Ponaanje i moral svakog muslimana

[ Bosanski Bosnian ]


Pomoni ured za davu u Rijadu



Prevod : Grupa studenata
Revizija : Ebu Usama el-Deziri

2010 - 1431











-



:
:

2010 - 1431



U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR

Zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo, Njemu se
kajemo i Njemu se utjeemo od zla nas samih i naih loih dijela. Koga Allah uputi niko ga u
zabludu odvesti nee, a koga On u zabludu odvede niko ga uputiti nee. Svjedoim da nema
drugog boga osim Allaha Jedinog, Koji sudruga nema, i svjedoim da je Muhammed Allahov rob
i poslanik. Neka je Allahov salavat i selam njemu, njegovoj asnoj porodici i ashabima.
Kako je velika odgovornost upuivanja ljudi dobru i ukazivanja na Pravi put, i kolika je
Allahova blagodat da se ovjek nae u skupini Allahovih estitih robova, koji postupaju u skladu
sa Njegovim erijatom (zakonom), slijedei u tome Njegovog poslanika Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem. elja namje, kada govorimo o tome, da naglasimo svakom ko radi na polju
daveta i poduavanja islamu da bude u svom nijjetu iskren prema Allahu, tako e uitelj nastojati
da obavi svoj zadatak na nain koji e ostvariti oekivane ciljeve predviene planom i
programom. A uenik je svjestan da kroz ove nauke koje ui sadi u sebi sadnicu koja e dati
plemenite plodove, svjetlo i uputu, te da se od njega oekuje trud, vrsta volja, rad na poveanju i
traganju za znanjem.
Nastojali smo, pravei ovaj plan i program, pripremiti nune teme koje odgovaraju nivou
uenika. Obzirom da se ove teme ue samo u jednoj godini, nastojali smo obuhvatiti temeljne
erijatske znanosti i ono to svaki musliman mora znati, izlaui tematiku na jednostavan nain,
jasnim izrazima, ime se ostvaruje cilj ne ostavljajui nedoumice kod uenika.
Pripremajui nastavni plan i program predmeta Lijepo ponaanje i moral podijelili smo ga
na dva poglavlja. U prvom poglavlju naveli smo adabe lijepog ponaanja raznovrsne tematike
koji se tiu ivota muslimana i stvarnosti u kojoj ivi.
A u drugom poglavlju, ograniili smo se na navoenje nekoliko primjera pohvalnih i
pokuenih moralnih osobina izlaui to na jednostavan nain. Ukazali smo u tim primjerima,
izbjegavajui opirnost i podupirui navedeno vjerodostojnim dokazima, koliko je to bilo
mogue, na najvanije kljune take koje se tiu dotinih tema.
Uspjean uitelj je onaj koji oblikuje uenika shvatanja kroz nastavni program i budi kod
njih udnju za poveanjem znanja i razumijevanjem lekcija na ispravan nain. S te strane e
nastojati da primjene naueno, onako kako to diktira obrazovna odgovornost. Ogromna je
obaveza stavljena na plea daija i uitelja, a ona se ne moe ostvariti osim zajednikim trudom
predavaa i uenika, uz prisustvo sredstava koja olakavaju shvatanje, poput udbenika, pribora
za poduavanje i tome slino.
Allaha Uzvienog molimo da Odjel za nauku pri Organizaciji "Islamski vakuf" uini
uspjenim u izboru i ponudi, i molimo Ga da pomogne i nadahne uitelja i uenika da upotpune
sve neophodno za ostvarenje plemenitog cilja u irenju erijatskog znanja i objanjenju istine.
Na cilj je Allahovo zadovol jstvo, neka je salavat i selamna naeg poslanika Muhammeda.
UVOD

Zahvala pripada Allahu. Njemu zahvaljujemo, od Njega pomo i zatitu traimo i molimo
Ga za oprost. Utjeemo se Allahu od zla nas samih i grijeha u naim djelima. Koga On uputi,
niko ga ne moe u zabludu odvesti, a koga On ostavi na stranputici, niko ga ne moe izvesti na
prvi put. Svjedoim da nema Boga (koji zasluuje da se istinski oboava) osim Allaha. On je
J edan i nema sauesnika. Svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.
Zaista, lijepo ponaanje i ienje due su vrlo bitna pitanja vjere. asni prethodnici (selefu
salih) su prikazali islamski ahlak znanjem i praksom u svim njihovim postupcima, njihovo
vanjsko ponaanje je bilo tijesno povezano sa unutarnjim ubjeenjem.
Lijep ahlak (plemenita svojstva) je sr plemenitih erijatskih stremljenja. Kae Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem:

.

"Zaista sam poslan da upotpunim lijep ahlak (plemenita svojstva)."
1

Mi u Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, imamo divan uzor, dovoljno je to to
ga je njegov Gospodar pohvalio rekavi:
"Jer ti si, zaista, najljepe udi."
2

Nema sumnje, musliman treba praktikovati islamske adabe u svimsferama svoga ivota.
Polazei od toga, odjel za nauku pri Humanitarnoj organizaciji "Islamski vakuf" je odluio da
napie knjigu o moralu i lijepom ponaanju u svjetlu Kur'ana i sunneta. Knjiga ima dva poglavlja,
a u svakompoglavlju je nekoliko naslovnih cjelina.








1
Biljei ga Buharija u knjizi El-Edebu el-mufred, broj 273, i Bejheki u Es-Sunenu el-kubra,
poglavlje: Lijep ahlak i njegova uzviena svojstva.
2
El-Kalem 4.









PRVO POGLAVLJE

ADABI LIJEPOG
PONAANJA






PRVO POGLAVLJE:
ADABI LIJEPOG PONAANJA

1. Utivost u ophoenju sa Uzvienim Allahom
2. Adabi lijepog odnosa prema asnom Kur'anu
3. Adabi lijepog odnosa prema AllahovomPoslaniku, sallahu alejhi ve sellem
4. Adabi lijepog odnosa prema drugovima Allahova Poslanika sallahu alejhi ve sellem
5. Adabi lijepog odnosa prema damijama
6. Adabi odgoja due
7. Adabi ienja i istoe
8. Adabi obavljanja nude
9. Adabi upotrebe misvaka (ili etkice za zube)
10. O odnosu prema lijepim uroenim svojstvima
11. Adabi spavanja
12. Adabi lijepog ponaanja pri jedenju i pijenju
13. Adabi odijevanja
14. Propisi klanjanja istihare
15. Adabi lijepog ponaanja pri putovanju
16. Adabi lijepog odnosa prema roditeljima
17. Adabi lijepog odnosa prema djeci
18. Adabi lijepog odnosa prema branom drugu
19. Adabi lijepog odnosa prema roacima
20. Adabi lijepog odnosa prema komijama
21. Adabi lijepog odnosa prema prijateljima
22. Adabi lijepog odnosa prema muslimanima
23. Adabi islamskog misionarstva
24. Adabi traenja znanja
25. Adabi lijepog ponaanja prilikomtraenja doputenja za ulazak
26. Adabi ophoenja sa nevjernicima
27. Adabi lijepog odnosa prema ivotinjama


























1 - Utivost u ophoenju sa Uzvienim Allahom

Iskreno obavljanje ibadeta samo radi Allaha i ienje ibadeta od primjesa irka i
licemjerstva je prvi zahtjev utivosti u ophoenju sa Uzvienim Allahom. Rekao je Uzvieni:
"A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru
ispovjedaju."
1
I kazao je:

"Ko eli da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela i neka,
oboavajui svoga Gospodara, ne ini Njemu ravnim nikoga."
2
Iskrenost podstie vjernika na izvravanje naredbi Uzvienog Allaha i ostavljanje Njegovih
zabrana. Rekao je Uzvieni, opisujui kako vjernici slijede Njegove naredbe:

"I oni govore: ujemo i pokoravamo se, oprosti nam, Gospodaru na, Tebi emo se vratiti."
3
Ustrajnost u injenju dobrih djela raa poniznost i skruenost pred Uzvienim Allahom,
naroito u namazu. Rekao je Uzvieni:

"Namaz, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je runo"
4
I kae, slavljen je On i Uzvien:

"Ono to ele, vjernici e postii, oni koji namaz svoj ponizno obavljaju."
5
Kada se srce vjernika ispuni osjeanjem strahopotovanja pri stajanju pred Uzvienim Allahom
biva ponizno, i to se ispolji na njegovomtijelu, u svimnjegovimdjelima i u svakoj situaciji, tako
da postane zahvalnost Allahu na Njegovimblagodatima.

Allahove blagodati su bezbrojne, i na svakoj blagodati se treba zahvaljivati. Zahvalnost na
blagodatima se ispoljava upotrebljavanjem tih blagodati u pokornosti Allahu i u ugodnim i
lijepim stvarima. J ezik je blagodat, a primjer zahvaljivanja na blagodati jezika je da se stalno
zahvaljuje Allahu govorei Elhamdulillahi. Dijete je blagodat, a zahvalnost na toj blagodati se
ispoljava odgajanjem djeteta u islamu, takoe, u poslunosti roditeljima, u uenju napamet
asnog Kur'ana, itd. Mnogo je blagodati koje su date ovjeku a na koje treba uzvaraati sa
zahvalnou. Kae Uzvieni:
"Ako vi budete brojali Allahove blagodati, neete ih nabrojati."
6
Uz to, vjernik je izloen musibetima i nedaama u kojima ne moe nita osim da bude
strpljiv i zadovoljan sa Allahovomodredbom i da se nada nagradi od Uzvienog Allaha. Kae
Poslanik sallahu alejhi ve sellem:


1
El-Bejjine 5.
2
El-Kehf 110.
3
El-Bekare 285.
4
El-'Ankebut 45.
5
El-Mu'minun 1-2.
6
En-Nahl 18.
"udan li je primjer vjernika! U svakoj situaciji on dobija, a takvo stanje nije ni s kim
drugim nego samo sa vjernikom: ako ga zadesi kakva radost, on zahvaljuje Allahu pa mu
bude dobro, a ako, ga, pak, pogodi kakvo zlo i teta, on se strpi, pa mu opet bude dobro."
1
Kada vjernik slijedi ove adabe utivosti u ophoenju sa Uzvienim Allahom poprimi
osobinu stida od Allaha i time postane od Allahovih robova koji ostavljaju ono to im je On
zabranio i izvravaju ono to im je On naredio. Ovo znaenje je pojasnio Poslanik sallahu alejhi
ve sellem u hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud radijallahu anhu, u kojem kae da je
Poslanik sallahu alejhi ve sellemrekao: "Stidite se Uzvienog Allaha istinskim stidom." Rekoe
ashabi: "Allahov Poslanie, mi se, hvala Allahu, stidimo." Pa im ree: "Nije to istinski stid, nego
istinski stid je da uva glavu (da je ne upotrebljava u neposlunosti Allahu) i ono to se
nalazi na njoj (da uva jezik, oi i ui od onog to je zabranjeno), i da uva stomak (od
jedenja harama) i onog to je spojeno sa njim (da ne upotrebljava polni organ, ruke, noge i
srce u grijeenju), i neka ti je na umu smrt i raspadanje u kaburu, a onaj ko eli ahiret
ostavie dunjaluki sjaj. Pa ko ovako radi, taj se stidi Uzvienog Allaha istinskim stidom."

2
Vjernik kada poini neki grijeh pouri da uini tevbu (pokajanje), elei oprost, strahujui
od kazne i ne gubei nadu u Allahovu milost, a Allahova milost sve obuhvata. Rekao je Uzvieni:
"Reci: O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost. Allah
e, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prata i On je milostiv."

3
















1
Muslim, Knjiga o zuhdu, poglavlje: Vjernik u svakoj situaciji dobija, broj 2999.
2
Tirmizi, knjiga: Opis Sudnjeg dana, poglavlje: Broj 24, broj 2458, kae Tirmizi: "Ovaj hadis je
garib", a ejh Albani smatra da je hadis hasen.
3
Ez-Zumer 53.
2 - Adabi lijepog odnosa prema asnom Kur'anu
Kur'an je Allahov govor, objavljen Njegovom vjerovjesniku Muhammedu, sallahu alejhi ve
sellem, njegove rijei su mudiza
1
, a njegovo itanje je ibadet, preneen je mutevatir
2
predajomi
zapisan izmeu korica Mushafa od poetka sure El-Fatiha do kraja sure En-Nas
3
Ova definicija pokazuje koliko Kur'an ima veliko mjesto u grudima muslimana. On je izvor
njihove akide, zakonodavstva i morala, i on je ishodite njihovog ponosa i sree na dunjaluku i
ahiretu.
.
Poslanik sallahu alejhi ve sellem je zapamtio i shvatio asni Kur'an, i uio ga je pred
Dibrilom, alejhisselam, a zatim su ga ashabi uili pred Poslanikom, sallahu alejhi ve sellem. A
dokaz njihovog potovanja prema asnom Kur'anu je to to su se odgojili na njegovim uzvienim
principima, kao to kae Uzvieni: "Eto toliko. Pa ko potiva Allahove propise znak je ista
srca."
4
Od adaba lijepog odnosa prema asnom Kur'anu je da se za njegovo itanje izabere mjesto i
poloaj koji mu prilie, i da se bude, koliko je mogue, u najpristojnijem stanju: pod abdestom i
okrenut prema Kibli. Rekao je Uzvieni: "On je, zaista, Kur'an plemeniti, u Knjizi briljivo
uvanoj, dodirniti ga smiju samo oni koji su isti."

5
Obaveza je muslimanu, kada hoe itati
Kur'an, da proui isti'azu (koja glasi: E'uzu billah-i-mine--ejtani-r-radim), a mustehab je da
proui bismillu na poetku svake sure, osim na poetku sure Et-Tevbe. Smisao toga je to je
Kur'an put Allahovih uputa, a ejtan eli da odvrati vjernika od bilo koje upute. Nain uenja
Kur'ana je da karija (ua) na poetku uenja proui: E'uzu billah-i-mine--ejtani-r-radim, jer
Uzvieni Allah kae: "Kada hoe da ui Kur'an, zatrai od Allaha zatitu od ejtana
prokletog"
6
, a zatim da proui: Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim. Prilikom uenja Kur'ana treba biti
skruen, razmiljati o onome to se ui, biti srcem prisutan i razumjevati znaenja i tajne Kur'ana.
Kae Uzvieni: "Kako oni ne razmisle o Kur'anu, ili su im na srcima katanci."
7
Ne treba uriti prilikom uenja Kur'ana, jer Uzvieni kae: "I izgovaraj Kur'an paljivo"

8
, i
kae: "Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga to prije zapamtio, Mi smo duni da ga
saberemo da bi ga ti itao."
9
Treba se truditi da se ui to ljepim glasom bez izvjetaenosti

10
, jer je Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Nikome Allah nije dozvolio ono to je dozvolio Vjerovjesniku koji
lijepim glasom, melodino i glasno ui Kur'an."
11

1
mudiza: nadnaravna pojava
2
mutevatir predaja: predaja koju prenosi velik broj prenosilaca hadisa tako da je nemogue da su se
sloili na lai.
3
Kae Ragib el-Asfehani u knjizi "El-Mufredat", str. 204: " ini ga posebnim to je on Knjiga
objavljena Muhammedu, sallahu alejhi ve sellem, pa mu je to postalo obiljeje".
4
El-Hadd 32.
5
El-Vaki'a 77-79.
6
En-Nahl 98.
7
Muhammed 24.
8
El-Muzemmil 4.
9
El-Kijame 16-17.
10
itati prirodnim i autentinim glasom bez greaka u itanju.
11
Buharija, Knjiga o tevhidu, poglavlje: Rijei Poslanika sallahu alejhi ve sellem: Onaj koji vjeto ui
Kur'an, broj 7544, i Muslim, Knjiga o putnicima, poglavlje: Uljepavanje glasa prilikom uanja
Kur'ana, broj 792.
Ako ua ne moe uiti Kur'an po tertilu

1
, nastojae da popravlja izgovoranje kur'anskih
ajeta shodno njegovim mogunostima, koliko je u stanju, a Uzvieni Allah e mu udvostruiti
nagradu zbog tekoe koju nalazi prilikom uenja i nastojanja da pravilno izgovara. A to ne znai
da onaj koji nepravilno ui, ako neprestano tako ui nezalaui se onoliko koliko moe da
popravi svoje uenje, ima dvostruku nagradu. U ovom znaenju su rijei Poslanika, sallahu alejhi
ve sellem: "Onaj koji vjeto ui Kur'an je u drutvu asnih i estitih pisara (meleka), a onaj
koji ga ui sa tekoom, zamuckujui ima dvije nagrade."
2
Kada vjernik uje nekog da ui Kur'an treba da uti i razmilja o onom to se ui. Rekao je
Uzvieni: "A kad se ui Kur'an, vi ga sluajte i utite da bi vam se smilovalo."

3
Ako prilikom uenja Kur'ana proui ajet u kom se spominje sedda, treba uiniti seddu,
ako je u mogunosti, a ako proui ajet u kom se spominje dehennemska vatra treba se utjecati
Allahu od nje, a isto tako, ako proui ajet u kom se spominje Dennet ili denetlije, treba moliti
Uzvienog Allaha da ga uvede u Dennet.

Nije dozvoljeno prilikom argumentiranja Kur'anom navoditi kur'anske ajete po znaenju.
Ako ne zna napamet kur'anski tekst koji eli citirati, treba da se suzdri od navoenja tog teksta,
jer je zabranjeno prenoenje Kur'ana po znaenju, pod sumnjom ili nagaanjem iz bojazni da mu
se ne pripie nato to nije od njeg ili izostavi ono to je njegov sastavni dio.
Imajui u vidu sve spomenuto, vjernik treba nastojati da ui i prouava Kur'an sa
uenjacima (poznavaocima kur'anskih znanosti), jer je Poslanik sallahu alejhi ve sellem rekao:
"Nee se sastati vjernici u Allahovoj kui, itajui Allahovu Knjigu i meusobno je
prouavajui, a da se nee na njih spustiti smirenost, prekrit ih milost, okruit ih meleci i da
ih Allah nee spomenuti onima (melecima) koji su kod Njega."
4
Takoe, vjernik treba biti ustrajan u itanju Kur'ana tako da svaki dan odredi dio vremena
za uenje Kur'ana i da ga redovno ponavlja

5
. Kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem:
"Ponavljajte ovaj Kur'an, tako mi Onog u ijoj ruci je Muhammadova dua, on bre izmie
od deve iz njenog povotca."
6





1
tertil: paljivo izgovaranje Kur'ana
2
Buharija, knjiga: Tefsir, poglavlje: Sura 'Abese, broj 4937, i Muslim, knjiga: Namaz musafira,
poglavlje: Vijednost vjetog uaa Kur'ana, broj 204.
3
El-E'araf 204.
4
Muslim, Knjiga o zikru i dovi, poglavlje: Vrijednost okupljanja radi itanja plemenitog Kur'ana i
zikrenja, broj 2699.
5
Pod ponavljanjem se podrazumijeva: itanje Kur'ana, uenje napamet, primjenjivanje nauenog u
praksi i pouavanje drugih.
6
Buharija, Knjiga o vrijednostima Kur'ana, poglavlje: Pamenje Kur'ana i njegovo ponavljanje, broj
5033.
3 - Adabi lijepog odnosa prema Allahovom Poslaniku sallahu alejhi ve
sellem
Vjerovjesnitvo ima veliko mjesto u duama vjernika. Uzvieni Allah je uinio da
pokornost NjegovomPoslaniku, sallahu alejhi ve sellem, bude dio pokornosti Njemu subhanehu
ve te'ala, kae Uzvieni: "Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu."
1
Uzvieni Allah je naredio da se velia i potuje Poslanik sallahu alejhi ve sellem, te da se u
njegovomprisustvu i prilikomrazgovora sa njimstia glas, rekavi: "O vjernici, ne diite glasove
svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne razgovarajte s njim glasno, kao to glasno jedan s
drugim razgovarate, da ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne primjetite."

2
Sabit ibn Kajs radijallahu anhu, ashab Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, je
imao snaan glas, i bojei se da ne bude od onih na koga se odnosi ovaj ajet nije dolazio na
sastanke i predavanja Poslanika sallahu alejhi ve sellem, pa mu je Poslanik sallahu alejhi ve
sellempojasnio da to nije tako. Zabiljeeno je Muslimovom Sahihu da je Enes ibn Malik
radijallahu anhu rekao: "Nakon to je objavljen ovaj ajet: 'O vjernici, ne diite glasove svoje
iznad Vjerovjesnikova glasa'

3
, Sabit ibn Kajs je sjeo u svoju kuu rekavi: 'Ja sam stanovnik
vatre', pa se drao daleko od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Upitao je Poslanik sallahu alejhi
ve sellem S'ad ibn Mu'aza: 'O Ebu 'Amr, ta je sa Sabitom, da nije bolestan?' S'ad odgovori:
'On je moj komija, a nije mi poznato da je bolestan.' Zatim je S'ad otiao Sabitu i spomenuo mu
rijei Poslanika sallahu alejhi ve sellem, pa ree Sabit: 'Objavljen je ovaj ajet, a vi znate da sam ja
od vas najsnanijeg glasa u razgovoru sa Poslanikomsallahu alejhi ve sellem, zato samja
stanovnik vatre.' S'ad je ovo prenio Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, pa je on rekao: 'Ne, nego
je on stanovnik Denneta.'"
4
Od utivog i pristojnog ophoenja prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, je esto
donoenje salavata na njaga, sallahu alejhi ve sellem, a to je posebno preporuljivo pri spomenu
njegova imena. Na ovo upuuju rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ko donese jedan
salavat na mene, Uzvieni Allah donese deset salavata na njega"

5
, i u drugo hadisu: "Ponien
je ovjek u ijem prisustvu se spomene moje ime a ne donese salavat na mene."
6
Utivo i pristojno ophoenje prema Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, pored spomenutog,
se ogleda u mnogim stvarima, od kojih su najvanije sljedee:

- Slijediti njegove naredbe, kloniti se zabrana i pridravati se njegovog sunneta vanjtinom i
unutranjou, jer je Uzvieni rekao: "O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se
Poslaniku, i ne nitite djela vaa"
7
, i kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Sav moj ummet
ui e u Dennet, osim onih koji to odbiju". Rekoe: "A ko e to odbiti, Allahov Poslanie?"
"Ko mi se pokori ui e u Dennet, a ko mi se suprostavi, taj je odbio", odgovori on.
8

1
En-Nisa 80.
2
El-Hudurat 2.
3
El-Hudurat 2.
4
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Strah vjernika da mu se ne poniti djelo, broj 119.
5
Muslim, Knjiga o namazu, poglavlje: Preporuljivost ponavljanja za mujezinom, broj 14.
6
Tirmizi, Kjniga o dovama, poglavlje: Rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ponien
je ovjek ...",broj 3545, i u njemu je dodatak, kae Tirmizi: "Ovaj hadis je hasen garib".
7
Muhammed 33.
8
Buharija, Knjiga o vrstom dranju Kitaba i sunneta, poglavlje: Slijeenje sunneta Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem, broj 728.
- Voliti Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, vie od samog sebe, roenog djeteta i
cijelog svijeta, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u ijoj
je ruci moj ivot, niko od vas nee vjerovati sve dok mu ne budem drai od roenog djeteta
i njegovih roditelja."

