Broj 9

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Ko je Levat ba

Kampanja Izlazim
Posljednji krik za Mostar

Peru}ac atraktivna turisti~ka ponuda ili prekopavanje

Izaberi i izaberi

2
EDUKACIJA U OBLASTI NOVINARSTVA I DOBRA ZABAVA

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Uspje{no zavr{en projekat

ONA u BiH kamp 2010

Preko 30 polaznika, ve}inom srednjo{kolaca i studenata, pored dobre zabave dobili su i certificirano znanje u oblasti foto, TV, radionovinarstva, kao i novinarstva u printanim medijima

Snimanje TV priloga Pi{e: Haris Dedovi} (haris_dedovic@hotmail.com)

Sa ~asa fotonovinarstva

[estog augusta 2010. godine u prijepodnevnim satima svi u~esnici bili su na Bora~kom jezeru. Narednih sedam dana trebali smo provesti u prostorima kampa Saveza izvi|a~a Zenica. Tako je i bilo. Spavanje je bilo organizirano u {atorima po dvoje u svakom. Po samom dolasku krenula je i edukacija. U~esnici su bili podijeljeni u tri grupe. Ustajanje je bilo u 07:30, doru~ak u 08:00, a sa radom se po~injalo ve} u 09:00. Edukacija se odvijala u ~etiri oblasti: 1. Novinarstvo u printanim medijima koje se sastojalo iz toga da je svaka dva dana po jedna grupa imala zadatak da napravi dnevne novine o de{avanjima na kampu. Edukator je bio Mirza Begovi}. 2. Fotonovinarstvo gdje smo imali predavanja o historiji fotografije i fotoaparata. Pored historije u~ili smo i o prakti~nom radu na fotografiji kao fotoreporteri. Edukator u ovoj oblasti je bio mladi i uspje{ni fotograf iz Zenice, Haris Bad`i}. 3. Radionovinarstvo gdje smo svakodnevno u~ili o radiju kao mediju. Tako|er smo svaki dan imali prakti~ni dio, gdje je svaka grupa imala zadatak da napravi radioemisiju o de{avanji ma na kam pu. Tu smo odmah uvidjeli probleme i prepreke sa kojima se mo`emo susretati prilikom voditeljskog po-

Zabava u slobodno vrijeme

sla na radiju. Edukator za ovu radionicu bio je Dino Deli}, diplomirani `urnalista, trenutno zaposlen kao PR Bosanskog narodnog pozori{ta u Zenici. 4. TV novinarstvo u kojem smo u~ili {ta je to bitno za rad na TV-u, koje su prednosti i mane tog medija, itd. Zadatak ove radionice bio je snimiti prilog o ONA u BiH kampu. Edukator je bio asistent na Filozof-

SVAKODNEVNI ZADACI Svaki dan smo imali prakti~ni dio, gdje je svaka grupa imala zadatak da napravi radioemisiju o de{avanjima na kampu

skom fakultetu u Mostaru na predmetu TV novinarstvo, gospodin Miroslav Vasilj. Pored navedenih, u~esnici su imali priliku vje`bati dikciju, prilikom ~ega smo se upoznali sa raznim vrstama treninga na na{im govornim sposobnostima koje su nam potrebni za rad na radiju i televiziji. Za sve nas, to je bilo jedno novo i zanimljivo iskustvo. Za

na{e znanje u ovoj oblasti pobrinuo se glumac BNP-a Zenica, Mugdim Avdagi}. Iako se radilo mnogo, iako imali smo vi{e od jednog zadatka na dan, na{lo se vremena za dru`enje i kupanje na Bora~kom jezeru. U terminu od 13:00 do 17:00 i od 19:00 pa sve do pove~erja u 23:00 bilo je slobodno vrijeme. Tu su se stvarala nova poznanstva, zabavljalo se, pjevalo, plesalo. U ve~ernjem terminu koordinatori projekta potrudili su se da ispune vrijeme raznim dru{tvenim igrama, organiziranjem disko ve~eri u prostoru menze kampa, organiziranjem ro{tilja. Nakon zavr{etka mo`emo re}i da je ONA u BiH kamp 2010. bio uspje{an projekat, a najbolji svjedok tome je izjava jedne od u~esnica: Vjerujem da dijelim mi{ljenje svih u~esnika va{eg projekta kada ka`em jedno veliko hvala organizatorima, koordinatorima, edukatorima i svima koji su dali svoj doprinos u realizaciji projekta novinarskog kampa. Hvala vam {to ste ulo`ili vrijeme, trud i znanje i {to ste nam omogu}ili da nau~imo nova, te pro{irimo stara znanja. Hvala vam na sedam predivnih dana, na ogromnom broju ljudi koje smo upoznali i na novim prijateljstvima koje smo otpo~eli. Hvala vam na dru`enju, smijehu, energiji kojom smo se ispunili, odmoru, ali najvi{e na prenesenom znanju i iskustvima. Jo{ jednom hvala za sve.

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

3
Rije~ urednice
Upozorenje:
Imate zelene o~i? Ne, o~i su vam plave? Ili, ne, ipak sme|e? A crne? Ako ste se prona{li, nemojte dalje ~itati. Ako imate bilo kakve predrasude, prestanite ~itati odmah!

Probudi se i u|i u sebe, dok trepne{ ve} je isteklo vrijeme impressum

kreno vam preporu~ujemo da ove izbore ne propustite. U ovom bro ju do no si mo i pri~u o grupi humanista, prete`no studenata, koji su napravili svoj izbor i svakodnevno odlaze na jezero Peru}ac kao volonteri na iskopavanju jedne od najve}ih masovnih grobnica na na{im prostorima dok god im to drugi uvjeti dozvoljavaju. Oni shvataju koliko je svaki pojedinac va`an i da zbog svakog od njih cijela pri~a dobiva smisao i za neke porodice koje prona|u svoje nestale i mnogo sretniji kraj od neizvjesnosti. Od ostalih tema o kojima smo pisali izdvajamo i pri~u o slu~aju sa ku~i}ima i djevoj~ici iz Bugojna. U ovom broju, izme|u ostalog, mo`ete pro~itati kritiku knjige, pri~u o crtanim filmovima koji se nekada emitovao u 19 i 15, prenosimo vam dio atmosfere sa doga|aja koje smo posjetili, predstavljamo internet stranicu... Za kraj uvodnog teksta `elim da naglasim da ~ak i ako sumnjate da va{ glas mo`e puno promijeniti, prije nego se odreknete vlastitog izbora, razmislite imate li se za{to `aliti kasnije ukoliko niste rekli svoje mi{ljenje kada ste imali priliku. U svakom slu~aju, bolje je pogrije{iti nego ne u~initi ni{ta. Ako `elimo mijenjati svijet prvo moramo po~eti od sebe. Da utvrdimo gradivo: Probudimo se kona~no. U nedjelju 3. oktobra glasajte jer je to prije svega va{e pravo. Ugodno ~itanje Karika `elim!

kolska i akademska godina su po~ele, kao i gu`ve na stu den tskim slu`ba ma. @elimo vam uspje{nu narednu godinu. U va{im rukama je novo izdanje Karika. Ovaj broj je po se ban po mnogo ~emu, a za Ure|iva~ki kolegij najprije zbog toga {to slavimo prvi jubilej. Ovom prilikom `elim se zahvaliti svima koji podr`avaju na{ entuzijazam, a pri je sve ga na {im do na to ri ma, nje ma~koj fondaciji Schuler Helfen Leben i Oslobo|enju. Tokom odrastanja mnogo puta imamo mogu}nost da biramo ko }e nam biti prijatelji, ~ime se `elimo baviti, koju {kolu }emo upisati, a potom da li }emo studirati i na kojem fakultetu }emo nastaviti {kolovanje, itd. Tako je grupa srednjo{kolaca prije ~etiri godine ideju o osnivanju omladinskog magazina sprovela u djelo i zahvaljuju}i upornim pojedincima Karike postoje i danas, a nare dne go di ne izla zit }e mje se~no. Nau~ena lekcija: Bez ozbira na ishod koji slijedi nakon izbora ne smijemo dopustiti da nas strah ili pasivnost sprije~e da reagujemo. I tako dolazimo do teme broja, do Op}ih izbora 2010. Ve}ina jedva ~eka da se i ta ceremonija sve~ano zavr{i i da se sa ulica sklone posteri izbornih aktera. Ovo je na{ na~in da apelujemo na svoje vr{njake da iza|u na izbore i glasaju. Razloga je mnogo, a vi{e o onima koje

Omladinski magazin
Izdava~: Udru`enje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini Glavna i odgovorna urednica: Selma DEMIROVI] Ure|iva~ki kolegij: Damira KULENOVI] Renata DUJMU[I] Erna KLJU^I] Filip PA@IN Haris DEDOVI] Goran VRHUNC Redakcija: Muamer LOGO, Azra HIDI] Dopisnici: Denis HAD@I] Muamer LOGO Selma A[OTI] Semira D@ANI] Selma MUMD@I] Tamara TRAJKOVSKA Marko RAGU@ Ozrenka ^AMD@I]
Naslovna strana:

Pi{e: Selma DEMIROVI] (selma.demirovicbh@gmail.com)

smo smatrali va`nim pro~itajte na stranicama koje slijede. Neko }e re}i da je i neizlazak na glasanje tako|er izbor. Jeste, ako se vodimo linijom manjeg otpora i ri je {i mo pre pus ti ti dru gi ma da odlu~uju za nas. Samim tim {to ne}ete glasati ni za koga dajete {ansu onima za koje ne biste glasali ni u kom slu~aju i is-

Pri~a u slici

Lana [ATOR Suradnja: Njema~ka fondacija Schler Helfen Leben, Dnevni list Oslobo|enje [tampa: Unioninvestplastika d.d. Tira`: Izlazi {est puta godi{nje kao prilog u dnevnom tira`u Oslobo|enja Kontakt: Tel/fax: +387 33 205 850 ^obanija 9 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Web: http://onabih.ba karike@onabih.ba onaubih@gmail.com @iro-ra~un: 161 00000 6919 04 Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina

4
IZBORI 2010.

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Iza be ri i iza be ri Mogu}nost izbora je tu, a tu smo i mi da izaberemo

svom `ivotu, koliko god da traje, ~ovjek se nalazi pred nekim odlukama i izborima, zapravo pred vi{e njih. Svakodnevno biramo, biramo gdje popiti jutarnju kafu, biramo koji film u kinu gledati i kada ga gledati, za koga navijati, kojem programu na televiziji posvetiti pa`nju, koji je fakultet pogodan. Naravno, ovo su sve banalni primjeri. Mnogo je stvari i isto toliko izbora, da nema smisla da ih sve nabrajamo jer bi to bilo nemogu}e. Za{to su izbori va`ni u `ivotu? Va`ni su jer nam omogu}uju da krenemo dalje, bez obzira na ishod, bez obzira da li je izbor bio dobar ili pogre{an. Va`no je imati izbor. Iskreno, nije ba{ jednostavno donijeti odluku o nekoj stvari, nepromi{ljeno, prihvatiti rizik i nadati se da }e sve pro}i dobro. Postoji mnogo faktora koji uti~u na na{u odluku, na na{ izbor. Glavni i osnovni je faktor mogu}nosti. Od mogu}nosti i situacije u kojoj se nalazimo uvelike zavisi kakva je odluka i da li mo`emo uop{te da je donesemo. Potpisnik ovog teksta bira Peugeot 206 kao svoj automobil ali je mogu}nost ta koja mu ne dozvoljava da izbor dobije na snazi pa sve ostaje samo `elja. Karike biraju da izlaze svakih sedam dana ali je tu opet ta mogu}nost. Sve do jednom! ^etiri je godine pro{lo od Op}ih izbora 2006 godine. Svaki je gra|anin izabrao za sebe najbolje vjeruju}i u to ili ne. Rezultati govore za sebe. Veliki procenat gra|ana nije iza{ao nikako na izbore vjeruju}i da se ni{ta ne}e promijeniti, a i kako se ispostavilo do danas i nije. Suvi{na je pri~a, iako je mo`da potrebna, na ovom mjestu da se govori o obe}anjima partijskih funkcionera, {ta je u~injeno, a {ta nije i za{to nije. Ta pri~a koja je suvi{na ponav-

