Nastavna jedinica:

LEMLJENI, LIJEPLJENI, ZAKOVINI i OSTALI SPOJEVI

(elementi za spajanje nerastavljivi spojevi)

S. Zelenika

KEI 6.ppt

LEMLJENI SPOJEVI Definicije: Lemljenje: spajanje metalnih materijala pomou dodatnog rastaljenog materijala (lema) ije talite je nie od talita osnovnog materijala. Meko ( < 450 C soldering, weichlten, brasatura dolce), tvrdo ( > 450 C brazing, hartlten, brasatura forte) te visokotemperaturno lemljenje ( > 900 C). Podruje taljenja lema: podruje temperature od poetka taljenja do potpuno rastaljenog stanja. Radna temperatura: najnia temperatura povrine na mjestu lemljenja na kojoj se lem moe omreiti, proirivati i vezati za osovni materijal.
S. Zelenika KEI 6.ppt

Prednosti: - visoka vlana vrstoa; - utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod zavarivanja; - kontrola procesa je vrlo dobra; - upotrebom vie lemova mogu se dobiti kompleksne strukture; - potrebno je manje energije nego kod zavarivanja; - i za spajanje dijelova razliite debljine i tankih dijelova; - dobra toplinska i elektrika vodljivost; - mogue spajanje velikih povrina; - pogodno za serijsku proizvodnju komponenti malih izmjera.
[Niemann et al., 2006]
S. Zelenika KEI 6.ppt

Nedostaci: - mala otpornost na visoke temperature; - lemovi djelomino sadre skupe plemenite metale; - vrstoa spojeva dobivenih mekim lemljenjem je ograniena; - postoji opasnost od pojave elektrolitske korozije; - u odnosu na zavarivanje priprema povrina spoja moe biti skuplja.

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Postupci lemljenja:
- Plameno lemljenje:

- Lemljenje pomou lemila:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

- Lemljenje uronjavanjem:

- Lemljenje u pei:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

[Niemann et al., 2006]

[Niemann et al., 2006]

- Otporno lemljenje:

- Indukcijsko lemljenje:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

- Lemljenje pomou laserske zrake i pomou zrake elektrona:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

[Niemann et al., 2006]

[Niemann et al., 2006]

Izvedba mjesta lemljenja: - Lemljenje sa zranou (rasporom):

[Roloff + Matek, Masch.elem., Viewegs, 2003]
KEI 6.ppt KEI 6.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

- Lemljenje sa avom.
S. Zelenika

Lemovi: Za meko lemljenje: - teke kovine: PbSn ili SnPb lemovi, - lake kovine: Sn, Zn ili Cd lemovi (Cd ne smije doi u kontakt sa ivenim namirnicama). Za tvrdo lemljenje: - teke kovine: Ag, Cu i mjedeni lemovi, - laki metali: AlSi i AlSiAn lemovi. Kod visokotemperaturnog lemljenja: lemovi temeljeni na Ni, AuNi i drugim plemenitim metalima te na Cu. Posebne izvedbe: lemovi temeljeni na Ti, Zr, Co ili Nb.
S. Zelenika

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Oblikovanje spojeva: - Proirenja i suenja zranosti:

[Decker: El. str., 2006]
KEI 6.ppt

- Brazde od obrade:

S. Zelenika

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

- Lemljenje limova:

[Decker: El. str., 2006]

[Niemann et al., 2006]

- Cijevi:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

- Okrugle ipke:

- Spremnici:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

vrstoa: Mjestu lemljenja se daje jednaka raunska vrijednost vrstoe kakvu imaju dijelovi koji se spajaju. Lemljeni spojevi se oblikuju tako da su optereeni smino:

S M = A ML
S (mm2) presjek sastavnih dijelova u spoju izloen vlanom naprezanju; M (N/mm2) vlana vrstoa materijala dijelova u spoju; A (mm2) povrine spojene lemom izloene sminom naprezanju; ML (N/mm2) smina vrstoa samog lema.
S. Zelenika KEI 6.ppt

vrstoa samog lemljenog spoja (ML vlana vrstoa, ML smina vrstoa) iznosi (manje vrijednosti vrijede kod zranosti h 0,25 mm, a vee kod h = 0,1 mm): - za mekane lemove: ML = 20 ... 30 MPa, ML = 15 ... 20 MPa; - za tvrde srebrne lemove: ML = 300 ... 400 MPa, ML = 150 ... 280 MPa; - za tvrde bakrene i mjedene lemove: ML = 250 ... 350 MPa, ML = 150 ... 250 MPa; - za tvrde aluminijske lemove: vrstoa spoja postie vrstou dijelova u spoju.
[Glienke, TU Braunschweig]
S. Zelenika KEI 6.ppt

