Ekologija i zatita okolia

Vjeba 15. ivotna stanita kopnenih voda

15. ivotna stanita kopnenih voda*

U kopnenim vodama su dva stanita u kojima se odvija ivot: 1. bental bentos 2. limnion plankton i nekton U limnionu se razlikuju povrinski sloj koji je osvijetljen i u kojem dolazi do promjena temperature tijekom godine epilimnij, dok je dublji sloj hipolimnij. Izmeu ta dva sloja se tijekom godine formira jo jedan sloj u kojem dolazi do nagle promjene vode (razliita gustoa) pa dijeli prva dva sloja termoklina. S obzirom na osvijetljenost razlikuju se: fotiki ili trofogeni sloj (osvijetljen) te afotiki ili neproduktivni sloj (neosvijetljen). Epilimnij je uglavnom osvijetljen, samo u nekim uvjetima je dio epilimnija osvijetljen.

15.1. Prilagodbe na brzinu strujanja vode Brzina strujanja vode ovisi o : nagibu korita, propusnosti korita te o koliini vode. S brzinom strujanja vode povezana je i veliina estica na dnu korita (u brzim tekuicama na dnu je samo stijenje, a u stajaicama je mulj). Zbog same brzine strujanja vode u tekuicama se ne moe nai plankton (ne moe ostati na mjestu). Umjesto planktona postoji seston sve ono to se moe nai u vodi (ivi organizmi koje je voda odnijela ili koji su upali u vodu te neive, suspendirane estice). Usprkos tome u donjim tokovima rijeka moe se pronai plankton jer velike rijeke na uu skoro miruju. Kod tekuica se razlikuju tri toka: Gornji tok: vei nagib tekuice, vea brzina vode (brza, turbulentna voda), temperature gornjeg toka su od 3-15C, vea erozija, veliko kamenje na dnu toka, voda je prozranija pa je vrlo visoka koncentracija kisika. Tipini organizam gornjeg toka je pastrva (stenovalentni organizam).

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 15. ivotna stanita kopnenih voda

Srednji tok : srednje brza struja vode, temperature ljeti prelaze 15C, na dnu se nalazi ljunak i valutice. Donji tok: struja vode je spora, a temperatura ljeti prelazi 20C, sedimentacija je velika pa se na dnu korita nalaze pijesak i mulj. Donji tok je produktivniji pa se troi vie kisika te ga je manje nego u gornjem toku. U donjem toku tekuica mogu se ee nai som aran i tuka (eurivalentne vrste). U gornjem toku ive karnivorne vrste, a u niem toku ive fitofarne vrste ivotinja. Na veu brzinu strujanja vode (od 1-3,5 m/s) morale su se prilagoditi ivotinje koje ive u takvom okoliu, dok u sporijoj vodi od 1m/s nisu potrebne posebne prilagodbe. U tekuicama u kojima je brzina strujanja vode vea od 3,5 m/s ne pomau nikakve prilagodbe jer voda sve odnosi. Uz samu obalu postoji granini sloj u kojem voda skoro miruje pa u njemu mogu ivjeti neke praivotinje i nematode koji nemaju posebne prilagodbe. To su organizmi priljubljeni uz dno. U gornjem toku rijeka i u brzicama ive leno-trbuno spljoteni organizmi. Tu su najee liinke obolara, vodencvjetova i tulara. Obolari veinu ivota provode kao liinke u vodi, a krae vrijeme kao insekti; ive kao predatori ili se hrane sitnim esticama. Imaju dvije kukice na zadku i dva nastavka. Prednji dio tijela im je zadebljan i hitiniziran jer se okree glavom prema toku vode. To okretanje prema struji vode zove se pozitivna reotaksija. Vodencvjetovi cijeli ivot provode u stadiju liinka a samo jedan dan ive u odraslom stanju koji iskoriste za razmnoavanje, nakon ugibaju. Imaju tri nastavka, na zadku imaj listiave krge, a na nogama jednu kukicu. Tulari rade tuljce ili kuice od kamenia u vodi. Na nogama i na zadku imaju kukice. Nisu hidrodinamini kao prve dvije skupine. Tular koji ne gradi kuicu izmeu dva kame radi mreu. Njome lovi estice koje donese voda. Kuicu tulari grade od kamenja i pijeska, a hidrodinaminog je oblika. Leno-trbuno spljoteni su i virnjaci, a osim te prilagodbe imaju i sluz koja im omoguava puzanje.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 15. ivotna stanita kopnenih voda