1
Traenje pomoi od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, upuivanje dove njemu mimo
Allaha i druge vrste ibadeta koji se ne ine osim Uzvienom Allahu, nisu izraz ljubavi prema
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, niti spadaju u utivo i pristojno ophoenje prema njemu.
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je upozorio od svega ovoga u hadisu u kojem kae: "Nemojte
me uzdizati kao to su krani uzdigli sina Merjeminog, uistinu, ja sam Njegov rob, i zato
recite: Allahov rob i Njegov Poslanik."
Znaenje hadisa je da iman vjernika nee biti potpun osim sa davanjem
prednosti pokornosti Posalaniku, sallahu alejhi ve sellem, nad pokornosti nekomdrugom, a da ne
govorimo da mu se ne suprostavlja. Takoe, pokazivanje ljubavi i naklonosti prema onome kome
ih je on pokazivao, a nepodnoljivosti prema onome kome ju je on pokazivao, te zadovoljstva sa
onim s im je on bio zadovoljan, a nezadovoljstva sa onim s im je on bio nezadovoljan, pazei
pri tome da se ne digne iznad nivoa na kojeg ga je Uzvieni Allah postavio.
2
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je to rekao
zato da se ne bi nekimod tih puteva unosile novotarije u vjeru, poput novotarija mevluda i njemu
slino, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj ko unese u nau vjeru ono to nije
od nje, to mu se odbija."
3
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je na najsavreniji nain upotpunio
vjeru, dostavio poslanicu, izvrio emanet i dao pouku ummetu, kao to kae Uzvieni: "Sada sam
vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam
islam bude vjera."
4










1
Buharija, Knjiga o imanu, poglavlje: Voliti Poslanika je dio imana, broj 14, a hadis prenosi Ebu
Hurejre radijallahu anhu, i Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Obaveza ljubavi prema Allahovom
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, broj 44, hadis prenosi Enes, radijallahu anhu, i u njemu je dodatak:
"... i cijelog svijeta".
2
Buharija, knjiga: Hadisi o vjerovjesnicima, poglavlje: Rijei Uzvienog: "I spomeni u Knjizi
Merjemu", broj 3445.
3
Buharija, Knjiga o dogovoru, poglavlje: Kada se dogovore na nepravednom ugovoru, broj 2697, i
Muslim, Knjiga o suenju, poglavlje: Nitavnost neispravnih propisa, broj 1718.
4
El-Maide 3.
4 - Adabi lijepog odnosa prema ashabima Allahova Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem
Musliman vjeruje da je dunost voljeti ashabe Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem,
da su oni, u odnosu na ostale vjernike-muslimane, odabraniji i da se meusobno u vrlinama i
stupnju odabranosti razlikuju. Najodabraniji meu njima su etvorica prvih halifa shodno
njihovomredosljedu u hilafetu. Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, je apsolutno najodabraniji
drug Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Da sam nekoga uzeo za svoga prisnog prijatelja, sigurno bih za njega uzeo Ebu Bekra, ali
on mi je brat (u vjeri) i drug, a Allah je vaeg druga uzeo za prisna prijatelja."
1
Zatim, iza
njega slijedi: Omer ibn el-Hattab, zatimOsman ibn 'Affan, a zatimAlija ibn Ebi Talib radijallahu
anhum, jer je Alija radijallahu anhu rekao: "Hoete li da vas obavjestim o najboljem u ovom
Ummetu, poslije vjerovjesnika, to je Ebu Bekr", a zatim je rekao: "Hoete li da vas obavjestim o
najboljem u ovom Ummetu, poslije Ebu Bekra, to je Omer."
2
Zatim, u vrlinama iza njih slijede
ostala desetorica kojima je obean Dennet, oni su odabraniji u odnosu na ostale vjernike-
muslimane. Za njih je Uzvieni, hvalei ih, rekao: "Allah je zadovoljan prvim muslimanima,
muhadirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra djela inei, a i oni su zadovoljni
Njime. Za njih je On pripremio dennetske bae kroz koje rijeke teki, i oni e vjeno i zauvijek
u njima boraviti. To je veliki uspjeh."
3
A kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Najbolji ljudi
su moja generacija, zatim generacija poslije njih, i zatim generacija poslije njih."
4
Pripadnici
Ehli sunneta ve demata su ustrajni i predani u iskazivanju ljubavi prema ashabima Allahova
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, mole Allaha da bude sa njima zadovoljan i da imse smiluje,
prihvataju njihova miljenja u erijatskim propisima i slijede njihove sunnete. Ne uznemiravati
ashabe Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem , ne vrijeati ih i ne psovati je vid ljubavi
prema ashabima Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Ne vrijeajte moje drugove, tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, kada bi
neko od vas potroio zlata koliko je brdo Uhud, ne bi zasluio pregrt jednog od njih, niti
pola pregrti."
5
Supruge Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, majke pravovjernih, imaju ogromno
mjesto u duama vjernika. Njihove vrline su u irenju znanja koje su uzele od Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem, i pouavanju Ummeta onome to je govorio i radio Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, naroito u njihovim kuama. S toga je dunost da im se bude zahvalan za ovo dobro,
moliti Allaha da bude zadovoljan sa njima, doviti za njih i pokazivati ljubav i naklonost prema


1
Muslim, Knjiga o vrijednosti ashaba Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, poglavlje:
Odabranost Ebu Bekra es-Siddika, broj 2383, hadis prenosi Abdullah ibn Mes'ud, i Buharija, broj 3654,
3656 i 3658, hadis je preneen drugim rivajetima i drugim rijeima.
2
Ahmed, Musned pravovjernih halifa, Musned Alije ibn Ebi Taliba, broj 833.
3
Et-Tevbe 100.
4
Buharija, Knjiga o vrijednosti ashaba Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, poglavlje:
Vrijednost ashaba Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, broj 3652, Muslim, Knjiga o
vrijednosti ashaba Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, poglavlje: Vrijednost ashaba Allahova
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, zatim generacije poslije njih, broj 533.
5
Buharija, Knjiga o vrijednosti ashaba Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, poglavlje: Rijei
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Da sam nekog uzeo za svog prisnog prijatelja", broj 3637, i
Muslim, Knjiga o vrijednosti ashaba Allahova Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, poglavlje: Zabrana
vrijeanja ashaba, broj 540.
njima, jer je Uzvieni rekao: "Vjerovjesnik treba da bude prei vjernicima nego oni sami sebi, a
ene njegove su kao majke njihove."
1



























1
El-Ahzab 6.
5 - Adabi lijepog odnosa prema damijama
Damije su Allahove kue i mjesto injenja ibadeta Uzvienom Allahu. Zato plemeniti
Kur'an podstie vjernike na njihovu izgradnju i odravanje na najpotpuniji nain, kae Uzvieni:
"Allahove damije grade i odravaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji molitvu
obavljaju i zekat daju i koji se nikog osim Allaha ne boje, oni su nadati je se, na pravom
putu."
1
Odravanje damija se vri neprestanim injenjem ibadeta, poput: namaza, zikra, i'tikafa,
odravanjem predavanja, konferencija i naunih dersova, a da ne govorimo o odravanju lijepog
izgleda damije, poput: stalnog ienja, osvjetljavanja lampama i svjetiljkama, voenja rauna o
istoi. Odravanje damija, takoe, obuhvata popravljanje onog to se pokvari i srui, i
spreavanje da se u njima radi ono zata nisu napravljene, poput: prodaje, kupovine i raspitivanje
o izgubljenoj stvari ili ivotinji, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao ovjeku koji je u
damiji traio izgubljenu crvenu devu: "Dabogda je ne naao, damije su napravljene zbog
onog zbog ega su napravljene (zbog namaza, uenja Kur'ana, zikra i slino)."

2
Na ovo
ukazuje i drugi hadis u kojem Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko uje, u damiji,
ovjeka kako trai i opisuje izgubljenu ivotinju, neka kae: neka ti je Allah ne vrati.
Zaista, damije nisu zato napravljene"
3
. Ovo je dokaz da se u damijama radi samo ono ime
se trai Allahovo lice, nato ukazuju rijei Uzvienog: "Damije su Allaha radi, i ne molite se,
pored Allaha, nikome."
4
Prilikom odlaska u damiju, poeljno je, da se musliman, prije ulaska u damiju, oisti od
velikog i malog hadesa (uzimanjem gusula ili abdesta), te da obue isto i lijepo odijelo, koje
prekriva stidno mjesto, upravljajui se rijeima Uzvienog: "O sinovi Ademovi, lijepo se obucite
kada hoete da namaz obavite."

5
Takoe, mustehab je koristiti misvak (istiti zube), nato
upuuju rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Da se ne bojim da u oteati mom Ummetu,
naredio bih da koriste misvak (iste zube) prije svakog namaza."
6
Ne treba dolaziti u damiju onaj ko je jeo crveni ili bijeli luk, da ne bi uznemiravao klanjae
i meleke, a dokaz za ovo su rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Neka se udalji
od nas onaj ko je jeo crveni ili bijeli luk", ili je rekao: "Neka se udalji od nae damije, i neka
sjedi u svojoj kui."

7
Prilikom ulaska u damiju mustehab je ui desnom nogom, zatim donijeti salavat na
Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, a zatim prouiti:

) (

1
Et-Tevbe 18.
2
Muslim, Knjiga o damijama, poglavlje: Zabrana raspitivanja o izgubljenoj ivotinji u damiji, broj
569.
3
Muslim, Knjiga o damijama, poglavlje: Zabrana raspitivanja o izgubljenoj ivotinji u damiji, broj
568.
4
El-Dinn 18.
5
El-E'raf 31.
6
Buharija, Knjiga o dumi-namazu, poglavlje: Upotreba misvaka petkom, broj 887, i Muslim, Knjiga
o ienju, poglavlje: Upotreba misvaka, broj 252, a tekst hadisa je od Buharije.
7
Buharija, Knjiga o ezanu, poglavlje: Ono to je dolo o nekuhanom bijelom luku i o crvenom luku,
broj 887, i Muslim, Knjiga o damijama, poglavlje: Zabrana onome ko je jeo bijeli ili crveni luk, broj
564.
Allahumm-e-ftah li ebvabe rahmetik (Allahu moj, otvori mi vrata Tvoje milosti)
1
i prije
nego to sjedne, klanjati dva rekata Tehijetul-mesdida. Ne treba gaziti preko svijeta, niti prolaziti
ispred njih i prekidati im namaz, jer je to Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, zabranio, rekavi:
"Da zna, onaj koji prolazi ispred klanjaa, koliki je to grijeh, bolje bi mu bilo da stoji
etrdeset (godina) nego da proe ispred njega."
2
Vjernik treba da se ponaa, u damiji, smireno i dostojanstveno, da ne die glas niti da se
prepire, a na ovo upuuje ono to je preneeno od Es-Saib ibn J ezida, radijallahu anhu, kae: "Bio
sam u damiji, neki ovjek me je pogodio kameniom, pa sam pogledao i vido Omera ibn el-
Hattaba, radijallahu anhu, te mi mi ree: "Idi i dovedi mi ovu dvojicu", pa sam ih doveo. Pitao ih
je odakle su, rekoe da su iz Taifa. Pa im ree Omer: "Da ste odavde, udario bih vas, podiete
svoje glasove u damiji Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem."

3
A kada eli uiti Kur'an, u damiji, nastojae e da mu glas bude umjeren da ne bi ometao
druge u namazu ili uenju, u tom kontekstu kae Uzvieni: "Reci: Zovite: 'Allah' ili zovite:
'Milostivi', a kako Ga god budete zvali, Njegova su imena najljepa. Ne izgovaraj na sav glas
Kur'an kad molitvu obavlja, a i ne priguuj ga; trai sredinu izmeu toga."

4
Prilikom izlaska iz damije mustehab je izai lijevom nogom, zatim prouiti dovu izlaska:

) (
Allahumme inni eseluke min fadlik (Allahu moj, daruj me Tvojom dobrotom).
5












1
Ebu Davud, Knjiga o namazu, poglavlje: ta se kae prilikom ulaska u damiju, broj 465. ejh
Albani je ocijenio hadis kao vjerodostojan.
2
Buharija, Knjiga o namazu, poglavlje: Grijeh onog koji prolazi ispred klanjaa, broj 510.
3
Buharija, Knjiga o namazu, poglavlje: Podizanje glasa u damiji, broj 470.
4
El-Isra 110.
5
Muslim, Knjiga o musafirima, poglavlje: ta se kae pri ulasku u damiju, broj 713.
6 - Adabi odgoja due
Musliman neprestano radi na odgajanju i ienju svoje due. A Uzvieni je rekao: "Uspjee
samo onaj ko je oisti, a bie izgubljen onaj ko je uprlja."
1
Dua se isti vjerovanjem u Allaha i
dobrim djelom, dokaz za to su rijei Uzvienog: "Tako mi vremena, ovjek, doista, gubi, samo
ne oni koji vjeruju i koji dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni
drugima preporuuju strpljenje"
2
, i rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Svaki
ovjek kada osvane je trgovac svojom duom, pa bude ili njen osloboditelj, ili
upropastitelj."
3
U dobra djela spada pribliavanje Uzvienom Allahu pokornou, urenje s pokajanjem i
traenjem oprosta neposredno poslije nevaljalih djela kada se dese, jer grijesi oslijeljuju srca i
prljaju due. U tom smislu kae Uzvieni: "A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca
njihova."

4
A kada se pokaje i dobra djela ini, vrati se nur (svjetlo) u njegovosrce. Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Kada vjernik poini neki grijeh, na njegovu srcu
se pojavi crna mrlja. Ako ga prekine dalje initi, zatrai oprost i pokaje se, srce e mu se
oistiti, a ako ga i dalje nastavi initi, i mrlja e se poveavati sve dok mu ne zahvati cijelo
srce. To je koprena o kojoj se govori u rijeima Uzvienog: 'A nije tako! Ono to su radili
prekrilo je srca njihova'."
5
U drugom hadisu Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, podstie
da se loe djelo poprati dobrim: "Boj se Allaha gdje god da si, loe djelo poprati dobrim,
izbrisae ga i lijepo se sa ljudima ophodi."
6
Musliman u odgoju svoje due trai pomo u dovi, ona je silno oruje, njome se musliman
titi od grijeha i sa njom se pomae u injenju dobrog djela i ostvarenju elje. Dolo je u
vjerodostojnom hadisu da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, dovio rijeima: "Allahu
moj, uini moju duu bogobojaznom i oisti je. Ti najbolje isti duu, Ti si njen vlasnik i
Gospodar."

7
Isto tako, dua se odgaja i oivljava estim spominjanjem Allaha, zato je Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka ti jezik stalno bude mokar od spominjanja Uzvienog
Allaha."
8

Vanost zikra (spominjanje Allaha) u odnosu na duu je poput vanosti due u odnosu
na tijelo.



1
E-ems 9.
2
El-'Asr 1-3.
3
Muslim, Knjiga o ienju, poglavlje: Vrijednost abdesta, broj 223.
4
El-Mutaffifin 14.
5
Tirmizi, Knjiga o tefsiru, poglavlje: Tefsir sure El-Mutaffifin, broj 3334.
6
Tirmizi, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Ono to je preneeno o
ophoenju sa enama, broj 1987, , kae Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen sahih", i prenosi ga Hakim
(1/141), i kae:"Hadis je sahih po artima Buharije i Muslima".
7
Muslim, Knjiga o zikru i dovi, poglavlje: Traenje utoita od zla koje je uinjeno i koje nije
uinjeno, broj 2722.
8
Ibn Made, Knjiga o adabima lijepog ponaanja, poglavlje: Vrijednost zikra, broj 3793.
7 - Adabi ienja i istoe
istoa je propisana Kur'anom i Sunnetom. Uzvieni Allah veli: "A ako ste dunubi, onda
se okupajte"
1
, i "I haljine svoje oisti"
2
, i kae: "Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli
one koji se mnogo iste."
3
U tom smislu Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"istoa je pola imana."
4
istoa ima dvije vrste: spoljanja i unutranja.

Unutranja istoa se postie iskrenim pokajanjem za sve uinjene grijehe i djela
nepokornosti, kao to su: irk, sumnja, zavidnost, zloba, varanje, oholost, samoljublje, licemjerje,
elja za prestiom i slino. Pored toga, unutranja istoa se postie iskrenou, sklonou prema
dobru, istinoljubivou, skromnou i eljom da sve namjere i dobra djela budu radi Allahova
lica.
Spoljanja istoa se ostvaruje uklanjanjem neistoa isteom vodom sa odjee klanjaa,
tijela i mjesta gdje se klanja, a u sluaju da nema vode, ili ima vode ali se ne moe upotrijebiti iz
odreenog razloga, uzee se tejemmum istom zemljinom povrinom.
Musliman je dostojan toga da mu tijelo, odijelo, hrana, pie, stan i mjesto gdje sjedi budu
uvijek isti, i da nastoji, koliko je mogue, da bude namirisan i ieljan. Sve spomenuto se
posebno preporuuje prilikom klanjanja u dematu, petkom i u danima ramazanskog i
kurbanskog Bajrama, na to ukazuju rijei Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Zaista, Uzvieni
Allah je lijep i voli ljepotu."
5
Musliman se puno trudi u svim pitanjima svoga ivota, on vodi rauna o istoi ulica, ne
baca otpad i smee bilo gdje, niti uznemirava ljude na bilo koji nain, naprotiv, on uklanja
neprijatnosti ako naie na njih povodei se rijeima Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "I
otklanjanje neprijatnosti sa puta je sadaka."

6
A otklanjanje neprijatnosti sa puta je dio imana, kao to kae Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, u hadisu kojeg prenosi Muslim u svomSahihu: "Iman ima sedamdeset i
nekoliko dijelova, ili ezdeset i nekoliko dijelova, najvredniji dio su rijei: la ilahe illellah, a
najnii dio je otklanjanje neprijatnosti sa puta. I stid je dio imana."

7





1
El-Maide 6.
2
El-Muddessir 4.
3
El-Bekare 222.
4
Muslim, Knjiga o istoi, poglavlje: Vrijednost abdesta, broj 223.
5
Muslim, Knjiga o imanu, Poglavlje o velikim grijesima i najveem velikom grijehu, broj 91.
6
Buharija, Knjiga o dihadu i ratnom pohodu, broj 2989, i Muslim, Knjiga o zekatu, poglavlje: Naziv
sadaka se upotrebljava za svako dobro djelo, broj 1009, ovo je zavretak hadisa.
7
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Dijelovi imana i najvredniji i najnii dio, broj 51.
8 - Adabi obavljanja nude
Prije samog obavljanja nude treba se skloniti od oiju ljudi, jer se prenosi da bi
Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem: "Kada bi htio obaviti veliku nudu, otiao daleko da ga
niko ne vidi."
1
Ukoliko ne postoji nunik, treba izabrati odgovarajue mjesto i ne obavaljati ni veliku ni
malu nudu u hladu, gdje obino ljudi sjede i na mjestu kuda se prolazi, jer je Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, rekao: "uvajte se dva prokletstva", rekoe ashabi: "ta su dva prokletstva,
Allahov Poslanie?" Kae: "Koji obavlja nudu na mjestu kuda ljudi prolaze i u hladu gdje
sjede."

2
U znaenju obavljanja nude na putu i u hladu su obale rijeka i voke koje raaju, a o
tome jasno govore hadisi od kojih je onaj u kojem Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae:
"Pazite da za obavljanje velike nude za nunik ne uzimate tri mjesta: prilaze vodi, put
kojim ljudi prolaze i hlad."
3
Musliman ne treba da nosi sa sobom u nunik nita na emu je napisano ime Uzvienog
Allaha, kao to je Mushaf i tome slino.

