasnovala vanbranu zajednicu napustila je branog druga ali se nije razvela. Iza ostaviteljice je ostao sin iz braka sa ostaviocem, usvojenik iz nepotpunog usvojenja. Usvojenik ima dvoje djece nesposobne za privreivanje i koja nemaju nunih sredstava za ivot. Sin ima troje djece. On se odrekao nasljea u svoje ime i u ime svojih potomaka. Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im propalo na ime nunog nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednik je brani drug, i njemu pripada 1/4 na ime nunog nasljednog dijela. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug i usvojenik iz nepotpunog usvojenja; budui da se sin odrekao nasljea on vie nije zakonski nasljednik, a nema ni predstavljanja budui da se odrekao i u ime svoje djece. Prema tome, u sluaju da nije bilo testamenta branom drugu i usvojeniku iz nepotpunog usvojenja pripalo bi po 1/2 zaostavtine na ime zakonskog nasljednog dijela. Nuni naljednik, u ovom sluaju, samo je brani drug, iz razloga to usvojenik iz nepotpunog usvojenja ne ispunjava objektivnosubjektivni kriterij (a njegova djeca, iako ispunjavaju taj kriterij, ne mogu zauzeti njegovo mjesto jer nisu u konkretnom sluaju bili zakonski nasljednici). Brani drug, kao nuni nasljednik, dobiva 1/4 zaostavtine na ime nunog nasljednog dijela (odnosno polovinu od onoga to bi dobio kao zakonski nasljednik).

4. Ostavilac je sainio testament kojim svoju zaostavtinu na jednake dijelove ostavlja dvojici svoje brae. Testamentom je isljuio iz nasljea svog jedinog sina jer se tee ogrijeio od zakonsku i moralnu obavezu prema ostaviocu budui da ga u njegovoj bolesti nije izdravao niti pomagao niti se uope o njemu brinuo. Ostavioev sin ima dvoje djece. Jedan brat se odrekao nasljea u svoje ime, a imao je troje djece. Kako e se podijeliti zaostavtina? Ko e naslijediti i sa kojim dijelom? Odgovor: jedan brat e, testamentom, dobiti pola nasljea, a dvoje djece od iskljuenog sina e dobiti drugu polovinu zaostavtine. Obrazloenje: budui da se jedan brat odrekao nasljea u svoje ime, njegov dio nasljea e dobiti zakonski nasljednici, a u ovom sluaju to su djeca od iskljuenog ostavioevog sina. Oni e dobiti polovinu nasljea, odnosno po 1/4. Budui da se ne govori o bilo kakavoj drugoj zaostavtini, od koje bi djeca mogla biti oteena, nee se raunati nuni nasljednici (oni i nisu nuni nasljednici, i po tom osnovu svakako ne bi dobili nita ). 5. Ostaviteljica je sainila testament kojim je za svog nasljednika odredila svog sina (koji je nije varao). Iza nje su ostali brani drug, kerka i dva sina. Kerka se odrekla nasljea u svoje ime. Ona ima dvoje djece od kojih je jedno nesposobno za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Jedan sin je prevarom naveo ostavioca da izmjeni odreene odredbe testamenta. Drugi sin ima dvoje djece, jedno je nesposobno za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog nasljednog dijela? Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i jedno dijete od kerke. Brani drug dobiva 1/6 na ime nunog nasljednog dijela, a dijete 1/18. Obrazloenje: zakonski nasljednici u ovom sluaju su brani drug, drugi sin (sin prevarant nije zakonski nasljednik jer je nedostojan za nasljeivanje l. 129/2), i dvoje djece od kerke; budui da se ona odrekla nasljea (samo u svoje ime) ona vie nije zakonski nasljednik i njeno mjesto zauzimaju njena djeca prema pravu predstavljanja (i dijele njen zakonski nasljedni dio). Zakonski nasljedni dio, za sluaj da nema testamenta, iznosio bi 1/3 za branog druga i drugog sina pojedinano i 1/6 pojedinano za dvoje djece od kerke. Nuni nasljednici u ovom sluaju su brani drug i jedno dijete od kerke koje ispunjava objektivno-subjektivni kriterij. Drugi sin koji je bio zakonski nasljednik ne moe biti i nuni nasljednik budui da je upravo njega ostaviteljica i odredila za svog nasljednika u testamentu (djeca ga ne mogu predstavljati budui da nisu bili zakonski nasljednici). Nuni nasljedni dio branog druga iznosi 1/6 (polovina od onoga to bi dobio na ime zakonskog nasljednog dijela), a djeteta 1/18 (treina od onoga to bi dobilo na ime zakonskog nasljednog dijela). 6. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao svome unuku (sinu ranije umrle kerke). U trenutku smrti ostavioca, osim tog unuka, iza njega su ostali njegov brani drug, sin i dva usvojenika iz nepotpunog usvojenja, od kojih jedan nema sredstava za ivot i nesposoban je za privreivanje. Ko od ovih lica ima pravo da

trai smanjenje testamentarnih raspolaganja? Koji dio zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug, sin i jedan usvojenik iz nepotpunog usvojenja, a njihov nuni nasljedni dio je po 1/10 za branog druga i sina pojedinano i 1/15 za usvojenika. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, sin, dva usvojenika i sin od umrle kerke. Njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj da nema testamenta, iznosio bi 1/5 za sve njih. Nuni nasljednici su brani drug, sin i jedan usvojenik iz nepotpunog usvojenja koji ispunjava objektivno-subjektivni kriterij; sin od umrle kerke nije jer neispunjava objektivno-subjektivni kriterij, a i da ispunjava ne bi bio je upravo njemu ostavilac i ostavio zaostavtinu testamentom. Njihovi nuni nasljedni dijelovi iznose 1/10 za branog druga i sina (polovina od zakonskog nasljenog dijela) i 1/15 za usvojenika (treina od zakonskog nasljednog dijela). 7. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao svome bratu. U trenutku smrti ostavioca, osim njegovog brata, iza njega su ostali njegov brani drug i dvije sestre. Jedna sestra je nesposobna za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Koja od ovih lica u konkretnom sluaju imaju pravo na nuni dio? Koji dio zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi! Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i jedna sestra, a njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga i 1/18 za sestru. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, dvije sestre i brat. Njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj da nema testamenta, iznosio bi 1/2 za branog druga i po 1/6 za sestre i brata (to su nasljedili od svojih mrtvih roditelja u drugom redu). Nuni nasljednici su brani drug i jedna sestra koja ispunjava objektivno-subjektivni kriterij. Njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga (polovina od zakonskog nasljednog dijela) i 1/18 za sestru (treina od zakonskog nasljednog dijela). 8.Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu zaostavtinu zavjetao svome prijatelju. Iza ostavioca su ostali brani drug, otac i majka. Ostavilac je umro 12. 03. 2003. Otac ostavioca je pravosnanom presudom osuen za ubistvo i nalazio se u inostranstvu od 11. 05. 1997. do 14. 11 2002.g., gdje je pobjegao da bi izbjegao sluenje kazne za ubistvo. Otac ima sina iz prvog braka koji je nesposoban za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Majka se odrekla nasljea u svoje ime. Otac i majka su imali osim ostavioca jednu zajedniku kerku. Koje od ovih lica ima pravo na nuni dio i koliki dio zaostavtine e dobiti na ime nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednik je brani drug i njegov nuni nasljedni dio iznosi 1/4. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, kerka od oca i majke i otac (to to je prvobitno pobjegao iz zemlje nije relevantno u ovom sluaju l. 129/5). Njihovi zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj da nema testamenta, iznosili bi 1/2 za branog druga, i po 1/4 za oca i kerku od njega i majke. Nuni nasljednik je brani drug, budui da ostali neispunjavaju objektivno-subjektivni kriterij. Nuni nasljedni dio branog druga iznosi 1/4 (polovina od zakonskog nasljednog dijela). 9.Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao sinu svoga ranije umrlog brata. U trenutku smrti ostavioca, osim bratovog sina, iza njega su ostali ostavioev brani drug, majka ostavioca i sestra ostavioca. Sestra ostavioca je neposobna za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Ko od ovih lica ima pravo da trai smanjenje testamentarnih raspolaganja, tj. zatitu nunog dijela? Koji dio zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i sestra, a njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga i 1/24 za sestru ostavioca. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, majka, sestra i sin od umrlog brata. Njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj da nije bilo testamenta, iznosio bi 1/2 za branog druga, 1/4 za majku i po 1/8 za sestru i sina od brata. Nuni nasljednici su brani drug i sestra, jer ispunjava objektivno-subjektivni kriterij; sin od brata nije jer on svakako po zakonu ne moe biti nuni nasljednik (l. 28/2). Nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga (polovina od zakonskog dijela) i 1/24 za sestru (treina od zakonskog dijela). 10.Ostavilac je 12.03.1997. g. svom branom drugu poklonio kuu u vrijednosti od 130.000 KM. Sinu od tetke poklonio je tednu knjiicu u vrijednosti od 50.000 KM 16.06.1998. g. svom prijatelju je poklonio nakit u vrijednosti od 30.000 KM 12.12.2002. ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu u vrijednosti od 20.000 KM zavjetao svome branom drugu. Ostavilac je umro 10.09.2003. g. U trenutku smrti ostavioca iza njega su, osim branog druga, ostali dvoje djece, usvojenik iz nepotpunog usvojenja i dva unuka iza ranije umrle kerke. Jedan od unuka je nesposoban za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Ko od ovih lica ima pravo da trai zatitu svog nunog nasljednog dijela i koliki dio zaostavtine e dobiti? Kako se zove tuba kojom e tu zatitu traiti i kako e glasiti tubeni zahtjev? Da li su svi uinjeni pokloni u istom poloaju?

Odgovor: nuni nasljednici su dvoje djece ostavioca i jedan unuk, njihov nuni nasljedni dio iznosi po 1/10 za dvoje djece i 1/30 za unuka. Na ime tog nunog nasljednog dijela dvoje djece e dobiti po 18.000 KM, a unuk 6.000 KM, nakon to doe do smanjenja testamentarnog raspolaganja i djeliminog vraanja jednog poklona. Tuba kojom se ta zatita trai zove se actio supletoria. Svi pokloni nisu u istom poloaju (pogledat obrazl.).

Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, ostavioevo dvoje djece, usvojenik iz nepotpunog usvojenja i dva ostavioeva unuka. Njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj da nije bilo testamenta, iznosio bi po 1/5 za branog druga, dvoje djece i usvojenika i po 1/10 za dvoje unuka. Nuni nasljednici su dva ostavioeva djeteta i jedan unuk koji ispunjava objektivno-subjektivni kriterij (brani drug nije jer je upravo njoj ostavilac ostavio poklon). Njihovi nuni nasljedni dijelovi iznose po 1/10 za dvoje djece (polovina od zakonskog nasljednog dijela) i 1/30 za jednog unuka (treina od zakonskog nasljednog dijela). Sada se mora izraunati obraunska vrijednost zaostavtine (OVZ) kao osnovica za izraunavanje vrijednosti nunog nasljednog dijela. Ona se izraunava tako to se na istu vrijednost zaostavtine (20.000 KM) doda vrijednost poklona uinjenih za ivota ostavicoa (130.000 + 30.000 = 160.000 