Koeficijenti sigurnosti: 1,5 ... 4. Dinamika vrstoa: 80% one dijelova u spoju; h < 0,2 mm samo oko 60%. Meko lemljeni spojevi: din. vrstoa brzo pada ne treba ih izlagati din. naprezanju > 2 ... 3 MPa i treba predvidjeti rastereenje spojeva. Koeficijenti sigurnosti: 2 ... 4. Lemljene posude: raunati kao zavarene; posebni standardi definiraju maksimalne debljine stijenki i vrijednosti .

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Primjer: vakuumska eliptika (6 x 18 mm) membrana debljine 100 m od CVD dijamanta zalemljena na Cu okvir:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

BrazeTec CB1 (Ag 72.5, Cu 19.5, In 5, Ti 3) active brazing alloy melt = 730760 C, braz = 850 950 C
S. Zelenika KEI 6.ppt

LIJEPLJENI SPOJEVI
Definicija: Lijepljenje: spajanje dijelova iz istih ili razliitih materijala prijanjanjem pomou ljepila.

[Roloff + Matek, 2003]

[Decker, 2006]
S. Zelenika KEI 6.ppt

Fizikalni princip: adhezija (sile privlaenja na suelju dva materijala) i kohezija (meumolekularne sile u samom ljepilu):

[Meerkamm, Uni Nrnberg, 2003]

[Roloff + Matek, Maschinenelemente, Viewegs, 2003]

S. Zelenika KEI 6.ppt

Razvoj: - 4000 god. p.n.e.: upotreba asfalta u Mezopotamiji; - 3000 god. p.n.e.: Sumeri koriste ljepilo dobiveno iz ivotinjske koe, slino (i smole) i kod Egipana (cca. 1500 p.n.e.) ili, u obliku voska, kod Ikara; - 17. i 18. stoljee: industrijska proizvodnja - polovina 19. stoljea: flasteri (lijepljenje temeljeno na prirodnom kauuku) i ljepljive mase za upotrebu u medicini; - 1909.: prva sintetika polimerna ljepila (D); - 1920. Richard G. Drew (Minnesota Mining and Manufacturig Company 3M; USA): prva ljepljiva traka za automobilsku industriju; - 1940-e: prva ljepila za metale (zrakoplovna industrija).
S. Zelenika KEI 6.ppt

Prednosti: - za spoj potrebno malo prostora i nisu potrebne rupe ili visoke temperature; - naprezanja se jednoliko rasporeuju na velikim povrinama komponente mogu biti tanje; - spojevi su nepropusni, otporni na koroziju i ne mijenjaju svojstva materijala; - elastinost ljepila moe kompenzirati toplinske dilatacije te ublaiti udarce i vibracije; - jednostavna serijska proizvodnja.

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Nedostaci: - mala vstoa; - neki koriteni materijali mogu biti toksini; - nisu postojani na viim temperaturama; - javljaju se efekti starenja i puzanja; - mogu biti osjetljivi na vlagu; - mogu biti potrebni ureaji za stezanje; - vrijeme spoja moe biti dugo, a potrebna priprema skupa. Usporedba nekih karakterisitka zavarivanja, lemljenja i lijepljenja:
[Glienke, TU Braunschweig]
S. Zelenika KEI 6.ppt

Ljepila: - Prijanjajua ljepila - Kontaktna ljepila. - vrsta (kemijski reaktivna) ljepila. - Jednokomponentna i dvokomponentna ljepila i njihovo otvrdnjavanje. - Stanje povrine. - Sloj ljepila treba biti to tanji.
Dijelovi mikrosustava se takoer mogu spajati lijepljenjem: - epoksidnim ljepljivim materijalima; - eutektinim slojevima.
[Allen, MEMS Design, 2005] [Hsu, MEMS & Microsyst., 2002]

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Oblikovanje spojeva:
[Decker, 2006]

Neke preporuene vrijednosti:

[Neimann + Winter + Hhn, Manuale org. macchine, 2006]

S. Zelenika KEI 6.ppt

Ljutenje:

Loa (a) i dobra izvedba kutnih i loa (a) i dobra (b) izvedba spoja zatika:

[Decker: Maschinenelemente, Hanser, 2004]

S. Zelenika KEI 6.ppt

vrstoa: Spojevi Al dijelova daju najvee vrstoe. Slijede spojevi , Cu i mjedenih dijelova. Najvea vrstoa: sloj ljepila 0,1 ... 0,3 mm. Lijepljene spojeve oblikovati tako da su izloeni sminom naprezanju ( (N/mm2), F (N), A (mm2)): F

A
[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]
KEI 6.ppt

Doputeno naprezanje: 20 40% lomne vrstoe spoja:

S. Zelenika

Na viim radnim temperaturama opada vrstoa lijepljenih spojeva.

[Decker: Masch.elem., 2004] [Decker: El. str., 2006]

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Karakteristine vrijednosti zranosti, vrstoe i radnog podruja temperatura za neka Loctite ljepila:

[Decker: Maschinenelemente, Hanser, 2004]

S. Zelenika KEI 6.ppt

[Roloff + Matek, Maschinenelemente, Viewegs, 2003]

Utjecaj okoline na vrstou spoja:

ZAKOVINI SPOJEVI
Zakovine spojeve istiskuju zavareni spojevi; on ipak vrijedi kao bezuvjetno siguran i koristi se za prijenos sila, montau te za nepropusne spojeve. Sirova zakovica (Niet, rivet, rivetto - ribattino): struk i osnovna glava:
[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]
S. Zelenika KEI 6.ppt

Prednosti zakovinih spojeva: - materijal se ne oslabljuje toplinskim utjecajima, a nema niti opasnosti od puzanja; - mogu se spajati razliite debljine materijala te materijali s presvlakama, kao i razliiti materijali; - kontrola kvalitete je jednostavna; - trenje u spoju dovodi do priguenja vibracija i buke; - velika brzina izvoenja kod montae zamjena za vijke; - spoj se evenatulano moe i rastaviti. Nedostaci: - rupe oslabljuju konstrukciju; - neravnomjerna raspodjela naprezanja; - potrebno preklapanje elemenata; - kod razliitih materijala moe se javiti kontaktna korozija.
S. Zelenika KEI 6.ppt

Materijal za zakovice: konstrukcije: 0245, 0445. Obojeni materijali: Cu, Ms, Al, AlCuMg i AlMg5. Zakovice i dijelovi koji se zakivaju: isti osnovni materijal. eline zakovice do d = 8 mm i sve neeljezne zakovice zakivaju se hladno, a deblje od 10 mm toplo. Osnovna glava zakovice podupire se draem, a zavrna glava zakiva se oblikaem pritiskom na stroju za zakivanje, ili udarcima zranog ekia.
[Neimann + Winter + Hhn, Manuale org. macchine, 2006]
KEI 6.ppt

S. Zelenika

Toplo zakovane zakovice steu se. Stezna duljina: s 4 d:

Duljina sirove zakovice l je definirana standardima. Provrti za zakovice bue se ili probijaju. Prema broju rezova govorimo o jedno- ili viereznom spoju, ili openito o m-reznom zakovinom spoju:

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

[Decker, 2006]
S. Zelenika KEI 6.ppt

Najee ne stavlja vie od 3 do 4 reda zakovica (doputeno je 5 do 6).

S. Zelenika KEI 6.ppt

Prevladavaju spojevi s hladnim zakovicama s poluokruglim ili uputenim glavama ispod d = 10 mm.

S. Zelenika

KEI 6.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Zakovini spojevi u strojogradnji

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Proraun vrstoe: pretpostavlja se da sve zakovice jednako sudjeluju u prijenosu sile. Ako prijenos sile zamislimo kao da je oko svake zavojnice ovijena traka: na krakove djeluje dio sile f = F/2n (n broj zakovica), pa presjek 1-1 mora preuzeti punu silu F = 8f, presjek 2-2 6f, a presjek 3-3 2f:

Dijelovi od elastinih ili krhkih materijala: zakovice s oblicima prema DIN 7338 i cjevaste zakovice:
[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

uplje zakovice (za uvrenje obloge na konicama i spojkama) imaju deblje stijenke nego cijevne.
S. Zelenika KEI 6.ppt

Zakivanje dijelova od vrlo osjetljivih materijala: ispod glava zakovica podmetnu se metalne ploice:
[Decker, 2006]