Pi{e: Goran Vrhunc (goran.vrhunc@gmail.com)

lja se iznova i iznova. Nije pro{lo dugo vremena od zavr{etka Op}ih izbora 2006 godine do prvog protesta i demonstracije koja je upu}ena upravo onima koji su izabrani i koje su birali isti ti ljudi. Ima tu paradoksa, svakako. U protekle ~etiri godine, htjeli priznati ili ne bili smo svjedoci nesigurnosti svih nas, nepostojanja odre|enih propisa koji bi pove}ali kvalitetu `ivota, komplikacija u rje{avanju administrativnih poslova, nezapo-

slenost, zdravstvo, obrazovanje. Spisak je poduga~ak i nadma{uju ga samo svjedoci. Danas, 2010. godine na pragu smo novih Op}ih izbora. Grad je ukra{en bildbordima, a na njima su ljudi koji se bore za vlast i prevlast, i u tome im samo dru{tvo mo`e pomo}i. Mo`da ima me|u svim tim licima i neko koje misli dobro ovoj zemlji i njenim gra|anima, ali treba biti vi{e od Nostradamusa da bi vidjeli ko je klju~na figura. Neko ne mo`e do~ekati da upi{e i kvadrati} X, neko }e prvi put s ocem na izbore, a neki }e ~ak i da ih bojkotuju ne izlaskom na glasanje. To i jeste najlak{e, ne glasati. Takvima ili stvarno odgovara ova situacija ili su jednostavno nezainteresovani, a mo`da ova situacija i ne postoji. Bi}e da je ovo drugo, nezainteresovanost, a sa njom i nepovjerenje u ljude koji bio trebali da nas predstavljaju u svijetu. Mnogo je naznaka da }e i ovaj put odziv bira~a biti ispod o~ekivanja. Ima naznaka i o poni{tavanju glasa~kog listi}a kao jedina sigurnost da ne}e pogrije{iti. Sad smo opet kod mogu}nosti. Ovaj put ona je ogromna. Nemogu}e je misliti i tvrditi kako se nema za koga glasati od tolike, ekonomskim rje~nikom, [TA BIRAMO? ponude. Ka`e Gdje popiti jutarnju se da za svakog kafu, koji film u kinu mu{karca pogledati, za koga stoji `ena i

SVJEDO^ANSTVO U protekle ~etiri godine, htjeli priznati ili ne bili smo svjedoci nesigurnosti svih nas, nepostojanja odre|enih propisa koji bi pove}ali kvalitetu `ivota, komplikacija u rje{avanju administrativnih poslova, nezaposlenost, zdravstvo, obrazovanje
obratno. Tako i u ovom slu~aju. Od pregr{ta mogu}nosti svaki ~ovjek mo`e za sebe da donese odluku za koju vjeruje da je ispravna, makar se kasnije mo`da, ispostavila pogre{nom. Samim glasanjem sti~ete pravo da se `alite na odre|ene stvari koje su povezane s politikom i izborima i na kraju rezultatima izbora. U suprotnom, muk. Za koga glasati? Ne}emo ovdje odgovoriti na to pitanje ni nabrajati politi~ke subjekte i objekte. Oni su svi pred na{im o~ima, govore svojim sloganima kao da je to dovoljno da se navede masa da iza|e na izbore. Ali, koji je pravi izbor, koji je taj ~ovjek koji }e u~initi Bosnu i Hercegovinu ugodnim mjestom za `ivot? Taj odgovor svako sam za sebe mora prona}i. Znamo za ubje|enje koje godinama vlada, da bolje ne mo`e, samo gore, sve }e biti isto, itd. Mo`da! Dok god postoji nada, ni{ta nije nemogu}e pa tako ni ovaj put. Ako ste na svakim izborima glasali za osobu X iza|ite i sad. Pa vidite {ta }e se dogoditi. Nemate {ta izgubiti, a mo`ete se iznenaditi krajnjim rezultatima. Srednja {kola je za one koji imaju pravo glasa zavr{ena odavno. Izabran je fakultet iz raznoraznih razloga i ponuda. Ostao je jo{ samo jedan izbor, jer kako pjeva Branimir Johnny [tuli} u kojeg se i danas mla|e generacije kunu, u pjesmi Put za Katmandu: Prokleta mogu}nost izbora mora da postoji. Izaberi!

navijati, kojem programu na televiziji posvetiti pa`nju, koji je fakultet pogodan...

(Raz)GLASAJ 3. oktobra
Pi{e: Selma A.

olim predizborno doba. Volim bespotrebnu gu`vu, ko mi~ne ka m pa nje, ko mentarisanje plakata i parola, bezbroj inicijativa aktivisti~kih grupa i poziva da se iza|e na birali{te, a ponajvi{e osobe koje zarad nekog konkursa i obe}ane nagrade postaju najve}i aktivisti otkako je svijeta i vijeka, a onda prvi ne glasaju. Da svi ti ljudi koji se tako svojski zala`u za izlazak na izbore i razuvjeravanje neglasa~a koriste bar jedan mizerni promil svoje predizborne energi~nosti i u obi~no,

dosadno vrijeme kada se ni{ta i niko ne bira, onda mo`da ne bi ta ko o~aj ni~ki po zi va li gra|ane da glasaju jer bi svi zajedno bili manje o~ajni. Ali ruku na srce, borba glasa~a i neglasa~a nije nimalo po{tena. Neglasa~i imaju ogromnu prednost jer im argumenti po~ivaju na onom razumnom i logi~nom. Da izbori mogu ne{to promijeniti davno bi ih ukinuli. Razumno i logi~no. Na drugoj strani, glasa~ima ostaju infantilna zano{enja. Glasa~i zbore o idealima zbog ~ega nikada ne}e pobijediti u staroj glasati ili ne debati. Ja glasam. Ne zato {to sam optimista, ve} {to lako padam na patetiku. I zato {to mi je po-

malo muka pragmati~nosti koja ubija svijet, pa se volim otisnuti u nerazumne, bespotrebne stvari. To je jedini pravi razlog, i on nije dovoljan niti jednom neglasa~u. Poku{avati razuvjeriti neglasa~e je (upozorenje: slijedi kli{e!) Sizifov posao. Posebno kada ih poku{a va te po tu}i nji ho vim oru`jem: logikom i zdravim razumom. Tako ne}ete sti}i do promjena i svoje utopije. Neglasa~e treba zasuti patetikom, ne}e znati {ta ih je sna{lo. Treba odr`ati dirljiv govor, spomenuti historijske bitke za pravo glasa, mo} koju ima svaki pojedinac unutar demokratskog dru{tva. To ja radim kada se raspravljam sa njima. Preba-

cim se u svoj naj pa te ti~ni ji mo de i on da brbljam o gra|anskoj odgovornosti, akciji, du`nosti, pravim tetralne pauze i pri kraju se uvijek u kraji~ku oka zacakli mala suza. Kada nisam sposobna niti dovoljna kreativna da smislim vlas ti te ar gu men te, pri bje gnem starom, oprobanom plagijarstvu i produbljenim glasom urlam na sagovornika: I have a dream.... Potpuno o{amu}eni to li kom pa te ti kom, neglasa~i }e 3. oktobra kao hipnotizirani oti}i na birali{te, izvr{iti svoju svetu du`nost, a sutra }e se na nebu pojaviti duga i svi }emo `ivjeti sretno do kra ja `ivo ta. Broj ne gla sa~a koje sam uspjela preobratiti

ovom ta kti kom je, na ra vno, nula. I nije ni va`no koju taktiku koristite, malo ljudi }e odstupiti od svog mi{ljenja. Rasprave glasa~a i neglasa~a su uzaludne i nerazumne: ba{ po mojoj mjeri. Pored sramne inklinacije prema svemu pateti~nom, za{to zaista glasam? Iskreno govore}i, nisam sigurna. Vjerovatno zato {to je glasati manje licemjerno. Manje je licemjerno od ljudi koji psuju na vlast, a na izborima iz navike ili gluposti glasaju za svoje . Ili od ljudi koji isto tako psuju na vlast, ali ne glasaju jer su neandretalci kojima je dobro sve dok imaju svoju popodnevnu kafu, svoju raju, onaj rahatluk {to ga nemo{

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Ko je levat ba?
Levat u Sarajevu

Grupa mladih ljudi pokrenula je predizbornu kampanju sa zanimljivim nazivom Levat

Levat u Banjaluci

Veselin Gatalo: Levat je ~ovjek kojem je va`nije {ta drugi ka`u nego ono {to sam zaklju~i.

Da izbori mogu ne{to promijeniti davno bi ih ukinuli, a rasprave glasa~a i neglasa~a su uzaludne i nerazumne
na} ni|e drugo nego ovdje. A mo`da je glasati, a ne biti posve ubije|en u svrsishodnost onoga {to radi{ licemjernije od svega navedenog? Mo`da. Ali nisam ba{ sigurna da su drugi glasa~i ubje|eniji od mene. Glasati je jednostavno bolja opcija. Kada izvaga{ posljedice izlaska i neizlaska na izbore, ove prve se ~ine mnogo manjim i bezazlenijim. Iako se skeptik u tebi mo`e naglas smijati ~itavim putem do birali{ta, glasanjem ne gubi{ apsolutno ni{ta. Ne ko{ta te ni{ta sjesti i ispuniti glasa~ke papire. Na kraju, ko zna, mo`da se zaista ne{to i pomjeri sa mrtve ta~ke. Glasanje do|e ne{to kao kladionica: ako uplati{ listi} ima{ barem neku {ansu za dobitak, ako nikako ne igra{ ne mo`e{ nikako ni dobiti. Ali ono {to sigurno ne treba o~ekivati od izbora je neku potpunu revoluciju, izokretanje na{e bijede navrat na nos. Mo`da nisu svi isti, kao {to ka`u idealisti i optimisti, ali nisu svi ni tako razli~liti. U svakom slu~aju, prave bitke treba voditi u stvarnom svijetu, a ne u bajkovitim ma{tanjima tra`iti rje{enje svega. Svu ovu predizbornu energiju treba usmjeriti na borbu najprije protiv zatucanih sugra|ana, a onda i protiv zatucane vlasti koju biraju. Iz ~istog inata treba se boriti protiv najopasnijeg neprijatelja. A to je bila i ostala stara, dobra ljudska glupost.

Masha Durkali}: Levat je onaj koji stvarima pristupa povr{no, `ivi lagodno, ne obazire se na posljedice i nema o ~emu razmi{ljati kada nave~er lije`e u krevet, jer }e se sutra probuditi i stvari opet raditi isto bez razmi{ljanja o njima. Pi{e: Haris Dedovi} (haris_dedovic@hotmail.com)

Indira Ku~uk Sorgu~: Levat je, naprimjer, Boycie iz Mu}ki. Svi njegovi pajda{i ljubili su njegovu Marlyn, me|utim, samo on pla}a.

acebookom je po~eo kru`iti video sa velikim natpisom LEVAT. Uz muziku Lady Gage, iz pjesme Bad romance idu stihovi: Ja, ja levat sam, ja sam levatina . Mnogi su se pitali o ~emu se radi. Radi se o predizbornoj kampanji, ali ne onoj u kojoj }e se reklamirati neka od politi~kih stranki, ve} ne{to totalno

druga~ije. Na simpati~an i zanimljiv na~in grupa entuzijasta poku{ava da pozove druge mlade ljude da se odazovu predstoje}im izborima. Pored pjesme tu je i web portal www.levat.ba. Na tom portalu mogu se na}i razli~ite rubrike npr. levat dana , gdje se nalaze video klipovi sa youtube-a na kojima su smje{ne situacije u kojima su ljudi na{li, a snimljene su slu~ajno ili namjerno. Da bi se odazvalo {to vi{e mladih, ovaj portal je pokrenuo i nagradne igre; za najbolji 3D video za pjesmu Le-

vat gdje }e se na youtube glasati za isti, a nagrada je iPod touch ,i za najbolju fotografiju pored billboard-a Levat , gdje su nagrade po dvije karte za kino. Pod rubrikom info mo`emo na}i izjave ljudi iz javnog `ivota koji su na taj na~in podr`ali ovaj projekat. Samo neki od njih su: Veselin Gatalo, Masha Durkali}, Indira Ku~uk Sorgu~ i drugi. Levata je podr`alo Vije}e Evrope, a ovim putem i mi `elimo da dadnemo svoj doprinos ovoj inicijativi. I jo{ jedan poziv mladima iza|ite na izbore!