Pri ulasku u nunik, mustehab je, zakoraiti lijevom nogom i prouiti:
) (
Bismillahi, Allahumme inni euzu bike mine-l-hubusi ve-l-habaisi! (U ime Allaha, Allahu moj
utjeem ti se od mukih i enskih dinna).
4

Ne zadizati odjeu prije nego to se spusti blizu zemlje, kako se ne bi otkrilo stidno mjesto
koje je obaveza pokriti koliko je mogue, jer se prenosi u vjerodostojnom hadisu u kojem El-
Mugire ibn u'be, radijallahu anhu, kae:"Kada sambio sa AllahovimPoslanikom, sallahu alejhi
ve sellem, na putovanju, rekao mi je: "O Mugire, donesi posudu", pa samje donijeo, a on se
zatimudaljio sve dok se nije sakrio od mene, te je obavio nudu."
5

Pri obavljanju velike ili male nude treba izbjegavati okretanje prednjom ili zadnjom
stranom prema Kibli, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Prilikom
obavljanju nude, ne okreite se prednjom ili zadnjom stranom prema Kibli, okrenite se
prema istoku ili zapadu."
6
Ovo je propis za obavljanje nude na otvorenomprostoru, dok u
zatvorenim prostorijama treba nastojati da se ne okree prednjom i zadnjom stranom prema Kibli,
a ako uradi nije grijeh.
Pokueno je da se za vrijeme obavljanja nude pria, jer je dolo u vjerodostojnom hadisu,
kojeg biljei Muslimu svomSahihu u rivajetu od Ibn Omera radijallahu anhuma, da je neki

1
Ebu Davud, Kjniga o istoi, Poglavlje o osamljivanju pri obavljanju nude, broj 2.
2
Muslim, Knjiga o istoi, poglavlje: Zabrana obavljanja nude na putevima i u hladovima, broj 269.
3
Ebu Davud, Knjiga o istoi, poglavlje: Mjesta na kojima je Poslanik sallahu alejhi ve sellem
zabranio da se vri mala nuda, broj 26, i Ibn Made, Knjiga o istoi, poglavlje: Zabrana vrenja
nude na putu kojim ljudi prolaze, broj 328, i kae Ibn Hader u knjizi Bulugul meram da je hadis slab
zbog nespojenosti seneda, s tim da ga je ejh Albani u knjizi El-Irva' (1/100) ocijenio kao hasen zbog
mnogo rivajeta u kojim je preneen.
4
Buharija, Knjiga o abdestu, poglavlje: ta se kae pri ulasku u nunik, broj 142, i Muslim, Knjiga o
hajzu, poglavlje: ta se kae pri ulasku u nunik, broj 375.
5
Buharija, Knjiga o namazu, poglavlje. Namaz u amijskom ogrtau, broj 363.
6
Buharija, Knjiga o abdestu, poglavlje: Ne okree se prema Kibli prilikom obavljanja nude, broj 144.
ovjek prolazio i poselamio Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, kada je on obavljao
malu nudu, pa mu nije uzvratio selam.
1
Prilikompotiranja ili pranja (poslije obavljene nude) ne treba se desnomrukompotirati ili
prati, niti da se njome dodiruje polni organ, jer je Allahov Posalnik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Kada neko od vas mokri, neka ne dodiruje svoj polni organ desnom rukom, i neka
ne die (pue) u posudu."

2
Dovoljna su tri kamenia prilikom potiranja, ako neistoa nije prekomjerna, i ne treba se
potirati kostima i balegom, jer se prenosi od Selmana, radijallahu anhu, da je rekao: "Zabranio
nam je Allahov Poslanik sallahu alejhi ve sellem da se za vrijeme obavljanja velike ili male
nude okreemo prema Kibli, da se potiremo desnom rukom, da se potiremo sa manje od
tri kamenia i da se potiremo balegom (od mazgi, magaraca i sl.) i kostima."

3
Bolje je oprati se vodom (nakon obavljene nude), ukoliko je mogue, jer se od Aie,
radijallahu anha, prenosi da je rekla: "Recite svojim muevima neka se (poslije obavljene
nude) operu vodom, jer ja se stidim (tj. stidi se da im ovo kae), uistinu, to je radio Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem."

4
Nakon obavljene nude iz nunika treba izai desnom nogom i prouiti: ) (
Gufraneke! (Traim Tvoj oprost).
5













1
Muslim, Knjiga o hajzu, Poglavlje o tejemmumu, broj 370.
2
Buharija, Knjiga o abdestu, poglavlje: Pri mokrenju ne dodirivati polni organ desnom rukom, broj
154.
3
Muslim, Knjiga o istoi, Poglavlje o potiranju poslije nude, broj 262.
4
Tirmizi, Knjiga o istoi, poglavlje: Ono to je preneeno o pranju vodom poslije nude, broj 19, i
Nesai, Knjiga o istoi, poglavlje: Pranje vodom poslije nude, broj 46, i kae Tirmizi:"Hadis je hasen
sahih", tako je spomenuo ejh Albani u knjizi El-Irva' (1/83), i rekao je:"Hadis je sahih".
5
Biljei ga Buharija u knjizi El-Edebu-l-mufred, broj 693, i Ebu Davud, Knjiga o istoi, poglavlje:
ta se kae pri izlasku iz nunika, broj 30, i Tirmizi, Knjiga o istoi, poglavlje: ta se kae pri izlasku
iz nunika, broj 7, i Ibn Made, Knjiga o istoi, poglavlje: ta se kae pri izlasku iz nunika, broj 300,
a hadis je ejh Albani ocijenio kao vjerodostojan u knjizi El-Irva'.
9 - Adabi upotrebe misvaka (ili etkice za zube)

Islam vodi rauna o zdravlju ovjeka, istoi zubi i njihovom odravanju upotrebom
misvaka (ili etkice za zube), jer time se postie istoa usta i zadovoljstvo Uzvienog Allaha. U
tom smislu su rijei Allahovog Poslanika sallahu alejhi ve sellem: "Misvak isti usta i Gospodar
je sa njim zadovoljan."
1
Mustehab je upotrebljavati misvak u odreenim vremenima, kao to je nakon buenja iz
sna, jer je jedna od mudrosti propisivanja upotrebe misvaka otklanjanje neprijatnih mirisa. Na
ovo upuuje ono to se prenosi od Huzejfe radijallahu anhu da je rekao: "Kada se probudi iz sna,
Vjerovjesnik sallahu alejhi ve sellem bi istio usta misvakom."

2
Propisano je upotrebljavati misvak, takoe, prilikom ulaska u kuu, a na to upuuje ono to
se prenosi od urejha ibn Hania, rekao je: "Pitao samAiu radijallahu anha ta je Vjerovjesnik
sallahu alejhi ve sellem prvo radio kada bi uao u kuu? Odgovorila je: istio bi zube
misvakom."

3
I prije uzimanja abdesta i obavljanja namaza preporuuje se upotreba misvaka, jer je
Allahov Poslanik sallahu alejhi ve sellem rekao: "Da neu oteati svom Ummetu, naredio bi im
da upotrebljavaju misvak (iste zube) prije svakog namaza"

4
, a u predaji kod Ahmeda:"
Naredio bi im da upotrebljavaju misvak (iste zube) pri svakom uzimanju abdesta."
5
Mustehab je da misvak bude od svjeeg misvak-drveta, ili ono to ga mijenja od savremenih
sredstava kao to je runa ili elektrina etkica za zube.













1
Buharija, Knjiga o postu, poglavlje: Posta moe upotrebljavati suhi i svjei misvak, broj 27.
2
Buharija, Knjiga o abdestu, Poglavlje o upotrebi misvaka, broj 245, i Muslim, Knjiga o istoi,
Poglavlje o upotrebi misvaka, broj 255.
3
Muslim, Knjiga o istoi, Poglavlje o upotrebi misvaka, broj 253.
4
Buharija, Knjiga o postu, poglavlje: Posta moe upotrebljavati suhi i svjei misvak, broj 27.
5
Buharija, Knjiga o postu, poglavlje: Posta moe upotrebljavati suhi i svjei misvak, broj 1934, i
Ahmed, u Musnedu onih koji su prenijeli mnogo hadisa, Musned Ebu Hurejre, broj 7335.
10 - O odnosu prema lijepim uroenim svojstvima
Spomenuo je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, lijepa uroena svojstva u hadisu:
"Pet je prirodno uroenih osobina: sunneenje, odstranjivanje dlaka sa stidnog mjesta,
odstranjivanje dlaka ispod pazuha, podrezivanje noktiju i potkresivanje brkova."
1
Sunneenje je odsjecanje koice koja prekriva glavu polnog organa. Mustehab je to uiniti
sedmi dan po roenju mukog djeteta, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, svoje
unuke Hasana i Husejna, sinove njegove kerke Fatime i Alije, radijallahu anhuma, osunnetio
sedmi dan po njihovu roenju.

2
Nema smetnje da se osunneti i kasnije sve do prije punoljetstva,
na to upuuje hadis kojeg biljei Ebu Davud od 'Usejmi ibn Kulejb, a on od svog oca, a njegov
otac od svog oca da je doao Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i obavijestio ga da je
primio islam, pa mu ree Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Odbaci sa sebe dlake
nevjerstva". Dodao je ravija (Ibn-Durejd): "Obavijestio me jedan drugi ashab da je Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao drugom ovjeku koji je bio sa njim (koji je primio
islam): "Odbaci sa sebe dlake nevjerstva i osunneti se."
3
Putanje brade i potkresivanje brkova je jedno od prirodno ureenih svojstava, jer je
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:"Potkresujte brkove i pustite brade"

4
to se tie odstranjivanja dlaka sa stidnog mjesta, dola je naredba Allahovog Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, da se one otklanjaju u hadisu: "Pet je prirodno uroenih osobina:
sunneenje, odstanjivanje dlaka sa stidnog mjesta, ... itd." Odstanjivanjem dlaka sa stidnog
mjesta se odnosi na punoljetne mukarce i ene.
. I
preneeni su drugi hadisi u formi naredbe iz koje se zakljuuje da je putanje brade vadib a
podkresivanje brkova propisano.
Musliman treba upati dlake ispod pazuha, a ako to ne moe izdrati, treba ih brijati ili
odstranjivati na bilo koji bezbolan nain.
Mustehab je redovno podrezivati nokte. Pri tome je preporuljivo poeti sa desnom rukom,
zatim prei na lijevu, a potom podrezati nokte na nogama, i to prvo na desnoj, pa onda na lijevoj
nozi, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, volio poinjati sa desnom stranom u svim
prilikama
5
Sve navedeno musliman treba initi sa namjerom ugledanja na Allahovog Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, kako bi za to imao nagradu postupanja po njegovomsunnetu, jer se djala
mjere po njihovoj namjeri, a svakome pripada ono to naumi.
, kao to je ve spomenuto.



1
Buharija, Knjiga o odjei, poglavlje: Potkresivanje brkova, broj 5889, i Muslim, Knjiga o istoi,
poglavlje: Prirodna uroena svojstva, broj 257, a tekst hadisa je od Buharije.
2
Bejheki, (8/324).
3
Ebu Davud, Knjiga o istoi, Poglavlje o ovjeku koji primi islam pa mu se naredi da uzme gusul,
broj 356, a ejh Albani je ocijenio hadis zbog mnotva rivajeta kao hasen u knjizi El-Irva' (1/120).
4
Buharija, Knjiga o odjei, poglavlje: Putanje brade, broj 5893, i Muslim, Knjiga o istoi,
poglavlje: Prirodna uroena svojstva, broj 259.
5
Buharija, Knjiga o abdestu, poglavlje: Poinjati desnom stranom pri abdestu i guslu, broj 168, i
Muslim, Knjiga o istoi, poglavlje: Poinjati desnom stranom prilikom ienja i slino, broj 268.
11 - Adabi spavanja
San je velika Allahova blagodat koju je podario Svojim robovima, i u tomsmislu Uzvoeni
kae: "I san va poinkom uinili."
1
Spavanje ima svoje adabe o kojima treba voditi rauna, a ti adabi su:

1. Poslije jacije ne odgaati lijeganje u postelju, osim u posebnim sluajevima: radi sticanja
znanja, razgovora sa gostomili obaveze prema eni, jer se od Ebu Berze, radijallahu anhu,
prenosi da: "Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem, nije volio lei prije jacije, niti razgovarati
nakon to bi klanjao jaciju."
2
2. Nastojati da se ne ide na spavanje bez abdesta, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao Bera' ibn 'Azibu, radijallahu anhu: "Kada poe u postelju, uzmi abdest onako
kao to ga uzima za namaz."

3
3. Lei na desnu stranu, u poetku kada hoe spavati, naslonivi glavu na desnu ruku, a
nema smetnje da se kasnije prevrne i lei na lijevoj strani, jer je Allahov, Poslanik sallahu alejhi
ve sellem, rekao Bera', radijallahu anhu: "Kada poe u postelju, uzmi abdest onako kao to
ga uzima za namaz, a zatim lezi na desnu stranu", a u drugom rivajetu:"Kada pod abdestom
legne u postelju, nasloni glavu na desnu ruku."

4
) (..
"Allahumme bismike emutu ve ahja ... (Allahu moj,u Tvoje ime, umirem i ivim."
5

4. Ne treba leati na stomaku (potrbuke), bilo po danu, ili po noi, jer je Allahov Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako lee stanovnici Dehennema", a na drugom mjestu:
"Uzvieni Allah ne voli da se lei potrbuke."
6

5. Kada hoe lei u postelju treba je otresti, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Kada neko od vas hoe da legne u postelju, neka ivicom ogrtaa tresne po postelji,
jer on ne zna ta je poslije njega u nju ulo (praina ili gmizavci), a zatim neka proui:
) (
Bismike rabbi vedatu denbi, ve bike erfeuhu. Fein emsekte nefsi ferhamha, ve in erselteha
fahfazha bima tahfezu bihi ibadeke-s-salihin (Allahu moj, u Tvoje ima lijeem i u Tvoje ima

1
En-Nebe' 9.
2
Buharija, knjiga: Namaska vremena, poglavlje: Pokueno je spavati prije klanjanja jacije, broj 568, i
Muslim, Knjiga o damijama, poglavlje: Preporuljvost ranog klanjanja sabaha, broj 6311.
3
Buahrija, Knjiga o dovama, poglavlje: Kada zanoi pod abdestom, 6311, i Muslim, Knjiga o zikru i
dovi, poglavlje: Dova pred sapavanje, broj 2710.
4
Ebu Davud, Knjiga o adabima, poglavlje: ta se proui prije spavanja, broj 547, kae Ibn Hader u
knjizi Fethul bari (11/113):"Sened ovog hadisa je dobar".
5
Buharija, Knjiga o dovama, poglavlje: Stavljanje ruke pod desni obraz, broj 6314.
6
Ebu Davud, Knjiga o adabima, poglavlje: ovjek koji lei na stomaku, broj 5040, a ovo je zadnji dio
hadisa, Nevevi je ocijenio hadis vjerodostojnimu u knjizi Rijadu-s-salihin, broj 818.
se diem. Allahu moj, ako mi uzme duu, oprosti mi, a ako je ostavi, sauvaj me kao to
uva Svoje dobre robove)."
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
kada bi legao, stavio bi svoju ruku pod obraz, a zatim prouio:
1
)
(
"Allahumme eslemtu vedhi ilejke, ve fevvedtu emri ilejke, elde'tu zahri ilejke ragbeten ve
rehbeten ilejke, la melde' ve menda minke illa ilejke. Aamentu bikitabikellezi enzelte, ve
binebijjikellezi erselte (Allahu moj, ja Ti predajem svoje lice, u Tvoje ruke preputam svoju
sudbinu, kod Tebe sklanjam svoja lea, iz nade u Tebe i straha od Tebe, nema utoita ni
spasa od Tebe osim kod Tebe. Vjerujem u Knjigu Tvoju koju si objavio i u Vjerovjesnika
Tvoga koga si poslao), i neka ovo bude zadnje to ui."
2




















1
Buharija, Knjiga o dovama, poglavlje 13, broj 6320, i Muslim, Knjiga o zikru i dovi, broj 714, a
tekst hadisa je od Buharije.
2
Buharija, Knjiga o dovama, poglavlje: Kada zanoi pod abdestom, 3311, i Muslim, Knjiga o zikru i
dovi, poglavlje: Dova pred apavanje, broj 2710, a tekst hadisa je od Buharije.
12 - Adabi lijepog ponaanja pri jedenju i pijenju
Ili neka proui:
Hrana i pie su sredstvo koje je Allah stavio u slubu ovjeku radi ouvanja zdravlja
njegova tijela i da bi bio u stanju Uzvienom Allahu init ibadet, ibadet koji e ga uiniti
dostojnim poasti i sree na buduem svijetu. Kae Uzvieni: "O poslanici, dozvoljenim i lijepim
jelima se hranite i dobra djela inite."
1
1. Vodi ti rauna da hrana i pie budu lijepog i halal porijekla, i da se ostavi ono u emu ima
sumnja ili primjesa harama, jer Uzvieni veli: "O vjernici, jedite lijepa jela koja smo vam
podarili."
Stavljanje jela i pia u slubu ovjeka biva potpunije
kada se pridrava sljedeih adaba:
2
2. Nijetiti da jede i pije radi jaanja tijela za injenje ibadeta Uzvienom Allahu, kako bi bio
nagraen za ono to pojede i popije, jer mubah (uobiajno dozvoljena) djela sa valjanim nijjetom
prelaze u dobra djela za koja e biti nagraen.
Kao to o tome govore i brojni drugi ajeti i hadisi.
3. Prije jela, ukoliko nije siguran da su iste, treba oprati ruke.
4. Ako mu se harana svia da jede, a ako ne svia da ostavi i ne trai joj mahane,
postupajui po hadisu koji prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu, u kom stoji:"Allahov Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, nije nikada spominjao mahanu hrani, nego, ako mu se svidi, jeo bi, a ako
mu se ne svidi, onda bi ostavio"
3
5. Mustehab je da jede sa gostom, enom, djecom ili slugom, zbog rijei Allahog Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem: "Okupite se svi za jelom i spomenite Allahove ime, pa e vam u
njemu biti bereketa."
.
4
6. Poeti jelo i pie sa bismillom, jer je Allahog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Kada neko od vas hoe da jede, neka spomene ime Uzvienog Allaha, a ako, na poetku,
zaboravi spomenuti ime Uzvienog Allaha, neka proui (kada se sjeti):

) (
Bismillahi evvelehu ve ahirehu (U ime Allaha i na poetku i na kraju)."
5

7. J esti ispred sebe a ne iz sredine zdjele, kao to je Allahov Poslanik sallahu alejhi ve
sellem rekao Omeru ibn Selemi, radijallahu anhu: "O mladiu, spomeni Allahovo ime, jedi

1
El-Mu'minun 51.
2
El-Bekare 172.
3
Buharija, Knjiga o plemenitim djelima, poglavlje: Opis Allahovog Poslanika sallahu alejhi ve
sellem, broj 3563, i Muslim, Knjiga o piu, poglavlje: Hrani ne treba nalaziti mahanu, broj 2064, a
tekst je od Buharije.
4
Ebu Davud, Knjiga o hrani, poglavlje: Okupljanje za jelom, broj 3764, i Ibn Made, Knjiga o hrani,
poglavlje: Okupljanje za jelom, broj 3286.
5
Ebu Davud, Knjiga o hrani, poglavlje: Uenje bismille prije jela, broj 3767, i Tirmizi, Knjiga o
hrani, poglavlje: Uenje bismille prije jela, broj 1858, i kae Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen sahih".
desnom rukom i jedi ispred sebe"
1
, a drugomprilikom je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Bereket se sputa na sredinu jela, zato jedite sa krajeva, a ne sa sredine."
2
8. Tokom jela, dobro vakati, a prije pranja ruku vodom, mustehab je olizati zdjelu i prste,
jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas zavri sa jelom,
neka ne brie prste dok ih ne oblie ili da drugome da ih oblie"

3
, i jer se od Dabira,
radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, naredio da se (poslije
jela) obliu prsti i zdjela, dodavi jo: "Vi ne znate u kojem jelu je bereket."
4
9. Ako od onoga to jede neto ispadne, odstranie ono to je prionulo i pojesti ga, jer je
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ako nekome od vas ispadne zalogaj, neka
ga uzme, sa njega ukloni ono to je prionulo i neka ga pojede, ne ostavljajui ga ejtanu."

5
10. Mekruh je puhati u vruu hranu i puhati u vodu dok pije, a ako eli predahnuti da
predahne van posude, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg prenosi
Enes, radijallahu anhu: "Zabranio da se pue ili die u pie."

6
11. Izbjegavati prejedanje, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sin
Ademov nije napunio goru posudu od stomaka. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja da svoju
kimu odri uspravnom. A ako je neizbjeno, neka onda jedna treina bude za hranu, jedna
treina za pie i jedna treina za zrak."

7
12. Kada se napije mlijeka, da proui:

) (
"Allahumme barik lena fima rezaktena ve zidna minhu (Allahu moj, podari nam bereket u
onome ime si nas opskrbio i poveaj)."
8
A ako kod nekog iftari, prouie:
) ( ..
"Eftare indekumu-s-saimun, ve ekele ta'amekukmu-l-ebrar, ve sallet alejkumu-l-melaiketu
(Postai kod vas iftarili, vau hranu jeli odabrani i blagosiljali vas meleci)."
1


1
Buharija, Knjiga o hrani, poglavlje: Uenje bismille prije jela, i jedenje desnom rukom, broj 5376, i
Muslim, Knjiga o piu, poglavlje: Adabi prilikom jedenja, broj 2022.
2
Ebu Davud, Knjiga o hrani, poglavlje: Ono to je preneeno o jedenju sa kraja zdjele, 3772, i
Tirmizi, Knjiga o hrani, poglavlje: Ono to je preneeno o pokuenosti jedenja sa sredine zdjele, broj
1805, i kae Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen sahih".
3
Buharija, Knjiga o hrani, poglavlje: Oblizivanje prstiju, broj 5456, i Muslim, Knjiga o piu,
poglavlje: Preporuljivost oblizivanja prstiju, broj 2031.
4
Muslim, Knjiga o piu, poglavlje: Preporuljivost oblizivanja prstiju, broj 2033, hadis je prenesen
razliitim rijeima.
5
Muslim, a on je dio prethodnog hadisa.
6
Tirmizi, Knjiga o piu, poglavlje: Ono to je preneeno o pokuenosti puhanja u pie, broj 1887.
7
Tirmizi, Knjiga o zuhdu, poglavlje: Ono to je preneeno o pokuenosti prejedanja, broj 2380, i kae
Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen sahih", a ejh Albani je hadis ocijenio kao vjerodostojan u knjizi El-Irva'
(7/41-43).
8
Ebu Davud, Knjiga o piu, poglavlje: ta se proui kada se pije mlijeko, broj 3730, i Tirmizi, Knjiga
o dovama, poglavlje: ta se proui kada se neto pojede, broj 3455, i kae Tirmizi:"Ovaj hadis je
sahih".
13. Zavriti jelo sa zahvalom Uzvienom Allahu, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Ko nakon jela kae:
) (
Elhamdu lillahillezi at'ameni haza ve rezekanihi min gajri havlin minni ve la kuvvetin (Hvala
Allahu koji me je ovim nahranio i opskrbio, bez moje snage i moi), bie mu oproteni
ranije uinjeni grijesi."
2






















1
Ebu Davud, Knjiga o hrani, poglavlje: Ono to je preneeno o dovljenju za vlasnika hrane, broj
3854, njegov sened je sahih, kao to kae Nevevi u knjizi Rijadu-s-salihin, str. 384-385, i u knjizi El-
Ezkar, str. 284.
2
Ebu Davud, Knjiga o odjei, poglavlje: (1), broj 4023, i Tirmizi, Knjiga o dovama, poglavlje: ta se
proui nakon jela, broj 3458, i kae Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen garib", a ejh Albani je hadis ocijenio
kao hasen u knjizi El-Irva' (4/47-78).
13 - Adabi odijevanja
Odijevanje je zatita i ukras koje je Uzvieni Allah naredio rijeima: "O sinovi Ademovi,
dali smo vam odjeu koja e pokrivati stidna mjesta vaa, a i raskona odijela, ali odjea
ednosti to je ono najbolje."
1
Musliman treba nastojati da se lijepo i pristojno odijeva, da ne oblai osim ono to mu je
dozvoljeno i da izbjegava ono to je zabranjeno, kao to je oblaenje svile i noenje zlata, jer ovo
dvoje je zabranjeno mukarcima hadisom Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, u kom
stoji da je, uzevi svilu u desnu ruku, a zlato u lijevu, rekao: "Ovo dvoje je zabranjeno
mukarcima mog Ummeta."