Mnoge liinke dvokrilaca imaju posebno razvijene organe za prihvaanje: Liponeura je razvila prijanjaljke na svakom kolutiu s trbune strane, a skupina Simulidae imaju vijenac kukica oko glave. Jo jedna prilagodba je skrivanje iza kamenja. To ine neki raii poput Gamarusa. S obzirom na razliite uvjete mnogo je razliitih ivotnih zajednica (biljnih i ivotinjskih) od izvora do ua.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 15. ivotna stanita kopnenih voda

15.2. Prilagodbe na planktonski nain ivota U stupcu vode stanita se dijele na : 1. bental bentos (ivotinje vezane uz dno) 2. pelagijal plankton (organizmi koji pasivno lebde u stupcu vode i ije kretanje ovisi o strujanju vode) nekton (organizmi koji se aktivno kreu snagom vlastitih miia). Kretnje u planktonu idu protiv tonjenja no to nije jako miino kretanje usporedivo s ribama. Postoji i slatkovodni i morski plankton, meutim plankton u moru je bogatiji i vrstama i brojem jer je u moru zbog vee gustoe morske vode lake lebdjeti. U slatkim vodama umjesto planktona postoji seston, a to su ive ili neive estice. Glavni ograniavajui faktor za plankton je svijetlost (u morima je fotiki sloj debeo do 200 metara dubine, za razliku od jezera gdje je fotiki sloj debeo do 50 metara to ovisi jo i o dubini te prozirnosti). Zooplankton prati fitoplankton, ali moe doi i u veim dubinama jer se moe hraniti i esticama koje padaju prema dnu. Takvi dubinski organizmi uz prilagodbe za planktonski nain ivota imaju i prilagodbe na dubinski nain ivota: izloene su veem tlaku pa su to najee kuglasti organizmi jer je u obliku kugle manja izloenost tijela), zatim, imaju reducirana osjetila za vid, a neka druga osjetila su im vie razvijena. Mnogi imaju svjetlee organe (bioluminiscencija). Po veliini se razlikuju se etiri skupine planktona: makroplankton, mezoplankton, mikroplankton, nanoplankton. Prve tri skupine ine tzv. mreni plankton. Makro i mezoplankton vidljivi su golim okom dok je mikroplankton vidljiv mikroskopom. Nanoplankton je vidljiv finim mikroskopom (veim poveanjem) i jo se naziva filtracijski plankton.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 15. ivotna stanita kopnenih voda

Za uzorkovanje planktona koriste se planktonske mreice razliite veliine oka i razni crpci (valjkasti ureaji cijevi s poklopcem). Nanoplankton se moe izolirati samo centrifugiranjem ili membranskom filtracijom. Najmanja veliina oka na planktonskim mreicama je 25-30 m, a to je jo veliko za nanoplankton koji moe lako proi kroz ta oka. Za skupljanje nanoplanktona se zbog toga koriste filteri s porama manjim od 30 m. S obzirom na nain ivota razlikuje se : 1. holoplankton pravi planktonski organizmi; cijeli ivot provode u planktonu (razni raii, neke meduze) 2. meroplankton dio ivota provode u planktonu; npr. jaja i liinke riba, razliiti razvojni stadiji bentonskih organizama. Slatkovodni plankton je siromaniji, ali neke skupine zastupljene su s brojnim vrstama. U slatkovodnom planktonu ima malo planktonskih liinaka bentonskih vrsta. Tu uglavnom dolaze liinke nekih dvokrilaca ili liinke koljaka (Dressenia polymorpha).

Prilagodbe: 1. smanjenje specifine teine tijela redukcija skeleta poveana koliina vode u tijelu razliite uklopine masti i ulja manja specifina teina tijela od vode pa plutaju) u tijelu imaju mjehurie plina (duik, argon, kisik) 2. poveanje otpora vodi vea povrina tijela dugaki tjelesni nastavci 3. aktivno gibanje

Vjeba je napisana na temelju predavanja prof. sc. M. Kerovca, redovitog profesora na PMF-u u Zagrebu.