Professional Documents
Culture Documents
Zakon o Planiranju I Izgradnji 2013
Zakon o Planiranju I Izgradnji 2013
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
U pravnoj bazi Paragraf Lex postoji napomena u vezi sa ovim propisom. Pretplatom na pravnu bazu stiete uvid u ovu napomenu.
ZAKON
O PLANIRANJU I IZGRADNJI
("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012 i 42/2013 - odluka US)
I OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet ureivanja lan 1
Ovim zakonom ureuje se: uslovi i nain ureenja prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita i izgradnja objekata; vrenje nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski nadzor; druga pitanja od znaaja za ureenje prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita i za izgradnju objekata. Odredbe ovog zakona ne odnose se na izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuju poslovi odbrane smatraju vojnim objektima, kao i na izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuje rudarstvo smatraju rudarskim objektima, postrojenjima i ureajima.
2. Pojmovi lan 2
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje:
1) unapreenje energetske efikasnosti jeste smanjenje potronje svih vrsta energije, uteda energije i obezbeenje odrive gradnje primenom tehnikih mera, standarda i uslova planiranja, projektovanja, izgradnje i upotrebe objekata; 2) energetska svojstva objekta jesu stvarno potroena ili ocenjena koliina energije koja zadovoljava razliite potrebe koje su u vezi sa standardizovanim korienjem objekta (to ukljuuje grejanje, pripremu tople vode, hlaenje, ventilaciju i osvetljenje); 3) graevinski proizvodi jesu graevinski materijali i od njih izraeni graevinski elementi, kao i drugi proizvodi ili poluproizvodi koji su namenjeni za trajnu ugradnju u objekte; 4) namena zemljita jeste nain korienja zemljita odreen planskim dokumentom; 5) pretena namena zemljita jeste nain korienja zemljita za vie razliitih namena, od kojih je jedna preovlaujua; 6) povrina javne namene jeste prostor odreen planskim dokumentom za ureenje ili izgradnju objekata javne namene ili javnih povrina za koje je predvieno utvrivanje javnog interesa u skladu sa posebnim zakonom (ulice, trgovi, parkovi i dr.); 7) obuhvat plana jeste prostorno ili administrativno odreena celina za koju je predviena izrada nekog prostornog ili urbanistikog plana u skladu sa zakonom; 8) urbana obnova jeste skup planskih, graditeljskih i drugih mera kojima se obnavlja, ureuje ili rekonstruie izgraeni deo grada ili gradskog naselja; 9) regulaciona linija jeste linija koja razdvaja povrinu odreene javne namene od povrina predvienih za druge javne i ostale namene; 10) graevinska linija jeste linija na, iznad i ispod povrine zemlje i vode do koje je dozvoljeno graenje osnovnog gabarita objekta; 11) nomenklatura statistikih teritorijalnih jedinica jeste skup pojmova, naziva i simbola koji opisuje grupe teritorijalnih jedinica sa nivoima grupisanja i koja sadri kriterijume po kojima je izvreno grupisanje, a koju usvaja Vlada, na predlog Republikog zavoda za statistiku;
12) bruto razvijena graevinska povrina jeste zbir povrina svih nadzemnih etaa objekta, merenih u nivou podova svih delova objekta - spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama, parapetima i ogradama); 13) indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgraenog ili planiranog objekta i ukupne povrine graevinske parcele, izraen u procentima; 14) indeks izgraenosti parcele jeste odnos (kolinik) bruto razvijene graevinske povrine izgraenog ili planiranog objekta i ukupne povrine graevinske parcele; 15) ESPON jeste evropska mrea institucija koje se bave prikupljanjem informacija i pokazatelja za prostorno planiranje; 16) naseljeno mesto jeste izgraeni, funkcionalno objedinjeni prostor na kome su obezbeeni uslovi za ivot i rad ljudi i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika; 17) grad jeste naselje koje je kao grad utvreno zakonom; 18) selo jeste naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivredom, a koje nije sedite optine; 19) graevinsko podruje jeste ureeni i izgraeni deo naseljenog mesta, kao i neizgraeni deo podruja odreen planskim dokumentom za zatitu, ureenje ili izgradnju objekta; 20) graevinska parcela jeste deo graevinskog zemljita, sa pristupom javnoj saobraajnoj povrini, koja je izgraena ili planom predviena za izgradnju; 20a) graevinski kompleks predstavlja prostornu celinu koja se sastoji od vie meusobno povezanih samostalnih funkcionalnih celina, odnosno katastarskih parcela, koje mogu imati razliitu namenu; 21) investitor jeste lice za ije potrebe se gradi objekat i na ije ime glasi graevinska dozvola; 22) objekat jeste graevina spojena sa tlom, koja predstavlja fiziku, funkcionalnu, tehnikotehnoloku ili biotehniku celinu (zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti infrastrukture elektronskih komunikacija - kablovska kanalizacija, objekti
komunalne infrastrukture, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl.); 23) zgrada jeste objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgraena kao samostalna upotrebna celina koja prua zatitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje neke delatnosti ili za smetaj i uvanje ivotinja, robe, opreme za razliite proizvodne i uslune delatnosti i dr. Zgradama se smatraju i obj ekti koji imaju krov, ali nemaju (sve) zidove (npr. nastrenice), kao i objekti koji su preteno ili potpuno smeteni ispod povrine zemlje (sklonita, podzemne garae i sl.); 24) pomoni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garae, ostave, septike jame, bunari, cisterne za vodu i sl.); 24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje ivotinja (staje za gajenje konja, tale za gajenje goveda, objekti za gajenje ivine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunia, ukrasne ivine i ptica); pratei objekti za gajenje domaih ivotinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje vrstog stajnjaka, objekti za skladitenje osoke); objekti za skladitenje stone hrane (senici, magacini za skladitenje koncentrovane stone hrane, betonirane silo jame i silo trenevi), objekti za skladitenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koevi) i drugi slini objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za maine i vozila, punice, suionice i sl.); 25) (brisana) 26) linijski infrastrukturni objekat jeste javni put, javna eleznika infrastruktura, dalekovod, naftovod, produktovod, gasovod, objekat visinskog prevoza, linijska infrastruktura elektronskih komunikacija i sl. koji moe biti nadzemni ili podzemni, ija izgradnja je predviena odgovarajuim planskim dokumentom; 27) komunalna infrastruktura jesu svi objekti infrastrukture za koje reenje za izvoenje radova, odnosno graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave; 28) pripremni radovi jesu radovi koji prethode graenju objekta i odnose se naroito na: ruenje postojeih objekata na parceli, izmetanje postojee infrastrukture na parceli, raiavanje terena na parceli, obezbeenje prostora za dopremu i smetaj graevinskog
materijala i opreme, graenje i postavljanje objekata, instalacija i opreme privremenog karaktera za potrebe izvoenja radova (postavljanje gradiline ograde, kontejnera i sl.), zemljani radovi, radovi kojima se obezbeuje sigurnost susednih objekata, odnosno sigurnost i stabilnost terena (ipovi, dijafragme, potporni zidovi i sl.), obezbeivanje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje okolnog prostora; 29) tehnika dokumentacija jeste skup projekata koji se izrauju radi: utvrivanja koncepta objekta, razrade uslova, naina izgradnje objekta i za potrebe odravanja objekta; 30) izgradnja objekta jeste skup radnji koji obuhvata: prethodne radove, izradu i kontrolu tehnike dokumentacije, pripremne radove za graenje, graenje objekta i struni nadzor u toku graenja objekta; 31) graenje jeste izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih radova, ugradnja instalacija, postrojenja i opreme; 32) rekonstrukcija jeste izvoenje graevinskih radova na postojeem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utie na stabilnost i sigurnost objekta; menjaju konstruktivni elementi ili tehnoloki proces; menja spoljni izgled objekta ili poveava broj funkcionalnih jedinica; 33) dogradnja jeste izvoenje graevinskih i drugih radova kojima se izgrauje novi prostor van postojeeg gabarita objekta, kao i nadziivanje objekta, i sa njim ini graevinsku, funkcionalnu ili tehniku celinu; 34) adaptacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu, kojima se: vri promena organizacije prostora u objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i ivotne sredine; 35) sanacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri popravka ureaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine i ne utie na zatitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra,
evidentirane nepokretnosti dobra koje uiva prethodnu zatitu, njegove zatiene okoline, osim konzervatorskih i restauratorskih radova; 36) investiciono odravanje je izvoenje graevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljanja uslova korienja objekta u toku eksploatacije; 36a) tekue (redovno) odravanje objekta jeste izvoenje radova koji se preduzimaju radi spreavanja oteenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oteenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zatitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeuje odravanje objekta na zadovoljavajuem nivou upotrebljivosti, a radovi na tekuem odravanju stana jesu kreenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slini radovi; 37) restauratorski, konzervatorski i radovi na revitalizaciji kulturnih dobara su radovi koji se izvode na nepokretnim kulturnim dobrima i njihovoj zatienoj okolini, u skladu sa posebnim i ovim zakonom; 38) gradilite jeste zemljite ili objekat, posebno obeleeno, na kome se gradi, rekonstruie ili uklanja objekat, odnosno izvode radovi na odravanju objekta; 39) uklanjanje objekta ili njegovog dela jeste izvoenje radova na ruenju objekta ili dela objekta; 40) standardi pristupanosti jesu obavezne tehnike mere, standardi i uslovi projektovanja, planiranja i izgradnje kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama.