2
Ne treba nositi odjeu, pantalone ili ogrta (mantil) dui od lanaka na nozi, jer je Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah nee gledati u onoga ko iz oholosti pusti da se
za njim vue odjea"

3
, a u drugom hadisu kae: "Sve to je od odjee ispod lanaka, gorjet e
u vatri."
4
Meutim, ena muslimanka se u ovome razlikuje od mukarca, ona treba nositi dugu
haljinu tako da prekrije svoja stopala i sa glave spustiti veo kako bi prekrila vrat i grudi, jer
Uzvieni veli: "O vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerkama svojim, i enama vjernika neka
spuste haljine svoje niza se."
5
Mukarac i ena trebaju izbjegavati da oponaaju jedno drugog, pa tako ne treba mukarac
oblaiti ensku odjeu, niti ena muku, zbog hadisa u kojem stoji: "Prokleo je Allahov Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, mukarca koji oblai ensku odjeu i enu koja oblai muku odjeu"

6
, i
drugog vjerodostojnog hadisa: "Prokleo je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, mukarce
koji oponaaju ene i ene koje oponaaju mukarce."
7
Sunnet je pri oblaenju da se pone sa desnom stranom, jer se od Aie, radijallahu anha,
prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je volio u svemu poeti sa
desnom stranom, pa i u ienju, eljanju i obuvanju."

8
Od sunneta je, kada obue novo odijelo, turban ili bilo ta drugo od nove odjee, prouiti
sljedeu dovu:

) (
"Allahumme leke-l-hamdu, ente kesevtenihi, es'eluke hajrehu ve hajre ma sunia lehu, ve euzu
bike min errihi ve erri ma sunia lehu (Allahu moj, Tebi pripada svaka hvala, jer Ti si me

1
El-A'raf 26.
2
Ebu Davud, Knjiga o odijevanju, Poglavlje o propisu noenja svile enama, broj 4057, i Nesai,
Knjiga o odijevanju, poglavlje: Zabrana noenja zlata mukarcima, broj 5159-5162.
3
Buharija, Knjiga o odijevanju, poglavlje: Ko pusti da se za njim vue ogrta bez oholosti, broj 5784,
i Muslim, Knjiga o odijevanju, poglavlje: Zabrana putanja odjee da se vue iz oholosti, broj 2085, a
tekst hadisa je od Buharije.
4
Buharija, Knjiga o odijevanju, poglavlje: Sve to je ispod lanaka gorjet e u vatri, broj 5787.
5
El-Ahzab 59.
6
Ebu Davud, Knjiga o odijevanju, poglavlje: Odjea ena, broj 498, a hadis su ocijenili
vjerodostojnim Ibn Hibban, broj 5751-5752, i Hakim (4/194).
7
Buharija, Knjiga o odijevanju, poglavlje: Mukarci koji oponaaju ene, broj 5885.
8
Buharija, Knjiga o abdestu, poglavlje: Poinjati desnom stranom pri abdestu i guslu, broj 168, i
Muslim, Knjiga o istoi, poglavlje: Poinjati desnom stranom prilikom ienja i slino, broj 268, a
tekst hadisa je od Buharije.
njome obukao. Molim Te za dobro u njoj i dobro u onome od ega je napravljena, a
utjeem Ti se od zla u njoj i zla onoga od ega je napravljena)."
1



























1
Tirmizi, Knjiga o odijevanju, poglavlje: ta se kae kada se obue nova odjea, broj 1767, i kae
Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen garib sahih", a ejh Albani je hadis ocijenio kao vjerodostojan.
14 - Propisi klanjanja istihare
Za sve to ovjek namjerava raditi ili ostaviti, od onog to je dozvoljeno da se radi ili ne
radi (a ne onog to je zabranjeno ili nareeno), sunnet je klanjati istiharu-namaz koja ima dva
rekata i zavri se sa uenjem posebne dove. U toj dovi vjernik, slijedei rijei Uzvienog:
"Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je zaista, teko, osim poslunima"
1
Nain klanjanja istihare-namaza je opisan u hadisu kojeg prenosi Dabir ibn Abdullah,
radijallahu anhuma, u kom kae: "Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, nas je uio istihari
kod svih odluka kao to nas je pouavao kur'anskim surama, rekao bi: 'Kada neko od vas
namjerava da se odlui za neku vanu stvar, neka klanja dva rekata nafile, a zatim proui:
, priznaje svoju
slabost i neznanje, moli Allaha da mu da ispravnu odluku i da mu olaka, moli Ga da mu odredi
ono to je dobro za njeg i na dunjaluku i na ahiretu, i dovi da Allah odbije i udalji od njeg tetne
posljedice na ovomi onomsvijetu.
)
:
:

(
Allahumme, inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bikudretike, ve es'eluke min fadlike-l-
azimi, fe inneke takdiru ve la akdiru, ve t'alemu ve la e'alemu, ve ente 'allamul-gujub!
Allahumme in kunte t'alemu enne hazel-emre hajrun li fi dini ve me'ai ve 'akibeti emri', ili je
rekao: 'Adili emri ve adilihi', 'fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi, ve in kunte
t'alemu enne hazel-emre errun li fi dini ve me'ai ve 'akibeti emri, ili je rekao: fi 'adili emri
ve adilihi' fasrifhu 'anni vasrifni 'anhu vakdir lije-l-hajre hajsu kane, summe raddini bihi
(Allahu moj, iz Tvog znanja, daj mi pravilnu odluku, traim od Tvoje Svemoi, i molim iz
Tvoje dobrote, jer Ti odluuje a ne ja, i Ti zna a ja ne znam, i Ti si poznaval ac svih tajni.
Allahu moj, ako je ova stvar dobra za mene, za moju vjeru i ivot, i ima dobre posljedice na
oba svijeta, odredi mi je, olakaj i bereket mi daj u njoj. A ako je ova stvar tetna po moju
vjeru i ivot, i ako su joj posljedice loe na ovom i onom svijetu, odbij je od mene, i odbij
mene od nje, i odredi mi dobro gdje god bilo, i uini me zadovoljnim njime kako god da
bude), i onda treba spomeniti svoju potrebu (odluku).'"
2








1
El-Bekare 45.
2
Buharija, Knjiga o nonom namazu, poglavlje: Ono to je preneeno o klanjanju dobrovoljnih
namaza dva po dva rekata, broj 1166.
15 - Adabi lijepog ponaanja pri putovanju
Islamje propisao neke propise vezane za putovanje koji pomau i olakavaju tegobu puta.
Pa tako, ko namjerava putovati iz jednog mjesta u drugo da bi obavio neku potrebu,
potraie potene i dobre pratioce koji e s njim putovati, jer nije pohvalno da putuje sam zbog
rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Jedan jaha (putnik) je jedan ejtan,
dvojica su dva ejtana, a trojica su druina."
1
Prije kretanja na put treba klanjati istiharu namaz, jer je na to posticao Allahov Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem. (O ovome je bilo govora u prethodnoj lekciji.)

Od sunneta je da druina koja zajedno putuje izabere, izmeu sebe, jednog od njih za emira
(vou) loji e ih predvoditi, uz prethodno savjetovanje, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Kada trojica krenu na put, neka jednoga izmeu sebe odrede za emira."
2
Kada uzjae na jahalicu (ili sjedne u prevozno sredstvo) treba prouiti dovu za putovanje,
jer Ibn-Omer, radijallahu anhuma, prenosi da Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kada bi
krenuo na putovanje i uzjahao devu, tri puta bi izgavorio Allahu ekber, a zatim prouio:

)

(
"Subhanellezi sehhare lena haza ve kunna lehu mukrinin, ve inna ila rabbina lemunkalibun!
Allahumme inni es'eluke fi seferina haza el-birre ve-t-takva ve mine-l-ameli ma terda!
Allahumme hevvin alejna seferena haza vatvi anna bu'dehu! Allahumme ente-s-sahibu fis-
seferi ve-l-halifetu fi-l-ehli! Allahumme inni euzu bike min vasais-seferi ve keabeti-l-menzari
ve sui-l-munkalebi fil-mali ve-l-ehli! (Slavljen neka je Onaj koji je dao da nam ovo slui, mi
to sami ne bismo mogli postii. Mi emo se sigurno Gospodaru svome vratiti! Allahu moj,
na ovom naem putu, molim Te za dobroinstvo, bogobojaznost i djela sa kojima e Ti biti
zadovoljan! Allahu moj, olakaj nam ovaj na put i skrati nam njegovu udaljenost! Allahu
moj, Ti si prijatelj na putu i uvar porodice! Allahu moj, utjeem ti se od tekog puta,
sjetnih prizora i runih scena u imetku i porodici, kada se vratimo)" A kada bi se vratio sa
puta prouio bi ovo isto i jo dodao: "Ajibune, taibune, 'aidune li rabbina hamidun! (Vraamo
se: kajui se Allahu, robujui i zahvaljujui naem Gospodaru)"
3

Mustehab je putniku skratiti namaz sa etiri rakata na dva rekata, jer Uzvieni veli: "Nije
vam grijeh da namaz na putovanju skratite."
4


1
Ebu Davud, Knjiga o dihadu, Poglavlje o ovjeku koji sam putuje, broj 2607, i Tirmizi, Knjiga o
dihadu, poglavlje: Ono to je preneeno o pokuenosti da ovjek sam putuje, broj 1674, i kae
Tirmizi:"Ovaj hadis je hasen", a Nevevi je hadis ocijenio vjerodostojnim u knjizi Rijadu-s-salihin, str.
317.
2
Ebu Davud, Knjiga o dihadu, Poglavlje o musafirima koji jednog od njih odrede za emira, broj
2608, a ejh Albani je rekao da je hadis hasen sahih.
3
Muslim, Knjiga o hadu, poglavlje: Preporuljivost zikrenja kada uzjae jahalicu, broj 1342.
4
En-Nisa 101.
eni nije dozvoljeno putovati osim sa mahremom, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "eni koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan nije dozvoljeno putovati koliko je
dan i no hoda, osim sa njenim mahremom."
1
enin mahremje onaj mukarac za koga je zauvijek zabranjeno da se uda, a to su:

zbog rodbinske veze: njen otac, brat, sin, amida, daida i djed po majci i ocu,
zbog tatinstva: otac njenog mua i mu njene majke, sin njenog mua, mu njene
kerke a i mu je mahrem,
zbog srodstva po mlijeku: njen brat po mlijeku, njen otac po mlijeku, ... i svako ko je
zabranjen po rodbinskoj vezi zabranjen je i po mlijeku.





















1
Muslim, Knjiga o hadu, poglavlje: ena treba putovati sa mahremom, broj 1339.
16 - Adabi lijepog odnosa prema roditeljima
Islam je podigao mjesto roditelja do stepena kojeg ovjeanstvo nije poznavalo. Obavezu
dobroinstva i panje prema roditeljima, Uzvieni je stavio odmah iza obaveze vjerovanja u
Njega, subhanehu, i obaveze da se samo On oboava i da se samo Njemu ibadet ini, u tom
smislu Uzvieni kae: "I Allaha oboavajte i nikoga Njemu ravnim ne inite, a roditeljima
dobroinstvo inite."
1
Jedno od najdrai djela Uzvienom Allahu je dobroinstvo i panja prema roditeljima.
Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, je rekao: "Upitao samAllahovog Poslanika, sallahu alejhi
ve sellem: 'Koje je Allahu djelo najdrae?', rekao je: 'Namaz u njegovo vrijeme.' 'A koje onda?'
upitao sam, pa mi je rekao: 'Dobroinstva prema roditeljima.' Rekao sam: 'A koje onda?'
'Borba na Allahovom putu' odgovorio je."

2
Mudri Zakonodavac poziva na pridravanje pravila lijepog odnosa prema roditeljima u svim
stanjima i okolnostima: nareuje pokornost njihovim naredbama bez uzrujavanja i srdbe, pa ak
ne rei im ni: ''Uh'', podstie na poniznost prema njima i paljivost i blagost u ophoenju sa njima
daleko od oholosti. U tom smislu veli Uzvieni: "Gospodar tvoj zapovjeda da se samo Njega
oboavate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe
starost doive, ne reci im ni: 'Uh' i ne podvikuj na njih, i obraaj im se rijeima potovanja
punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: 'Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene,
kad sam bio dijete, njegovali!'"

3
Obaveza je initi dobroinstvo prema roditeljima rijeima i djelom, pri uzimanju i davanju,
davati im prednost nad samimsobom i suprugom, njihovu naredbu i zahtjev stavljati ispred i
ulagati trud u onome to ih ini zadovoljnim a nije grijeh prema Allahu iako nisu muslimani.
Kae Uzvieni: "A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra, onoga o kome
nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema njima se, na ovom svijetu, velikoduno ponaaj."

4
Treba posebno voditi rauna o roditeljima kada doive starost, paljivo se ophoditi prema
njima, unositi radost u njihova srca i izdravati ih, ako za to ima potrebe.

U tom smislu Uzvieni kae: "Pitajute kome e udljelivati: Reci: 'Imetak koji udjeljujete
neka pripadne roditeljima, i roacima, i siromasima, i putnicima-namjernicima; a za dobro
koje uinite Allah sigurno zna.'"
5
Djeca koja vode brigu o svojimroditeljima obavezna su, ako ele putovati, traiti dozvolu
od njih prije putovanja, i traiti saglasnost ak i kada ele ii u dihad na Allahovom putu,
ukoliko dihad nije fard ajn

6
Majci treba posvetiti naroitu panju u dobroinstvu kao nagradu za njenu njegu i odgoj
djece, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kada je bio upitan od nekog ovjeka, ko je najprei
, jer mogue je da roditelje treba sluiti ili imaju potrebu za
odreenom njegom koju oni sami ne mogu vriti bez pomoi djeteta.

1
En-Nisa 36.
2
Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Dobroinstva prema roditeljima i odravanje rodbinskih
veza, broj 5970, i Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Vjerovanje u Allaha je najbolje djelo, broj 85, a
tekst hadisa je od Buharije.
3
El-Isra' 23-24.
4
Lukman 15.
5
El-Bekare 215.
6
fard ajn je stroga dunost koju mora izvriti svaki vjernik
da prema njemu lijepo postupa, rekao: "Tvoja majka." Ree: "A ko onda?" odgovorio je:
"Tvoja majka." Pa upitan: "A ko onda?" odgovorio je: "Tvoja majka." Upitan: "A ko onda?"
odgovorio je: "Tvoj otac."
1
U dobroinstvo i panju prema roditeljima se ubraja i upuivanje dove Allahu za njih
poslije njihove smrti, panja prema njihovim prijateljima i izvrenje njihovih oporuka, jer
Uzvieni veli: "I reci: 'Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete,
njegovali!"

2
I jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "U najbolju vrstu dobroinstva
spada da ovjek poslije svoga oca, pazi na njegove prijatelje."
3






















1
Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Ko je najprei da se prema njemu lijepo postupa, broj 5971, i
Muslim, Knjiga o dobroinstvu prema roditeljima i odravanju rodbinskih veza, poglavlje:
Dobroinstvo prema roditeljima, broj 2548.
2
El-Isra' 24.
3
Muslim, Knjiga o dobroinstvu prema roditeljima i odravanju rodbinskih veza, poglavlje:
Vrijednost panje prema prijateljima oca, broj 2552.
17 - Adabi lijepog odnosa prema djeci
Uzvieni Allah je ukorijenio u srce roditelja mnogo velikodunih emocija prema svojoj
djeci, poput milosti, saaljenja i blagosti. Ova plemenita osjeanja pomau u odgoju djece,
njihovoj pripremi za ivot i formiranju linosti, daju najbolje rezultate i ostavljaju najvei uticaj.
Naa blistava vjera je duboko urezala u srca roditelja milost prema djeci, u tom smislu se
prenosi da je Ebu Hurejre, radijallahu anhu, rekao: "Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je
poljubio Hasana sina Alijinog, a El-Akra'e ibn Habis et-Temimi je sjedio kod njega, pa ree El-
Akra'e: 'Imamdesetoro djece, nisamnijedno od njih poljubio.' A Allahov Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem, ga pogleda pa ree: 'Ko nije milostiv nee mu se smilovati.'"
1
Pravo djeteta kod svoga roditelja je da mu izabere lijepo ime, a najbolja imena su Abdullah
i Abdurrahman, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista, najdraa imena Allahu
su Abdullah i Abdurrahman."

2
Takoe, roditelji trebaju izbjegavati da svojoj djeci nadijevaju
runa imena, jer prenosi Aia, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
mijenjao runa imena.
3
Od sunneta je da roditelj zakolje akiku novoroenetu, dvije ovce mukom djetetu a jednu
enskom, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Djeaku se kolje akika, pa prolite za
njega krv."

4
Roditelji trebaju voditi rauna o islamskom odgoju svoje djece, njihovom podizanju na
plemenitimsvojstvima i izazivanja osjeaja odvratnosti prema prezrenim osobinama.

Od prvih stvari sa kojima treba poeti roditelji je navikavanje djece na obavljanje namaza,
jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nareujte vaoj djeci od sedme godine da
klanjaju, a od desete godine na namaz ih silom nagonite, i razdvojite ih u postelji."
5
Zatim, trebaju pouavati djecu plemenitom Kur'anu i erijatskim znanostima, i odgajati ih
na bogobojaznosti i ednosti, kako bi bili valjana eljad koja dove za svoje roditelje poslije
njihove smrti. Rekao je Uzvieni: "O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije
e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im
Allah zapovijedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvriti."

6
Neophodno je upozoriti djecu na opasnosti loih navika, kao to je: puenje, varanje,
obmanjivanje, i slino, kako bi bili daleko od njih. S druge strane, roditelji trebaju biti lijep
primjer u praktikovanju moralnih vrijednosti. Na primjer, primjenjujui osobinu pravednsti prema
djeci, ne treba izdvajati jednu djecu nad drugomprilikomdavanja poklona, jer je Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Bojte se Allaha i budite pravedni prema djeci."

7

1
Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Milost prema djetetu i ljubljenje djeteta, broj 5997, i Muslim,
Knjiga o vrlinama, poglavlje: Milost Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, prema djeci, broj
2318, a tekst hadisa je od Buharije.
2
Muslim, Knjiga o adabima, poglavlje: Zabrana davanja nadimka Ebu-Kasim, broj 2132.
3
Tirmizi, Knjiga o adabima, poglavlje: Ono to je preneeno o mijenjanju imena, broj 2839.
4
Buharijam Knjiga o akiki, poglavlje: Otklanjanje neprijatnosti od djeaka, broj 5472.
5
Ebu Davud, Knjiga o namazu, poglavlje: Kada se nareuje djeaku da klanja, broj 495-496, a ejh
Alabani je, u knjizi El-Irva', ocijenio hadis kao vjerodostojan na osnovu drugih rivajeta, (1/266-267).
6
Et-Tahrim 6.
7
Muslim, Knjiga o poklonima, poglavlje: Pokuenost izdvajanja neke djece prilikom davanja
poklona, broj 1623.
roditelji trebaju biti lijep praktini primjer svojoj djeci i u ostalim stvarima ivota, uz nadzor i
usmjeravanje.
Pa tako,



























18 - Adabi lijepog odnosa prema branom drugu
Uzvieni Allah je Svojimrobovima milost podario time to imje od njihove vrste stvorio
ene da se uz njih smire i da im radost donese. Rekao je Uzvieni: "Allah za vas stvara ene od
vae vrste, a od ena vaih daje vam sinove i unuke, i ukusna jela vam daje. Pa zato u la oni
vjeruju, a Allahove blagodati poriu."
1
A u drugomajetu, veli: "I jedan od dokaza Njegovih je
to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite."
2
Poto je brak smiraj za duu i uvar potomstva, islam je odredio svakom branom drugu
prava i dunosti jednog prema drugom, i propisao je adabe kojima treba da se okiti svaki od njih.
U tom smislu , Uzvieni kae: "One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu."

3
Prvo: dunosti mua prema eni:

Neka od ovih prava su:
1. Davanje mehra (vjenanog dara), a to je art (uvjet) za sklapanje braka, jer Uzvieni veli:
"I draga srca enama vjenane darove njihove podajte."
4
2. Hraniti i odijevati enu i njenu djecu, shodno bogastvu i mogunosti, jer Uzvieni veli:
"Neka imuan prema bogastvu svome troi, a onaj koji je u oskudici prema tome
koliko mu je Allah dao."

5
I kae Uzvieni: "Otac djeteta je duan da ih prema svojoj
mogunosti hrani i odijeva."
6
Takoe, da njoj i njenoj djeci obezbjedi prikladan stan, jer
Uzvieni kae: "Njih ostavite da stanuju tamo gdje i vi stanujete, prema svojim
mogunostima."
7
3. Ukoliko ne zna, poduiti je osnovnim uanjima vjere, zahtijevati od nje da obavlja
namaze i vri sve vrste pokornosti, zabraniti joj da se otkriva, nepropisno oblai, mijea
sa mukarcima koji joj nisu mahremi i da radi bilo ta to je zabranjeno, jer Uzvieni
Allah veli: "O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre."