6
Izbori

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Kampanja IZLAZIM

Samir Mahmi} (oia1@oiabih.info)

a pro{lim op}im/op {tim izborima glasalo je samo 47% mladih, a prema nedavnom istra`ivanju 78% mladih je izjavilo da nije zainteresirano za politiku. S ciljem pove}anja izlaznosti mladih BiH na izbore kao i njihovog interesa za politi~ka zbivanja i svoj polo`aj u dru{tvu 20ak lokalnih organizacija mladih i grupa u saradnji sa Omladinskom informativnom agencijom BiH (OIA) provodi kampanju IZLAZIM 3.10. u 32 grada BiH. Osnovni argumenti mladih protiv izbora su da nemaju za koga glasati i da njihov glas ne vrijedi . Me|utim, u ovoj kampanji mlade se informi{e o otvorenim listama na kojima mogu prona}i vi{e od 30 stranaka, a na web portalu se educirati o tome koja stranka {ta nudi i {ta zastupa, te da mogu glasati i samo za pojedince. Na listama }e se na}i i 1.834 kandidata koji imaju ispod 30 godina i ve}ina }e se po prvi put boriti na izborima. [to se ti~e argumenta o vrijednosti jednog glasa, kampanja matemati~ki pokazuje va`nost svakog glasa i podsje}a da je na

Na listama, ove godine, na}i }e se i 1.834 kandidata koji imaju ispod 30 godina i ve}ina }e se po prvi put boriti na izborima
ambiciozne mlade ljude da iskoriste {ansu za sopstvenu promociju i mo`da se istaknu kao budu}i fotografi, scenaristi, glumci i sl. Svi njihovi radovi su imali i priliku za dodatnu promociju {irom Bosne i Hercegovine, kako na TV ku}ama, preko interneta, tako i na uli~nim akcijama u 32 grada BiH, {to je druga strana ove kampanje. Akcije su odr`ane sa ciljem face to face motiviranja mladih da glasaju i uzmu stvar u svoje ruke . Obzirom na situaciju u na{oj dr`avi, a koja se direktno ti~e mladih (lo{ obrazovni sistem, EU integracije, nezaposlenost i sl.) naredne ~etri godine biti }e presude za mlade ovdje. Mislimo da uop}e vi{e nije potrebno nagla{avati ZNA^AJ oktobarskih izbora, jer jedina poruka koju vam za kraj mo`emo uputiti je: MI IZLAZIMO, A VI? Svi spomenuti radovi mladih, njihove poruke, kao i informacije o izborima, kandidatima i drugim korisnim resursima nalaze se na webu kampanje www.biraj.mladi.info, te na facebook stranici www.facebook.com/IZLAZIM3.10 Kampanju IZLAZIM! podr`ali su Centri civilnih inicijativa, NED i Misija OSCE-a u BiH.

proteklim izborima bilo potrebno samo 1.513 glasova jednom zastupniku/poslaniku da dobije fotelju u dr`avnom parlamentu (i 100.000 KM godi{nje), dok za Narodnu skup{tinu RS 205 glasova, a za parlament Federacije BiH 401 glas. U kantonalnim/`upanijskim skup{tinama su sjedili zastupnici koji su dobili samo 131 glas (Bos.

podrinjski k.), 218 glasova (Posavski k/`), 295 glasova (Kanton 10), 520 glasova (Zapadno-hercegova~ka `.), 610 glasova (Hercegova~ko-neretvanski k/`.), 639 glasova (Srednjebosanski k/`.), 674 glasa (Zeni~ko-dobojski k.), 686 glasova (Tuzlanski k.), 1.122 glasa (Sarajevski k.) i 1.224 glasa (Unskosanski k.).

U sklopu kampanje IZLAZIM mladima Bosne i Hercegovine je bila pru`ena prilika da se kreativno izraze i u~estvuju u javnom pozivu za najvideo klipove i postere. Na otvoreni poziv stiglo je 39 video klipova i 76 postera koji su imali za cilj da motiviraju mlade da iza|u na izbore 3. 10. 2010. Ovo je bila prava prilika za nadarene, kreativne i

GRADOVI U BiH

Posljednji krik

za Mostar
U Mostaru, gradu koji le`i u srcu Hercegovine, lagano, ali sigurno izumiru svi kulturni doga|aji. Vlast ne podr`ava i ne poti~e ni{ta po pitanju kulture, i iz dana u dan nas kulturno zatupljuje
Pi{e: Tamara Trajkovska (tamara.trajkovski@gmail.com)

U Mostaru, gradu koji le`i u srcu Hercegovine, lagano, ali sigurno izumiru svi kulturni doga|aji. Vlast ne podr`ava i ne poti~e ni{ta po pitanju kulture, i iz dana u dan nas kulturno zatupljuje. Kao {to i sami (ne) znate, Mostar nema kino dvoranu, a prije rata smo imali dva (Partizan i Zvijezdu), a poslije rata Croatiju, improviziranu kino-dvoranu u amfiteatru Sveu~ili{ta u Mostaru. Ako nam je sada problem samo dati ime kinu, neka ostane bezimeno, samo da ga imamo. Zar nije pora`avaju}e da gradi} od dvadesetak tisu}a stanovnika ima kino, a Mostar nema? Ve} du`e vrijeme ne znamo kako se trebamo pona{ati ako nam se pru`i prilika da odemo na filmsku premijeru u neki drugi grad koji ga, nasre}u, ima. Za nas je sve to nepoznanica. Sretni smo kada se odr`avaju Dani filma u

Herceg Stjepanu Kosa~i ili kada se o organizira neka druga projekcija jer tada imamo jedinu mogu}nost pogledati neki film koji ni tada nije na pravom filmskom platnu, ali nama je i to postalo dovoljno. Ne sje}am se kada sam zadnji put oti{la na predstavu, grad je ostao i bez Hrvatskog narodnog kazali{ta Mostar, i bez Narodnog pozori{ta Mostar. Mogu}nost za pogledati predstavu i tu imamo kada se netko smiluje, pa u turneje ubaci i Mostar, gotovo iz sa`aljenja prema gra|anima. Prilika za to naj~e{}e nam se pru`a za vrijeme Dana Matice hrvatske, ni tada na daskama koje `ivot zna~e. Rije~ mediji, izra`avanje javnog mnijenja, polako se prestaje upotrebljavati u jeziku Mostaraca u pozitivnom smislu. Radio Hercegbosna, Radio postaja Mostar, Hercegova~ka televizija ve} du`e vrijeme su na rubu. Svoje opravdano nezadovoljstvo izra`avaju povremenim {trajkovima. Pla}u

ne primaju, godinama im nisu upla}eni doprinosi. Kako je stanje u cijeloj zemlji te{ko, ~ini se da nikoga nije briga {to ti ljudi trebaju od ne~ega `ivjeti i {to isti ti ljudi imaju djecu koju treba hraniti i {kolovati. Kulturna rubrika je jedna od rubrika dnevno-informativnih novina. Vjerovali ili ne, i ona je sve siroma{nija. Kako bismo i{ta u njoj mogli napisati, kad je i posljednji kulturni vapaj u Mostaru zamro. Vapaj, ka`em jer kultura se odavno ovdje ne glasa normalnim glasom. Njezino mjesto u novinama zauzima sve rasprostranjenija crna kronika. Da sve ne bi bilo tako crno, jo{ uvijek nam rade Narodna knji`nica i Narodna biblioteka, jedine koje se koliko-toliko dr`e da opstanu. Me|utim, one su {trajkale i prolazile kroz ista razdoblja kao i druge kulturne institucije. Ne mo`emo se pohvaliti da njima cvjetaju ru`e, da imamo sve novije knjige, sve bestselere, ali ponekad prona|emo i takvu. Knjige se dobivaju ve}inom iz donacija. Knji`nica i Biblioteka su {trajkale, {to ukazuje na to da nemaju mogu}nost samostalnog {irenja knji`nog fonda. Knjige su nam zasad jedini na~in obrazovanja jer jedino uz njih ne}emo zaboraviti ~itati.

Kao {to izumire kulturni `ivot, tako izumire i kultura pona{anja gra|ana grada Mostara. Otpaci na cesti, bacanje sme}a s prozora za nas nije ni{ta novo. ^esto se mo`e vidjeti da `ene s djetetom u kolicima moraju iza}i na cestu kako bi izbjegle automobile parkirane na trotoaru. Mo`da je problem i u meni, mo`da nikada nisam nigdje trebala oti}i iz Mostara jer bih onda vjerovala da je on ono najbolje {to se ~ovjeku mo`e dogoditi. Kad sve sagledam, drago mi je {to sam se odmaknula i vidjela da u manjim, nerazvijenijim i siroma{nijim sredinama ima boljeg kulturnog `ivota, i iz tog razloga sam progovorila. Ako se mostarski kulturni `ivot nastavi kretati u ovom smjeru, sve manje mladih }e ovdje ostajati jer svi smo negdje vidjeli da mo`e bolje, a ovdje, na`alost, ni{ta ne mo`emo promijeniti. ^ekat }u u nadi da }e se barem netko oglasiti, netko tko zna odgovore, a smije u~initi ne{to da ovo stanje popravi. Dotad, lijep pozdrav iz grada u kojem nas jedino sunce nije napustilo kad razmislim, sunce ionako nije u ljudskim rukama. @elim vjerovati da }e predstoje}i Op}i izbori 2010. u~initi da se situacija promijeni, pa stoga glasujte!

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Sada{njost - pro{lost

Peru}ac atraktivna turisti~ka

Selma Mumd`i} selmicm@hotmail.com

ponuda ili prekopavanje

Danas vam Peru}ac nudi prekopavanje i po`eljno je da ponesete lopatu i trnokop
lijepom starom, gradu Vi{egradu, gdje duboka Drina vjekovima te~e, spremi sa ekipa da kopa... Ne, ovako nije pjevao Himzo Polovina. Mada, i on je pjevao o jednoj tu`noj uspomeni! Kada izguglate pojam Peru}ac, dobit }ete opis atraktivne turisti~ke ponude: sezona kupanja traje dva mjeseca, jezero je udaljeno od Bajine Ba{te 13 km, nudi nekoliko restorana, kafi}a, pla`u, vo`nju u ~amcu, gosti mogu pecati, voziti kanu. Veliko u`ivanje pru`a vo`nja brodom po jezeru. Nekada su bila dva broda u Peru}cu sa po 60 mjesta, koja su saobra}ala kanjonom Drine od Vi{egrada do Peru}ca. Eh, sad bih da se vratim na svoju tu`nu uspomenu iz Vi{egrada i sa Peru}ca. Danas vam Peru}ac nuSemira D`ani} (semira.dzanic@gmail.com)

U
^

di prekopavanje, po`eljno je da ponesete lopatu, trnokop ili {ta ve} imate od alata, kabanicu, jer zna pasti ki{a, gumene ~izme, ne{to hrane, vode, nekada dobri ljudi ne{to i doniraju, ali ne treba se osloniti. Peru}ac vam nudi i vo`nju kamionom, ako ste u ekipi koja mora dalje kopati, mo`da se i provozate ~amcem. A za{to je ponuda ovakva? Za{to se kopa? Zato {to je brana Bajina Ba{ta zaustavljena, zato {to su se nakon vi{e od 18 godina ukazala tijela ubijenih Bosanaca i Hercegovaca sa podru~ja Vi{egrada. Za{to je bitno da se kopa? Zato {to su ta tijela dokaz u`asnog zlo~ina nad nedu`nim ljudima. Da li je mogu}e da smo toliko imuni, gluhi ili smo pod nekom anesetezijom koja garantuje dugotrajan u~inak? Nadam se da }e na{i unuci i na{a djeca, za 30 godina kada se ponovo bude radio remont brane Bajina Ba{ta biti mnogo hrabriji i u {to ve}em broju iskopavati Peru}ac, a ne kao njihovi preci u ovako malom sramotnom broju! Stidim se!