odbrane zemlje i izgradnju objekata od posebnog znaaja za odbranu zemlje; uea javnosti; saradnje izmeu dravnih organa, autonomih teritorijalnih zajednica, jedinica lokalnih samouprava, privrednih drutava, ustanova, nevladinih organizacija, graana i drugih uesnika u prostornom razvoju; usaglaenosti sa evropskim standardima i normativima u oblasti planiranja i ureenja prostora u cilju stvaranja uslova za transgraninu i meunarodnu saradnju i ukljuivanje Republike Srbije u procese evropskih integracija. Ureenje prostora zasniva se na horizontalnoj i vertikalnoj koordinaciji. Horizontalna koordinacija podrazumeva povezivanje sa susednim teritorijama u toku planiranja radi reavanja zajednikih funkcija i interesa, kao i povezivanje i participaciju svih uesnika u prostornom razvoju javnog i civilnog sektora i graana. Vertikalna koordinacija podrazumeva uspostavljanje veza svih nivoa prostornog i urbanistikog planiranja i ureenja prostora, od nacionalnog ka regionalnom i dalje ka lokalnom nivou. Naela sadre i instrumente za implementaciju.
Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana posebnim reenjem utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva. Na reenje iz stava 4. ovog lana ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor. Obaveza iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na objekte visokogradnje koje posebnim propisom odredi ministar nadlean za poslove graevinarstva.
8. Registar investitora
lan 8
Registar investitora predstavlja javnu evidenciju o svim raspoloivim podacima o fizikom ili pravnom licu kao investitoru i dostupan je u seditu jedinice lokalne samouprave, kao i u elektronskom obliku putem interneta. Registar investitora vode jedinice lokalne samouprave.
lan 9
(Brisano)
4) Prostorni plan podruja posebne namene. Urbanistiki planovi su: 1) Generalni urbanistiki plan; 2) Plan generalne regulacije; 3) Plan detaljne regulacije.
Prostorni plan Republike Srbije donosi se za teritoriju Republike Srbije i osnovni je planski dokument prostornog planiranja i razvoja u Republici. Ostali planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije. Prostorni plan Republike Srbije ima strateko-razvojnu i optu regulatornu funkciju. Prostorni plan Republike Srbije donosi se za period od najmanje 10 godina, a najvie do 25 godina. Prostorni plan Republike Srbije moe se menjati i pre isteka roka za k oji je donet.
lan 15
Prostorni plan Republike Srbije sadri naroito: 1) polazne osnove za izradu plana; 2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza); 3) ciljeve i principe prostornog razvoja; 4) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema; 5) prostorni razvoj i distribuciju stanovnitva; 6) mree naselja i javnih slubi; 7) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema od znaaja za Republiku Srbiju; 8) koncepciju i propozicije prostornog razvoja privrede; 9) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara; 10) mere zatite ivotne sredine; 11) mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje; 12) definisanje interregionalnih i intraregionalnih funkcionalnih mrea;
13) planske celine zajednikih prostornih i razvojnih obeleja, za koje e biti doneti prostorni planovi nieg reda; 14) mere za sprovoenje prostornog plana; 15) dugorone razvojne strategije Republike Srbije.
lan 16
Odluku o izradi Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja. Odluka iz stava 1. ovog lana sadri podatke o cilju donoenja, roku izrade, izvoru sredstva za izradu, mestu odravanja javnog uvida i dr. Odluka iz stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 18
Regionalni prostorni plan sadri naroito: 1) polazne osnove za izradu plana; 2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza); 3) ciljeve i principe regionalnog prostornog razvoja;
4) koncepciju regionalnog prostornog razvoja; 5) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema; 6) koncepciju i propozicije prostornog razvoja i distribucije stanovnitva, mree naseljenih mesta i javnih slubi; 7) funkcionalno povezivanje naseljenih mesta; 8) principe i propozicije prostornog razvoja privrede, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita; 9) prostorni razvoj saobraaja, regionalnih infrastrukturnih sistema i povezivanje sa infrastrukturnim sistemima od znaaja za Republiku Srbiju; 10) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara; 11) definisanje interregionalnih i intraregionalnih funkcionalnih veza i transgranine saradnje; 12) mere zatite ivotne sredine; 13) mere za podsticanje regionalnog razvoja; 14) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj regiona; 15) mere i instrumente za ostvarivanje regionalnog prostornog plana i prioritetnih planskih reenja, odnosno strateko razvojnih projekata za prvu etapu sprovoenja; 16) mere za sprovoenje regionalnog prostornog plana.
lan 20
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave sadri naroito: 1) obuhvat graevinskog podruja; 2) planirane namene prostora; 3) mreu naselja i distribuciju slubi i delatnosti; 4) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema; 5) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana ili urbanistikog projekta; 6) potrebne ematske prikaze ureenja za naselja; 7) planiranu zatitu, ureenje, korienje i razvoj prirodnih i kulturnih dobara i ivotne sredine; 8) pravila ureenja i pravila graenja za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog plana; 9) mere i instrumente za sprovoenje plana; 10) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj jedinice lokalne samouprave. Za delove administrativnog podruja grada Beograda, van obuhvata generalnog urbanistikog plana, donose se prostorni planovi gradskih optina sa elementima i sadrajem prostornog plana jedinice lokalne samouprave u skladu sa ovim zakonom.
lan 22
Prostorni plan podruja posebne namene sadri naroito: 1) polazne osnove za izradu plana; 2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza); 3) posebno obeleavanje graevinskog podruja sa granicama podruja; 4) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana; 5) ciljeve, principe i operativne ciljeve prostornog razvoja podruja posebne namene; 6) koncepciju prostornog razvoja podruja posebne namene; 7) koncepciju i propoziciju zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema; 8) koncepciju i propozicije u odnosu na eventualne demografsko-socijalne probleme; 9) prostorni razvoj funkcije posebne namene, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita; 10) prostorni razvoj saobraaja, infrastrukturnih sistema i povezivanje sa drugim mreama; 11) pravila ureenja i graenja i druge elemente regulacije za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada urbanistikog plana; 12) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara; 13) mere zatite ivotne sredine; 14) mere i instrumenti za ostvarivanje prostornog plana podruja posebne namene i prioritetnih planskih reenja; 15) mere za sprovoenje prostornog plana posebne namene. Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana.
3. Urbanistiki planovi
lan 24
Generalni urbanistiki plan sadri naroito: 1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja; 2) generalna urbanistika reenja sa namenama povrina koje su preteno planirane u graevinskom podruju; 3) generalne pravce i koridore za saobraajnu, energetsku, vodoprivrednu, komunalnu i drugu infrastrukturu; 4) podelu na celine za dalju plansku razradu planovima generalne regulacije za celo graevinsko podruje; 5) druge elemente koji su znaajni za dalju plansku razradu urbanistikog plana.
Za jedinice lokalne samouprave za koje se po ovom zakonu donosi generalni urbanistiki plan, planovi generalne regulacije se obavezno donose za celo graevinsko podruje naseljenog mesta, po delovima naseljenog mesta.
lan 26
Plan generalne regulacije sadri naroito: 1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja; 2) podelu prostora na posebne celine i zone; 3) pretenu namenu zemljita po zonama i celinama; 4) regulacione i graevinske linije; 5) potrebne nivelacione kote raskrsnica ulica i povrina javne namene; 6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu; 7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina; 8) zone za koje se obavezno donosi plan detaljne regulacije sa propisanom zabranom izgradnje do njegovog donoenja; 9) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat, odnosno raspisuje konkurs; 10) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama za koje nije predvieno donoenje plana detaljne regulacije; 11) druge elemente znaajne za sprovoenje plana.
Plan detaljne regulacije za izgradnju objekata komunalne i energetske infrastrukture moe se izuzetno doneti i kada prostornim planom jedinice lokalne samouprave njegova izrada nije odreena.
lan 28
Plan detaljne regulacije sadri naroito: 1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja, podelu prostora na posebne celine i zone; 2) detaljnu namenu zemljita; 3) regulacione linije ulica i javnih povrina i graevinske linije sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi; 4) nivelacione kote ulica i javnih povrina (nivelacioni plan); 5) popis parcela i opis lokacija za javne povrine, sadraje i objekte; 6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu; 7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina; 8) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat ili raspisuje konkurs; 9) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama; 10) druge elemente znaajne za sprovoenje plana detaljne regulacije. Za zone urbane obnove planom detaljne regulacije razrauju se naroito i kompozicioni ili oblikovni plan i plan parternog ureenja. Kada se urbanistikim planom namena zemljita menja tako da nova namena zahteva bitno drugaiju parcelaciju plan detaljne regulacije moe sadrati i plan parcelacije.