Zakovini spojevi u strojogradnji proraunavaju se (pojednostavljeno) na odrez i na naprezanje bokova provrta, a popreni presjeci dijelova u spoju na vlak, tlak i savijanje.
[Neimann et al., 2006]
KEI 6.ppt

Naprezanja u zakovinom spoju

S. Zelenika

Proraun naprezanja na odrez svornjaka (struka zakovice):

F a = a _ dop n m A1

a (N/mm2) naprezanje na odrez presjeka zakovice

F (N) vlana ili tlana sila na element konstrukcije n broj zakovica na jednom prikljuku m broj rezova spoja A1 (mm2) presjek zakovane zakovice (gornja tablica)
S. Zelenika KEI 6.ppt

Sila F (N) pritie struk zakovice na bokove provrta, stvarajui tako pritisak na bokove provrta odnosno na na struk zakovice. Pritisak na bokove provrta se rauna sa srednjim naprezanjima bokova provrta 1 (N/mm2) povrina izloena pritisku zamilja se kao projicirana povrina (umnoak promjera provrta d1 (mm) i najmanje debljine limova u spoju t (mm)).

1 =
t1 t2

F 1 _ dop n d1 t

stvarna raspodjela naprezanja

idealizirana raspodjela naprezanja

1
d1

[Meerkamm, Uni Nrnberg, 2003]

S. Zelenika

[Neimann et al., 2006]

KEI 6.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija Zakivaju se valjani profili i limovi u limene i reetkaste nosae. Tu se koriste poluokrugle zakovice te, u iznimnim sluajevima, zakovice s uputenom glavom.
[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]
S. Zelenika KEI 6.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

[Neimann et al., 2006]

Gdje god je to mogue, treba izbjegavati naprezanje zakovica na vlak:

Treba se pridravati propisa o razmaku provrta za zakovice od ruba i njihove meusobne udaljenosti:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Svaki profil treba privrstiti s najmanje dvije zakovice, najvie 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenjiva naprezanja s najvie 5 zakovica nanizanih u jednom redu. Ako je potrebno vie od 4 ... 5 zakovica jedna iza druge: prikljuni profili. Na istom voru: jednaki promjeri zakovica. Stezna duljina zakovinih spojeva: s (mm) = 0,2.d12:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Orijentacija za izbor promjera zakovice (t (mm) najmanja debljina lima):

d (mm ) 50t 2
Kao i u strojogradnji, proraun se vri proraunom na odrez te na naprezanja bokova provrta:

F a = a _ dop n m A1

F 1 = 1_ dop n d1 t

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Kao i kod zavarivanja: H sluaj optereenje se rauna kao zbroj svih glavnih tereta (vlastite teine i ispune) + pokretni teret + sile inercije; HZ sluaj optereenje zbog glavnih + dodatnih tereta (vjetar, koenje, toplinski utjecaji)
S. Zelenika KEI 6.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Kod elinih konstrukcija: F (N) napree i presjeke dijelova konstrukcije na vlak ili tlak, pa je naprezanje (N/mm2) (uz Sn (mm2) korisni presjek sastavnog dijela i S (mm2) puni presjek sastavnog dijela):

S. Zelenika

Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala

Pokazalo se povoljnijim od zavarivanja, posebice u gradnji vozila, brodova, zrakoplova, dizalica, mostova i u visokogradnji.
[Neimann + Winter + Hhn, Manuale org. macchine, 2006]
KEI 6.ppt

Za zrakoplove: kaljene AlCuMg1 ili pak Ti zakovice

S. Zelenika

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

KEI 6.ppt

F - vlano naprezanje: v = Sn F - tlano naprezanje: t = S

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Glave zakovica moraju onemoguavati samo uzduno pomicanje struka:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

[Decker, 2006]

[Decker, 2006]

Prednosti pred konstrukcijama: mala teina, priblino jednaka vrstoa i postojanost protiv korozije. Nedostaci: visoka cijena i nii modul elastinosti (7.105 MPa). Ekonomina izrada ekstruzijom:

[Roloff + Matek, Maschinenelemente, Viewegs, 2003]

Slijepe zakovice:

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Zakovice s eksplozivom:

[Neimann et al., 2006]

S. Zelenika KEI 6.ppt

Dimenzioniranje zakovanih spojeva: orijentacijski: d1 (mm) = 1,5 ... 2 s (s (mm) najmanja debljina lima na prikljuku), e1 (mm) 2,5.d1 (razmak provrta u smjeru sile) i e2 (mm) = e1 2,5.d1 (razmak od ruba):

Treba nastojati meusobno spajati dijelove od jednakih materijala, a pod glave zakovice podlagati kadmizirane eline ploe.
S. Zelenika KEI 6.ppt

Oznake H i HZ kao u prethodnoj tablici.