Fotosi: Amer KAJMOVI]

itala~ka pubilika ovog teksta bit }e podijeljena u dvije kategorije. Prva kategorija nazvana je VI. To su svi oni koji su na bilo koji na~in pomogli u akciji prekopavanja, bilo vlastitim, direktnim, u~e{}em u kopanju, bilo financijski, organizacijski, hranom ili na bilo koji drugi na~in. Druga kategorija nazvana je TI. Tu spadaju svi oni koji su ostali gluhi na bezbrojne apele/pozive/vapaje za pomo}. Kategorija VI zaslu`ila je prva da se o njoj ne{to ka`e. Svi Vi koji ste na bilo koji na~in pomogli, mo`ete biti sretni jer ste svojim stavovima, humano{}u i saosje}anjem pokazali koliko Vam je stalo do istine. Bezbroj puta ponovljena je opaska da bez dokaza nema ni zlo~ina. Vi ste pomogli da se prona|u ljudi stradali na svirep na~in samo zbog druga~ijeg imena. Shvatili ste da ste na isti na~in mogli zavr{iti Vi samo da ste bili bli`e. Pomogli ste ljudima koji tra`e

Da li ste VI ili TI?! Utisci nakon cjelomjese~nih volonterskih

odlazaka na prekopavanje jezera Peru}ac
svoje najbli`e, bili ste uz njih da vide da nisu sami. Nisu Vam vlasiti strahovi i slabosti bile prepreka da u~inite ne{to vi{e od onoga {to ste ikada mogli pretpostaviti da }ete raditi. Ko je jo{ mogao sanjati da }ete kopati masovne grobnice i tra`iti stradale?! Pokazali ste da ste u stanju sve potisnuti da biste do{li do bitnog i humanog cilja. Zbog svega toga pripada Vam posebna zahvala. Mo`ete biti ponosni {to se cijeli `ivot ne}ete stiditi jer niste nista uradili. Vi ste oni o kojima }e se pri~ati. Vi ste, vjerovatno ili sigurno, grupa koja je jedina na svijetu prekopavala dno jezera, potpuno dobrovoljno, u potrazi za stradalima u ratu. Kategorija TI, tako|er, je zaslu`ila da bude spomenuta, iako kvari prethodnu idilu. Ti koji nikada nisi ni pomislio da ode{ ili na bilo koji na~in da pomogne{, ako ima{ i malo stida, trebao bi se cijeli `ivot stiditi. Zbog tvog nemara neko nikada ne}e biti prona|en. Da si samo reagovao na vrijeme, i da si dio svog vremena posvetio ne~emu {to mo`da i nema puno veze sa tobom, mogao si postati ponos svoje generacije. Ti si bio potpuno nemaran, neosjetljiv prema tu|em bolu. Nije ti bilo te{ko ispijati kahve, odlaziti na utakmice, koncerte i razne zabave iako si ~uo da tamo neki ljudi idu kopati jezero. Ni jednu svoju obavezu nisi htio odgoditi ili prilagoditi ovoj akciji. Ako nisi ~ak ni ~uo, opet si kriv. Kriv si jer je bilo dovoljno poziva koji su upu}eni svim gra|anima, a ti se nisi u njima prepoznao. Kriv si jer nisi razvijene dru{tvene svijesti koja bi ti nalo`ila da pomogne{ ljudima. Ako sam nisi stradao, na svu sre}u, kako makar nisi bio dovoljno osjetljiv prema tu|oj nesre}i? Na`alost, previ{e je onih koji pripadaju kategoriji TI. Iz Sarajeva su znali odlaziti poluprazni autobusi na iskopavanje. Ostatak su ~inili ljudi koji su odlazili svaki dan. Njihove no}i trajale su samo po dva ili tri sata. Iz ve}ine gradova BiH ni jedan dan nije po{ao ni jedan autobus. @alosno je {to nije te{ko pamtiti one koji su se odazvali (Mostar, Visoko, Srebrenik, Biha}). Kao da cijela Bosna i Hercegovina nije stradala? Jesu li drugi zaboravili ono {to im se desilo? Da li svi drugi nisu svjesni da sami ne mogu prona}i svoje stradale, i njima treba pomo}! Zanimljivo je da ra-

zna ministarstva, a imamo ih i previ{e, nisu shvatili da mogu svoje uposlenike organizirati i poslati na kopanje. Razne firme i udruge mogle su u~initi isto. (Izuzeci su rijetki, ne}emo ih pobrajati da nekog ne bismo izostavili, ali svako ko ~ita znat }e se smjetiti u kategoriju kojoj pripada.) Za{to svaka {kola iz BiH nije poslala svoje grupe uposlenika i u~enika? Za{to svi fakulteti nisu slali svoje dobrovoljce? Sarajevski univerzitet napravio je izuzetak. Jedan dan poslali su dva autobusa studenata i uposlenika. Od toga, jedan autobus ~inili su studenti Ma{instva, a ostatak Univerziteta stao je u drugi autobus. Za{to se akcija nije ponovila? Za{to studenti sami nisu dolazili? Zar je potrebno da do|u samo onda kada ih autoritet pozove?! Nije se smjelo desiti da ovakva akcija pro|e na nivou dobrovoljne organizacije. Koliko je samo kolektiva koji su mogli u~estvovati i na taj na~in pokriti svaki dan iskopavanja. Sve se moglo i br`e i bolje obaviti. Previ{e je onih koji su TI.

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

9
...i bau{telom... Momci rade...

Polazak sa sarajevskog aerodroma

Radost na licima u~esnika pred polazak

Predah u Kelnu: Ispred poznate kelnske katedrale Dom

MLADI UDRU@ENJA KULT

Logorska vatra za dobrodo{licu u Francusku

Ve} sljede}eg dana krenuli smo sa radionicama...

...a cure...(Bosanka)

...su tako|er radile...(Njemica)

Reporta`a iz Hazbruka
(Hazebrouck) - Francuska
Muamer Logo muamer.logo@kultbih.org

U
...i tako se ovo lijepo dru`enje privelo kraju... Bilo nam je izvrsno...

periodu od 18. jula do 7. augusta 2010. g. odr`an je drugi volonterski radni kamp, koji se realizira u okviru projekta EWOCA3 (trinacionalni radni kampovi). 12 volonteri/ki Udru`enja KULT svoje putovanje su zapo~eli 17. jula, odlaskom sa Sarajevskog aerodroma u Kln, odakle su nastavili put u Hazebrouck (Francuska), gdje je kamp i odr`an. Hazbrouck se nalazi u sjevernom dijelu Francuske, u blizini poznatog grada Lila. Letom iz Sarajeva do Kelna, a zatim iz Kelna u Hazerouck (Francuska), 13 mladih iz Bosne i Hecegovine, 19. 8. stigli su na planirano odredi{te. Nakon {to su se rasporedili po {ato-

rima, u~esnici/ce su zapo~eli sa pripremama za prvi zajedni~ki ro{tilj i logorsku vatru. Tokom narednih dana imali su priliku upoznati se s timerima/cama koji su vodili jezi~ke animacije i radionice, kao i s u~esnicima/ama iz drugih zemalja. Ove godine iz Njema~ke je prisustvovalo ~etiri u~esnika/ce, te iz Francuske 8 u~esnika/ca. Kroz odr`avanje jezi~kih animacija u~esnici/ce su imali priliku nau~iti dosta rije~i iz njema~kog, francuskog i bosanskog jezika, te na taj na~in lak{e komunicirati. Zanimljive radionice obuhvatili su teme: za{tita voda, odr`ivo upravljanje otpadom, recikliranje. Jedan od osnovnih zadataka bila je izgradnja okoli{a okolo prirodnog bazena koji nastaje slijevanjem ki{nice. U~esnici/ce su postavljali klupe, izgradili most, prilaz bazenu, uredili vegetaciju oko samog bazena te izgradili sigurnosnu ogradu u jednom dijelu bazena.

Radovi na volonterskoj bau{teli koji su trajali od dva do 5 sati dnevno, za u~esnike/ce nisu bili naporni, a bili su dobar na~in za me|usobno upoznavanje s u~esnicima/ama iz drugih zemalja. Radni timovi bili su trinacionalni, {to je bilo razlog vi{e za me|usobnu komunikaciju me|u u~esnicima/cama. U~esnici/ce iz BiH su se vratili 7. augusta u 17:00 sati, nakon {to su sletjeli na Sarajevski aerodrom. Sljede}e godine, zadnji po redu volonterski kamp odr`at }e se u Ilid`i, gdje }e volonteri/ke Udru`enja KULT imati priliku na 20 dana ugostiti vr{njake iz Francuske i Njema~ke. Nakon {to pogledate fotke koje su zabilje`ili brojni aparati na{e ekipe, vjerujemo da }ete odlu~iti da se prijavite na tre}i volonterski kamp Ewoca3 u Sarajevu. Vi{e informacija o Ewoka3 kampu i drugim projektima KULTA na web stranici www.kultbih.org. U`ivajte!

I{li smo na tour de Hazebrouck...

...tour de Dounqerke

...dru`ili se sa bilderima... Bili smo i na okeanu...

Jednu ve~er smo slu~ajno, da slu~ajno, zaglavili u gej baru... ...i morskim sirenama... ...kilometarskim pje{}anim pla`ama...

...spavali pod zvijezdama uz logorsku vatru...

...tour de Lille...

10
STUDENTSKI KUTAK

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Nau~i da u~i{
Pi{e: Renata Dujmu{i} (renata.dujmusic@onaubih.ba)

Saznajte kako uspje{no u~iti i {to du`e zapamtiti nau~eno

Ponavljajte gradivo pomocu sazetaka bilo kada i bilo gdje

rijeme ispita se bli`i. Dok ve}ina razmi{lja o tome koliko gradiva ima za u~iti, malo je onih koji razmi{ljaju i o tome kako to sve nau~iti, a jo{ manje onih koji prave planove kako {to du`e zapamtiti te informacije. Zato }emo vam mi spomenuti nekoliko savjeta za bolje u~enje i pam}enje nau~enog. Odredite sebi svoj kutak za u~enje. Bio to radni stol ili udobni kau~, bitno je da uvijek u~ite na istom mjestu koje }e vas poticati da lak{e zapo~nete s pripremom ispita. Iz okoline uklonite sadr`aj koji vas dekocentri{e. Ugasite televiziju, muziku, radio. Ne gledajte kroz prozor. Zatvorite vrata od sobe. Tako|er obavite sve va`ne poslove kako ne biste razmi{ljali o njima. U~ite s razumijevanjem. Razumijevanje gradiva ~ini ga zanimljivijim. Pove`ite to {to u~ite sa znanjem koji ve} imate. Kad god je mogu}e uo~ite pravilo koje ~ini smislenim ono {to poku{avate zapamtiti. Gradivo prepri~ajte svojim rije~ima. Iako je naporno, uvijek se isplati. Napravite sa`etke pojedinih tematskih cjelina koji }e vam slu`iti za ponavljanje gra|e bilo kada i bi-

lo gdje u vo`nji tramvajem od ku}e do fakulteta, dok ~ekate u nekom redu itd. Ako ste savladali neku cjelinu, primijenite postupak vra`jeg advokata . Argumentovano napadnite ideje i dokaze autora, te se prebacite u ulogu njegovog advokata i odbranite ga. Ako se radi o pam}enju ~injenica koje ne mo`ete argumentovano napasti , postavljajte pitanje za{to i poku{ajte do}i do dogovora. Ovo }e vam pomo}i da dobro razumijete i pove`ete ~injenice.

kom u kino, za ~etiri sata odlaskom na koncert itd... Uvidjet }ete kako je motivacija ve}a kada znate da vas ~eka nagrada.