8
4. Da joj ne nanosi nikakvu tetu, zbog opeg znaenja rijei Allahovog Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem: "Nema tete ni uzvraanja tetom."

9
5. Pravedno postupati sa enama (ukoliko je oenjen sa vie ena) u hrani, piu, odjei,
stanu i rasporedu noenja u njihovim posteljama, a ako nije u stanju da pravedno
postupa, propisano je da se ogranii na jednu enu, jer Uzvieni veli: "A ako strahujete
da neete pravedni biti, onda samo sa jednom."

10
6. Lijepo prema njoj postupati, pridravajui se rijei Uzvienog: "S njima lijepo ivite."

11

1
En-Nahl 72.
2
Er-Rum 21.
3
El-Bekare 228.
4
En-Nisa 4.
5
Et-Talak 7.
6
El-Bekare 233.
7
Et-Tahrim 6.
8
Et-Tahrim 6.
9
Malik u svom Muvtt'u, Knjiga o suenju, poglavlje: Suenje u opekorisnom dobru, broj 36.
10
En-Nisa 3.
11
En-Nisa 19.
spomene joj obavezu poslunosti muu, te grijeh koji stie svojim suprostavljanjem,
spadanje obaveze izdravanja i odijevanja koji je snalaze ako ustraje u nepokornosti, i da
je podsjeti da mu je dozvoljeno da se od nje u postelji rastavi, i da pribjegne udaranju.
Dokaz svega navedenog su rijei Uzvienog: "A onih ijih se neposlunosti pribojavate,
vi posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite."

I odgajati je postepeno, kao to je dolo u Kur'anu i sunnetu. ija ena postane
neposluna, mu treba da je posavjetuje, to jest, podsjeti je da se treba Allaha bojati,
1
7. Ne treba se odvajati iz enine postelje vie od etiri mjeseca, a prilikom prilaska eni,
treba se pridravati islamskih adaba. Nije mu dozvoljeno da polno opi u njenu
stranjicu, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Proklet je onaj ko
polno opi sa svojom enom u njenu stranjicu."
Pa ako se na
popravi, odvojie se od nje u postelji, a ako ni to ne pomogne, pribjei e i udaranju, s
timda joj ne nanese teku povredu niti da je udara po licu.
2
Takoe, nije dozvoljeno da polno
opi sa enom kada je je u stanju hajza, na to ukazuju rijei Uzvienog: "I pitaju te o
mjesenom pranju. Reci: 'To je neprijatnost.' Zato ne opite sa enama za vrijeme
mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im
prilazite onako kako vam je Allah naredio."
3
8. uva njenu tajnu i ne spominje je pred drugima, kao to i ona ne treba da otkriva njegovu
tajnu, postupajui po rijeima Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Meu
najgorim ljudima, kod Allaha na Sudnjem danu, bie onaj kome se povjeri njegova
ena (ili prie svojoj eni), a zatim razotkrije njenu tajnu."

4
9. Da oba brana druga vre odgoj djece, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Svi ste vi pastiri i svi e te biti pitani za svoje stado. Vladar je pastir i bie
pitan za svoje stado. Mukarac je pastir u svojoj porodici i bie pitan o svom stadu.
ena je pastirica u kui njenog mua i bie pitana o svom stadu."

5
Drugo: dunosti ene prema muu:

ena prema svome muu duna je sljedee:
1. Pokoravati mu se, osim u sluaju ako bi to bila nepokornost prema Uzvienom Allahu,
uvati ast i obraz mua, kako u njegovom prisustvu tako i u odsustvu, voditi brigu o
njegovom imetku, uzimajui u obzir da mukarci vode brigu o enama, takoe, da vodi
rauna o njegovom djetetu i ostalim kunim poslovima. Na sve ovo upuuju rijei
Uzvienog: "Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao prednost jednima nad
drugima i zato to oni troe imetke svoje. Zbog toga su estite ene poslune i za
vrijeme muevljeva odsustva vode brigu o onome o emu treba da vode brigu, jer i
Allah njih titi."
6
I hadis Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "ena je
pastirica u kui njenog mua i bie pitana o svom stadu."
7

1
En-Nisa 34.
2
Ebu Davud, Knjiga o braku, Poglavlje o opim pitanjima braka,broj 2162.
3
El-Bekare 222.
4
Muslim, Knjiga o braku, poglavlje: Zabrana otkrivanja enine tajne, broj 1437.
5
Buharija, Knjiga o duma namazu, poglavlje: Duma u selima i gradovima, broj 893.
6
En-Nisa 34.
7
Buharija, Knjiga o duma namazu, poglavlje: Duma u selima i gradovima, broj 853, i Muslim,
Knjiga o upravi, poglavlje: Vrijednost pravednog imama, broj 1829, u sklopu dugog hadisa, a tekst
hadisa je od Buharije.
2. Boraviti u kui svoga mua i iz nje izlaziti samo sa njegovimznanjem i dozvolom,
obarati pogled, govoriti sputenim glasom, uvati ruke od nevaljalih djela, jezik od
bestidna govora i prostakluka i biti utiva i paljiva prema muevim roacima, na to
ukazuju rijei Uzvienog: "A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode
brigu o stidnim mjestima svojim, i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita
osim onoga to je ionako spoljanje:"

1
3. Lijepo prema njemu postupati, pridravajui se rijei Uzvienog: "One imaju isto toliko
prava kolko i dunosti, prema zakonu samo, muevi imaju prednost pred njima za
jedan stepen."

2
4. Ne odbijati mua u postelji, kada eli da joj prie, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Kada ena zanoi odvojivi se od mua u postelji, proklinju je
meleci sve dok ne svane."
Biti njena prema njemu, rijeju, djelom i u zabavi.
3

ena treba da se uljepa svome muu kao to se i on treba za
njoj da se uljepa.


















1
En-Nur 31.
2
El-Bekare 228.
3
Muslim, Knjiga o braku, poglavlje: Zabrana odbijanja mua u postelji, broj 1436.
19 - Adabi lijepog odnosa prema roacima
Odravanje rodbinskih veza je djelo sa kojim je Uzvieni Allah zadovoljan i za koje daje
nagradu na Ahiretu, kao to je ono uzrok poveanja nafake i imetka na dunjaluku. Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Ko voli da mu se povea opskrba i produi ivot
neka odrava rodbinske veza."
1
Pod rodbinskimvezama se podrazumijeva srodstvo po
porijeklu i po tatinstvu. Obaveza muslimana prema roacima je: initi im dobroinstvo, biti
milostiv, blago postupati prema slabim od njih, udjeljivati siromanom, ukazati poast bogatom,
obii bolesnog, voditi rauna o njihovom stanju i uvati se prekidanja veza sa njima i ako oni
prekinu, jer u tome je estoka prijetnja zabrana ulaska u Dennet, jer je preneeno od Dubejr
ibn Mut'ima, radijallahu anhu, da je uo Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
"Nee ui u Dennet onaj ko kida rodbinske veze."
2
Ako je roak komija, njegovo pravo je jae od onog koji nije komija, jer on ima pravo
komiluka i pravo srodstva. U tomsmislu Uzvieni veli: "I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu
ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromanima, i
komijama blinjim, i komijama daljnjim."

3
Zbog toga se daje prednost u pravu izdravanja
blinjem u odnosu na daljnjeg, pa blii roak ima vee pravo nego daljnji. Rekao je Uzvieni:
"Pitaju te kome e udjeljivati. Reci: 'Imetak koji udjeljujete neka pripadne roditeljima, i
roacima.'"
4
Islam oporuuje da se odravaju rodbinske veze, pa makar srodstvo bilo sa nevjernikom, jer
Abdullah ibn 'Amr ibn El-'As, radijallahu anhuma, kae da je uo Allahovog Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem, da je rekao: "Zaista, rodbina mog oca nisu moji prijatelji, nego su moji
prijatelji Allah i dobri vjernici, meutim oni su moji roaci, pa odravam sa njima
rodbinske veze inei im dobroinstvo koje prilii rodbini."

5










1
Buharija, knjiga: Knjiga o adabima, poglavlje: Kome se povea opskrba odravanjem rodbinskih
veza, broj 5986, i Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Odravanje
rodbinskih veza, broj 2557.
2
Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Grijeh kidanja rodbinskih veza, broj 5984, i Muslim, Knjiga
o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Odravanje rodbinskih veza i zabrana njihovog
kidanja, broj 2556.
3
En-Nisa 36.
4
El-Bekare 215.
5
Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Odravanje rodbinskih veza injenjem dobroinstva koje
prilii rodbini, broj 5990, i Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Prijateljevanje sa vjernicima, broj 215,
s tim da Muslim nije spomenuo: 'meutim oni su ...' do kraja hadisa.
20 - Adabi lijepog odnosa prema komijama
Islam ui muslimana da unapreuje imanske veze sa svim ljudima koji su u njegovoj blizini
bilo to kod kue, u radnji, na poslu, na putovanju ili bilo kojoj drugoj prilici, jer Uzvieni veli: "I
Allaha oboavajte i nikoga Njemu ravnim ne inite! A roditeljima dobroinstvo inite, i
roacima, i siroadi, i siromanima, i komijama blinjim, i komijama daljnjim, i drugovima, i
putnicima-namjernicima, i onima koji su u vaem posjedu."
1
Islam je dao komiji ogroman znaaj, to potvruju rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi
ve sellem: "Dibril mi je toliko preporuivao da pazim na komiju, da sam mislio da e ga
uvrstiti meu nasljednike."

2
Islam podstie na lijep odnos prema komiji kroz mnoge dunosti prema njemu, a neke od
njih su:

1. Ne uznemiravati ga ni rijeima ni postupcima, jer je islam zabranio sve ono ime se
uznemirava komija. U tom smislu prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne
uznemirava svoga komiju."
3
2. initi mu dobroinstvo, uvaavati ga i cijeniti koliko je to mogue, jer je Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka bude
susretljiv prema svome komiji."
Nije dozvoljeno da ga uznemirava, da baca u njegovo
dvorite smee, da ga psuje i vrijea, da ga ljuti, da baca pogled na ono to je zabranjeno
(ensku eljad i slino) udei za tim, ili da nasrne na njegovu kuu u njegovom
odsustvu ili prisustvu.
4
3. Raspitivati se o njegovom stanju i uestvovati sa njim u hranjenju i odijevanju, o ovome
nam govori Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosei da mu je Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Kada kuha mesnu orbu, dolij malo vie vode, pa od nje
podijeli i svojim komijama."

5








1
En-Nisa 36.
2
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Oporuka o
lijepom ophoenju prema komiji, broj 2624.
3
Buharija, Knjiga o rekaiku, poglavlje: uvanje jezika, broj 6475, i Muslim, Knjiga o imanu,
poglavlje: Podsticanje na briljivost prema komiji i gostoljubivost, broj 48.
4
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Podsticanje na briljivost prema komiji i gostoljubivost, broj
47.
5
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Oporuka o
lijepom ophoenju prema komiji, broj 2625.
21 - Adabi lijepog odnosa prema prijateljima
Musliman treba da bude briljiv pri odabiranju prijatelja, jer prijatelj ima velik uticaj na
njegov ivot i ponaanje. Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, namobjanjava koliki uticaj
na ovj eka ima dobar i lo prijatelj, rekavi: "Primjer dobrog i loeg prijatelja je kao onaj koji
nosi miris misk i onaj koji pue u kovaki mijeh. Onaj koji nosi miris misk ili e ti ga
poklonit, ili e ga kupiti od njeg, ili e osjetit od njeg ugodan miris. A onaj koji pue u
kovaki mijeh ili e ti zapaliti odjeu, ili e osjetit od njeg neugodan miris."
1
Musliman treba svoje ophoenje sa prijateljima izgraivati na principu ljubavi i mrnje u
ima Allaha. Uzvieni Allah je obeao onima koji se u Njegovo ime vole da e ih staviti u Svoj
hlad, na Dan kada nee biti drugog hlada do Njegovog hlada. Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, je rekao u hadisu o sedmorici koje e Allah staviti u Svoj hlad, na Dan kada nee biti
drugog hlada do Njegovog hlada: "Dvojica ljudi koji se u ime Allaha vole, pa se u to ime
sastaju i rastaju."

2
U drugomhadisu, Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Kod koga se nau
tri osobine osjetie slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu drai od svega drugog,
da voli ovjeka ni zbog ega drugog osim radi Allaha i da mrzi da se vrati u nevjerstvo
nakon to ga je Allah izbavio iz njega kao to mrzi da bude baen u vatru."

3
Imansko bratstvo, koje ne donosi osim dobro, diktira obavezu davanja savjeta prijatelju i
njegovom potpomaganju u stvarima vjere i dunjaluka, pa tako, ne razgovara sa njim osim o
dobru, uva njegove tajne i ne otkriva njegove mahane, oprata mu njegove greke i ne obazire se
na njegove propuste.

A lo prijatelj se prepoznaje po tome to ukazuje muslimanu na zlo, otkriva njegove
slabosti, prlja njegovu bistrinu, odvodi ga u zabludu i vue ga u propast, a u tom smislu su i rijei
Uzvienog: "Kamo sree, teko meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo, on me je od
Kur'ana odvratio nakon to mi je priopen bio."
4










1
Buharija, Knjiga o trgovini, Poglavlje o mirisu i prodaji miska, broj 2101.
2
Muslim, Knjiga o zekatu, poglavlje: Vrijednost skrivanja (pri udjeljivanju) sadake, broj 1031.
3
Buharija, Knjiga o imanu, poglavlje: Slast imana, broj 16, i Muslim, Knjiga o imanu, a tekst hadisa
je: "Kod koga se nau tri osobine ...", broj 43 i 67.
4
El-Furkan 28-29.
22 - Adabi lijepog odnosa prema muslimanima
Veza koja spaja muslimana sa njegovimbratommuslimanom, ma koje nacije i boje koe
bio i kojim jezikom govorio, je veza vjerovanja u Allaha, u tom smislu Uzvieni veli: "Vjernici
su samo braa."
1
Musliman treba da ispunjava prema svome bratu muslimanu odreena prava i obaveze, kao
to kae Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Musliman je prema muslimanu duan pet stvari:
... ."

2
Musliman prema svome bratu muslimanu duan je sljedee:
Vjernik je vrsto ubijeen, ispunjavajui ta prava i obaveze, da je to svojevrstan vid ibadeta
kroz koji se pribliava UzvienomAllahu.
1. Kada se sa njim sretne, pozdraviti ga rijeima: Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve
berekatuhu! (Neka je mir i Allahova milost i blagoslov na vas!) J er Poslanik, sallahu alejhi ve
sellemkae: "Nazivaj selam i onome koga zna i onome koga ne zna."
3
Pozdravljeni e mu
odgovoriti rijeima: Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu (Neka je i na vas mir,
Allahova milost i berekat), slijedei rijei Uzvienog Allaha. "Kada pozdravom pozdravljeni
budete, ljepim od njega otpozdravite ili ga odvratite istim!"
4
A zatimse sa njim rukuje, to
ostavlja velik trag na obojicu, jer Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae: "Nema dvojice
muslimana koji se, kada se sretnu, pozdrave i rukuju, a da im, i prije nego to se rastanu,
nee biti oproteno."
5
2. Kada se razboli, obii ga i zamoliti Allaha za njegovo ozdravljenje. Allahov Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, kae: "Uzvieni Allah e rei na Sudnjem danu: 'Sine Ademov, bio
sam bolestan pa me nisi obiao.' A on e rei: 'Gospodaru, kako u te obii a Ti si Gospodar
svjetova?' Kae Uzvieni: 'Zar nisi znao da je moj rob taj i taj bio bolestan, pa ga nisi
obiao, zar nisi znao da si ga obiao da bi Me naao kod njega?'"

6
I kae u drugomhadisu,
podstiui na obilaenje bolesnog: "Zaista, kada musliman obie brata muslimana,
neprestano je u dennetu (tj. ubire plodove denneta) sve dok se ne vrati."
7
3. Dovi za njega kada kihne, nakon to uje da je rekao: ) (
Elhamdullilahi (Hvala Allahu), rei e: ) ( Jerhamukellahu (Allah ti se smilovao), a
ovaj koji je kihnuo e odgovoriti:
) ( Jehdikumullahu ve juslihu balekum (Allah vas uputio i vae stanje
popravio), pridravajui se Poslanikovih, sallahu alejhi ve sellem, rijei: "Kada neko od vas
kihne, neka kae: ELHAMDULILLAH (hvala Allahu), i neka mu kae njegov brat ili

1
El-Hudurat 10.
2
Buharija, Knjiga o denazi namazu, poglavlje: Naredba o ispraanju denaze, broj 1240.
3
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Pojanjenje da djela u islamu imaju razliite vrijednosti i
navienje najboljih djela, broj 39.
4
En-Nisa 86.
5
Ibn Made, Knjiga o adabima, Poglavlje o rukovanju, broj 3703, a ejh Albani je hadis ocijenio kao
vjerodostojan.
6
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Vrijednost
obilaenja bolesnog, broj 2569.
7
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Vrijednost
obilaenja bolesnog, broj 2568.
prijatelj: JERHAMUKELLAH (Allah ti se smilovao), a kad mu kae jerhamukellah, neka
mu odgovori: JEHDIKUMULLAHU VE JUSLIHU BALEKUM (neka vas Allah uputi i
popravi vam stanje)."

1
4. Uestvuje sa njim u njegovim radosnim trenucima, a ako ga pozove na gozbu, odazove
se, jer Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae: "Najgora hrana je gozbenska hrana sa koje se
odbijaju oni koji bi doli a pozivaju oni koji ne ele doi, a onaj ko se ne odazove pozivu na
gozbu, otkazao je poslunost Allahu i Njegovom Poslaniku."

2
5. Posavjetovati ga u sluaju da zatrai savjet po bilo kom pitanju, objasniti mu dobro ili zlo
u shodno tom vienju po tom pitanju i posavjetovati ga ako vidi da mu je potreban savjet,
rukovodei se rijeima Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Kada neko od vas svoga
brata upita za savjet, neka mu ga da."

3
Drugomprilikomje Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Vjera je savjet." Upitan kome, odgovorio je: "Allahu, Njegovoj knjizi,
Njegovom Poslaniku, voama muslimana i muslimanima, uope."
4
A to je zbog toga to
vjernik eli svome bratu ono to eli i samom sebi, a ne voli da ga zadesi ono to ne bi volio da se
desi njemu, postupajui po rijeima Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: " Niko od vas
nee biti pravi vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono to voli samom sebi."
5
Islam poziva lanove drutvene zajednice na uvanje imanskih veza, kao to poziva da se
prevazie ono to prijeti kidanju tih veza i izlae ih potresu. Zbog toga islam zabranjuje da
musliman izbjegava svoga brata vie od tri dana, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Nije dozvoljeno muslimanu da ne govori sa svojim bratom muslimanom vie od tri
dana, sretnu se pa jedan od drugog okree glavu, a bolji od njih dvojice je onaj koji prvi
nazove selam."

6
6. Ne nanosi mu zlo i ne ini mu nita to mu nije drago, u njegovom imetku, krvi ili asti,
jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Muslimanu je sve to musliman ima
sveto (nepovredljivo): njegova krv, njegov imatak i njegova ast."

7
A drugom prilikom je
rekao: "Psovanje muslimana je grijeh, a borba protiv njega je kufr (nevjerstvo)."
8
7. Pomoi mu i ne ostavljati ga na cjedilu u sluaju bilo kakve potrebe, rukovodei se
rijeima Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ko pomogne bratu muslimanu kada
mu je potrebna pomo, i Allah e njemu pomoi kada mu bude potrebna pomo."

9

1
Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: ta se kae onom ko kihne, broj 6224.
2
Muslim, Knjiga o braku, poglavlje: Naredba odazivanja pozivu na gozbu, broj 1432.
3
Buharija, Knjiga o trgovini, poglavlje: Da li mjetanin da prodaje za stranca bez naplate, i da li da ga
pomogne ili posavjetuje, 68. poglavlje, broj 2157.
4
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Vjera je savjet, broj 55.
5
Buharija, Knjiga o imanu, poglavlje: Od imana je da voli svom bratu ono to voli samom sebi, broj
13.
6
Buharija, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Zabrana izbjegavanja vie
od tri dana bez opravdanog erijatskog razloga, broj 2559.
7
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: injenje zuluma
muslimanu, ostavljanje na cjedilu, omalovaavanje, njegova krv, ast i imetak su zabranjeni, broj 2564.
8
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Pojanjenje rijei Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem,
psovanje muslimana, broj 64.
9
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana zuluma,
broj 2580.
ini nepravdu ili je njemu uinjena nepravda. Ako ini nepravdu, neka mu zabrani, jer je to
pomaganje njemu, a ako mu je uinjena nepravda, neka mu pomogne."
I
njegovim rijeima, sallahu alejhi ve sellem, u drugomhadisu: "Pomozi svome bratu, bilo da
1




























1
Buharija, Knjiga o albama, poglavlje: Pomozi brata bio on zalim ili mazlum, broj 2444.
23 - Adabi islamskog misionarstva
Islamski daija (misionar) poziva ka Allahu i dostavlja istinu opominjanjem nemarnog,
poduavanjem neznalice i upuivanjem zalutalog. Uzvieni Allah veli: "A ko govori ljepe od
onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela ini i koji govori: 'Ja sam doista musliman.'"
1
Davet (islamsko misionarstvo), u opem smislu, ima svoje metode i adabe kojih treba da se
dri daija da bi njegova dava (misija) urodila plodom. Najvaniji adabi i metode su sljedee:

1. Naorunati se znanjem o onome u to se poziva, u tom smislu kae Uzvieni: "Znaj da
nema boga sim Allaha! Trai oprosta za svoje grijehe."
2
2. Primjena onog to se nauilo, i praktikovanje onog to je Uzvieni Allah naredio, a u
protivnom bie od onih na koje se odnose rijei Uzvienog: "O kako je Allahu mrsko kad
govorite rijei koja djela ne prate."