Sastavni delovi prostornog plana podruja posebne namene, prostornog plana jedinice lokalne samouprave i urbanistikih planova su: 1) pravila ureenja; 2) pravila graenja; 3) grafiki deo.
8) druge elemente znaajne za sprovoenje planskog dokumenta. Pravila ureenja za delove u obuhvatu planskih dokumenata za koje je odreena dalja planska razrada su pravila usmeravajueg karaktera za dalju plansku razradu.
Pravila graenja u zavisnosti od vrste planskog dokumenta mogu da sadre i druge uslove arhitektonskog oblikovanja, materijalizacije, zavrne obrade, kolorita i drugo.
pogledu usklaenosti tih planova sa planskim dokumentima ireg podruja, ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana prijema zahteva za davanje saglasnosti. Na prostorne planove jedinica lokalne samouprave, generalne urbanistike planove i planove generalne regulacije sedita jedinica lokalne samouprave na teritoriji autonomne pokrajine, posle javnog uvida, pribavlja se saglasnost nadlenog organa autonomne pokrajine, u pogledu usklaenosti tih planova sa planskim dokumentima ireg podruja, ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana prijema zahteva za davanje saglasnosti. Na urbanistiki plan koji se izrauje u obuhvatu plana podruja posebne namene unutar granica proglaenog ili zatienog prirodnog dobra, posle javnog uvida, pribavlja se saglasnost ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma, odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine, u pogledu usklaenosti sa planskim dokumentima ireg podruja, ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana prijema zahteva za davanje saglasnosti. Ako ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine ne odlui po zahtevu za davanje saglasnosti na planove generalne regulacije sedita jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana, smatrae se da je saglasnost data. U sluaju da ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma utvrdi da nema uslova za davanje saglasnosti na plan, naloie nosiocu izrade planskog dokumenta izradu novog nacrta tog planskog dokumenta u roku od 90 dana od dana dostavljanja naloga. U fazi izrade i donoenja planskog dokumenta, pribavljaju se samo saglasnosti i miljenja, propisani ovim zakonom.
Organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra dostavlja se prilog regulaciononivelacionog reenja ulica i javnih povrina sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi.
Izradom prostornih, odnosno urbanistikih planova rukovodi odgovorni planer, odnosno odgovorni urbanista.
Ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja moe, na zahtev jedinice lokalne samouprave, da su/finansira izradu pojedinih planskih dokumenata.
Registar vodi ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja i urbanizma. Svi planski dokumenti, evidentirani u Registru, dostupni su zainteresovanim licima i u elektronskom obliku, putem interneta.
lan 44
(Brisan)
lan 45
Za potrebe praenja stanja u prostoru nadleni organ jedinice lokalne samouprave obrazuje lokalni informacioni sistem planskih dokumenata i stanja u prostoru. Rok za uspostavljanje lokalnog informacionog sistema iz stava 1. ovog lana je godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Svi planski dokumenti, evidentirani u lokalnom informacionom sistemu, dostupni su zainteresovanim licima i u elektronskom obliku, putem interneta.
16. Postupak za donoenje planskih dokumenata 16.1. Odluka o izradi planskih dokumenata lan 46
Odluku o izradi planskog dokumenta donosi organ nadlean za njegovo donoenje, po prethodno pribavljenom miljenju organa nadlenog za strunu kontrolu, odnosno komisije za planove. Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito: 1) naziv dokumenta; 2) (brisana) 3) okvirne granice obuhvata planskog dokumenta; 4) sadrinu plana;
5) rok izrade; 6) nain finansiranja; 7) obavezu izrade ili nepristupanje izradi strateke procene uticaja na ivotnu sredinu. 8) (brisana) Odluka o izradi se objavljuje u odgovarajuem slubenom glasilu. Organi, organizacije i javna preduzea, koji su ovlaeni da utvruju posebne uslove za zatitu i ureenje prostora i izgradnju objekata u fazi izrade ili izmene planskih dokumenata, duni su da po zahtevu nosioca izrade plana, u roku od 30 dana, dostave sve traene podatke, bez naknade. Odlukom o izmenama i dopunama planskog dokumenta definie se deo obuhvata planskog dokumenta koji se menja.
Za potrebe izrade koncepta plana nosilac izrade prikuplja podatke, naroito o: postojeoj planskoj dokumentaciji, podlogama, posebnim uslovima za zatitu i ureenje prostora, drugoj dokumentaciji znaajnoj za izradu plana, stanju i kapacitetima infrastrukture, kao i o drugim podacima neophodnim za izradu plana. Koncept plana sadri: ocenu postojeeg stanja, koncepciju i propozicije razvoja, zatite i ureenja prostora, kao i druga pitanja od znaaja za izradu planskog dokumenta. Koncept plana za potrebe izrade urbanistikog plana sadri naroito: 1) predvieno graevinsko podruje sa predlogom odreivanja povrina javne namene; 2) podelu na urbanistike celine i zone prema urbanistikim pokazateljima i drugim karakteristikama; 3) planirane trase, koridore, regulaciju povrina javne namene i mreu javne komunalne infrastrukture. Koncept plana sadri grafiki deo i tekstualno obrazloenje sa potrebnim numerikim pokazateljima. Koncept plana podlee strunoj kontroli u skladu sa ovim zakonom. Koncept za izmenu i dopunu planskog dokumenta, u zavisnosti od potrebe, moe da sadri samo tekstualni prilog. Za izradu i donoenje manje sloenih planskih dokumenata, kao i za manje izmene planskog dokumenta, na osnovu miljenja vrioca strune kontrole, nije obavezna izrada i struna kontrola koncepta plana, ve se u skladu sa odlukom o izradi i donoenju, odnosno izmeni planskog dokumenta, odmah pristupa izradi nacrta plana.
Struna kontrola obuhvata proveru usklaenosti planskog dokumenta sa planskim dokumentima ireg podruja, odlukom o izradi, ovim zakonom, standardima i normativima, kao i proveru opravdanosti planskog reenja. Strunu kontrolu Prostornog plana Republike Srbije, programa implementacije Prostornog plana Republike Srbije, prostornog plana podruja posebne namene, programa implementacije prostornog plana podruja posebne namene, regionalnog prostornog plana i programa implementacije regionalnog prostornog plana, vri ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja. Strunu kontrolu prostornog plana podruja posebne namene i regionalnog prostornog plana - oblasnog prostornog plana u skladu sa nomenklaturom statistikih teritorijalnih jedinica na nivou 3 za podruja koja su u celini na teritoriji autonomne pokrajine, vri komisija koju obrazuje nadleni organ autonomne pokrajine. Jedna treina lanova komisije imenuje se na predlog ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma. Strunu kontrolu planskih dokumenata jedinica lokalne samouprave vri komisija za planove. O izvrenoj strunoj kontroli sastavlja se izvetaj, koji sadri podatke o izvrenoj kontroli, sa svim primedbama i miljenjima nadlenog organa, odnosno komisije za planove po svakoj primedbi. Izvetaj iz stava 6. ovog lana je sastavni deo obrazloenja planskog dokumenta.
Izvetaj iz stava 2. ovog lana dostavlja se nosiocu izrade planskog dokumenta, koje je duno da u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvetaja postupi po odlukama sadranim u stavu 2. ovog lana.
lan 51
U sluaju da nakon javnog uvida nacrta planskog dokumenta nadleni organ, odnosno komisija za planove utvrdi da usvojene primedbe sutinski menjaju planski dokument, donosi odluku kojom se nosiocu izrade nalae da izradi novi nacrt ili koncept planskog dokumenta, u roku koji ne moe biti dui od 60 dana od dana donoenja odluke.
Za obavljanje pojedinih strunih poslova za potrebe Komisije, organ nadlean za obrazovanje Komisije moe angaovati druga pravna i fizika lica.