KM). Treba imati u vidu da se mogu uzimati u obzir samo pokloni koji se mogu vratiti (zakonski nasljednici uvijek, drugi dati u posljednoj godini ivota ostavica), to direktno iskljuuje poklon sinu od tetke jer on u ovom sluaju nije zakonski nasljednik (l. 31). Prema tome, obraunska vrijednost zaostavtine je 180.000 KM (20.000 KM + 160.000 KM), a nuni nasljedni dijelovi od toga iznose 1/10 za dvoje djece (po 18.000 KM) i 1/30 za unuka (6.000 KM). Jasno je da mora doi do smanjenja testamentarnih raspolaganja da bi se namirila ova potraivanja, meutim budui da 20.000 KM nije dovoljno, mora doi i do vraanja poklona (zakon kae da se kod reda smanjenja i vraanja prvo mora smanjivati raspolaganje testamentom, a tek onda vraanje poklona ako ono nije dovoljno l. 38.). Pokloni se vraaju poevi od posljednjeg poklona i dalje obrnutim redom kojim su uinjeni, dok se ne namiri nuni dio. U ovom sluaju posljedni uinjeni poklon bio je prijatelju (30.000 KM) i prvo e se on smanjivati. Budui da e se namiriti nuni dijelovi i bez potpunog vraanja ovog poklona, ostatak tog poklona se nee dirati niti poklon branog druga. Prema tome, dolo je do smanjenja testamentarnog raspolaganja do potpunog ukidanja (20.000 KM), a poklon prijatelju se samnjio za 21.000 KM, dok se nisu namirila potraivanja nunih nasljednika. 11. Ostavilac nije sainio testament. On ima nenu sa majine strane. Dedo sa majine strane je umro prije ostavioca. Oni su imali jednog sina, dajdu ostavioca, koji je takoe umro prije ostavioca i koji je imao troje djece. U trenutku smrti ostavioca bila je iva nena po ocu. Dedo po ocu je bio nedostojan za nasljeivanje. Ostavilac je imao jednog amidu i dvoje djece od drugog, ranije umrlog amide. Kako podijeliti zaostavtinu? Odgovor i obrazloenje: zakonski nasljednici u ovom sluaju su nena sa oeve strane, nena sa majine strane i amida. Zakonski nasljedni dio koji je pripadao dedi, sa majine strane, prirastao je neni iz razloga to nije mogao pripasti dajdi jer je bio mrtav (a ni njegovoj djeci jer se u treem nasljednom redu predstavljanje zaustavlja na djeci rodonaelnika ista je situacija sa djecom od drugog dajde). Dio koji je pripadao nedostojnom dedi prirastao je neni po ocu i amidi. Njihovi zakonski nasljedni dijelovi iznose 1/2 za nenu po majci, 1/4 za nenu po ocu i 1/4 za amidu. 12.Ostavilac je sainio testemanet kojim je za svog nasljednika odredio svoju sestru. Osim sestre iza ostavioca su ostali brani drug, usvojenik iz potpunog usvojenja i dva

unuka iza ranije umrlog sina. Ostavilac je branog druga napustio pet godina prije smrti i zasnovao vanbranu zajednicu koja je trajala sve do smrti ostavioca. Usvojenik iz potpunog usvojenja ima sina i kerku. Kerka je nesposobna za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Jedan od unuka ima dvoje djece, oboje nesposobno za privreivanje i nemaju sredstava za ivot. Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja, a njihovi nuni nasljedni dijelovi iznose 1/6 pojedinano. Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, usvojenik iz potpunog usvojenja i dvoje djece od umrlog sina, koji su oevo mjesto zauzeli po pravu predstavljanja. Zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj da nema testamenta, iznosili bi po 1/3 za branog druga i usvojenika iz potpunog usvijenja, i po 1/6 za dvoje djece. Nuni nasljednici u ovom sluaju su brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja, ali ne i djeca jer zakon kae (l. 28/2) da ostali potomci umrlog mogu biti nuni nasljednici samo ako ispunjavaju objektivno-subjektivni kriterij, to ovo dvoje djece neispunjava. Nuni nasljedni dio branog druga i usvojenika iz potpunog usvojenja iznosi po 1/6.