Mnemotehnike
Da li ste ikad ~uli roditelje ili neke nastavnike, profesore, kako je Jugoslavija bila okru`ena brigama? Zapravo se radilo o Bugarskoj, Rumunji, Italiji, Gr~koj, Austriji, Ma|arskoj i Albaniji ~ija su prva slova iskori{tena za rije~ brigama . Ova mnemotehnika poznata je kao skra}ivanje i jedna je od mnogobrojnih koje omogu}uju pam}enje novog, neobi~nog ili jako va`nog dijela gradiva. Jo{ jedna s kojom ste se sigurno sreli je stvaranje re~enica poput vidim tamo avion . Po~etna slova rije~i tvore formulu za ra~unanje brzine v=t*a. Pam}enje smislene re~enice mnogo je lak{e od u~enja na pamet redoslijeda slova u formuli.

VRA@JI ADVOKAT Za utvr|ivanje nau~enog nakon {to ste savladali lekciju, argumentovano napadnite ideje i nalaze autora, te se prebacite u ulogu njegovog advokata i odbranite ga
Stalno se preispitujte. Ako vam se neko gradivo dok ga ~itate ~ini poznatim, poku{ajte se podsjetiti tih informacija od prije. Ovako podsje}anje za vrijeme u~enja ~ini kasnije podsje}anje znatno lak{im. Nau~eno treba prenau~iti, tj. ponoviti dva do tri puta. To omogu}ava du`e pam}enje. Nagra|ujte se za ulo`eni trud. Za dva sata aktivnog u~enja nagradite se gledanjem filma ili odlas-

[to vi{e, to uspje{nije

Za uspje{no u~enje ne postoji univerzalna metoda. Svako gradivo zahtijeva druga~iji pristup, a i svaka osoba u~i uspje{nije ili manje uspje{no ovisno o svojim sposobnostima. Zbog toga prvo treba nau~iti kako u~iti, tj. koji na~ini su najuspje{niji kod vas samih, te odrediti koje od prethodno navedenih savjeta ve} upra`njavate, a koji biste trebali po~eti. Savjet za kraj koristite ih istovremeno {to vi{e.

IZ STUDENTSKOG UGLA

Komisijski ispit bez komisije

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu za septembarske ispite morali ste platiti 60 KM kao da ih pola`ete pred komisijom, a na ispit opet izlazite pred istim profesorom, bez komisije

O~ajni studenti

Komisijski ispit bez komisije na filozofskom fakultetu Pi{e: Ure|iva~ki kolegij Karika (onaubih@gmail.com)

ako na na{em Univerzitetu odavno ve} nije ni{ta kako treba, potvr|uju i sljede}e informacije... Na Filozofskom fakultetu u

Sarajevu studenti su za septembarske rokove (teku}e godine) trebali platiti 60 KM da bi iza{li na ispit. Polaganje ispita pred komisijom bilo bi i uredu ukoliko neki od ispi ta po la`ete ve} du`e vre me na. Me|utim, navedeno pravilo sprovodi se u praksu samo kada je u pitanju pla}anje 60 KM za komisijski ispit, a da se isti ne

odvija pred planiranom komisijom. Ispit iz predmeta koji ste kod odre|enog profesora/ice padali nekoliko puta ponovo pola`ete samo pred istim profesorom/icom. Situacija ne bi bila sporna da su svi slu~ajevi izlaska na komisijske ispite samo studentska lijenost i neu~enje ({to naravno jeste jedan od

glavnih problema), problem je {to postoje i oni primjeri kada profesor ba{ na vas uhvati pik , {to nije uvijek slu~aj ali zaista se de{ava. Studentu tad niko ne vjeruje, a komisijski ispit (gdje sama rije~ predstavlja mno`inu) ostaje samo ispit (bez komisije). Napomena: Navedene informacije za ~lanak provjerene su na Studentskoj slu`bi navedenog fakulteta, a moe ih potvrditi i bilo koji student navedene Institucije, budu}i da su javna tajna.

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

11
LICE DANA[NJICE

Sedmero je u Bugojnu okotila ku~ka

Pas je ~ovjekov najve}i prijatelj, a ~ovjek je psu najve}i neprijatelj

LJUDI I @IVOTINJE

Zla Crvenkapica - djevoj~ica baca pse u vodu

ZLO^ESTA
CRVENKAPICA
Pi{e: Filip Pa`in (pazin.filip@gmail.com)

Posljednjih tjedana snimka djevoj~ice u crvenoj jakni koja baca ku~i}e u vodu potresla je svijet, no je li ikoga potresla okrutnost koju su svi du{ebri`nici pokazali prema djevoj~ici

osljednjih mjeseci svijet nisu {okirale vijesti o porastu broja broj ubojstava, jer ljudski `ivot vi{e i nije toliko va`an. ^itav du{ebri`ni~ki svijet je ostao jednostavno zapanjen i zga|en djevoj~icom iz Bugojna koja je ubacila 4-5 bolesnih ku~i}a u rijeku, netko ju je snimao, a ona, psihi~ki rastrojena smijala se. Tako bi nekako zvu~ala vijest koja je obi{la svijet. ^in svakako treba osuditi, ali ovaj slu~aj je samo pokazao koliko se licemjera mo`e na}i kod boraca za prava `ivotinja, ali i kod svih nas. [to 12godi{nja djevoj~ica zna {to je uredu, a {to nije? Je li ona kriva {to joj je netko rekao da ih ode baciti? Pa je li ona kriva {to je ro|ena u malom gradu u kojem je vjerojatno u~ena da se prvi ma~i}i bacaju u vodi? Je li ona kriva {to Bugojnom {etaju bijesni psi koji napadaju stanovnike, a nemamo nikakav azil gdje bi ih smjestili ili humano eutanizirali? Nije li kriva na{a sredina koja tako odgaja djecu? Ne. Krivo je dijete, njena je krivica, djevoj~ica je monstrum vjerojatno gori od Joseph Fritzl-a, a najbolja kazna bi bila ona smrtna. Tako je izgledala medijska hajka protiv djevoj~ica koja je trajala tjednima. Na raznim web stranicama po~injale su peticije u kojim se tra`ila smrtna kazna za djevoj~icu, drugi su je pak htjeli mu~iti da bi joj dokazali kako je nehumano ono {to je uradila, a

Pi{e: Erna Klju~i} (erna.kljucic@onabih.ba)

Ku~i}i u rukama svoje spasiteljice

jedan poznati redatelj je ponudio 50 000 dolara da se otkrije njen identitet. KAZNA! KAZNA! KAZNA! Svi su se obru{ili na djevoj~icu, svi oni koje se bore za humano postupanje prema `ivotinjama tra`ili su stra{ne kazne za djevoj~icu. Zanimljivo je kako se nijedna udruga za prava djece ovdje nije javila, nitko nije stao da odbrani dijete i da pojasni da se prijetnje smr}u ne smiju upu}ivati nikome. a kamoli djetetu, ili mo`da da i dijete tih godina i nije svjesno onoga {to radi, te da je vjerojatno samo poslu{ala upute starijih. Odmah su se javili i neki kvazipsiholozi koji su napravili profil tog bolesnog i monstruoznog bi}a. Djevoj~ica je valjda pobjegla negdje u inozemstvo kod rodbine, a bura oko toga doga|aj se sti{ala. No, pitanje ostaje... Je li danas vrjedniji `ivot ~ovjeka ili `ivotinje? Je li se uredu lin~ovati djevoj~icu? Jeste, jer kad

su `ivotinje u pitanju, uredu je lin~ovati dijete, uredu mu je prijetiti smr}u, jer je ona ubila nekoliko ionako bolesnih ku~i}a, a to {to smo mi pojeli za ru~ak nekoliko pili}a to je isto tako uredu. Djevoj~icino pona{anje treba osuditi, ali treba joj na lijep i njenim godinama prihvatljiv na~in objasniti za{to je ono {to je u~inila pogre{no te kako se treba humano odnositi prema `ivotinjama jer su i oni `iva bi}a i nisu zaslu`ila okrutnost i onakvu smrt. Dolazi zima, vrijeme je da izvadimo svoje krznene bunde i jakne iz ormara i pro{etamo se gradom. Kako je ubijena `ivotinja s koje je oderano krzno i je li kao u nekim slu~ajevima bila jo{ `iva dok se s nje skidalo, pa to je i manje bitno, najva`nije je zgroziti se nad jednim nesvjesnim postupkom 12godi{njeg djeteta, jer nositi lisi~ino krzno ili baciti psa u vodu nije isto, lisi~ino krzno puno bolje izgleda.

^ovjek ili seto? Proteklih sedmica, javnost je bi la zgro`ena vi je{}u o ku~i}ima koju su ba~eni u rijeku Vrbas. Za manje od sat vremena od objavljivanja vijesti na internet sajtovima otvorile su se rasprave po forumima i nikli su razni komentari. Ljudi su se i{~u|ivali, `eljeli su dati svoj doprinos u istrazi, pa i nagradu ono me ko ot kri je dje voj~icin identitet. Me|utim, prisjetimo se koliko su svjetski mediji pa`nje i prostora posvetili doga|ajima kao {to su ubistvo mladi}a u tramvaju, rudarska katastrofa u ^ileu ili nesre}a s branom u Pakistanu...

do pri nos u ras vje tlja va nju slu~aja.U vrijeme zlo~ina puno ve}ih razmjera nismo bili u mogu}nosti tako brzo razotkriti po~initelja. CSI Miami i Horej{io tada su bili nedostupni. Nadle`ne institucije rade malo ili skoro ni{ta kako bi osigurale azil za `ivotinje i sprije~ile i`ivljavanja nad psima lutalicama. U posljednje vrijeme sve ~e{}e se susre}emo s ovom vrstom nasilja. Kola su se slomila na ovom doga|aju i dvanaestogodi{njakinja se na{la na medijskom lin~u. Mediji nisu obratili pa`nju da se radi o maloljetnoj osobi i da su objavljivanjem snimka prekr{ena njena Prava djeteta. Psi su nasre}u spa{eni. Ali ovdje pri~i nije kraj.

Izbor(i)
Javnost je bila podijeljena u vezi s ovim slu~ajem. Jedni su branili djevoj~icu, drugi su joj predlagali smrtnu kaznu. Pitanje vama koji ~itate: Zar trebaju ku~i}i biti ba~eni u rijeku da bi se obratila pa`nja na `ivotinju ili ~ovjeka i probudila se svijest gra|ana?

Pjesma o keru{i...
Odmah nakon objavljivanja snimka na TV stanicama zapo~ela je rasprava i nastavilo se istra`ivanje djevoj~icinog identiteta. Priznati stru~njaci, psiholozi i psihijatri uklju~ili su se kako bi dali obja{njenja ovog devijantnog pona{anja i svoj

12

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

Pi{e: Damira Kulenovi} (damira.kulenovic@gmail.com)

ada smo ve} pomislili da nam OBN televizija ne mo`e ponuditi ni{ta gore od ve} vi|enog besramno nas je zabljesnula Lanina vremenska prognoza . Voditeljica, ali i urednica ovog izuzetno (lo{eg) programa je Lana Drami}anin, a njena vremenska prognoza na pomenutoj televiziji aktivna je od 23. avgusta i emitira se samo 6 puta dnevno u prosjeku dvije do tri minute. Obu~ena u ne{to manje krpica, blagi Lanicini nakloni (kako bi njeno poprsje dobilo na gledanosti) i oduuugoovlaa~enjee sa izgovorom gotovo svake rije~i postali su stereotip njene emisije. Lanica u emisiji naro~itu pa`nju pridaje pri~i koju pripremi za taj dan (za koju se vidimo trudi da bude aktuelna), ali naravno i odje}i koja se nikad ne ponavlja i koja je prilago|ena temi tog obla~nog ili sun~anog dana, ali uvijek savim slu~ajno u {to manjim izdanjima i veli~inama. Pored pripremljene pri~e voditeljica usput spomene i vremensku prognozu za taj dan, a po{to smo svi zaostali potrebno nam je ponavljati {est puta. Lanica sa {to manje krpica va{ dan }e u~initi vedrijim jer govori o stepen~i}ima i svaku svoju emisiju zapo~inje rije~ima Najdra`i moji... , zahvaljuju}i vam {to kod ku}e ne gledate u svoju dragu suprugu ve} u njenu mini suknjicu. Govore}i o sebi u tre}em licu ~ini nam se da Lanica nije dobrica, no ona je mlada Beogra|anka sa zavr{ena dva fakulteta. Di-

Lanica i njena
[und 21. stolje}a
O~igledno je ~ime Lanica plijeni pa`nju

vremenska prognozica
Vodila je emisije Rally i Time Code , koje su se bavile utrkama Formule 1 i automobilizmom. Koliko Lanica plijeni pa`nju svojom intelektualno{}u (i koliko je ovo uistinu vrijeme ki~a i {unda) pokazuje brojka od 82.058 na Youtube {to je broj pregledanog klipa jedne od emisija, na kojoj je voditeljica obu~ena u veooma kratku ko{uljicu i ultra kratke hla~ice. Predlo`it }emo da uz isti program slijedi obavje{tenje Roditeljska pa`nja , a za kraj vam darujemo jednu od Lanicinih idealnih izjava, gdje govori kako je otkrila da se Ljetne olimpijske igre odr`avaju ljeti, a Zimske zimi. Svaka ~ast, Lanice.