1) kopija plana parcele; 2) izvod iz katastra podzemnih instalacija; 3) dokaz o pravu svojine u skladu sa lanom 135. ovog zakona. Zahtev za izdavanje lokacijske dozvole obavezno sadri podatke o vrsti i nameni objekta koji e se graditi, a moe da sadri i podatke o planiranoj dispoziciji, tehnike karakteristike i slino koje mogu biti prikazane i na grafikom prilogu, na katastarsko-topografskoj podlozi. Umesto dokaza iz stava 5. taka 3) ovog lana za linijske infrastrukturne objekte i objekte za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora, moe se podneti akt nadlenog organa kojim je utvren javni interes za eksproprijaciju u skladu sa posebnim zakonom, konani upravni akt kojim se ustanovljava pravo zakupa na poljoprivrednom zemljitu za potrebe izgradnje u skladu sa zakonom kojim se ureuje poljoprivredno zemljite, konani upravni akt kojim se ustanovljava pravo na izgradnju na umskom zemljitu u skladu sa zakonom kojim se ureuje umsko zemljite, pravnosnana sudska odluka ili ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti sa vlasnikom poslunog dobra ili pismena saglasnost vlasnika predmetnog zemljita, a za ostale energetske objekte iz lana 133. ovog zakona dostavlja se akt nadlenog organa kojim je utvren javni interes za eksproprijaciju. U sluaju da nadleni organ izda jednu lokacijsku dozvolu za vie parcela, moe se podneti vie dokaza, odnosno isprava razliite pravne prirode za razliite katastarske parcele, ako svaki od tih dokaza ispunjava uslove iz ovog zakona propisane za pojedinanu katastarsku parcelu. Kada se kao dokaz iz stava 5. taka 3) ovog lana prilae ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti, pravnosnana sudska odluka ili saglasnost vlasnika poslunog dobra iz stava 7. ovog lana, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra upisuje pravo svojine samo na objektu, a ugovor, odnosno saglasnost vlasnika se upisuje u teretni list lista nepokretnosti za predmetno zemljite koji vodi organ nadlean za upis i evidenciju prava na nepokretnosti. Ako nadleni organ utvrdi da uz zahtev za izdavanje lokacijske dozvole nije podneta dokumentacija propisana ovim zakonom, obavestie podnosioca zahteva, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahteva, da u roku od 30 dana od dana prijema obavetenja dostavi nedostajuu dokumentaciju. Po dostavljanju akta nadlenog organa kojim se
obavetava podnosilac zahteva o nedostajuoj dokumentaciji, ne moe se naknadno traiti dokumentacija koja nije navedena u izdatom aktu. Ako planski dokument ne sadri uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i ostalu infrastrukturu, nadleni organ ih pribavlja po slubenoj dunosti, o troku investitora. Organi, odnosno organizacije ovlaeni za izdavanje tih uslova i podataka duni su da ih po zahtevu nadlenog organa dostave u roku od 30 dana od dana prijema zahteva. Lokacijska dozvola izdaje se za katastarsku parcelu koja ispunjava uslove za graevinsku parcelu, to utvruje organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole, a moe se izdati i za vie katastarskih parcela koje ine graevinski kompleks, u skladu sa planskim dokumentom. Do donoenja urbanistikog plana u skladu sa ovim zakonom, lokacijska dozvola za dogradnju postojee komunalne infrastrukture izdaje se u skladu sa faktikim stanjem u regulaciji postojee saobraajnice.
lan 55
Lokacijska dozvola sadri sve urbanistike i tehnike uslove i podatke potrebne za izradu idejnog, odnosno glavnog projekta, a naroito: 1) podatke o investitoru; 2) broju i povrini katastarske parcele, osim za linijske infrastrukturne objekte i antenske stubove; 3) naziv planskog dokumenta, odnosno urbanistikog projekta na osnovu kojeg se izdaje lokacijska dozvola i pravila graenja za zonu ili celinu u kojoj se nalazi predmetna parcela; 4) uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i drugu infrastrukturu; 5) podatke o postojeim objektima na toj parceli koje je potrebno ukloniti; 6) druge uslove u skladu sa posebnim zakonom.
lan 56
Nadleni organ je duan da u roku od 15 dana od dana podnoenja urednog zahteva, odnosno pribavljanja uslova i podataka koje pribavlja po slubenoj dunosti, izda lokacijsku dozvolu. Na reenje o lokacijskoj dozvoli koju izdaje jedinica lokalne samouprave moe se izjaviti alba u roku od osam dana. Na reenje o lokacijskoj dozvoli koju izdaje ministarstvo nadleno za poslove urbanizma, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine moe se tubom pokrenuti upravni spor. Po albi na reenje o lokacijskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, reava ministarstvo nadleno za poslove urbanizma. Autonomnoj pokrajini se poverava reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o lokacijskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, donetog za graenje objekata koji se grade na teritoriji autonomne pokrajine. Organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole vodi slubenu evidenciju o izdatim lokacijskim dozvolama, a spisak izdatih lokacijskih dozvola se objavljuje i u elektronskom obliku i dostupan je i putem interneta. Reenje o lokacijskoj dozvoli prestaje da vai ako investitor u roku od dve godine od dana dana pravnosnanosti reenja o lokacijskoj dozvoli ne podnese zahtev za izdavanje graevinske dozvole.
lan 57
Lokacijska dozvola se izdaje na osnovu prostornog plana podruja posebne namene i prostornog plana jedinice lokalne samouprave, za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada urbanistikog plana. Lokacijska dozvola se izdaje na osnovu plana generalne regulacije, za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predvieno donoenje plana detaljne regulacije. Lokacijska dozvola se izdaje na osnovu plana detaljne regulacije.
Ukoliko je planskim dokumentom predviena izrada urbanistikog projekta, lokacijska dozvola se izdaje na osnovu tog planskog dokumenta i urbanistikog projekta.
lan 59
Program iz lana 58. st. 1. i 3. ovog zakona sadri naroito: 1) prioritetne projekte za ostvarivanje prostornog ureenja; 2) dinamiku za ureenje pojedinih prostornih celina i prioritetnih projekata; 3) iznose i izvore sredstva za finansiranje projekata;
4) rok izvrenja projekata; 5) odgovornost za izvrenje projekata; 6) pokazatelje za praenje promena stanja u prostoru.
lan 61
Urbanistiki projekat se izrauje, ukoliko je njegova izrada predviena planskim dokumentom ili drugim odgovarajuim aktom jedinice lokalne samouprave, za jednu ili vie katastarskih parcela na overenom katastarsko-topografskom planu i sadri: 1) situaciono reenje, kompozicioni plan i parterno, odnosno pejzano reenje; 2) idejna urbanistika i arhitektonska reenja objekata; 3) prikaz postojee saobraajne i komunalne infrastrukture sa predlozima prikljuaka na spoljnu mreu; 4) opis, tehniki opis i objanjenje reenja iz urbanistikog projekta. Urbanistikim projektom za urbanistiko-arhitektonsku razradu lokacije moe se utvrditi promena i precizno definisanje planiranih namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, u zakonom propisanoj proceduri.
lan 62
Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za izradu urbanistikih planova i izradu tehnike dokumentacije. Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajuom licencom.
lan 63
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma potvruje da je urbanistiki projekat izraen u skladu sa urbanistikim planom, prostornim planom jedinice lokalne samouprave, odnosno prostornim planom posebne namene i ovim zakonom. Pre potvrivanja urbanistikog projekta, organ nadlean za poslove urbanizma organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta, u trajanju od sedam dana. Po isteku roka iz stava 2. ovog lana, nadleni organ je duan da u roku od tri dana dostavi komisiji za planove urbanistiki projekat sa svim primedbama i sugestijama sa javne prezentacije. Komisija za planove duna je da u roku od 30 dana izvri proveru usklaenosti urbanistikog projekta sa planskim dokumentom i ovim zakonom, razmotri sve primedbe i sugestije sa javne prezentacije i izvetaj sa miljenjem dostavi nadlenom organu. Ako nadleni organ utvrdi da urbanistiki projekat nije uraen u skladu sa planskim dokumentom i ovim zakonom, obavestie o tome podnosioca zahteva. Na obavetenje iz stava 5. ovog lana moe se podneti prigovor nadlenom optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri dana.
lan 64
Planom generalne regulacije i planom detaljne regulacije moe se utvrditi obaveza raspisivanja urbanistiko-arhitektonskog konkursa za reenje lokacija koje su od znaaja za jedinicu lokalne samouprave.
lan 65
Na veem broju katastarskih parcela moe se obrazovati jedna ili vie graevinskih parcela, na nain i pod uslovima utvrenim u planskom dokumentu, na osnovu projekta preparcelacije. Na jednoj katastarskoj parceli moe se obrazovati vei broj graevinskih parcela, na nain i pod uslovima utvrenim u planskom dokumentu, na osnovu projekta parcelacije. Projekat preparcelacije, odnosno parcelacije izrauje ovlaeno privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje je upisano u odgovarajui registar. Sastavni deo projekta preparcelacije, odnosno parcelacije je i projekat geodetskog obeleavanja. Izradom projekta preparcelacije, odnosno parcelacije rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke. Projekat iz stava 3. ovog lana potvruje organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma, u roku od 10 dana. Ako nadleni organ utvrdi da projekat preparcelacije, odnosno parcelacije nije uraen u skladu sa vaeim planskim dokumentom, obavestie o tome podnosioca zahteva. Podnosilac zahteva moe podneti prigovor na obavetenje iz stava 5. ovog lana optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri dana od dana od dana dostavljanja.
lan 66
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra provodi preparcelaciju, odnosno parcelaciju. Uz zahtev za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije podnosi se dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije potvren od strane organa nadlenog za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, iji sastavni deo je projekat geodetskog obeleavanja. Po zahtevu za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra, donosi reenje o formiranju katastarske/ih parcele/a.