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Eiffelov toranj:

15. 03. 1888.

15. 09. 1888.

26. 12. 1888.

S. Zelenika

12. 03. 1889.

KEI 6.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Proraun se vri na isti nain kao kod prethodnih sluajeva.

Gustave Eiffel (15. 12. 1832 27. 12. 1923.) inenjer i arhitekt; uz toranj poznat i po unutrnjoj metalnoj konstrukciji za Kip slobode, vijadukata, eljeznikog kolodvora u Peti; bavio se i metrologijom, radiotelegrafijom i aerodinamikom
S. Zelenika KEI 6.ppt

Golden Gate

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Mostovi u Pragu ili Porto Baro (Mrtvi kanal) te parna lokomotiva na RI eljeznikom kolodvoru:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Primjer zakovane konstrukcije kod iara (usporediti i s prethodno pokazanim zavarenim spojem):

S. Zelenika

KEI 6.ppt

OSTALE VRSTE SPOJEVA

Zakivanje bez zakovica (kopanje): Primjer: Toxen postupak (clinching) Prednosti: materijal se toplinski ne napree, presvlake ostaju u dobrom stanju, mogu se spajati limovi razliitih debljina i od razliitih materijala, postupak je jeftin.

S. Zelenika

KEI 6.ppt

[Neimann + Winter + Hhn, Manuale org. macchine, 2006]

S. Zelenika KEI 6.ppt

Posebni postupci spajanja limova: Spajanje ilavih limova iz istih ili razliitih metala plastinom deformacijom (oblikom):

S. Zelenika

KEI 6.ppt

[Neimann + Winter + Hhn, Manuale org. macchine, 2006]

S. Zelenika KEI 6.ppt

[Neimann + Winter + Hhn, Manuale org. macchine, 2006]

[Neimann + Winter + Hhn, Manuale org. macchine, 2006]

S. Zelenika KEI 6.ppt

Polimerni uskoni spojevi: Princip:

H

F1

F1 = sila spajanja H = podrez (progib)

Najvanije prednosti uskonih spojeva: - izratke ne treba posebno pripremati za spajanje, - prilikom spajanja nije potreban dodatni pribor ili alat, - kod rastavljivih spojeva, viestruko sastavljanje i rastavljanje nema veeg utjecaja na kvalitetu spoja, - sastavljanje i rastavljanje vrlo je brzo i jednostavno i - omoguuju postizanje velikog stupnja integracije spojnih elemenata u sam polimerni izradak.
S. Zelenika KEI 6.ppt

Podjela:
Uskoni element Otvoren Zatvoren

Rotacijski simetrian oblik

Proizvoljan oblik

Segmentiran Savojni uskoni spoj s kvaicama Prstenasti uskoni spoj Segmentirani prstenasti uskoni spoj

Torzijski uskoni spoj s kvaicama

Poseban oblik

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Dijelovi sa savojnim uskonim spojevima: Savitljive su konzole s kvaicama: Prekida:

Savitljive su konzole s udubljenjem, a kvaica je na krutom dijelu kuita:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Torzijski uskoni spoj s kvaicom:

torzijski tap
lT

H rT

l1

l2

torzijski tap

Prstenasti uskoni spojevi

H/2

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Privrenje kotaa uredske stolice: 1 nosa kotaa sa svornjakom s utorom, 2 noga stolice, 3 elastini prsten koji ulazi u utor svornjaka, 4 - poklopac

Kuglasti uskoni spojevi

H/2

Kope (spojnice)

Zglob:

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Proraun savojnih uskonih spojeva s kvaicom

Vei kut spajanja 1 vea sila spajanja F1 Vei kut zadravanja 2 vea sila zadravanja (rastavljanja) F2 Za osiguranje rastavljivosti: poeljno 2 < 45 Nerastavljiv spoj: 2 90