[est puta dnevno sa {to manje krpica sti`e vam Lanica i njenih dosta stepen~i}a
plomirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu, pored toga zavr{ila je i [panski jezik, a te~no govori i engleski i francuski. Prije anga`mana na OBN u, radila je vi{e od tri godine na RTS u kao sportski novinar (kao i ve}ina voditelja s ove televizije koje su uto~i{te, zbog manjka voditeljskog kvaliteta, iz Srbije i Hrvatske prona{li na OBN-u).

POVRATAK U DJETINJSTVO

Crtani film u 7:15

pru`aju}i istinsku zabavu za gledaoce svih generacija. Produkcijskom dvojcu Hanna-Barbera mo`emo se zahvaliti i na Flinstonesima, odnosno Kamenku i Kremenku koji su snimani u periodu od 1960. do 1966. Pored njih, ovaj dvojac je odgovoran i za nama dobro poznate [trumfove, ali i novije naslove poput Dexterove laboratorije. 1940. Warner Bros studio izbacuje novi serijal koji je postao poznat kao Looney Tunes. Njega su ~inili likovi poput Silvestera, Tweety i Speedy Gonzalesa. Najzna~ajniji je Buggs Bunny (Du{ko Dugou{ko ili Zekoslav Mrkva), koji se pojavljivao sa legendarnom re~enicom: Whats up, Doc? . Kod nas je vjerovatno ostalo upam}eno: [ta te mu~i, cakani? , odnosno Kaj te mu~i, njofra? ili Koji ti je vrag, {efe? , u zavisnosti ~iju ste sinhronizaciju vi{e gledali. Tu je i Duffy Duck (Patak Da~a), ~iji se karakter lika mijenjao kroz godine, ali najvi{e ga pamtimo kao vje~itog traga~a za bogatstvom. Dio ekipe Looney Tunes su i Kojot i Ptica Trka~ica, crtani koji svojom genijalno{}u rijetko koga ostavlja ravnodu{nim. li lete}i medvjedi}i). Generacija mali{ana sa po~etka devedesetih je posljednja u nizu koja je imala sre}u u`ivati u crti}u u 7:15 (u njegovom pravom ruhu). Ta tradicija je dugo bila prisutna na na{im prostorima, a pored pomenutih Tom i Jerryja, Du{ka Dugou{ka i [trumfova, na na{im kanalima su bili i italijanski La Linea i Strippy, ~e{ki A je to!, neobi~ni britanski Cipeli}i, ma|arski Gustav, {vicarski Pingu, francuski Le Piaf, hrvatski Profesor Baltazar i mnogi drugi. Ve}ini su u sje}anju ostali i dugometra`ni - ^udesna {uma i Mede Medenjaci. Neki od pomenutih bili su namijenjeni isklju~ivo za zabavu, kao {to je Strippy, ali neki su imali i edukativni karakter. Mo`da im to i nije bila prvobitna namjera, ali veliki broj roditelja je sigurno zahvalan Mornaru Popaju, koji se prvi put pojavio u filmu Betty Boop sre}e Mornara Popaja 1933. godine, i koji je godinama slu`io kao savr{en podsticaj za uvo|enje {pinata u ishranu djece (kako bi bili jaki kao Popaj). Zahvaljuju}i ve} pomenutim majstorima sinhronizacije 80-tih godina (sjetimo se samo Nikole Simi}a Seka~a/Mikelan|ela i Du{ka Dugou{ka), gledanje crti}a predstavljalo je istinski u`itak. tra`nim crtanim filmovima kao {to su Mala sirena (1989.), Ljepotica i zvijer (1991.), Aladin (1992.), Kralj Lav (1994.) i Mulan (1998.). U posljednjoj deceniji apsolutnu prevlast u industriji animiranog filma preuzeo je ameri~ki filmski studio Pixar ~iji vlasnik je tako|er Disney. Pixar producira kompjuterski animirane filmove. 2001, Ameri~ka filmska akademija uvodi Oscara u kategoriji za najbolji animirani film. Svih sedam snimljenih Pixarovih filmova bilo je nominirano. Pet ih je i dobilo nagradu: Potraga za Nemom, Izbavitelji, Juhu-hu, WALL-E i Nebesa. Krajem osamdesetih i tokom devedesetih razvija se i novi `anr, tzv. crtani za odrasle, gdje apsolutnu popularnost posti`u Simpsonovi ~ija je dvadeset i druga sezona 26. septembra po~ela sa emitiranjem, {to Simpsonove ~ini najdu`e emitiranom serijom. Nakon njih pojavljuju se i nikada dosadni South Park i Family Guy.

Prije dvije godine proslavljeno je stotinu godina crtanog filma. Vra}amo se unazad prate}i najzna~ajnije i najdra`e likove iz djetinjstva

Pi{: Ozrenka ^amd`i} (ozrenka_chamdzic@hotmail.com)

rije dvije godine proslavljeno je stotinu godina crtanog filma. Ocem crtanog filma smatra se mile Cohl. Njegova Fantasmagoria u trajanju od dvije minute prikazana je 17. augusta 1908. godine, a sastojala se od 700 crte`a. Iz ere nijemog filma zasigurno }e ostati upam}en ma~ak Felix ~iju popularnost, koja je vladala dvadesetih godina pro{log vijeka, prekida pojava najzna~ajnijeg lika ove sfere umjetnosti Mickey Mousea.

Walt Disney
Dio Mickey Mouse univerzuma bili su i Goofy, na na{im prostorima poznat skoro isklju~ivo kao [iljo, kao i Pluto(n), te Donald Duck (Paja Patak) i njegova porodica. Pomenuti su i danas glavni likovi u Disneylandu, najve}em svjetskom parku zabave otvorenom 1955. godine (Kalifornija). Walt Disney je 1934. zapo~eo rad na jednom od najboljih animiranih filmova ikada Snjeguljica i sedam patuljaka. U narednih dvadeset godina u produkciji Walt Disney Co, snimljeni su i izvrsni Pinokio, svima drag lik Bambija, Pepeljuga, Knjiga o d`ungli i Petar Pan. Krajem tridesetih po~inje snimanje i jednog od najpopularnijih televizijskih serijala ikada. Radi se o Tom i Jerryju, autora Williama Hannae i Josepha Barberae. U periodu od 1940. do 1958. u Metro-Goldwyn-Mayer studiju snimljeno je prvih 114 epizoda. [ezdesetih, pa sve do danas nastavljeno je snimanje pod razli~itim produkcijskim palicama, ali ni jedan serijal nije dosegao popularnost originalnog. U februaru 2010. proslavljeno je 70 godina ovog crtanog. Ma~ak Tom i mi{ Jerry predstavljaju omiljene likove iznova

Smijeh i zabava
SAD i Japan su najve}i proizvo|a~i crtanog filma. Japanske anime su dosegle nevjerovatnu popularnost u posljednjih dvadeset godina. Prva anima snimljena je jo{ davne 1917. godine. Prodor na zapadno tr`i{te do{ao je tek pojavom interneta, vjerovatno radi cenzure zbog velike koli~ine nasilja. Crtane filmove vole osobe svih generacija. Nesumnjivo je da je u ovom polju postignut znatan napredak. Kvalitet pojedinih crtanih filmova je na zaista zavidnom nivou, ali mnogima nedostaje ona doza smijeha i zabave, a ujedno i jednostavnosti koju su nekada{nji crtani imali. Evidentno je da su stari crti}i sve tra`eniji i da bi mnogi, pored svih postoje}ih, najvi{e voljeli stari dobri crtani u 7:15.

Nastupa Seka~
Sedamdesetih i osamdesetih godina pojavljuju se novi junaci. Dolazi do ekranizacije razli~itih stripova, kao i popularizacije akcionih serijala. Posebno se isti~u Nind`e Kornja~e, omiljeni likovi generacije osamdesetih, kao i Transformersi, Bananaman i He-Man, heroji mu{ke populacije. Zanimljivo je da se jo{ tada pojavljuju crtani sa temama koje se ti~u za{tite okoli{a (Ewoksi, Blufonci, Ma-

Povratak Disneya
Drugom polovinom osamdesetih do{lo je i do povratka Disneya, sa sjajnim dugome-

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

13

KNJI@EVNA KRITIKA

Disidentski oblici u tri romana Mirka Kova~a

(Gubili{te, Kristalne re{etke i Grad u zrcalu)

Pi{e: Marko Ragu` (markoraguz@ymail.com)

Sli~nosti i razlike

Mirko Kova~ je svoj opus zapo~eo, ali i zavr{io sli~nom tematikom. U romanu Gubili{te centralni odnos se uspostavlja izme|u mladi}a (glavnoga lika) i njegovog oca, dok se u Gradu u zrcalu taj odnos ponavlja, samo {to, ipak, nije u tolikoj mjeri sveden na oca, ve} je taj roman ~itava mre`a koja se gradi na porodici glavnoga lika (a samim time otac ponovo ima centralno poziciju). Roman Grad u zrcalu na mnogo na~ina tematskih i formalnih u sebi sadr`i postupke koji su primjenjivani u prija{njim Kova~evim romanima. Roman je autobiografskoga tipa, pa time i po glavnom okviru romana pisac nastavlja poigravanje sa odnosom fiktivni pisac / pripovijeda~ / glavni lik (kao {to je tako, npr., i u romanima Gubili{te i Kristalne re{etke). Postoji mnogo motiva koji se u drugom obliku mogu prona}i i u prija{njim Kova~evim djelima, ali s jednom bitnom razlikom. Ta razlika je mo`da i najvidljivija kada se predstavi na usporedbi prvog i posljednjeg Kova~evog romana. Ta je razlika uvjetovana onim {to pripovjeda~ u romanu Grad u zrcalu odre|uje kao svoj odnos prema `ivotu, a taj odnos se sastoji od shvatanja da uop}e u `ivotu ne postoji neka uzlazna putanja, ve}, naprotiv, isklju~ivo silazna (to nije postavljeno kao pravilo, nego pripovjeda~ tako do`ivljava vlastiti `ivot). U tom se smislu mo`e predstaviti spomenuta razlika izme|u Gubili{ta i Grada u zrcalu . U romanu Gubili{te otac je predstavljen kao lu|ak, prorok, lutalica itd. On nije predstavljen realisti~no, ve} je i sam nosilac vrlo bitnog dijela simboli~ke razine romana. Prema tome, figura oca je tu transformisana na sli~an na~in na koji je to u~injeno npr. u romanu Ba{ta, pepeo , Danila Ki{a. U romanu Gubili{te su svi porodi~ni odnosi predstavljeni kao mra~ni, a uvijek je u atmosferi romana prisutan patos patnje. U romanu Grad u zrcalu je sasvim suprotno, ali na na~in da pisac opet nikoga od likova nema namjeru amnestirati , ve} se razlika uspostavlja u dioptriji, samome pogledu na ljude o kojima je u romanu rije~ i na vrijeme u kojem se to odvija.