3
Ili: "Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri
tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?"
4
J er smisao daveta je
injenje dobra i popravljanje stanja a ne da daija radi ono to drugima zabranjuje, u tom smislu
kae Uzvieni spominjui rijei uajba, alejhisselam: "Ja ne elim da inim ono to vama
zabranjujem, jedino elim da uinim dobro koliko mogu, a uspjeh moj zavisi samo od Allaha, u
Njega se uzdam i Njemu se obraam."
5
3. Biti blag u ophoenju sa ljudima, bez surovosti, grubosti i plahovitosti, jer je Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Olakavajte a ne oteavajte, obveseljavajte a ne
otjeravajte."

6
4. Podnositi ono to se sree na putu daveta, kao to je inaenje i vrijeanje, biti strpljiv
prema onome koga poziva i ne pourivati rezultate daveta, odazivajui se rijeima Uzvienog: "Ti
izdri kao to su izdrali odluni poslanici i ne trai da im kazna to prije doe."

7
5. Uzeti ispravan menhed (metod ili put) u davetu: ponekad pozivati mudro, ponekad
lijepimsavjetomi katkad lijepomraspravom, jer Uzvieni Allah veli: "Na put Gospodara svoga
mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima se na najljepi nain raspravljaj."

8

J er ima ljudi sa
kojima nema uspjeha u davetu osimmudrimpozivanjem, dok se drugima ne smeka srce osimsa
lijepim savjetom ili vazom, a ima i ljudi koji trae dokaz i hoe da vode raspravu koja e ih
odvesti do istine.




1
El-Fussilet 33.
2
Muhammed 19.
3
Es-Saff 3.
4
El-Bekare 44.
5
Hud 88.
6
Muslim, Knjiga o dihadu i vojnom pohodu, Poglavlje o naredbi da se olakava i da se ostavi
otjerivanje, broj 1733.
7
El-Ahkaf 35.
8
En-Nahl 125.
24 - Adabi traenja znanja
Islam podstie na traenje znanja, u tom smislu Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
je rekao: "Ko se uputi putem traei na njemu znanje, Allah e mu olakati put u Dennet.
Nee se sastati vjernici u Allahovoj kui, itajui Allahovu Knjigu i meusobno je
prouavajui, a da se nee na njih spustiti smirenost, prekrit ih milost, okruit ih meleci i da
ih Allah nee spomenuti melecima koji su kod Njega."
1
Prvo sa ime treba poeti onaj koji trai znanje je donoenje valjanog nijjeta, da radi Allaha
i Njegovog zadovoljstava trai znanje, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Onaj ko stie znanje sa kojim se trai Allahovo lice, nizbogeg drugog osim da bi dobio
neku dunjaluku korist, nee osjetiti miris Denneta na Sudnjem danu."

2
I treba da izuava
korisne i dozvoljene nauke, a da ostavi zabranjene, kao to su: sihr, proricanje budunosti,
proizvodnja alkohola i druge zabranjene nauke koje odvraaju od zikrullaha (spominjanja
Allaha), poput muzike i njoj slinog, jer Uzvieni Allah veli: "I povode se za onim to su ejtani
o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulejman nije bio nevjernik, ejtani su nevjernici uei
ljude vradbini ... ."
3
A Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Allahu moj,
utjeem Ti se od znanja koje ne koristi, srca koje ne strahuje, due koja se ne zasiuje i dove
koja se ne prima."
4
Strah od Uzvienog Allaha i ostavljanje grijeha je prvi cilj traenja znanja, a sama
bogobojaznost je put da se stekne istinsko znanje, jer Uzvieni veli: "I bojte se Allaha, i Allah e
vas pouiti."

5
Nuno je da potuje ejha, da se dri lijepih adaba i bude dostojanstven prilikom
prisustvovanja na naunim halkama, da bi stekao veliko znanje, jer je Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Uite nauku, pouite se smirenosti i dostojanstvu, budite ponizni
prema onome to uite i nemojte biti oholi uenjaci."

6
Kada se uvjeba u nekoj nauci i postane u njoj kompententan treba poeti sa pouavanjem
drugih, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka Allah da udoban ivot ovjeku
koji uje od mene hadis pa ga zapamti, a zatim ga prenese onako kako ga je uo."

7
I nije mu
dozvoljeno sakriti znanje, na to upuuju rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem:
"Ko bude upitan o znanju koje zna, pa ga sakrije, bie zauzdan na Sudnjem danu uzdama
od vatre."
8
Treba da se uva davanja fetvi

9

1
Muslim, Knjiga o zikru i dovi, poglavlje: Vrijednost okupljanja radi itanja plemenitog Kur'ana i
zikrenja, broj 2699.
2
Ibn Made Knjiga o predgovoru, poglavlje: Korist znanja i rada po njemu, broj 252, a ejh Albani je
hadis ocijenio vjerodostojnim.
3
El-Bekare 102.
4
Muslim, Knjiga o zikru i utjecanju od zla onog to je radio, poglavlje: Utjecanje od zla onog to je
radio i onog to nije radio, broj 2722.
5
El-Bekare 282.
6
Buharija, Knjiga o dijelovima imana, poglavlje o irenju znanja, broj 1789.
7
Ahmed, Musned Medinjana, hadis od Dubejr ibn Mut'ima, broj 16859.
8
Ebu Davud i Tirmizi, poglavlje: Ono to je preneano o skrivanju znanja, broj 2573, i Tirmizi je
hadis ocijenio kao hasen.
9
fetva erijatsko pravno rjeanje o nekom pitanju
praksa selefu-s-saliha (dobrih prethodnika). Biljei Muslim da je Ibn-Mes'ud, radijallahu anhu,
rekao: "O ljudi, ko neto zna, neka o tome govori, a ko ne zna, neka kae: 'Allah najbolje zna'.
Zaista, vid znanja je da ovjek kae za ono to na zna: Allah najbolje zna."
bez znanja, ako ima potrebe za izdavanje fetvi, a ako o
odreenom pitanju nema znanja, dovoljno je da kae onome ko pita: ne znam, kao to je bila
1



























1
Muslim, Knjiga o osobinama munafika i propisa o njima, poglavlje: Suretu Ed-Duhan, broj 2798.
25 - Adabi lijepog ponaanja prilikom traenja doputenja za ulazak
Islam je vodio rauna da objasni adabe traenja doputenja za ulazak u kuu i naredio
muslimanu da se njima okiti, a na to upuuju rijei Uzvienog: "O vjernici, u tue kue ne
ulazite dok doputenje ne zatraite i dok ukuane ne poselamite, to van je bolje, da bi ste se
opomenuli."
1
A u drugomajetu Uzvieni veli: "A kada djeca vaa dostignu spolnu zrelost, neka
onda uvijek trae doputenje za ulazak, kao to su traili doputenje oni stariji od njih."
2
A
dozvoljeno nam je ulaziti u mjesta u kojima su nae stvari, kao to su: pijace, trgovake radnje i
javana mjesta, ukoliko nema uvara koji brane ulazak. Kae Uzvieni: "Nije vam grijeh da
ulazite u nenaseljane zgrade, u kojima se nalze stvari vae, a Allah zna ono to javno
pokazujete i ono to krijete."
3
Kada onaj koji trai doputenje stoji ispred vrata, treba da mu vrata budu sa desne ili lijeve
strane, ne treba da stoji licemnaspramvrata i usmjeriti pogled kada ih otvori, tako je praktikovao
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem. Prenosi se da je Abdullah ibn bisr, radijallahu anhu,
rekao: "Kada bi Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, doao nekome na vrata, priao bi sa
strane od zida kue, a ne licem naspram vrata."

4
To je zbog toga to je treanje doputenja
propisano radi obaranja pogleda i zatite stidnih mjesta. Preneeno je u hadisu Sehl ibn S'ada,
radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista, traenje
doputenja je propisano radi pogleda."
5
Poslije toga, treba nazvati selami traiti doputenje, a nije ispravno traiti doputenje prije
nazivanja selama. Ovo je preneeno u Vjerovjesnikovoj, sallahu alejhi ve sellem, uputi: od Amr
ibn Ebi-Sufjana, od Amr ibn Abdullaha ibn Safvana, od Keledete ibn Hanbela da ga je Safvan ibn
Umejje poslao Vjerovjesniku, sallahu alejhi ve sellem, sa obinim mlijekom, prvim mlijekom
ovce i sitnim krastavcem, a on je bio u vrhu doline. Pria Katade: "Uao sam kod Poslanika,
sallahu alejhi ve sellem, a da ga nisamposelamio niti traio doputenje, pa je rekao: 'Vrati se i
reci: Esselamu alejkum, mogu li ui?' A to je bilo nakon to je Safvan primio islam."

6
Ako mu se kae: ko je, treba da se predstavi i spomene ime ili nadimak po kojem je poznat,
a ne da kae neto nejasno, poput: ja i slino. Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem, nije volio da
onaj koji kuca pri odgovoru kae: ja, jer 'ja' ne otkriva njegov identitet niti njegovu linost.
Prenosi se od Dabira, radijallahu anhu, da je rekao: "Otiao samVjerovjesniku, sallahu alejhi ve
sellem, pa sampokucao na vrata. Upitao je : 'Ko je?' Odgovorio sam: 'J a.' On ponovi: 'Ja, ja!!!',
kao da mu nije bilo drago."

7
Ne treba vie od tri puta traiti doputenje, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Tri puta se trai doputenje, pa ako ti se dopusti, ui, u protivnom se vrati."

8
Kada zatrai doputenje i kae mu se: "Vrati se!", treba da se vrati a da ne osjeti nikakvo
ponienje, jer se on time odazvao Allahovoj naredbi: "A ako vam se rekne: 'Vratite se!', vi se
vratite, to vam je najednije, a Allah zna ono to radite."

1

1
En-Nur 27.
2
En-Nur 59.
3
En-Nur 29.
4
Ahmed, Musned amijin, hadis od Abdullah ibn Bisra el-Mazinija, broj 17844.
5
Muslim, Knjiga o adabima, poglavlje: Zabrana gledanja u ono to je unutar tue kue, broj 2156.
6
Tirmizi, Knjiga o traenju doputenja, poglavlje: Ono to je preneeno o nazivanju selama prije
traenja doputenja, broj 2710, kae ejh albani: "Hadis je sahih."
7
Buharija, Knjiga o traenju doputenja, poglavlje: Ko kae: Ko je? A on odgovori: Ja, broj 6250.
8
Buharija, Knjiga o traenju doputenja, poglavlje: Traenje doputenja je tri puta, broj 6244.
Traenje doputenja od oeva i majki je obavezno za one koji su unutar kue, kao to su:
sluge i maloljetna djeca, u tri vremenska perioda: prvi prije sabah namaza, drugi u podne ili u
vrijeme kailule (popodnevnog odmora), trei poslije jacije namaza. Ova tri perioda su vrijeme
kada se ovjek osami sa svojom suprugom, pa je zabranjen, gore spomenutim, ulazak bez
dozvole da ne bi vidjeli ono to je Allah naredio da se uva. A u ostalim vremenskim periodima
nema bojazni za ovakvo iskuenje, pa imje dozvoljen ulazak kod oava i majki. Uzvieni veli:
"O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae doputenje da vam uu oni koji su u posjedu
vaem i oni koji jo nisu polno zreli: prije jutarnje molitve, i kada u podne odloite odjeu
svoju, i poslije obavljanja none molitve. To su tri doba kada niste obuani, a u drugo doba
nije ni vama ni njima grijeh, ta vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah objanjava
propise! A Allah sve zna i mudar je."

2






















1
Enur 28.
2
En-Nur 58.
26 - Adabi ophoenja sa nevjernicima
Musliman vjeruje da su sve vjere mimo islama neispravne, da su njihovi sljedbenici na
stranputici i da je jedina prava i ispravna vjera islam i da je ona vjera cijelog ovjeanstva. Vid
potpunosti ove vjere je u tome to namje pojasnila nain ophoenja muslimana sa nevjernicima,
a sastoji se u sljedeem:
1. Ne odobrava i nije zadovoljan sa njegovim nevjerstvom, jer je zadovoljstvo sa kufrom
kufr.
2. Prezire ga Allahovim prezirom, jer su i ljubav i mrnja u ime Allaha, i sve dok ga Allah
zbog njegova nevjerstva prezire, i musliman ga je duan, u ime Allaha, prezirati.
3. Ne uzima ga za prijatelja i prema njemu ne pokazuje naklnost, jer Uzvieni veli: "Neka
vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika."
1
I kae: "Ne treba da ljudi koji u
Allaha i u onaj svijet vjeruju, budu u ljubavi sa onima koji sa Allahu i Poslaniku Njegovu
suprostavljaju, makar oni bili, oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci
njihovi."
2
4. Uprkos tome, prema njemu pravedno postupa i ini mu dobro, ukoliko se ne bori protiv
islama i muslimana, jer Uzvieni veli: "Allah vam ne zabranjuje da inite dobro i da budete
pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg ne
izgone. Allah, zaista, voli one koji su pravini."

3
5. Muslimanu je dozvoljeno jesti njegovu hranu i primiti od njeg hediju, ako je kitabija
(kranin ili jevrej), jer Uzvieni veli: "Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela, i
dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga, i vaa jela su njima dozvoljena."

4
6. Nije dozvoljeno udavati vjernice za kitabije, jer je Uzvieni zabranio vjernici da se uda
za nevjernika, uopeno: "One njima nisu doputene, niti su oni njima doputeni (tj.
mnogoboci)."
I jer je
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u vjerodostojnomhadisu, bio pozvan na gozbu kod jevreja u
Medini, pa se odazivao pozivu i jeo ono to mu je ponueno.
5
I kae Uzvieni: "Ne enite se mnogobokinjama dok ne postanu vjernice,
uistinu je robinja vjernica bolja od mnogobokinje, makar vam se i sviala. Ne udavajte
vjernice za mnogoboce dok ne postanu vjernici."
6
Dok je muslimanu dozvoljeno oeniti
kitabijku, jer Uzvieni veli: "Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela, i dozvoljavaju vam se
jela onih kojima je data Knjiga, i vaa jela su njima dozvoljena, i estite vjernice su vam
dozvoljene, i estite keri onih kojima je data Knjiga prije vas, kada im vjenane darove
njihove dadete s namjerom da se s njima oenite, a ne da sa njima blud inite i da ih za
priljenice uzmete."
7
7. On o sa ime musliman susree tokom mijeanja sa kitabijom, pojasnio nam je
Zakonodavac propise onoga to bi moglo da se desi meu nama i njima, na primjer:


1
Ali Imran 28.
2
El-Mudadele 22.
3
El-Mumtehine 8.
4
El-Maide 5.
5
El-Mumtehine 10.
6
El-Bekare 221.
7
El-Maide 5.
Kada kihne i zahvali Allahu, treba mu kazati: Jehdikumullahu ve juslihu balekum! (Allah
vas uputio i popravio vamvae stanje!), a ne treba mu kazati: Jerhamukellahu!, jer se
deavalo da su jevreji namjerno kihali pred Allahovim Poslanikom, sallahu alejhi ve
sellem, nadajui se da e im odgovoriti rijeima: Jerhamukellahu! (Allah vamse
smilovao) Meutim, Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, im je govorio:
Jehdikumullahu ve juslihu balekum!
1
Ne nazivati mu prvi selam, kada se sretne sa njim, a ako on njega poselami, otpozdraviti
mu rijeima: Ve alejkum! (I vama!), jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Kada vas poselame sljedbenici Knjige, recite im: 'Ve alejkum!'"

2
Ne ostavljati mu sredinu puta, ako ga sretne na putu na kojem je guva, jer se to smatra
iskazivanjem poasti i potovanja, a na to ukazuju rijei Allahovog Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem: "Nemojte prvi jevrejima i kranima nazivati selam, a kada nekog
od njih na putu sretnete, natjerajte ga na njegov tjenji dio."

3
Musliman se ponosi onim to mu je vjerom propisano, poput odjee i slino, te ne
oponaa nevjernika u onomto nije nuno, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Ko oponaa neki narod, od je od njih."

4
Nego nastoji da se razlikuje od
njega i da ima drugaiju odjeu, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Razlikujte se od murika (mnogoboaca). Putajte brade i podrezujte brkove."
5














1
Ahmed, Musned Kufijin, hadis od Ebu Muse el-E'arija, broj 19920.
2
Buharija, Knjiga o traenju doputenja, poglavlje: Kako otpozdraviti zimijama, broj 6288.
3
Buharija, Knjiga o traenju doputenja, poglavlje: Kako otpozdraviti zimijama sa selamom, broj
6257.
4
Ebu Davud, Knjiga o odijevanju, poglavlje: Oblaenje odjee po kojoj se postaje poznat, broj 4031,
a kae ejh Albani: "Hadis je hasen sahih."
5
Muslim, Knjiga o istoi, poglavlje: Prirodna uroena svojstva, broj 257.
27 - Adabi lijepog odnosa prema ivotinjama
Od uzvienih islamskih ciljeva je odgoj Muhammedovog, sallahu alejhi ve sellem, Ummeta
na plemenitimadabima i pohvalnimsvojstvima. Samilost, u Allahovoj vjeri, nije ograniena
samo na ljudsku vrstu, nego ona obuhvata i blagonaklonost prema ivotinjama njihovim
hranjenjem i pojenjem. Pa kada su gladne, nahrani ih i kada su edne, napoji ih, jer je Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao u hadisu kojeg prenosu Ebu Hurejre, radijallahu anhu: "
Idui putem neki ovjek jako je oednio, pa kad nae bunar, sie u njega i napi se vode, a
zatim izae. Kad odjedanput pas, od ei isplazio jezik i jede vlano tlo. 'Ovog psa je snala
jaka e kao to je i mene bila snala', ree taj ovjek, te sie u bunar i napuni svoju cipelu
vodom, a zatim je stavi u svoja usta da bi se popeo, te napoji psa. Uzvieni Allah mu se
zahvali i oprosti grijehe." Rekoe ashabi: "Allahov Poslanie, zar u injenju dobroinstva
prema ivotinjama imamo nagradu?" a on odgovori: "U injenju dobroinstva svakom ivom
hajvanu ovjek ima nagradu."
1
Zabranjeno je muenje ivotinja na bilo koji nain, bilo to zatvaranjem, izgladnjivanjem i
slinim, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kanjena je ena zbog make
koju je zatvorila sve dok nije umrla, pa je zbog nje ula u vatru. Nije je hranila ni pojila
kada ju je zatvorila, niti ju je pustila da jede gmizavce i insekte."

2
Samilost prema ivotinjama, u islamu, ide do te mjere da da trai da se bude paljiv
prilikom klanja i da se ubijaju na nain kako je preneeno u sunnetu Allahovog Poslanika, sallahu
alejhi ve sellem, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je u svemu
propisao da se lijepo postupa. Pa, kada ubijate, ubijajte na lijep nain, a kada koljete,
prekoljite to spretnije, prethodno dobro naotrite no i rasteretite ivotinju."

3
S tim da ova samilost ne ide dotle da se kod kue nabavlja ono to je zabranjeno, kao to su
psi, osim ako je to nuno, poput psa za uvanje stoke od vukova ili lovakog psa. Biljei Muslim
od Ibn-Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, naredio da se
pobiju svi psi osimlovakog, ovarskog i psa-uvara.

4
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, je rekao: "Meleci ne ulaze u kuu u kojoj ima pas niti u kojoj ima slika (kip)."
5
Islamje dozvolio ubijanje opasnih i tetnih ivotinja kao to su: bijesan pas, lutnja (vrsta
sokola), zmija, korpija i mi, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet je
tetnih ivotinja koje dozvoljeno ubiti u Haremu i van Harema: zmija, crnobijeli gavran,
mi, bijesan pas i lutnja (vrsta sokola)."

6




1
Muslim, Knjiga o selamu, poglavlje: Vrijednost napajanja i hranjenja ivotinja, broj 2244.
2
Muslim, Knjiga o selamu, poglavlje: Zabrana ubijanja make, broj 2242.
3
Muslim, Knjiga o lovu i klanju, poglavlje: Naredba o paljivosti pri klanju i ubijanju i otrenju noa,
broj 1955.
4
Muslim, Knjiga o davanju pod zakup, poglavlje: Naredba o ubijanju pasa, broj 1571, i Pojanjenje
derogiranja tog propisa i zabrana njihovog nabavljanja osim lovakog, ovarskog i psa-uvara, broj
1571.
5
Muslim, Knjiga o odjei i ukrasu, poglavlje: Zabrana crtanja lika ivotinje, broj 2106.
6
Muslim, Knjiga o haddu, poglavlje: ivotinje koje je dozvoljeno ubiti u Haremu i van Harema
onom koji je u ihramu i koji nije, broj 1198.






DRUGO POGLAVLJE:



MORAL








DRUGO POGLAVLJ E: MORAL

PRVO: Primjeri pohvalnih moralnih osobina

1. Istinoljubivost 2. Emanet
3. Strpljivost 4. Skromnost
5. Plemenitost 6. Samilost
7. Pravednost

DRUGO: Primjeri pokuenih moralnih osobina

1. Laganje 2. Prevara
3. Oholost 4. krtost
5. Zavidnost 6. Nepravednost
7. Ogovaranje (Gibet) 8. Prenoenje tuih rijei (Nemimet)
9. Zulum(nepravda)















PRVO:


Primjeri pohvalnih
moralnih osobina









1 Istinoljubivost (iskrenost)
Uzvieni Allah je zapovijedio iskrenost, rekavi: "O vjernici, bojte se Allah i budite s
onima koji su iskreni."
1
Mi imamo divan primjer u Ebu Bekru, radijallahu anhu, kada je Vjerovijesnik, sallahu
alejhi ve sellem, obavijestio o dogaaju Isra' (nonog putovanja), istog momenta je pojerovao
Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, rekavi, za razliku od ostalih: "Tako mi Allaha, ja mu
vjerujemu stvarima koje su nevjerovatnije od ovih."
Iskrenost obuhvata sve stvari ovjeka i itav njegov ivot, ne prima mu
se ni rije, ni djelo, niti nijjet osim sa iskrenou.
Istinoljubivost u rijeima i djelima se ostvaruje onda kada budu iskrena i valjana. Iskrenost
je da budesamo radi Allaha, a valjanost je da se podudera sa erijatom. Pa je tako djelo po svojoj
vanjtini ispravno ako se slae sa onim s ime je doao Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, a u
svojoj unutranjosti ako je uraeno samo radi Allaha.
Uzvieni Allah daje bereket istinoljubivomtrgovcu u njegovoj prodaji i trgovini, a unitava
bereket trgovcu koji lae, mimo grijeha kojeg stie laganjem. Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, je rekao: "Prodava i kupac imaju pravo izbora (da prihvate ili odbiju trgovinu) sve
dok se ne raziu. Imae bereketa u svojoj trgovini ako budu iskreni i navedu mahane robe
(ako ih ima), a ako budu skrivali mahane i lagali bie im uniten bereket trgovine."
2
Iskrenost se postie vjebanjem, u tajnosti i javnosti, a naroito u mladosti, ime se ostavlja
veli trag i zadobijaju pohvalna svojstva koja donose dobro i na ovom i na onom svijetu. Dovoljna
je ast iskrenom vjerniku da se opie kao istinoljubiv kod svoga Gospodara i da time uiva ugled
kod Njega. Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Budite iskreni, zaista,
iskrenost vodi ka dobroinstvu, a dobroinstvo vodi u Dennet, i ovjek e neprestano
govoriti istinu i nastojati da bude iskren sve dok ne bude zapisan kod Allaha da je iskren.
uvajte se lai, zaista, la vodi ka grijeanju, a grijeenje u vatru, i ovjek e neprestano
lagati i nastojati da lae sve dok ne bude zapisan kod Allaha da je laljivac."