H =C

l2
h

< H dop = C

dop l 2
h

H podrez; Hdop doputeni podrez doputena deformacija rubnih vlakana dop doputena def. rubnih vlakana materijala konzole pri savijanju C geometrijski faktor ovisan o obliku kvaice
S. Zelenika KEI 6.ppt

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Doputena istezanja polimera dop:

Kristalasti plastomeri Doputeno istezanje dop (%) Amorfni plastomeri Doputeno istezanje dop (%) Ojaani plastomeri Doputeno istezanje dop (%) PE-LD 10 PS 1...1,5 PA 30% GF 1,5 PE-HD 7 SB 2 PA 50% GF 0,5 PP 6...8 SAN 2 PC 30% GF 1,8 POM 4...6 ABS 2,5 PBT 30% GF 1,5 PA 3...4 PC 4...6 ABS 30% GF 1,2 PBT 5 PVC mekan 8...10 POM 30% GF 2 PET 2,5 PVC tvrd 2...3 PMMA 2

S. Zelenika

KEI 6.ppt

Sila Fp (N) kojom je potrebno popreno djelovati na vrh kvaice da bi se ona savinula za podrez H (mm):

ES Fp = W l
istezanje rubnih vlakana pri progibu, tj. podrezu H W aksijalni moment otpora (mm3) poprenog presjeka konzole Sekantni modul:

ES =

Mora biti: dop

Iz sile Fp se izraunavaju: - Sila spajanja F1 :

F1 = Fp
S. Zelenika

+ tan 1 1 tan 1
KEI 6.ppt

- Sila zadravanja, odnosno razdvajanja F2 :

F2 = Fp

+ tan 2 1 tan 2
Faktor trenja za tarni par Polimer s elikom 0,50...0,65 0,30...0,40 0,35...0,40 0,45...0,55 0,20...0,25 0,55...0,60 0,50...0,60 0,20...0,35 0,25...0,30 0,40...0,50 0,12...0,22 0,55...0,60 0,45...0,55 Polimer s istim polimerom 0,60...0,78 0,45...0,60 0,54...0,66 0,40...0,50 0,66...0,72 0,60...0,72 0,30...0,53 0,38...0,45 0,48...0,60 0,12...0,22 0,55...0,60 KEI 6.ppt

Osnovni polimerni materijal ABS PA PBT PC PE-HD PE-LD PMMA POM PP PS PTFE PVC SAN
S. Zelenika

Pribline vrijednosti faktora trenja :

PITANJA?

S. Zelenika

KEI 6.ppt

to smo nauili - Definicije lemljenja, lema, podruja taljenja i radne temperature kod lemljenja. - Prednosti i nedostaci lemljenja. - Postupci lemljenja (plameno lemljenje, lemljenje pomou lemila, lemljenje uronjavanjem, lemljenje u pei, otporno lemljenje, indukcijsko lemljenje, lemljenje pomou laserske zrake i pomou zrake elektrona). - Izvedba mjesta lemljenja. - Osnovne karakteristike lemova. - Oblikovanje lemljenih spojeva (za limove, cijevi, okrugle ipke i spremnike). - vrstoa kod lemljenja.
S. Zelenika KEI 6.ppt

to smo nauili (2) - Definicije, primjena i fizikalni princip lijepljenja. - Prednosti i nedostaci lijepljenja. - Podjela (prijanjajua, kontaktna i vrsta; jedno- i dvokomponentna) i osnovne karakteristike ljepila. - Oblikovanje lijepljenih spojeva. - vrstoa lijepljenih spojeva. - Dijelovi zakovice. - Prednosti i nedostaci zakovinih spojeva. - Materijali i provrti za zakovice. - Zakovini spojevi u strojogradnji: - vrste zakovica koje se tu koriste, - proraun na odrez i na naprezanje bokova provrta s odgovarajuim doputenim napr.
S. Zelenika KEI 6.ppt

to smo nauili (3) - Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija: - vrste zakovica koje se koriste i razmaci meu njima, - orijentacija kod odreivanja izmjera, - proraun i doputena naprezanja, - naprezanja u presjecima spojenih elemenata. - Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala: - oblici spojeva, - orijentacija kod odreivanja izmjera, - doputena naprezanja. - Primjeri zakovinih spojeva. - Ostale vrste spojeva: - zakivanje bez zakovica (Toxen), - posebni postupci spajanja limova (plastinom deformacijom, tj. oblikom), - polimerni uskoni spojevi.
S. Zelenika KEI 6.ppt