Primerak reenja dostavlja se i nadlenom organu koji je potvrdio projekat preparcelacije, odnosno parcelacije. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Pravnosnano reenja iz stava 3. ovog lana, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra dostavlja i poreskoj upravi na teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost.
lan 67
Kad je projekat preparcelacije izraen za potrebe eksproprijacije, uz zahtev za provoenje preparcelacije podnosi se projekat preparcelacije potvren od strane organa nadlenog za poslove urbanizma. Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o formiranju katastarskih parcela. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Reenjem iz stava 2. ovog lana ne menja se vlasnik na novoformiranim katastarskim parcelama. Primerak reenja iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasnicima graevinskog zemljita i podnosiocu zahteva.
Uz zahtev iz stava 1. ovog lana dostavlja se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na katastarskoj parceli i saglasnost koju za vlasnika katastarske parcele koja je u javnoj svojini daje javni pravobranilac. Prilikom izrade projekta preparcelacije mora se potovati pravilo da katastarska parcela u javnoj svojini koja se pripaja susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu graevinsku parcelu, kao i da je manje povrine od parcele kojoj se pripaja. Na postupak ispravke granica parcele primenjuju se odredbe l. 65. i 66. ovog zakona. Trokove ispravke granica parcele snosi vlasnik, odnosno zakupac katastarske parcele kojoj se pripaja graevinsko zemljite u javnoj svojini. Potvreni projekat preparcelacije predstavlja osnov za otuenje ili davanje graevinskog zemljita u zakup neposrednom pogodbom i zakljuenje ugovora iz lana 97. ovog zakona.
zemljitu, moe da se podnese i popis katastarskih parcela sa priloenim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljita. Za izgradnju nadzemnih linijskih infrastrukturnih objekata, vetroelektrana snage 10 i vie MW i objekata malih hidroelektrana, graevinska parcela predstavlja zemljini pojas nepotpune eksproprijacije dela katastarskih parcela kroz koje se prostire objekat i pojedinanih parcela na kojima se nalaze pripadajui nadzemni objekti. Kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, pored nepotpune ili potpune eksproprijacije, priznaju se i ugovori o ustanovljavanju prava slubenosti zakljueni sa vlasnicima katastarskih parcela. Za izgradnju vetroelektrana, graevinska parcela predstavlja katastarsku parcelu na kojoj se nalaze vetroturbine sa pripadajuim nadzemnim objektima vetroelektrana (transformatorske stanice, stubovi dalekovoda i slino), s tim da se nadzemni vodovi visokonaponskih dalekovoda i elise vetroturbina smatraju povlasnim dobrom u odnosu na zemljite drugih vlasnika koje preleu, a koje se smatra poslunim dobrom, tako da se za katastarske parcele ovako odreenog poslunog dobra ne formira graevinska parcela, niti se zahteva podnoenje dokaza u smislu lana 54. stav 5. taka 3) ovog zakona. Ukoliko se nadzemni linijski infrastrukturni objekat prostire preko teritorija dve ili vie katastarskih optina, pre izdavanja upotrebne dozvole, formira se jedna ili vie graevinskih parcela, tako da jedna graevinska parcela predstavlja zbir delova pojedinanih katastarskih parcela unutar granice katastarske optine, osim u sluaju kada je kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima u postupku izdavanja lokacijske, odnosno graevinske dozvole sluio ugovor o pravu slubenosti, u skladu sa ovim zakonom. Ukoliko se podzemni linijski infrastrukturni objekat ili trasa cevovoda malih hidroelektrana i postrojenja za biogas prostire preko teritorija dve ili vie katastarskih optina, graevinska parcela se formira samo za ulazna i izlazna mesta. Zemljite iznad podzemnog linijsk og infrastrukturnog objekta ne predstavlja povrinu javne namene. Iznad podzemnog infrastrukturnog objekta mogu se graditi objekti u skladu sa ovim zakonom, uz pribavljanje tehnikih uslova u skladu sa posebnim zakonom, zavisno od vrste infrastrukturnog objekta. Za izgradnju malih hidroelektrana, vetroparkova i postrojenja za biogas koje se grade na katastarskim parcelama koje se granie sa parcelama koje su u vodnom, poljoprivrednom ili umskom zemljitu, graevinska parcela se formira unutar katastarske parcele na kojoj se
gradi glavni nadzemni objekat/objekti, a kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima, uz zahtev za izdavanja lokacijske dozvole, dostavlja se dokaz u skladu sa lanom 135. ovog zakona, odnosno drugi dokazi predvieni ovim zakonom. Kao dokaz o reenim imovinskopravnim odnosima za podzemni ili nadzemni deo ovih objekata - cevovode, odnosno vodove, uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole dostavlja se ugovor o ustanovljavanju prava stvarne slubenosti sa javnim preduzeem, odnosno drugom organizacijom koja gazduje vodnim ili umskim zemljitem, a kada je vlasnik tog zemljita drugo pravno ili fiziko lice, dokaz o ustanovljavanju prava stvarne slubenosti u skladu sa posebnim zakonima. Vetroelektrane i male hidroelektrane se mogu graditi i na poljoprivrednom zemljitu, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za poslove poljoprivrede. Investitor za izgradnju objekata iz stava 1. ovog lana ima pravo prolaza i provoza preko susednog i okolnog zemljita koje je u svojini drugih vlasnika, radi izvoenja radova u toku izgradnje, kada to zahteva tehnoloki postupak. Svi vlasnici i draoci susednog i okolnog zemljita duni su da omogue nesmetani pristup gradilitu i trpe izvoenje radova za potrebe izgradnje objekta ili ureaja iz stava 1. ovog lana. Investitor je duan da vlasnicima ili draocima susednog ili okolnog zemljita nadoknadi tetu koja bude priinjena prolazom i prevozom. Ako ne bude postignut sporazum o visini naknade tete, odluku o tome donosi nadleni sud.
uz obavezu podnosioca zahteva da u roku od pet godina od dana pravnosnanosti reenja o legalizaciji pokrene postupak za utvrivanje zemljita za redovnu upotrebu u skladu sa ovim zakonom. Zahtev za utvrivanje zemljita za redovnu upotrebu objekta i formiranje graevinske parcele podnosi se organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za imovinsko-pravne poslove, ako: 1) postojea katastarska parcela na kojoj je objekat izgraen predstavlja samo zemljite ispod objekta, osim u sluaju iz stava 2. ovog lana; 2) se radi o objektu za koji je podnet zahtev za legalizaciju i za koji je nadleni organ utvrdio da postoji mogunost legalizacije, odnosno za koji je doneto reenje o legalizaciji u skladu sa ranije vaeim zakonom, kada je takav objekat izgraen na graevinskom zemljitu na kome je kao nosilac prava korienja, odnosno vlasnik upisana jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, Republika Srbija, odnosno lica iji su oni osnivai; 3) je u postupku konverzije prava korienja potrebno utvrditi zemljite za redovnu upotrebu postojeeg objekta, kada je vlasnik objekta fiziko ili pravno lice, a kao nosilac prava korienja na graevinskom zemljitu na kome je objekat izgraen upisana jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, Republika Srbija ili pravno lice iji je osniva jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina ili Republika Srbija ili drugo pravno, odnosno fiziko lice. Uz zahtev za donoenje reenja iz stava 1. ovog lana, vlasnik objekta dostavlja dokaz o pravu svojine na objektu i osnov sticanja, odnosno dokaz da je po podnetom zahtevu za legalizaciju nadleni organ utvrdio mogunost legalizacije, odnosno reenje o legalizaciji, kopiju plana parcele, katastarsko-topografski plan, uverenje organa nadlenog za voenje poslova dravnog premera i katastra da li je izvreno obeleavanje, odnosno formiranje katastarske parcele i po kom osnovu, kao i isprave na osnovu kojih se moe utvrditi da li je podnosilac lice iz lana 103, 104, 105, 106. i 106a ovog zakona. Po prijemu zahteva iz stava 4. ovog lana, nadleni organ pribavlja po slubenoj dunosti od organa jedinice lokalne samouprave nadlenog za poslove urbanizma izvetaj da li postojea katastarska parcela ispunjava uslove da bude odreena kao zemljite za redovnu upotrebu objekta i uslove za graevinsku parcelu, odnosno da li je, radi utvrivanja zemljita