3
2 - Emanet

Emanet ima veliko mjesto u islamu, i on je pohvalna moralna osobina kojom treba da se
okiti musliman, jer Uzvieni kae: "I oni koji povjerene im emanete budu uvali i obaveze svoje
ispunjavali."
4
A Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: "uvaj emanet onom ko ti
ga je povjerio i nemoj iznevjeriti onog ko te je iznevjerio."
5
Emanet obuhvata gore navedeno i ire, kako to pojanjavaju mufessiri tumaei rijei
Uzvienog: "Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali
da ga ponesu, ali ga je preuzeo ovjek, a on je, zaista, prema sebi nepravedan i lakomislen."
Ako je osoba povjerljiva, potuju
ju je ljudi i svi imaju u nju povjerenja, a isto tako, ta plemenita osobina mu daje ugled u porodici i
rodbini. Uitelj koji savjesno obavlja svoju obavezu smatra se povjerljivim i uenik koji izvrava
svoje zadatke i uva imetak, tajnu ili ast koje su mu povjerene, smatra se povjerljivim.
6

1
Et-Tevbe 119.
2
Buharija, i Muslim, Knjiga o trgovini, poglavlje: Iskrenost prilikom prodaje, broj 1532.
3
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Pokuenost
laganja i pohvala iskrenosti, broj 2607.
4
El-Me'arid 32.
5
Ebu-Davud i Tirmizi, Knjiga o trgovini, poglavlje 38, broj 1264.
6
El-Ahzab 72.
Pa kau: emanet su erijatske dunosti kojima je Allah obavezao robove, jezik je emanet, ruka je
emanet i dijete je emanet. A onaj ko porekne i zataji povjereni emanet i ne vodi brigu o onomto
mu je dato na uvanje, bilo da je to imetak, tajna ili ast, to e ga odvesti u gubitak i propast na
dunjaluku. Pa ako je bio slubenik bie otputen iz slube, a ako je bio trgovac napustie ga ljudi
i nee imati povjerenja u njegovu trgovinu. Preneeno je u sunnetu upozorenje na ovo znaenje,
naime, biljei Buharija u Sahihu da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Emanet je sputan u korijen srca ljudi, zatim su to nauili u Kur'anu, a zatim u sunnetu."
Kae Huzejfe, radijallahu anhu: "Pa nam je priao o nestanku emaneta, kae: 'ovjek e
zaspati kratkim snom pa e mu se emanet oduzet iz srca, i ostae njegov mali trag, zatim e
zaspati kratkim snom pa e mu se i trag emaneta oduzeti, i ostae njegov mali dio poput
ulja, kao eravica koju trlja po svojoj nozi pa se potpriti i vidi nateklinu a u njoj nema
nita. Zatim e ljudi davati bej'u (prisegu), a skoro da nema nikog povjerljivog (koji
izvrava povjereni emanet), pa e neko rei: 'U toj i toj porodici ima jedan povjerljiv
ovjek'. O njegu se govori: kako je pametan, kako je uspjean, kako je postojan, a u
njegovom srcu nema ni koliko trun goruice imana."

1
Tri su vrste emaneta:

1. Emanet roba sa svojim Gospodarom, tj. da mu ibadet ini, ne pripisuje mu druga,
izvrava Njegove zapovjedi i kloni se zabrana.
2. Emanet sa samim sobom, tj. da odgaja svoju duu i da je uva od zablude.
3. Emanet prema svim stvorenjima, tj. da im daje njihova prava i da ispotuje ono to mu
se povjeri.
3 - Strpljivost
Strpljivost je izdrljivost u tekoama, obuzdavanje due u uzrujanosti i srdbi, vrstina na
propisima Kitaba i sunneta i zadovoljstvo sa Allahovomodredbom.
Uzvieni Allah je naredio svojim robovima da se naoruaju sa strpljivou, objasnio im
njenu vanost, uticaj i posljedice, te impojasnio da je ona uzrok ogromne nagrade. U tom smislu
su rijei Uzvienog: "O vjernici, budite strpljivi i izdrljivi, na granicama bdijte, i Allah se bojte,
da bi ste postigli ono to elite."
2
I veli: "Samo oni koji budu strpljivi bie bez rauna
nagraeni."
3
Tri su vrste strpljenja:

1. Strpljivost na pokornosti Uzvienom Allahu, jer Uzvieni kae: "Zato se samo Njega
oboavaj i u tome budi istrajan!"
4
2. Strpljivost na ostavljanju harama i onog to je naredio da se ostavi, u tom smislu
Uzvieni veli: "Ko se bude Allaha bojao i ko strpljiv bude, pa, Allah, uistinu, nee dopustiti da
propadne nagrada onima koji dobra djela ine."

5

1
Buharija, Knjiga o rekaiku, poglavlje: Nestanak emaneta, broj 6497.
2
Ali 'Imran 200.
3
Ez-Zumer 10.
4
Merjem 65.
5
Jusuf 90.
3. Strpljivost na Allahovoj kaderu, a ona je, bez sumnje, sr imana. J er onaj koji je strpljiv
na musibetu smrti, ostavie sjetu i ljutnju i klonie se naricanja i uderanja po licu, odazivajui se
rijeima Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve sellem: "Nije od nas ko se udera po licu, kida svoju
odjeu i propagira dahilijetska (predislamska) uvjerenja."

1
Kada muslimana zadesi neka nevolja, treba biti strpljiv kao to mu je Uzvieni Allah
naredio, rekavi: "I strpljivo podnosi ono to te zadesi, dunost je tako postupati."

2
A zatimtreba
strpljivo doviti, traei od Allaha nagradu, onako kako ga je Allah poduio: "Mi smo Allahovi i
mi emo se Njemu vratiti!" J er Uzvieni veli: "One koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo
kau: 'Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti!' Njih eka oprost od Gospodara njihova i
milost, oni su na pravom putu."
3
4 Skromnost

Sira (ivotopis) Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, je iv primjer skromnosti,
poniznosti i blagosti. Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae: "Allah mi je objavio da
budete toliko skromni i ponizni da se niko ni nad kim ne oholi i da niko nikome nepravdu
ne ini."
4
Prenosi se da je Selemete ibn el-Ekve'a, radijallahu anhu, rekao: "Prolazio je
Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem, pored skupine iz plemena Eslem koji su se takmiili u
bacanju strijela, pa im ree: 'Gaajte sinovi Ismailovi , zaista je va otac bio strijelac, gaajte,
ja sam sa sinovima tog i tog.' Jedna grupa je prestala gaati, pa im Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, ree: 'ta vam je pa ne gaate?' 'Kako da gaamo a ti si sa njima'- rekoe.
Onda Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem, ree: 'Gaajte, ja sam sa svima.'"
5
Pria Enes, radijallahu anhu: " Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je bio najljepeg
ahlaka. Jednog dana poslao me je da neto uradim, a ja sam u sebi rekao: 'Tako mi Allaha, neu
ii.' A u dui sam osjeao da hou otii da izvrim ono to mi je naredio Allahov Vjerovjesnik,
sallahu alejhi ve sellem. Izaao sami prolazio pored djece koja se igraju na ulici. Kad
odjedanput, Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, uhvatio me pozadi za potiljak, pa sam
pogledao u njega a on se smije i ree: 'O Unejs (Enesiu), idi i uradi ono to sam ti naredio.'
Rekao sam: 'Evo idem, Allahov Poslanie.'"
Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kada bi prolazio pored djece koja se igraju, ne bi ga sprijeio
njegov vjerovjesniki poziv i velik poloaj, kojim je odlikovan nad svih ljudima, da poselami tu
djecu, nasmjei imse i razgovara s njima.
6
Kae Enes: "Tako mi Allah, sluio samga devet
godina, ne znamda mi je rekao za neto to samuradio: zato si uradio to i to, niti za neto to
samostavio: da si uradio to i to."
7
Ovaj ahlak je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
usaivao u due ashaba, rekao bi: "Kada bih bio pozvan na zadnju ili prednju nogu od ovce,
odazvao bih se, a kada bi mi neko poklonio prednju ili zadnju nogu od ovce prihvatio bih."
8

1
Buharija, Knjiga o denazi namaz, poglavlje: Nije od nas ko kida odjeu, broj 1294.
2
Lukman 17.
3
El-Bekare 156-157.
4
Muslim, Knjiga o Dennetu, poglavlje: Osobine po kojima se na dunjaluku znaju stanovnici
Denneta, broj 2865.
5
Buharija, Knjiga hadisa o poslannicima, poglavlje: Rijei Uzvienog: 'I spomeni u knjizi Ismaila',
broj 3373.
6
Muslim, Knjiga o plemenitim djelima, poglavlje: Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je bio
najljepeg ahlaka, broj 3309.
7
Muslim, Knjiga o plemenitim djelima, poglavlje: Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je bio
najljepeg ahlaka, broj 3309.
8
Buharija, Knjiga o braku, poglavlje: Ko se odazove na zadnju nogu, broj 5178.
Vjernik treba stalno da ima na umu, u kojim god ivotnim okolnostima bio, da sva mo i
ponos pripadaju Allahu, te da bude ponizan radi Allaha prema Njegovimstvorenjima, blag i
milostiv, a ne da se grubo ophodi ili uzdie iznad drugih ili potcjenjuje ih, jer namje to Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, zabranio, rekavi: "Dovoljno je ovjeku zla da omalovaava
svoga brata muslimana."

1
Takoe, Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae: "Niko radi
Allaha nije bio ponizan, a da ga Allah nije uzdigao."
2
Ima ljudi koji se ponize pred bogataomzbog njegovog bogatstva ili pred funkcionerom
zbog njegovog poloaja, a ovo nije prava poniznost, nego je istinska poniznost biti ponizan radi
Uzvienog Allaha.

5 - Plemenitost
Plemenitost je karakterna osobina pod koju potpadaju mnoge vrline, razne vrste dobra i
estitosti, pa se tako za onog ko uradi neto pohvalno kae da je plemenit, ko pree preko neije
greke naziva se plemenitim, ko savlada svoju srdbu plemenit je i ko je paljiv prema komiji
plemenit je.
Uzvieni Allah je poastio i visoko uzdigao ovjeka, i stvorio ga u najljepem liku, u tom
smislu Uzvieni veli: "Koji te je stvorio, pa uinio da si skladan i da si uspravan, i kakav je htio
lik ti dao."
3
Uzvieni Allah podstie na plemenito postupanje prema roditeljima, da im se ini
dobroinstvo dok su ivi i poslije smrti, kae Uzvieni: "ovjeka smo zaduili da roditeljima
svojim ini dobro."
4
I veli u drugo ajetu: "Ne reci im ni: 'Uh!' , i ne podvikni na njih, i obraaj
im se rijeima potovanja punim."
5
Zaduio nas je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, da potujemo enu i vodimo
rauna o njenim pravima, bila ona majka, supruga, kerka, tetka po ocu ili majci, pa kae:
"Uzmite kao obavezu da ete prema enama lijepo postupati, jer, zaista, ena je stvorena od
rebra, i, zaista, najkrivlji dio rebra je njegov najvilji dio, ako bi htio da ga ispravi, slomio
bi ga, a ako ga ostavi, bie stalno iskrivljen. Uzmite kao obavezu da ete prema enama
lijepo postupati."

6
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, namdonosi radosnu vijest o
nagradi onome ko bude paljiv prema kerkama i lijepo ih odgoji, pa kae: "Ko bude iskuan
neim od ovih kerki (pa bude paljiv prema njima-hrani ih, odijeva, odgaja i sl.) bie mu
zatita od vatre."
7
Uzvieni Allah je visoko uzdigao ovjeka i ukrasio ga znanjem i uenjem, i sa znanjem je
poeo Objavu prvaku poslanika, sallahu alejhi ve sellem, rijeima: "itaj, u ime Gospodara
tvoga koji stvara."

8
I uzdigao je ovjeka sa bogobojaznou i sauvao ga od fitni (iskuenja), Uzvieni veli: "A
onome ko se Allaha boji, On e izlaz nai."

1

1
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Zabrana injenja zuluma
muslimanu, njegova omalovaavanja, njegove krvi, asti i imetka, broj 2564.
2
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Preporuljivost opratanja i
poniznosti, broj 2588.
3
El-Infitar 7-8.
4
El-Ahkaf 15.
5
El-Isra' 23.
6
Muslim, Knjiga o dojenju, poglavlje: Vesijet prema enama, broj 1468.
7
Buharija, Knjiga o zekatu, poglavlje: uvajte se vatre pa makar sa pola hurme, broj 1418.
8
El-'Alek 1.
Osobina plemenitosti motivie vjernika na udjeljivanje u svim oblastima dobra, u tom
smislu Uzvieni veli: "Neete zasluiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga to vam je
najdrae, a bilo ta vi udijelili, Allah e, sigurno, za to znati."

2
Plemenitost ima svoje tragove koji upuuju na iskrenost imana i povjerenje u ono to je kod
Allaha, a od tih tragova su razliite vrste udjeljivanja, jer Uzvieni veli: "Onome koji udjeljuje i
ne grijei i ono najljepe smatra istinitim njemu emo Dennet pripremiti."

3
Kae Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Nema dana u kom ljudi osvanu, a da se
ne spuste dva meleka. Jedan od njih dovi: 'Allahu moj, nadoknadi onome ko troi i
udjeljuje.' A drugi: 'Allahu moj, daj propast onome ko krtari."

4
Gostoljubivost i panja prema komiji su dio imana, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem: "Ko vjeruje u Allah i Sudnji dan, neka kae ono u emu je dobro ili neka uti. Ko
vjeruje u Allah i Sudnji dan, neka bude gostoprimljiv."

5
Takoe, dio imana je pomaganje onih kojima je potrebna pomo, jer je Allahov Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dokle god vjernik pomae svome bratu i Allah e njemu
pomagati."

6
6 - Samilost

Samilost se ubraja u temeljne islamske principe, a njeni neodvojivi atributi su: blagost,
davanje utjehe, emocionalno uee, tenja srca za pomaganjem drugih, poput: vraanja duga
siromanih i bijednih, pomaganja nevoljniku, hizmeenja starijih, upuivanja zalutalog na putu i
slino tome.
U samilost se ubraja i blago ophoenje i briga o jetimima, udovicama i siromasima. Ovo
djelo je na nivou borbe na Allahovom putu, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Ko vodi brigu o udovici i siromahu je poput mudahida na Allahovom putu." I ini
mi se da je rekao: "I klanjaa koji ne malaksava i postaa koji ne mrsi."
7
Samilost se ispoljava prema slabom, mladomi starom, i ostvaruje se putemdavanja svakom
njegovo pravo, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko nije milostiv prema
mlaima i ne zna pravo starijih, on nije od nas."

8
Milostivi se nadaju Allahovoj milosti koja sve obuhvata, u tomsmislu kae Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Zaista, Allah e e se smilovati, od Njegovih robova,
milostivima."

1

1
Et-Talak 2.
2
Ali 'Imran 92.
3
El-Lejl 5-7.
4
Muslim, Knjiga o zekatu, poglavlje: Onaj ko udjeljuje i ko krtari, broj 1010.
5
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Podsticanje na gostoprimljivost i panju prema komiji, broj 47.
6
Muslim, Knjiga o zikru i dovi, poglavlje: Vrijednost okupljanja radi uenja Kur'ana i zikra, broj
2699.
7
Muslim, Knjiga o zuhdu, poglavlje: Vrijednost injenja dobroinstva udovici, siromahu i jetimu, broj
7468.
8
Ebu Davud, Knjiga o adabima, Poglavlje o savjetu, broj 4943, a ejh Albani je hadis ocijenio kao
vjerodostojan.
7 - Pravednost

Zapovjeda nam na pravovjerni din da se okitimo pravednou u svim stvarima, svejedno
bilo to rijeju ili djelom, sa blinjim ili daljnjim, sa prijateljom ili neprijateljom. Uzvieni veli:
"Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje i dobro ini."
2
Pravda je vaga vjere kojom musliman mjeri svoje postupke i daje svakom njegovo pravo. A
ako nagne ili skrene sa Allahovog pravog puta upadne u zulum.

Prvi vid pravednosti je biti pravedan prema ljudima u svimpravima i obavezama, poevi
od sebe i svoje porodice. Kae Uzvieni: "O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha
radi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka, bio on bogat ili siromaan, ta Allahovo je
da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti kako ne biste bili nepravedni."
3
Pravednost zadire u sve dijelove islama, od toga je i pravedno postupanje prema djeci
prilikom davanja poklona i slino da se ne bi meu njima pojavila mrnja i neprijateljstvo. Na
spomenuto ukazuje hadis En-N'uman ibn Beira, radijallahu anhu, u kompripovijeda da je njegov
otac otiao sa njim Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: "J a sampoklonio
ovomsvom sinu roba kojeg samimao." Pa ga upita Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem:
"Je si li to uradio sa svom tvojom djecom?" "Nisam" odgovori on. Onda mu ree Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Bojte se Allaha i budite pravedni prema svojoj djeci." Pa
je moj otac, kada je doao kui, vratio nazad taj poklon."

4
U drugom rivajetu (predaji) kae En-
N'uman ibn Beir, radijallahu anhu: "Moj otac je otiao, nosei me, Allahovom Poslaniku, sallahu
alejhi ve sellem, i rekao mu: 'Allahov Poslanie, budi mi svjedok da sam poklonio to i to iz mog
imetka En-N'umanu!' A on upita: 'Je si li svakom sinu poklonio isto to i En-N'umanu?'
'Nisam!' odgovori on. Onda ree Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: 'Trai nekog
drugog da ti bude svjedok za ovo.' A zatimga upita: 'Da li bi volio da ti (tvoji sinovi) svi
podjednako ine dobroinstvo?' Kae: 'Naravno.' Ree mu: 'Onda to ne radi.'"
5
Takoe, treba biti pravedan meu enama: u ravnomjernom izdravanju, podjednakom
noenju i pri putovanju. A ako se mu boji da ne moe biti pravedan meu njima, treba da se
ogranii na jednu enu, jer Uzvieni veli: "A ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo
sa jednom."

6
Zakonodavac je naredio pravednost u suenju. Pa kome se povjeri upravljanje u neemu od
stvari muslimana, svejedno bilo to sudstvo ili neto drugo, obavezan je da sudi po pravdi, jer
Uzvieni kae: "Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni
povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite. Uistinu je divan Allahov savjet! A allah
doista sve uje i vidi."

7

1
Muslim, Knjiga o denazi namaz, poglavlje: Plakanje za umrlim, broj 923.
2
En-Nahl 90.
3
En-Nisa 135.
4
Muslim, Knjiga o poklonima, poglavlje. Pokuenost davanja prednosti jednoj djeci nad drugom, broj
1623.
5
Muslim, Knjiga o poklonima, poglavlje. Pokuenost davanja prednosti jednoj djeci nad drugom, broj
1623.
6
En-Nisa 3.
7
En-Nisa 58.
A sunnet je pojasnio posljedice ove pravinosti, kae Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem: "Pravedni e kod Allah biti na mimberima od svjetla. To su oni koji pravo sude,
pravedni su prema svojoj eljadi i pravedno vladaju."

1
Islamje zabranio, iz bojazni da ne utie na tok pravednog suenja, mito, krivotvorenje
(falsifikovanje), davanje hedije kadiji (sudiji) i tome slino.


























1
Muslim, Knjiga o upravi, poglavlje: Vrijednost pravednog imama i kazna nepravednom, broj 1827.







DRUGO:


Primjeri pokuenih
moralnih osobina








1 - Laganje
La je obavjetenje koje se ne slae sa stvarnou. Ona je pokuena karakterna osobina na
koju je upozorio Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: "uvajte se lai,
zaista, la vodi ka grijeanju, a grijeenje u vatru, i ovjek e neprestano lagati i nastojati
da lae sve dok ne bude zapisan kod Allaha da je laljivac."
1
La je zabranjena u svim stvarima, a naroito, la na Allaha zabranjujui ono to je ohalalio
i dozvoljavajui ono to je oharamio, i u tom smislu Uzvieni veli: "I ne govorite neistine
jezicima svojim: 'Ovo je doputeno, a ovo zabranjeno', da biste tako o Allahu neistine iznosili.
Oni koji o Allahu govore neistine, nee uspjeti."

2
Veliki je haram lagati na Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. I to na nain da
ovjek sam napie hadis, a zatim ga pripie Allahovom Poslaniku, sallahu alejhi ve sellem, pa
kae: "Rekao je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem", a on ga nije rekao. Ovo je zabranio
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: "Ko namjerno slae na mene, neka
sebi pripremi mjesto u vatri."