nu, egzistencijalisti~ku razinu romana. (Gubili{te bi se na idejnom planu moglo podijeliti na tri dijela: a) boravak u tamnici i izlazak iz tamnice u svijet, odnosno gubili{te; b) putovanje kroz gubili{te (vozom) upravo taj voz kod Kova~a u prenesenom smislu predstavlja ljudski `ivot; c) o~eva sahrana (ili na izvjestan na~in sahrana i samoga glavnog lika, budu}i da on ~esto stavlja znak jednakosti izme|u o~evog i svog `ivota, u smislu da }e i nje-

nizacije romana potrebno je ukazati na sli~nost izme|u Kristalnih re{etki i Grada u zrcalu . Oba romana su organizirana kao splet, mre`a likova, odnosa izme|u likova te pri~a o njima. U romanu Grad u zrcalu se to ostvaruje kroz pri~e o ~lanovima familije, putem kojih se prodire i duboko u porodi~nu pro{lost, dok su Kristalne re{etke tako|er organizirane na mre`i, koju na vrlo slo`ene na~ine uvezuje glavni lik, a koja je pru`ena

je zatvorske godine. Neko vrijeme iza toga isti taj mladi} piscu Mirku Kova~u {alje dora|en rukopis romana Gubili{te , u koji je on upisao i svoj `ivot. Sasvim je jasno da je to samo na~in da se pisac uvu~e u svoj roman i susretne sa samim sobom, u ovom slu~aju sa bezimenim misterioznim mladi}em. U romanu Kristalne re{etke je nastavljeno sa spomenutim poigravanjem fiktivni pisac, pripovjeda~, glavni lik kao {to je tako i sa romanom Grad u zrcalu . Uzgred kazano, postoji jedan vrlo va`an dio, na samome po~etku Kova~evog romana Grad u zrcalu na kojeg je potrebno ukazati. U pitanju je gaj ({uma), koja je pripadala djedu glavnoga lika. Taj gaj se mo`e tuma~iti i kao simboli~ki topos. U romanu se pripovijeda da je svako od ~lanova porodice imao ~udnovata iskustva sa gajem (tamo se pojavljuju zle sile, vje{tice, demoni i sl.). Rije~ je o tome da je spomenuti gaj jedan mikro-prostor, u kojega ~lanovi porodice projektuju vlastite strahove, da bi se to na kraju preobrazilo u jedan oblik porodi~ne mitologije. Najzanimljivije u svemu tome je to {to je uveden obi~aj da se djeca odgajaju tako {to }e biti izlo`eni gaju, to jest suo~eni sa iluzijama projektovanim u jednu obi~nu {umu. U romanu Grad u zrcalu pripovjeda~ na jednom mjestu nagla{ava svoju sklonost prema melankoliji (a melankolija, kako je to negdje zapisano, najjednostavnije se definira kao pogled nadole ili oboren pogled).

Pisac Mirko Kova~

Zalazak sunca
U romanu Gubili{te je sasvim druga~ije. Na opis putovanja vozom glavnog lika potro{eno je gotovo pola romana, iako se u tome vozu ne doga|a ni{ta (kao {to stoji u romanu: Sada su preko suvih usnica izvirale re~i, bile su to nerazumljive `elje da se iza|e iz ovog voza kojim se putuje tako dugo i sporo. U snu se jedino i bojao da ovaj voz ne vodi nikuda i da je ~itav svet oko njega u zabludi. (Ni{ta se ne kre}e, sve stoji.), ali to ne treba da ~udi po{to se obi~no u sli~nim djelima iz prve polovine 20. vijeka ne doga|a ni{ta. U tom vozu postoji poprili~an broj likova raspore|enih po kupeima, a me|u njima se izdvajaju (mo`da jedino po tome {to se ~e{}e spominju) Isidor, Starac, prostitutka, skupina robija{a, ali najva`nije je to da su oni skupa sa glavnim likom u delirijumu, na granici besvjesnog stanja, zbog vru}ine, nedostatka zraka i gu`ve u vozu. U romanu Kristalne re{etke situacija je sasvim druga~ija, tj. taj roman je mnogo bli`i posljednjem Kova~evom romanu Grad u zrcalu . U tome romanu svijet nije do`ivljavan u metafizi~kim kategorijama (ma koliko one u slu~aju problematike Gubili{ta i sli~nih knji`evnih djela bile opravdane), ve} je sve svedenu u konkretne dru{tvene, ljud-

Gubili{te

Kristalne re{etke

Grad u zrcalu

Motivi
Navest }u samo neke motive koji su po svojoj prirodi zajedni~ki za romane Gubili{te i Grad u zrcalu . Prvi va`ni motiv bi bio nestanak oca, s tim da je realizacija i pozicija u romanu toga motiva sasvim druga~ija. Zatim je zajedni~ki motiv putavnje vozom, tj. voz: ~ak i u na~inu na koji je u oba romana opisan vidljiva je sli~nost, samo {to je u Gubili{tu , u kojemu putovanje vozom zauzima mnogo prostora, motiv voza bitan za idej-

gov `ivot prote}i ba{ onako kako je protekao o~ev). Mo`da bi se to moglo shvatati i na ovaj na~in Utroba, Ro|enje, Putovanje, Smrt, Utroba.) Sljede}i va`an zajedni~ki motiv je tamnica. U romanu Grad u zrcalu je ta tamnica predstavljena u obliku |a~kog pritvora, za neposlu{ne u~enike (dok u Gubili{tu ima sasvim druga~iju poziciju). Sli~nost je i susret s djevojkom (prilikom kojega u Gubili{tu elementi poetskoga romana kulminiraju). Poro|aj majke u vozu (u pitanju je roman Grad u zrcalu umnogome podsje}a na situaciju iz romana Kristalne re{etke: rije~ je o situaciji kada majka posustane tokom puta kroz {umu radi krijum~arenja duhana (ta je situacija prepuna esteticizma, koji je jo{ i vi{e nagla{en zato {to se sve odvija na rubu incesta). U smislu orga-

preko ~itavog stolje}a, ~ime taj roman postaje svojevrsna fotografija 20. vijeka (iako Kova~ na vrlo slo`en na~in razvija si`e, niti na jednom mjestu ne dolazi do iskakanja ~ak bi se moglo usvrditi da je Mirko Kova~, pored Andri}a i mo`da jo{ nekoliko rijetkih primjera, najbolji pripovjeda~ u ex-jugoslavenskoj interliterarnoj zajednici, u smislu tehnike, vje{tine oformljivanja materijala). Mirko Kova~ u Predgovoru za roman (ali to je predgovor koji je sastavni dio romana, {to }e kazati da se pisac poigrava sa formom koja uobi~ajeno ne pripada formi romana) opisuje susret sa mladim i zagonetnim ~ovjekom u ba{ti jednog hotela koji se nalazi u gradu u blizini Primorja. Mladi} mu govori kako mu je njegova knjiga Gubili{te zna~ila mnogo, te da je uz nju proveo dvi-

ske odnose. Spomenute tri okvirne perspektive bi se mogle imenovati i kao tri tipa disidentstva, od ~ega Kova~ kroz svoju knji`evnost nikada nije odustajao. U Gubili{tu uop}e ne postoji bilo {ta {to je na direktan na~in usmjereno na dru{tveni kontekst, komunisti~ki re`im (premda su tada{nji re`imski kriti~ari upisali na negativan na~in i takva zna~enja), dok je roman Kristalne re{etke dru{tveno-anga`irani i disidentski roman u punome smislu. Premda je glavni lik u Kristalnim re{etkama jezgro velike mre`e pri~a, sa svakom od ljudskih pri~a u romanu je neposredno ili posredno povezan, ipak je glavni lik u sjeni, preko njega same pri~e govore u svoje ime. Uspostavljena distanca je sadr`ana upravo u samom naslovu romana, dakle tu se nalazi jezgra problematike samoga glavnog lika. Pri~a o glavnom liku romana ona koja se ti~e neposredno njega jeste pri~a o umjetniku, koji te kristalne re{etke poku{ava prona}i i uspostaviti ih, u duhovnom smislu, unutar sebe. Prije odlaska u Wissous Gabrijel me podu~io kako da postavim onaj njegov izum, kristalnu re{etku, izme|u mene i drugih, kako da se oduprem silama zla i promatram stvari kroz tu prozirnu pregradu, ~ak i onda kad nisu jasne i kad je sve magli~asto ili tek u obrisima. Na koji je na~in okvirna perspektina druga~ija u odnosu na prvi Kova~ev roman Gubili{te? Moglo bi se kazati da je temeljna razlika u tome {to je na razini glavnog okvira u romanu Gubili{te prisutan jedan oblik filozofskog pogleda na stvarnost, koji ne dr`i mnogo do objektivnih dru{tvenih okolnosti (~ime se ne mo`e kazati da je roman na pravi na~in dru{tveno-anga`iran), dok je isto to prisutno i u romanu Kristalne re{etke , ali na na~in da se ti~e fiktivnog pisca/pripovjeda~a/glavnog lika kao takvog (u smislu da je napravljena distanca u odnosu na ono {to su objektivne dru{tvene okolnosti, pa stoga taj roman ima i velik konkretni dru{tveni zna~aj). Dakle, mo`e se zaklju~iti da je roman Kristalne re{etke na direktan na~in dru{tveno anga`iran i usmjeren na problematiziranje dru{tvene nepravde ili totalitarnih oblika komunisti~kog re`ima (ali je isto tako na kraju romana uspostavljen i direktan kriti~ki odnos prema obnavljanju ideja etnonacionalizma). Mirko Kova~ u posljednjem romanu Grad u zrcalu nije napravio iskorak u smislu romanesknih postupaka, nego je koristio one do kojih je do{ao i u prija{njim djelima, a tako|er je na novi na~in obra|ivao motive koji ve} postoje u njegovom opusu. To je u romanu Grad u zrcalu predstavljeno na na~in da se isti~e, jer doprinosti zaokru`ivanju Kova~evog opusa. Gotovo je identi~an zavr{etak romana Kristalne re{etke i Grad u zrcalu .Taj zavr{etak je ostvaren motivom zalaska sunca.

14

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

KULTURA

50 JUBILARNI ME\UNARODNI
sve~anom atmosferom i svakom predstavom slaviti teatar
Pi{e: Mirnesa Fati} (mirnesa.fatic@gmail.com)