za redovnu upotrebu objekta potrebno izraditi projekat parcelacije, odnosno preparcelacije, da li postoje urbanistiki uslovi za izradu ovih projekata, odnosno pribavlja miljenje, ako je ve izvreno obeleavanje ili formiranje katastarske parcele da izrada projekta nije potrebna. Ako je potrebna izrada projekta parcelacije, odnosno preparcelacije, izvetaj sadri i predlog za formiranje graevinske parcele. Izvetaj iz stava 5. ovog lana, kao i projekat parcelacije, odnosno preparcelacije, izrauju se uz primenu pravila sadranih u vaeem planskom dokumentu, koja se naroito odnose na poloaj postojeeg objekta u odnosu na regulaciju i granice katastarske parcele, uslove i nain obezbeivanja pristupa parceli, opti minimum u pogledu povrine koji parcela mora ispunjavati u odnosu na namenu postojeeg objekta ili se primenjuju opta pravila za formiranje graevinske parcele propisana u podzakonskom aktu kojim su utvrena opta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju. Ako izvetaj iz stava 5. ovog lana sadri obavezu izrade projekta preparcelacije, organ nadlean za donoenje reenja obavetava podnosioca zahteva o potrebi izrade projekta, sa predlogom za formiranje katastarske parcele.` Ako se na osnovu izvetaja iz stava 5. ovog lana utvrdi da nema urbanistikih uslova za izradu projekta parcelacije, odnosno preparcelacije, nadleni organ o tome obavetava podnosioca zahteva, koji ima pravo da u roku od pet dana od dana prijema obavetenja podnese prigovor optinskom, odnosno gradskom veu jedinice lokalne samouprave. Reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu objekta i o formiranju graevinske parcele donosi organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove. Reenjem iz stava 9. ovog lana odreuju se svi elementi potrebni za formiranje katastarske parcele, odnosno utvruje se da je postojea katastarska parcela istovremeno i graevinska parcela, a sastavni deo reenja je potvreni projekat parcelacije ili preparcelacije koji sadri projekat geodetskog obeleavanja, odnosno konstataciju da je katastarska parcela ve obeleena, odnosno formirana. U zavisnosti od osnova sticanja prava svojine na objektu i statusa vlasnika objekta u smislu odredaba ovog zakona koje se odnose na pravo na konverziju bez ili uz naknadu, kao i od toga da li se zemljite ispod objekta koristi ili se koristilo na osnovu ugovora o zakupu zakljuenog u skladu sa zakonom, reenjem iz stava 9. ovog lana utvruje se pravo
vlasnika objekta da na zemljitu za redovnu upotrebu objekta upie pravo svojine bez naknade, odnosno uz naknadu, u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na konverziju uz naknadu, odnosno pravo da mu vlasnik zemljita u javnoj svojini to zemljite otui ili da u zakup, po trinoj ceni, neposrednom pogodbom, u skladu sa odredbama ovog zakona. Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Pravnosnano reenje iz stava 9. ovog lana je osnov za provoenje promene u katastarskom operatu organa nadlenog za poslove dravnog premera i katastra, odnosno osnov da nadleni organ donese reenje kojim dozvoljava deobu, odnosno spajanje svih katastarskih parcela koje ine zemljite za redovnu upotrebu objekta i kojim se formira katastarska parcela koja ispunjava uslove za graevinsku parcelu. Ako je graevinska parcela formirana do 11. septembra 2009. godine u skladu sa zakonom, nadleni organ tu injenicu prihvata kao steeno pravo u postupku odreivanja zemljita za redovnu upotrebu.
Agencija ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i nadlenostima utvrenim ovim zakonom i statutom Agencije. Agencija posluje u skladu sa propisima o javnim agencijama. Agencija ima svoj raun.
4. Nadlenost lan 75
Agencija je nadlena da: 1) priprema, koordinira i prati izradu Prostornog plana Republike Srbije i programa implementacije Prostornog plana Republike Srbije; 2) priprema, koordinira i prati izradu regionalnog prostornog plana; 3) priprema, koordinira i prati izradu prostornog plana podruja posebne namene; 4) priprema odluku o izradi svih planskih dokumenata koje predlae nadleno ministarstvo; 5) ostvaruje meunarodnu saradnju u oblasti prostornog planiranja; 6) prua strunu pomo i priprema izvode iz Prostornog plana Republike Srbije, regionalnog prostornog plana i prostornog plana podruja posebne namene za potrebe izrade planskih dokumenata jedinice lokalne samouprave; 7) uspostavlja jedinstveni sistem pokazatelja za prostorno planiranje u skladu sa sistemom ESPON; 8) vodi registar prostornih planova za teritoriju Republike Srbije; 9) priprema i realizuje programe edukacije za potrebe izrade dokumenata prostornog planiranja; 9a) priprema godinji izvetaj o realizaciji Prostornog plana Republike Srbije na osnovu ESPON pokazatelja; 9b) po potrebi izrauje prostorni plan podruja posebne namene koji se finansira iz drugih izvora, u skladu sa zakonom; 10) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.
5. Organi Agencije
lan 76
Organi Agencije su upravni odbor i direktor.
7. Direktor lan 78
Direktor: 1) zastupa Agenciju; 2) organizuje rad i rukovodi Agencijom; 3) predlae akte koje usvaja upravni odbor; 4) donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta; 5) izvrava odluke upravnog odbora i preduzima mere za njihovo sprovoenje; 6) stara se o zakonitosti rada i odgovara za korienje i raspolaganje imovinom Agencije;
7) vri i druge poslove utvrene zakonom i statutom. Saglasnost na akt kojim se utvruje visina plate i broj zaposlenih u Agenciji daje Vlada.
9. Finansiranje lan 80
Sredstva za rad Agencije obezbeuju se iz: 1) budeta Republike Srbije; 2) prihoda koje ostvari obavljanjem poslova iz svoje nadlenosti; 3) donacija, priloga i sponzorstva pravnih i fizikih lica; 4) drugih izvora, u skladu sa zakonom.
IV GRAEVINSKO ZEMLJITE
1. Pojam graevinskog zemljita lan 82
Graevinsko zemljite jeste zemljite odreeno zakonom i planskim dokumentom kao graevinsko, koje je predvieno za izgradnju i redovno korienje objekata, kao i zemljite na kojem su izgraeni objekti u skladu sa zakonom i zemljite koje slui za redovnu upotrebu tih objekata. Graevinsko zemljite se koristi prema nameni odreenoj planskim dokumentom, na nain kojim se obezbeuje njegovo racionalno korienje, u skladu sa zakonom.
lan 83
Graevinsko zemljite moe biti u svim oblicima svojine. Graevinsko zemljite je u prometu. Pravo svojine na graevinskom zemljitu u javnoj svojini ima Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave. Graevinsko zemljite u javnoj svojini je u prometu, pod uslovima propisanim ovim i dr ugim zakonom.
Planskim dokumentom kojim se odreuje gradsko graevinsko zemljite ne menja se oblik svojine na zemljitu koje se odreuje kao gradsko graevinsko zemljite.
Ako je promena namene, odnosno vrste zemljita iz poljoprivrednog u graevinsko izvrena na osnovu zakona, planskog dokumenta ili odluke nadlenog organa do 15. jula 1992. godine, odnosno do dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljitu ("Slubeni glasnik RS", broj 49/92), ne plaa se naknada za promenu namene zemljita, bez obzira to je kao nain korienja tog zemljita upisana njiva, livada, panjak i drugo. Skuptina jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite duna je da organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, dostavi akt koji sadri obuhvat graevinskog zemljita kome je namena promenjena do 15. jula 1992. godine. Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra duan je da, po dobijanju akta iz stava 6. ovog lana upie zabelebu o obavezi plaanja naknade za promenu namene, za zemljite kome je namena promenjena iz poljoprivrednog u graevinsko zemljite posle roka utvrenog u stavu 5. ovog lana. Naknada za promenu namene poljoprivrednog zemljita u graevinsko zemljite ne plaa se u postupcima legalizacije objekata, kao ni u postupcima za realizaciju projekata za izgradnju objekata od znaaja za Republiku Srbiju, u kojima bi obveznik plaanja bila jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina ili Republika Srbija. Listu projekata za izgradnju objekata od znaaja za Republiku Srbiju utvruje Vlada.
lan 89
Graevinsko zemljite moe biti ureeno i neureeno. Ureeno graevinsko zemljite je zemljite koje je komunalno opremljeno za graenje, u skladu sa vaeim planskim dokumentom (izgraen pristupni put, elektromrea, obezbeeno snabdevanje vodom i obezbeeni drugi posebni uslovi).
lan 91
Radi obezeivanja uslova za ureivanje, upotrebu, unapreivanje i zatitu graevinskog zemljita, Republika Srbija, autonomna pokrajina, optina, grad, odnosno grad Beograd, moe da osnuje privredno drutvo, javno preduzee, odnosno drugu organizaciju ili da vrenje ovih poslova obezbedi na drugi nain, u skladu sa zakonom, odnosno statutom. Obezbeivanje uslova za ureivanje, upotrebu, unapreivanje i zatitu graevinskog zemljita obuhvata pripremu srednjoronih i godinjih programa ureivanja graevinskog zemljita, ureivanje graevinskog zemljita, staranje o zatiti, racionalnom i odrivom
korienju graevinskog zemljita, kao i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom i drugim propisima.