3
Vjernik ne treba da u svom ophoenju sa ljudima koristi la, naroito u trgovini. Na
primjer, da prodava kae: kupio sam ovu robu za toliko, ili uloio sam u nju toliko, a lae. Ili
lae o kvalitetu robe, pa kae: ovo je najkvalitetnija vrsta, a, u stvari, nije tako. Ili da istakne lijepi
dio robe, a sakrije loiji, i tome sline vrste lai, prevara i obmana. Na sve ovo islam nas estoko
upozorava, jer Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko nas vara nije od nas."

4
Laganje prilikom prianja se ubraja u osobine munafika, jer je Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, kazao: "Kod koga se nau etiri osobine pravi je licemjer, a kod koga se
nae neka od njih nosi u sebi obiljeje licemjerstva sve dok ih se ne proe, a to su: kada mu
se neto povjeri ,izda, kada govori , lae, kada obea, iznevjeri i kada se spori, bestidno
govori."

5
Laganje moe biti i o snovi ma, da kae: usnio sam sino to i to, a, u stvari, nije nita usnio.
A o ovome kae Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Ko pria o snu koji nije usnio,
bie zaduen (na Sudnjem danu) da svee dvije dlaice (niti), a nee moi."

6
I kae: "Zaista,
najvea la je priati da su oi vidjele (u snu) ono to nisu vidjele."
7
Krupna je stvar izmiljati lai u ali i nastojanju da ljude nasmije, jer je Allahov Poslanik,
sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Teko onom ko pria ljudima, pa izmilja lai da bi ih laima
nasmijao, teko njemu, teko njemu."

8

1
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Pokuenost
laganja i pohvala iskrenosti, broj 2607.
2
En-Nahl 116.
3
Buharija, Knjiga o znanju, poglavlje: Grijeh onog ko slae na Vjerovjesnika, sallahu alejhi ve
sellem, broj 106.
4
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ko nas
vara nije od nas."
5
Buharija, Knjiga o imanu, poglavlje: Znaci licemjerstva, broj 101.
6
Buharija, Knjiga o tumaenju snova, poglavlje: Priati lane snove, broj 7042.
7
Buharija, Knjiga o tumaenju snova, poglavlje: Priati lane snove, broj 7043.
8
Ebu Davud, Knjiga o adabima, Poglavlje o strogosti prema laganju, broj 4990, a ejh Albani je hadis
ocijenio kao hasen.
La vodi svog vlasnika u vatru, pa zato musliman treba da preduzme mjere opreza da se ne
bi smatrao kod Allaha laljivcem.

2 - Prevara
Uzvieni Allah je zabranio varanje: "O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno
meusobno povjerenje ne poigravajte."
1
Prevara je osobina munafika, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tri
su znaka munafika: kada govori lae, kada obea ne ispuni i kada mu se povjeri iznevjeri."

2

U svemu to se da ovj eku na povjerenje nije dozvoljena prevara, kao to je pronevjera privatnog
imetka, naroito imetka jetima, koj i se u islamu smatra zulumom, a onom ko to uradi islam prijeti
estokom kaznom, jer Uzvieni veli: "Oni koji bez ikakva prava jedu imetke siroadi, doista
jedu ono to e ih u vatru dovesti i oni e u ognju gorjeti."
3
Sa iskrenou i emanetom se uvruje veza meu poslovnim partnerima, a kvari se sa
prevarom. Rekao je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Uzvieni Allah kae: 'Ja sam
trei sa dvojicom partnera sve dok jedan ne iznevjeri drugog, a kada jedan od njih iznevjeri
drugog, ja odem od njih."

4
Velik je grijeh iznevjeriti prilikom iznoenja miljenja, davanja fetve i savjeta, zbog toga
nas Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, podstie da govorimo istinu, a ko skrene od toga,
on je iznevjerio Allaha i Njegovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Od primjera ove vrste
varanja je davanje fetve bez znanja, jer Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, kae: "Ko da
fetvu bez znanja, grijeh onog koji radi po njoj pada na onog koji je dao fetvu. Ko
posavjetuje svoga brata nekim savjetom znajui da mu je bolje neto drugo, prevario ga
je."

5
Uzvraanje prevare prevarom nije od upute islama, zato musliman ne treba varati onog ko
ga je iznevjerio, niti da bude glupak (da dozvoli da ga varaju), jer Allahov Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem, kae: "uvaj emanet onom ko ti ga je povjerio i nemoj iznevjeriti onog ko te je
iznevjerio."

6
3 - Oholost
Pogreno je uzvraati greku istomgrekom.
Gordost je svojstvo samo Uzvienog Stvoritelja J edinog i ni jedno stvorenje nema udjela u
tom svojstvu, zbog toga apsolutno ne prilii robu da se oholi. Vjernik treba da potpuno oisti srce
i duu od oholosti, jer onaj u ijem srcu bude koliko i trun oholosti, taj je u velikoj opasnosti. O
tome nas obavjetava Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekavi: "Nee ui u Dennet
onaj u ijem srcu bude koliko i trun oholosti." Na to neki ovjek ree Poslaniku, sallahu alejhi
ve sellem: "Zaista , ovjek voli da mu njegova odjea i obua budu lijepi." Kae Poslanik, sallahu

1
El-Enfal 27.
2
Buharija, Knjiga o imanu, poglavlje: Znak munafika, broj 33.
3
En-Nisa 10.
4
Hakim, Knjiga o trgovini, broj 2322, i kae: "Sened ovog hadisa je sahih, a Buharija i Muslim ga
nisu zabiljeili."
5
Ebu Davud, Knjiga o znanju, poglavlje: Opreznost u davanju fetvi, broj 3657, a ejh Albani ja hadis
ocijenio kao hasen.
6
Ebu-Davud, Knjiga o najamnitvu, poglavlje: ovjek koji uzima svoje pravo iz tueg imetka koji je
pod njegovom upravom, broj 3535, kae El-Munziri: "U senedu hadisa je nepoznat ovjek", a kae ejh
Albani: "Hadis je sahih."
alejhi ve sellem: "Allah je lijep i voli ljepotu, oholost je odbijanje istine i potcjenjivanje
ljudi."
1
Pravi musliman ne uznosi se nad ljudima, niti okree glavu od njih, jer mu je uputa islama
ispunila sluh, srce i duu. Uzvieni veli: "Taj drugi svijet daemo onima koji ne ele da se na
Zemlji ohole i da nered ine, a one koji se Allaha boje eka srean kraj."

2
Postoje znakovi oholosti od kojih musliman treba da je daleko, neki od njih su:

1. Putanje odjee ispod lanaka, iz oholosto i nadmenosti, jer je Allahov Poslanik, sallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Allah nee gledati, na Sudnjem danu, u onog ko iz oholosti pusti da
se za njim vue odjea."
3
2. Odbijanje i neprihvatanje istine iz oholosti i inata, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Oholost je odbijanje istine i potcjenjivanje ljudi."

4
3. Potcjenjivanje i omalovaavanje ljudi i uzvisivanje nad njima, jer Uzvieni veli: "I, iz
oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje."

5
4. Nadmeno hodanje i okretanje glave od ljudi uzdiui se i oholei, jer Uzvieni veli: "I ne
idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog."

6
5. Oholiti se sa svojim precima i potcjenjivati tue porijeklo, kao da ovjek kae drugom:
sine crnkinje, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dva djela su kufr (tj.
djela kafira, ili koja vode u kufr) : potcjenjivanje porijekla i naricanje nad umrlim."

7
4 krtost

krtost u imetku znai zadravanje imetka bojei se siromatva. Tvrdica nema povjerenja u
ono to je kod Allaha, jer se on boji, ako dijeli imetak davajui sadaku ili udjeljuje u neku drugu
dobrotvornu svrhu, da e mu imetak nestat i da e biti siromaan. Uzvieni Allah nas je upozorio
na to, rekavi: "A onome koji tvrdii i osjea se neovisnim i ono najljepe smatra lanim
njemu emo Dehennem pripremiti."
8
krtost vodi ovjeka u nepravdu, uzimanje imetka ljudi na nepoten nain, meusobno
ubijanje, gubljenje prava i irenje nereda. Rekao je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem:
"uvajte se nepravde, jer e na Sudnjem danu nepravda biti tmina. uvajte se krtosti, jer
je ona unitila one prije vas: navela ih je da svoju krv proljevaju i da ohalale svoje svetinje
(zabranjene stvari)."

9

1
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Zabrana oholosti i pojanjenje toga, broj 91.
2
El-Kasas 83.
3
Buharija, Knjiga o odjei, poglavlje: Ko iz oholosti pusti da se za njim vue odjea, broj 5788.
4
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Zabrana oholosti i pojanjenje toga, broj 91.
5
Lukman 18.
6
Lukman 18.
7
Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Nazivanje potcjenjivanja porijekla i naricanja nad umrlim
kufrom, broj 121.
8
El-Lejl 8-10.
9
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Zabrana nepravde, broj
2578.
Od stvari za koje e biti pitan musliman na Dan polaganja rauna je imetak, kako ga je
stekao, i u ta ga je potroio. Kae Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Nee se
pokrenuti stopala Allahovog roba na Sudnjem danu sve dok ne bude pitan o ivotu - u ta
ga je utroio, o znanju - ta je po njemu radio, o imetku - kako ga je stekao i uta ga je
potroio i o tijelu u emu ga je troio."

1
Svaki dan koji proe ovjeku, a da nije u njemu udijelio duhovnu sadaku, kao to je
zikrullah (spominjanje Allaha), ili osjetilnu sadaku, kao to su izdravanje porodice i davanje
poklona, to je dan sigurnog gubitka.

Vjernik udjeljuje i trai od drugih da udjeljuju, a nevjernik krtari i trai da i drugi budu
krti, u tom smislu Uzvieni veli: "One koji krtare i trae od drugih da budu krti i koji kriju
ono to im je Allah iz obilja svoga darovao: a Mi smo nevjernicima pripremili sramnu patnju."
2
uvaj se, brate muslimane, ove prezrene osobine koja te udaljava od Allaha i pribliava te
ejtanu.

5 - Zavidnost
Zavist je prieljkivanja nestanka neije blagodati, ona je runa osobina koja ne prilii
muslimanu. Kae Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "Dola vam je bolest naroda:
zavist i mrnja, ona je halika (ona koja brije), ne kaem da brije kosu, nego da brije din.
Tako mi Onog u ijoj ruci je moja dua, neete ui u Dennet sve dok ne budete vjerovali, a
neete vjerovati sve dok se meusobno ne budete volili. Hoete li da vas obavijestim kako se
meusobna ljubav uvruje? irite (nazivajte) selam mausobno."
3
Zavidljivac skoro da ne vidi na nekome blagodat a da ne poeli njen nestanak, ili da ne
poeli da postane njegova, ak ponekad elju uslijedi pokuaj da to ostvari. Uzvieni Allah nam
je naredio da Mu se utiemo od zavidljivca i njegove zavisti, pa kae: "Reci: 'Utiem se
Gospodaru svitanja od zla onoga to On stvara, i od zla mrkle noi kada razastre tmine, i od zla
smutljivca kad smutnje sije, i od zla zavidljivca kad zavist ne krije."

4
Zaista, Jevreji nisu povjerovali u Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, i u ono sa ime je
doao iz zavisti, ak se nisu zadovoljili sa time, nego su smiljali spletke da odvrate vjernike od
njihove vjere. U tom smislu Uzvieni veli: "Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi doekali da vas,
poto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz line zlobe svoje."

5
Zavist razdvaja vjernike, kida korijenja bratstva i sije mrnju meu njima. Biljei Muslim u
svomSahihu u rivajetu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Nemojte zavidjeti jedni drugima, nadmetati se u prodaji, biti u


1
Tirmizi, Knjiga o Sudnjem danu, rekaiku i ostavljanju sumnjivog, poglavlje: Ono to e se desiti na
Sudnjem danu, broj 2417.
2
En-Nisa 37.
3
Tirmizi, Knjiga o opisu Denneta, poglavlje: Broj 56, broj 2510, kae Ebu-'Isa (Tirmizi): "Razili su
se u ovom hadisu u rivajetu od Jahje ibn Ebi Kesir, pa neki prenose od Jahje ibn Ebi Kesir od Je'i ibn
el-Velid od sluge Zubejrovog od Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, a nisu spomenuli od
Zubejra", a kae ejh Albani: "Hadis je hasen."
4
El-Felek 1-4.
5
El-Bekare 109.
neprijateljstvu, prekidati meusobne odnose, ne prodajite na ve prodano i budite, o
Allahovi robovi, braa."
1
U zavidnost ne spada prieljkivati blagodat kakvu je Allah podario nekom drugom, ovo se
zove gibta, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema zavisti, osim prema
dvojici: prema ovjeku kome je Allah dao Kur'an pa on radi po njemu nou i danju i
o v j eku kome je Alla h dao imeta k pa ga tro i nou i da nju (u onome sa im je On
zadovoljan)."

2
Vjernik treba stalno da razmilja o Allahovim blagodatima kojima je obdaren i da gleda u
one koji su ispod njega u dunjalukim blagodatima, jer e time biti dalje od zavisti a blie
zahvalnosti.

6 - Ogovaranje (gibet) i prenoenje tuih rijei (nemimet)
Gibet je spominjanje brata muslimana po onome to ne voli da se spominje, svejedno bilo to
njegovo tijelo, vjera, dua, ahlak, imetak, otac, dijete, supruga, sluga, odjea ili neto drugo to je
vezano za njeg. Kae Uzvieni: "I ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da
jede meso umrloga brata svoga, a vama je to odvratno, zato se Allaha bojte. Allah, zaista,
prima pokajanje i samilostan je."
3
Muslimanu nije dozvoljeno da spominje svoga brata po onome to ne voli pa makar bila
spomenuta mahana prisutna kod njega. Mnogi ljudi se pravdaju govorei: mi smo samo
spomenuli ono to se nalazi kod njega (tj. rekli smo istinu) a ne ono to nije kod njega (to je la),
i ubijeeni su da to nije gibet, a, u stvari, to je pravi gibet, jer njegovo spominjanje po onome to
se ne nalazi pri njemu je potvora.

Preneeno je u vjerodostojnoj predaji od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov
Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, zabranio gibet, a zatim rekao: " Znate li ta je gibet?" Kau:
"Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Kae: "Da spomene svoga brata po onom to ne
voli." "A ta ako je istina ono to kaem o mom bratu?", neko ree. Kae: "Ako je istina to to
kae, ogibetio si ga, a ako nije istina, potvorio si ga."
4
Nemimet je prenoenje rijei meu ljudima s ciljem sijanja nereda. On je uzrok izazivanja
Allahove srdbe i kazne, jer je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg prenosi
Ibn-Mes'ud, radijallahu anhu, rekao: "Zar neete da vas obavijestim ta je 'iddatu (ujed)? To
je nemimet, govorkanje meu ljudima."

5
A u hadisu od Ibn-Abbasa, radijallahu anhuma,
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je prolazio pored dva kabura, pa je rekao: "Njih
dvojica se kanjavaju, a ne kanjavaju se zbog velike stvari. to se tie prvog, nije se uvao
od mokrae, a to se tie drugog, inio je nemimet... ."
6

1
Muslim, Knjiga o dobroinstvu, odravanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Zabrana
sumnjienja, uhoenja, nadmetanja i nadmetanja u prodaji, broj 2563.
2
Buharija, Knjiga o namazu, poglavlje: Vrijednost onoga ko radi po Kur'anu i poduava druge njemu,
broj 815.
3
El-Hudurat 12.
4
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Zabrana gibeta, broj 2589.
5
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinske veze, Poglavlje o zabrani nemimeta, broj
2606.
6
Buharija, i Muslim, Knjiga o istoi, poglavlje: Dokaz da je mokraa neista, broj 292.
Islam je vjera koja poziva u meusobno zbliavanje, mausobnu ljubav i potpomaganje, a
upozarava na mrnju i prepiranje. Zaista, od srvari koje najvie rue temelje drutva i prekidaju
veze meusobne ljubavi, izmeu ostalog, je nemimet. Nemimet razjaruje neprijateljstvo i raa
meusobnu netrpeljivost. esto nemimet i la uine toliko nereda u jednom satu koji se ne uini
dugim radom. Zato musliman treba da dobro provjerava ono to uje i da ne prihvata sumnjive i
neprovjerene rijei. U ovom smislu su rijei Uzvienog: "O vjernici, ako vam nekakav nepoten
ovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne uinite, pa da se
zbog onoga to ste uinili pokajete."

1
Uenjaci su izuzeli iz gibeta neke osobe koje spominju druge u njihovom odsustvu (po
onomto one ne vole) zbog opravdanih erijatskih razloga, a to su:
A ovo je vano pravilo, kada bi muslimani po njemu radili,
bili bi sreni i odbacivali bi mnoge govorancije i tlapnje tako da za njih ne bi bilo mjesta.
1. Onaj koji predstavlja nekog (u njegovomodsustvu), npr. da kae da je slijep, nijem i
slino.
2. Onaj koji trai fetvu a prinuen spomenuti drugu osobu.
3. Koji upozorava muslimane od neijeg zla.
4. Koji spominje onog koji javno ini grijehe.
5. Onaj ko trai pomo da se zabrani neko zlo.
6. Svjedok prilikom svedoenja.
7. Mazlumkoji podie tubu vlastima.
7 - Nepravda
Nepravda je stavljanje neeg na mjesto koje mu ne pripada, ona je zabranjena u Allahovoj
vjeri. Preneeno je u vjerodostojnom hadisu-i-kudsiju da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve
sellem, rekao da Uzvieni veli: "O robovi moji, zaista sam ja zabranio zulum
2
samom Sebi, i
uinio sam ga zabranjenim meu vama, pa nemojte jedni drugima zulum initi."
3
Uzvieni Allah namje zabranio nepravdu, jer su njene posljedice kobne i na ovom i na
onomsvijetu. Zalima na dunjaluku stie kletva mazluma "jer izmeu nje (kletve mazluma) i
Allaha nema zastora."

4
A na ahiretu se nepravda umnogostruuje pa bude tmina nad zalimom,
kao to kae Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: "uvajte se nepravde, jer e na
Sudnjem danu nepravda biti tmina."
5
Najgora vrsta nepravde je ovjekova nepravda prema samom sebi injenjem irka, jer
Uzvieni veli: "Ne inite druge Allahu ravnim, mnogobotvo je, zaista, velika nepravda."

6

1
El-Hudurat, 6.
2
zulum: nepravda
3
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Zabrana zuluma, broj 2577.
4
Ahmed, Musned Enesa ibn Malika, broj 12577.
5
Muslim, Knjiga o dobroinstvu i odravanju rodbinskih veza, poglavlje: Zabrana zuluma, broj 2578.
6
Lukman 13.
Ako je musliman uinio nekome nepravdu, treba to prije da vrati uzetu stvar, ako je
nepravda bila u imetku ili slinom, a ako je bila nepravedna rije, treba zatraiti oprost od onog o
kome je govorio, a ako to nije u stanju, neka uputi dovu za njega, pokaje se Allahu i trai od
Njega oprost, i treba odluiti da ne initi vie tu nepravdu i da se kaje zbog nje. Dokaz za
spomenuto su rijei Allahovog Poslanika, sallahu alejhi ve sellem: "Ako je neko uinio
nepravdu, povrijedio ast ili neto drugo kod svoga brata, neka ga danas (odmah) zamoli za
oprost, prije nego doe vrijeme kada nee biti ni dinara ni dirhema, jer(ako to ne uini),
ako bude imao dobrih djela, od njih e mu biti oduzeto onoliko kolika je bila nepravda, a
ako ne bude imao dobrih djela, od grijeha njegova druga e se uzeti i natovariti na njega."

1
























1
Buharija, Knjiga o tubama, poglavlje: Ko uini nepravdu nekome pa mu je on oprosti, broj 2449.

SADRAJ
PREDGOVOR 2
UVOD 3
PRVO POGLAVLJE: 5
ADABI LIJEPOG PONAANJA 5
1 - UTIVOST U OPHOENJU SA UZVIENIM ALLAHOM 7
2 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA ASNOM KUR'ANU 9
3 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA ALLAHOVOM POSLANIKU SALLAHU ALEJHI VE
SELLEM 11
4 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA ASHABIMA ALLAHOVA POSLANIKA, SALLAHU ALEJHI
VE SELLEM 13
5 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA DAMIJAMA 15
6 - ADABI ODGOJA DUE 17
7 - ADABI IENJA I ISTOE 18
8 - ADABI OBAVLJANJA NUDE 19
9 - ADABI UPOTREBE MISVAKA (ILI ETKICE ZA ZUBE) 21
10 - O ODNOSU PREMA LIJEPIM UROENIM SVOJSTVIMA 22
11 - ADABI SPAVANJA 23
12 - ADABI LIJEPOG PONAANJA PRI JEDENJU I PIJENJU 25
13 - ADABI ODIJEVANJA 28
14 - PROPISI KLANJANJA ISTIHARE 30
15 - ADABI LIJEPOG PONAANJA PRI PUTOVANJU 31
16 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA RODITELJIMA 33
17 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA DJECI 35
18 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA BRANOM DRUGU 37
19 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA ROACIMA 40
20 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA KOMIJAMA 41
21 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA PRIJATELJIMA 42
22 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA MUSLIMANIMA 43
23 - ADABI ISLAMSKOG MISIONARSTVA 46
24 - ADABI TRAENJA ZNANJA 47
25 - ADABI LIJEPOG PONAANJA PRILIKOM TRAENJA DOPUTENJA ZA ULAZAK 49
26 - ADABI OPHOENJA SA NEVJERNICIMA 51
27 - ADABI LIJEPOG ODNOSA PREMA IVOTINJAMA 53
DRUGO POGLAVLJE: MORAL 55
1 ISTINOLJUBIVOST (ISKRENOST) 57
2 - EMANET 57
3 - STRPLJIVOST 58
4 SKROMNOST 59
5 - PLEMENITOST 60
6 - SAMILOST 61
7 - PRAVEDNOST 62
PRIMJERI POKUENIH MORALNIH OSOBINA 64
1 - LAGANJE 65
2 - PREVARA 66
3 - OHOLOST 67
4 KRTOST 67
5 - ZAVIDNOST 68
6 - OGOVARANJE (GIBET) I PRENOENJE TUIH RIJEI (NEMIMET) 69
7 - NEPRAVDA 70
SADRAJ 72