TE ATAR SKI FES TI VAL MESS Ove godine odr`at }e se od 15. do 31. oktobra MESS }e zra~iti
Pismo javnosti direktora Dine Mustafi}a povodom otvaranja 50tog jubilarnog festivala MESS. Izdvajamo: Dragi prijatelji, Me|unarodni teatarski festival MESS ove godine obilje`ava 50 godina svoga postojanja, a odr`at }e se od 15. do 31. oktobra 2010. Od davne 1960., kada ga je osnovaoJurislav Koreni}, kao festival malih i eksperimentalnih scena, do danas, uspio je postati jedan od najva`nijih festivala u ovom dijelu Evrope. ( pismo u cjelosti mo`ete pro~itati i na oficijelnoj stranici MESS-a www.mess.ba ). MESS je internacionalni teatarski festival i ujedno najstariji na prostoru Balkana koji ove godine ne}e biti predstavljen u takmi~arskom duhu, kao {to smo imali priliku pratiti do sada. Ove godine MESS }e zra~iti sve~anom atmosferom i svakom predstavom slaviti teatar. Svake godine MESS odlikuje bogat sadr`aj, te smo sigurno da }e ova godina briljirati i izdvojiti se od ostalih, kako po svom bogatom sadr`aju tako i po gostima koji su najavili svoj dolazak. Da bi predstava u~estvovala na ovom festivalu potrebno je dobiti pozivnicu. Da bi dobila odgovore koje do tada nisam znala, misle}i na odgovore iz prve ruke a ne putem Googla ili nekog drugog pretra`iva~a potrebno je imati odli~nog sugovornika. Odlu~ila sam poslati pozivnicu za kafu izvr{nom producentu East West Centre Ismaru Had`iabdi}u i saznati sve {to do tada nisam znala o MESS-u ali i EAST WEST Centru koji je do sada imao predstave koje smo imali priliku gledati na ovom festivalu. EAST WEST Centar osnovao je Haris Pa{ovi} 2005 godine. Do sada je realizovao preko 7 teatralnih predstava, 1 film i niz radionica. Predstava koja se izdvojila je svakako Klasni neprijatelj koja po svemu ostvarenom do sada polako ulazi u legendu. Klasni neprijatelj Nigela Williamsa u re`iji Harisa Pa{ovi}a progla{ena je dva puta najboljom predstavom u Singapuru 2008. godine. Pored premijernog prikazivanja 2008 godine u Sarajevu i svih velikih festivala predstava je do`ivjela i putovanje kroz bosanskohercegova~ke gradove. Pored uspjeha predstave, mediji su op{irno pisali o East West Centru i Sarajevu, a Haris Pa{ovi} je odr`ao dvodnevnu masterklasu u ~uvenom Drama Centru. Ovaj uspjeh je time ve}i {to se o na{oj zemlji u Singaporeu prije dolaska East West Centra vrlo malo znalo. Tako je naj~e{}e pitanje ~lanovima East West Centra bilo kako to da dolaze iz dvije zemlje: iz Bosne i iz Hercegovine? Mislim da se to pitaju i sami gra|ani ove dr`ave. I uvijek je tako zar ne? Glumac ako `eli biti vjerodostojan mora sprovesti istra`ivanje. Mi nismo socijalni radnici, mi smo tu da uka`emo na situaciju koja je o~igledna na osnovu na{ih istra`ivanje. Kultura, pozori{te i teatar moraju govoriti istinu ka`e Ismar, i sve ovo je pravi recept da predstave budu uspje{ne. Nora je tako|er jedna od predstava koja je do`ivjela veliki uspjeh. Zabavna i ozbiljna predstava koje je uzburkala mnoge duhove. Karte su unaprijed bile rasprodate. Nora je revolucionarna predstava i nosi breme feminizma. Predstava Hamlet Williama Shakespearea koju je re`irao 2005. u East West Centru Sarajevo, je najve}a teatarska koprodukcija u regionu u posljednjih 20 godina. Predstava je tako|er u~estvovala na Me|unarodnom teatarskom festivalu MES Sarajevo.

Fotografija iz predstave Klasni neprijatelj

Glumac ako `eli biti vjerodostojan mora sprovesti istra`ivanje. Mi nismo socijalni radnici, mi smo tu da uka`emo na situaciju koja je o~igledna na osnovu na{ih istra`ivanje. Kultura, pozori{te i teatar moraju govoriti istinu

I kako je kafa pri dnu bila, ja sam se zapitala. Kako to da ja ni{ta od navedenog nisam pogledala? I da sigurno postoji preko 80 % omladine koja se isto pita. Zato sam odlu~ila malo promijeniti procenat. Naime, ovom prilikom pozivam sve mlade koji `ele posjetiti 50 jubilarni MESS festival da to obavezno urade. Ove godine se odr`ava Future MESS, program za mlade reditelje do 30 godina, pored onog za najmla|u publiku. ovogodi{nji MESS ponudit }e i bogate sadr`aje u okviru svog OFF programa (koncerti, filmovi...), panel diskusiju Otpor u umjetnosti , te }e se i ove godine realizirati saradnja sa Inicijativom mladih za ljudska prava. Uostalom imam ponudu koju ne mo`ete odbiti, za sve vas koji u dru{tvu imate osobe koji nisu lju-

bitelji teatra i predstava pozivam vas da idete sa mnom na predstave MESS-a. Uvijek govorimo kako se omladina treba udru`iti i promijeniti situaciju , mislim da je krajnje vrijeme da stanemo na stranu umjetnosti i ka`emo trivijalnim stvarima STOP. Umjetnost treba da bude sastavni dio `ivota svakog mladog ~ovjeka. Bez umjetnosti se ne mo`e. Nakon zavr`etka MESS-a izlazi i zadnji broj Karika za ovu teku}u godinu, kako sam odlu~ila propratiti ovogodi{nji jubilarni festival nadam se da }e moj naredni tekst biti pun optimizma. I da }u zaista vidjeti mlade ljude koji do sada nikada nisu posjetili ovaj festival, popri~ati sa njima i prenijeti kroz rije~i njihove utiske. Sve je svijet pozornica, a mi smo samo glumci .

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

15

KULTURA

U potrazi za ~ovjekom

i umjetnikom
Aida Herceg Anita Konjicija Dalila Krasni Dino Kajevi} Elvira orbo Emina Smajevi Enes Baruija Goran Vrhunc

Diogenes Poetes je pjesni~ka trupa sastavljena od mladih umjetnika koji svoju poeziju ~itaju u sarajevskim parkovima

Ines Kadi

Irena Mari

Ivona Juki

Jasmin Hasanovi

Lejla Alimanovi

Maja Hadi

Marko Ragu

Melisa Lipjanki

Merima elk

Milan Stani - Kimi

Mirza Oki

Mirzeta Memievi

Nejra Gado Nermin Ahmi Selma Zuli Sran Mri Pi{e: Renata Dujmu{i} ertiju, ina~e omiljenom dvojici Bo`ovi}, Jasmin Hasanovi}, Aida (renata.dujmusic@onaubih.ba) osniva~a. Diogenes je bio poznat Herceg, Ivona Juki}, Anita Konji-

Tea Penti

Vanja Vukovi

parku ispred ki na Apo lo je dan mo mak je imao viziju pjesni ci na je dnom mjestu ~itaju svoju poeziju, dru`e se, razmjenjuju kreativne ideje. Goran Vrhunc odlu~io je zajedno sa svojim prijateljem Mirzom Oki}em osnovati pjesni~ku trupu koja bi odr`avala ve~eri poezije u sarajevskim parkovima, daju}i im svoj pe~at. Trupa pod nazivom Diogenes Poetes dobila je naziv po gr~kom filozofu Diogenesu La-

po tome {to je sve radio javno, po atinskim ulicama, spavaju}i u buretu. Jednog dana je iza{ao na glavni trg u Atini sa upaljenim fenjerom govore}i: Tra`im ~ovjeka , smatraju}i da u stanju u kojem se dru{tvo tada nalazilo nije bilo pravog ~ovjeka. Na sli~an na~in i ova pjesni~ka trupa tra`i ~ovjeka, umjetnika i umjetnost. Kroz svoju poeziju izdvajaju se iz lobija koji je prisutan u knji`e vnos ti i umje tnos ti op}enito i sami sebi prave prostor. Trenutno trupa broji dvadeset i {est ~lanova: Mirza Oki}, Goran Vrhunc, Irena Mari}, Dalila Krasni}, Ines Kadi}, Amra

cija, Vanja Vukovi}, Marko Ragu`, Melisa Lipjanki}, Sr|an Mr{i}, Merima ^elik, Lejla Alimanovi}, Maja Had`i}, Enes Baru~ija,

Mirzeta Memi{evi}, Milan Stan~i} Kimi, Emina Smajevi}, Tea Penti}, Elvira ^orbo, Selma Zuli}, Dino Kajevi} i Nejra Gad`o. Novi ~lanovi su uvijek dobro do{li. Svi koji pi{u i `ele da se im priklju~e mogu se javiti na e-mail adresu diogenes.poetes@gmail.com, dostaviti kratku biografiju i fotografiju koja se objavljuje na stranici www.diogenespoetes.weebly.com. Pred svaki susret ~lanovi {alju najvi{e ~etiri svoje pjesme koje }e ~itati. Do sada je organizovano pet susreta. Prvi put su se okupili u parku Davora i Mirze, zatim u parku Vladimir Peri} Walter, tre}i put u Velikom parku - Parku{i, ~etvrti na Atmejdanu kod muzi~kog paviljona,

peti put na Stage-u na Vilsonovom {etali{tu. [esti susreti se odr`avaju danas u parku Ko{evo s po~etkom u 17h. Posebnu atmosferu susretima daje i pratnja na akusti~noj gitari koju svira Mahir Bajri} iz grupe Bosnische Post, kada je u mogu}nosti. Plan je da se bar deset puta sastanu u ovoj godini. Susreti se odr`avaju svake druge subote dok ih vrijeme slu`i, s obzirom da su na otvorenom. Postoje i planovi za knjigu, neku vrstu zbornika gdje }e objediniti svu svoju poeziju. Dok se ne skupe sredstva, zainteresirani }e mo}i ~itati knjigu u elektronskoj formi na DIOGEN pro kultura magazinu koji se nalazi na www.diogen.weebly.com.

16
Vebomanija

subota, 2. oktobar/listopad 2010. godine

ZNANJE Portal za razvoj svijesti (www.val.hr)

Znanje o kojem se u {kolama ne pri~a
Autor: Goran Vrhunc (goran.vrhunc@gmail.com)

ogromnoj internet d`ungli te{ko je na}i put. Za samo jednu rije~, bilo koju, google }e ponuditi preko 1000 i vi{e rezultata na upit. Recimo za upit Znanje google }e vam izbaciti 4.590.000 rezultata. Do `eljenog sadr`aja mo`emo do}i tako {to }emo svaki rezultat provjeriti. No, jedan se sajt izdvaja zahvaljuju}i formulama na kojima tra`ilica funkcioni{e. Sajt Znanje: Portal za razvoj svijesti predstavi}emo u ovom broju Karika. Ako ste pobornik teorija zavjere, volite misterije i velike tajne, NLO i stvari gledate iz druga~ije perspektive onda je ovo pravo mjesto za vas i vjerovatno znate za ovaj portal pa vam predstavljanje i ne treba. Ali tu su i oni koje ovakve teme mogu zanimati ako do sada nisu. Bez ulaska u dubinu portala, tj. bez otkrivanja {ta se nalazi na svakom linku i u svakom odjeljku predstavit }emo samo sadr`aj. Na portalu mo`ete ~itati ~lanke na teme: Metafizika Manipulacija ljudima NLO i vanzemaljci Zdravlje i lije~enje Znanost Popis svih sadr`aja na Znanju Linkovi Kontakt Tra`ilica Znanja Zanimljive video snimke Kompilacije materijala Download materijala Ankete Najnovije Na portalu postoji i downloading zona gdje mo`ete prona}i audio materijale, knjige i tekstovi, ostalo i video materijali. Sve to

mo`e obogatiti va{e znanje koje u {kolama slabo ili nikako ne spominju, zavisi od nastavnika i profesora. Dug je popis koji su ostavili tvorci portala o tome za koga su napravljenje ove stranice. Navest }emo samo neke: za one koji tragaju za istinom i istovremeno nisu sputani bilo kakvom dogmom, za one koji ne poku{avaju nametati svoje mi{ljenje drugima, za one koji te`e individualnoj slobodi, za one koji ne trebaju ni-

ti ~ekaju nekog spasitelja . Ovo su samo neki razlozi koje me portal namijenjen. Za koga je jo{ istra`ite sami. Portal je pun sadr`aja i dostupan je u svakom trenutku. Svaka od gore navedenih tema ima pregr{t tekstova i sigurno je da vam ne}e biti dosadno. Mo`ete se pitati ima li istine u svim ovimtekstovima ali kao {to pi{e na portalu Tekstovi i informacije objavljene na ovim stranica-

ma su sakupljene iz mnogih izvora. Meni nije bitno da li }e netko re}i jesu li istinite ili nisu - ionako ono {to je za jednog istina - za drugog mo`e biti la`. Tako neka svatko izvu~e iz svega ono {to je njemu bitno i neka si SAM postavi neke temelje za daljnje u~enje i napredak. Oni koji to ne `ele, i ne moraju. Svatko ionako ima slobodnu volju pa neka sam odlu~i. Nikome ne treba ni{ta nametati. Pa, sami odlu~ite.

ZA KOGA? Za one koji tragaju za istinom i istovremeno nisu sputani bilo kakvom dogmom, za one koji ne poku{avaju nametati svoje mi{ljenje drugima, za one koji te`e individualnoj slobodi, za one koji ne trebaju niti ~ekaju nekog spasitelja

OSLOBO\ENJE