lan 93
Naknadu za ureivanje graevinskog zemljita plaa investitor. Visina naknade za ureivanje graevinskog zemljita utvruje se na osnovu sledeih kriterijuma: stepena komunalne opremljenosti, godinjih programa za ureivanje graevinskog zemljita, urbanistike zone, namene i povrine objekta. Namena graevinskog zemljite moe biti: stanovanje, komercijalna delatnost, proizvodna delatnost i ostale namene. Jedinica lokalne samouprave propisuje merila za obraun visine naknade za ureivanje graevinskog zemljita na osnovu kriterijuma iz stava 2. ovog lana. Investitor i jedinica lokalne samouprave, odnosno privredno drutvo, javno preduzee ili druga organizacija iz lana 91. ovog zakona, zakljuuju ugovor kojim se ureuju meusobni odnosi u pogledu ureivanja graevinskog zemljita, utvruje visina naknade za ureivanje graevinskog zemljita, dinamika plaanja, obim, struktura i rokovi za izvoenje radova na ureivanju zemljita, kao i postupak i uslovi izmene ugovora (promena namene, povrine objekta i dr.).
lan 94
Neizgraeno graevinsko zemljite koje nije opremljeno u smislu ovog zakona, a nalazi se u obuhvatu plana generalne regulacije, odnosno plana detaljne regulacije, moe se komunalno opremiti i sredstvima fizikih i pravnih lica. Lice iz stava 1. ovog lana podnosi nadlenom organu jedinice lokalne samouprave, odnosno privrednom drutvu, javnom preduzeu odnosno drugoj organizaciji iz lana 91. ovog zakona predlog o finansiranju izgradnje komunalne infrastrukture. Ako organ, odnosno organizacija iz stava 2. ovog lana utvrdi da je predmetna zona, odnosno lokacija u obuhvatu plana generalne regulacije, odnosno plana detaljne regulacije i da je podnosilac vlasnik, odnosno zakupac graevinskog zemljita sainie uslove o finansiranju izgradnje komunalne infrastrukture, koji naroito sadri: podatke o lokaciji, odnosno zoni, podatke iz urbanistikog plana i tehnike uslove za izgradnju komunalne infrastrukture, podatke iz programa ureivanja graevinskog zemljita, granice lokacije koja se oprema sa popisom katastarskih parcela, rok izgradnje, obavezu jedinice lokalne samouprave kao investitora za pribavljanje lokacijske, graevinske i upotrebne dozvole, kao i obavezu da obezbedi i finansira struni nadzor u toku izvoenja radova, obavezu vlasnika zemljita za finansiranje izrade tehnike dokumentacije, strune kontrole tehnike dokumentacije, izvoenja radova, obavezu vlasnika graevinskog zemljita da izvri izbor izvoaa radova, obavezu predaje izgraenih objekata komunalne infrastrukture i dugih objekata javne namene u svojinu jedinici lokalne samouprave, stvarne trokove izgradnje komunalne infrastrukture, kao i visinu umanjenja naknade za ureivanje graevinskog zemljita za investitora objekta koji e biti graen na toj lokaciji, odnosno zoni. Za objekte koji e se graditi na lokaciji, odnosno zoni koja se komunalno oprema sredstvima vlasnika, odnosno zakupca naknada za ureivanje graevinskog zemljita se umanjuje za stvarne trokove komunalnog opremanja, a najvie do 60% od visine naknade utvrene prema merilima za obraun za tu lokaciju, odnosno zonu. Licima iz stava 1. ovog lana koji su vlasnici na graevinskom zemljitu na kome je po vaeem planskom dokumentu planirana izgradnja komunalne infrastrukture, moe se priznati trina vrednost tog zemljita kao stvarni troak komunalnog opremanja zemljita.
lan 95
Finansiranje ureivanja graevinskog zemljita obezbeuje se iz sredstava ostvarenih od: 1) naknade za ureivanje graevinskog zemljita; 2) zakupnine za graevinsko zemljite; 3) otuenja graevinskog zemljita; 4) konverzije prava korienja, odnosno prava zakupa u skladu sa ovim zakonom; 5) drugih izvora u skladu sa zakonom.
vlasnik graevinskog zemljita za jednokratno plaanje odreene cene, odnosno zakupnine, u skladu sa podzakonskim aktom ili optim aktom vlasnika zemljita kojim se ureuje graevinsko zemljite. Izuzetno od odredbe stava 6. ovog lana, jedinica lokalne samouprave moe otuiti ili dati u zakup graevinsko zemljite po ceni odnosno zakupnini koja je manja od trine cene odnosno zakupnine ili otuiti ili dati u zakup graevinsko zemljite bez naknade, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade. Blie uslove i nain za otuenje ili davanje u zakup graevinskog zemljita iz stava 7. ovog lana propisuje Vlada. Izuzetno od odredbe stava 6. ovog lana, Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave mogu otuiti ili dati u zakup graevinsko zemljite po ceni, odnosno zakupnini koja je manja od trine cene, odnosno zakupnine ili otuiti ili dati u zakup bez naknade kada se radi o ispunjavanju ugovornih obaveza nastalih do dana stupanja na snagu ovog zakona, po osnovu ugovora u kome je Republika Srbija jedna od ugovornih strana ili kada se radi o meusobnom raspolaganju izmeu vlasnika graevinskog zemljita u javnoj svojini. Blie uslove, nain i postupak otuenja ili davanja u zakup graevinskog zemljita propisuje Vlada. Graevinsko zemljite u javnoj svojini se moe otuiti ili dati u zakup neposrednom pogodbom u sluaju: 1) izgradnje objekata za potrebe obavljanja poslova iz nadlenosti dravnih organa i organizacija, organa jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i drugih objekata u javnoj svojini; 2) pribavljanja graevinske dozvole, vlasniku bespravno sagraenog objekta, koji je zahtev podneo u rokovima propisanim ovim zakonom, ako je izgradnja tog objekta u skladu sa uslovima predvienim ovim zakonom; 3) ispravke granica susednih katastarskih parcela; 4) formiranja graevinske parcele u skladu sa lanom 102. ovog zakona; 5) otuenja ili davanja u zakup iz stava 7. ovog lana;
6) sporazumnog davanja zemljita ranijem vlasniku nepokretnosti koja je bila predmet eksproprijacije, u skladu sa propisima o eksproprijaciji. U sluaju davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti u skladu sa posebnim zakonima, graevinsko zemljite se moe dati u zakup bez naknade, na vremenski period predvien ugovorom o koncesiji na koji se daje u duini trajanja koncesije, odnosno na vremenski period na koji je povereno obavljanje komunalne delatnosti. Radi ostvarivanja privatno-javnog partnerstva, neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se unositi kao osnivaki ulog u privredna drutva, a vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini moe sa fizikim ili pravnim licem zakljuiti i ugovor o zajednikoj izgradnji jednog ili vie objekata. Neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se unositi kao osnivaki ulog u javno preduzee. Vlada blie propisuje nain i uslove za ulaganje iz st. 12. i 13. ovog lana.
lan 97
Graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se otuiti ili dati u zakup u skladu sa ovim zakonom. Graevinsko zemljite u javnoj svojini se daje u zakup kao neizgraeno i ureeno. Graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se dati u zakup i kao neizgraeno zemljite koje nije ureeno, ako uesnik u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda javnim oglasom, prihvati propisane uslove za ureivanje zemljita sadrane u javnom oglasu i ugovorom preuzme obavezu da o svom troku izvri komunalno opremanje graevinskog zemljita. O otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini, po sprovedenom postupku javnog nadmetanja, prikupljanja ponuda ili neposredne pogodbe, nadleni organ donosi reenje o otuenju graevinskog zemljita ili reenje o davanju graevinskog zemljita u zakup, koje se dostavlja svim uesnicima u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda.
Reenje iz stava 4. ovog lana konano je u upravnom postupku. Uesnik javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda, koji smatra da mu je u postupku javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda povreeno pravo, moe da pokrene upravni spor protiv reenja iz stava 4. ovog lana, u roku od 30 dana od dana dostavljanja tog reenja. Po konanosti reenja iz stava 4. ovog lana zakljuuje se ugovor izmeu jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine, odnosno Republike Srbije, odnosno privrednog drutva, javnog preduzea ili druge organizacije iz lana 91. ovog zakona i lica kome se zemljite otuuje ili daje u zakup, u roku od 30 dana od dana konanosti reenja o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita. Ugovor o zakupu graevinskog zemljita u javnoj svojini sadri naroito: podatke o katastarskoj parceli, nameni i veliini budueg objekta, o visini zakupnine, roku trajanja zakupa, roku i nainu plaanja naknade za ureenje zemljita, posebne uslove za ureenje ako se u zakup daje neureeno graevinsko zemljite, roku u kome zemljite mora da se privede nameni, prava i obaveze u sluaju neizvrenja obaveze, nain reavanja sporova, kao i postupku i uslovima za izmenu ugovora. Kada je ugovorom o zakupu predvieno plaanje na vie rata, obavezno se propisuje nain usklaivanja visine zakupa sa porastom cena na malo u Republici Srbiji, prema objavljenim podacima nadlene organizacije za poslove voenja statistike.
tom pravnom osnovu ili sa potvrdom poreske uprave o oslobaanju od poreske obaveze, odnosno pravnosnano reenje o nasleivanju. Zakupodavac zakljuuje sa novim vlasnikom objekta ugovor o zakupu, koji po potpisivanju predstavlja osnov za promenu upisa zakupca u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Po upisu prava svojine na objektu koji je izgraen ili legalizovan na graevinskom zemljitu koje se koristi po osnovu ugovora o zakupu zakljuenog u skladu sa zakonom, na zahtev zakupca, zakupodavac i zakupac zakljuuju ugovor o raskidu ugovora o zakupu i eventualno drugi ugovor u skladu sa propisima, kojim e regulisati nain i uslove izmirenja, odnosno ispunjenja ugovornih obaveza iz ugovora o zakupu. Uslove, nain i postupak za izmenu, odnosno raskid ugovora iz stava 4. ovog lana (nain izmirenja preostalog duga, odnosno izmirenje drugih obaveza preuzetih ugovorom o zakupu, oslobaanje od plaanja ugovorene zakupnine ako je plaena trina vrednost graevinskog zemljita, davanje saglasnosti za konverziju prava zakupa u pravo svojine bez naknade i sl.) ureuje vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini.
lan 99
Na zahtev ranijeg sopstvenika, odnosno njegovog zakonskog naslednika, ponitie se pravnosnano reenje o izuzimanju gradskog graevinskog zemljita iz njegovog poseda, ako je zemljite izuzeto do 13. maja 2003. godine, a korisnik gradskog graevinskog zemljita isto nije priveo nameni do 13. maja 2004. godine. Zahtev iz stava 1. ovog lana podnosi se u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Reenje iz stava 1. ovog lana donosi organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite. Protiv reenja iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja.
Po pravnosnanosti reenja iz stava 3. ovog lana, nadleni organ u posebnom postupku utvruje visinu novanog iznosa koji je raniji sopstvenik duan da vrati na ime primljene naknade za izuzeto pravo korienja. Ako se u postupku iz stava 5. ovog zakona ne postigne sporazum o visini naknade, nadleni organ je duan da spise predmeta za utvrivanje naknade bez odlaganja prosledi nadlenom sudu.
lan 99a
U postupku eksproprijacije nepokretnosti, na nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu primenjuju se odredbe o administrativnom prenosu, sadrane u zakonu kojim se ureuje eksproprijacija.
8. Konverzija prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu bez naknade lan 100
Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, odnosno jedinici lokalne samouprave, koji su upisani kao nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje pravo korienja na tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine, u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez naknade. Pravnim licima iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, koja su upisana kao nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje pravo korienja na tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine osnivaa, bez naknade. Upis prava javne svojine vri se na osnovu izvoda iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Zahtev za upis prava iz st. 1. i 2. ovog lana u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima podnosi nadleni javni pravobranilac, odnosno drugo lice koje zastupa
Republiku Srbiju, autonomnu pokrajinu, odnosno jedinicu lokalne samouprave, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Zahtev za upis prava iz stava 4. ovog lana za graevinsko zemljite koje koristi ministarstvo nadleno za poslove odbrane moe se podneti u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ako zahtev za upis prava javne svojine ne bude podnet u roku iz st. 4. i 5. ovog lana nadleni organ izvrie po slubenoj dunosti upis prava javne svojine na nepokretnostima na kojima je na dan stupanja na snagu ovog zakona upisano pravo korienja na izgraenom ili neizgraenom graevinskom zemljitu u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.
lan 101
Licima koja su upisana kao nosioci prava korienja na izgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, prestaje pravo korienja na graevinskom zemljitu i prelazi u pravo svojine, bez naknade. Vlasnicima posebnih fizikih delova u stambenim zgradama sa vie stanova, poslovnim i poslovno-stambenim zgradama izgraenim na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini, prestaje pravo korienja na graevinskom zemljitu i prelazi u pravo svojine, srazmerno povrini posebnih fizikih delova iji su vlasnici, bez naknade. Vlasnicima objekata izgraenim na graevinskom zemljitu za koje je zakljuen ugovor o zakupu radi izgradnje u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03, 34/06 i 39/09), utvruje se pravo svojine na graevinskom zemljitu bez naknade, ako je u celosti isplaen iznos zakupnine za period na koji glasi ugovor o zakupu. Odredbe st. 1. i 2. ovog lana ne primenjuju se na lica koja po ovom zakonu mogu ostvariti pravo na konverziju prava korienja u pravo svojine uz naknadu, kao ni na lica iz l. 105, 106. i 106a ovog zakona. Upis prava svojine u korist lica iz st. 1, 2. i 3. ovog lana, vri organ nadlean za poslove voenja evidencije nepokretnosti i pravima na njima, po zahtevu tih lica.
lan 101a
Licima koja su upisana kao nosioci prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, prestaje pravo korienja na graevinskom zemljitu i prelazi u pravo svojine, bez naknade. Odredba stava 1. ovog lana ne primenjuje se na lica koja po ovom zakonu mogu ostvariti pravo na konverziju prava korienja u pravo svojine uz naknadu, kao i na lica iz l. 105, 106. i 106a ovog zakona. Upis prava svojine po zahtevu lica iz stava 1. ovog lana vri organ nadlean za poslove voenja evidencije nepokretnosti i pravima na njima u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Po isteku ovog roka, upis prava svojine vri organ nadlean za poslove voenja evidencije nepokretnosti i pravima na njima, po slubenoj dunosti.
lan 102
Ako vlasnik objekta, odnosno posebnog fizikog dela objekta iz lana 101. st. 1. i 2. ovog zakona, nije upisan kao nosilac prava korienja na graevinskom zemljitu na kome je objekat izgraen, ve je kao nosilac prava korienja na zemljitu upisana jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, Republika Srbija ili neko pravno lice iji je osniva jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, odnosno Republika Srbija ili neko drugo pravno, odnosno fiziko lice, pre sticanja prava svojine utvruje se zemljite za redovnu upotrebu objekta u skladu sa lanom 70. ovog zakona. Licima iz l. 101. i 101a ovog zakona, u postupku konverzije prava korienja u pravo svojine bez naknade, ne utvruje se zemljite za redovnu upotrebu objekta. Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta utvrdi da povrina katastarske parcele istovremeno predstavlja i zemljite za redovnu upotrebu objekta u skladu sa ovim zakonom, vlasnik postojeeg objekta stie pravo svojine na tom graevinskom zemljitu, bez naknade. Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je objekat sagraen, vlasnik zemljita moe, ako se od preostalog zemljita ne moe formirati posebna graevinska parcela, taj preostali deo zemljita dati u zakup vlasniku objekta u skladu sa
lanom 96. stav 9. taka 4) ovog zakona ili otuiti vlasniku objekta po trinoj ceni, neposrednom pogodbom. Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je objekat sagraen, a od preostalog dela zemljita se moe formirati posebna graevinska parcela, vlasnik preostalog dela zemljita raspolae tim zemljitem u skladu sa ovim zakonom. Po pravnosnanosti reenja kojim se utvruje zemljite za redovnu upotrebu objekta, odnosno okonanom postupku iz st. 4. i 5. ovog lana vlasnik objekta u skladu sa ovim zakonom stie pravo na upis svojine na graevinskom zemljitu, odnosno zakupa u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
Konverzija prava korienja iz stava 1. ovog lana ostvaruje se na pojedinanim katastarskim parcelama ili na vie katastarskih parcela. Po zahtevu za konverziju prava iz stava 1. ovog lana reenje donosi organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, na ijoj teritoriji se nalazi predmetno graevinsko zemljite. Na reenje iz stava 4. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Predmet konverzije iz stava 1. ovog lana ne moe biti zemljite koje je posebnim zakonom odreeno kao zemljite koje se ne moe otuiti iz javne (dravne) svojine, odnosno zemljite na kome je predviena izgradnja objekata od javnog interesa i povrina javne namene.
lan 104
Pravo korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini, koje je steeno radi izgradnje, u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je bilo ureeno graevinsko zemljite do 13. maja 2003. godine ili na osnovu odluke nadlenog organa moe se konvertovati u pravo svojine uz naknadu trine vrednosti tog zemljita u momentu konverzije prava, umanjene za iznos stvarnih trokova pribavljanja prava korienja, sa obraunatom revalorizacijom do momenta uplate po ovom osnovu. Prilikom utvrivanja stvarnih trokova pribavljanja nepokretnosti ne obraunava se plaena naknada za ureivanje graevinskog zemljita. Po zahtevu za konverziju prava iz stava 1. ovog lana reenje donosi organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, na ijoj teritoriji se nalazi predmetno graevinsko zemljite. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Ako u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu podzakonskih akata iz lana 108. stav 1. ovog zakona, lice iz stava 1. ovog lana ne podnese zahtev za konverziju prava korienja u pravo svojine, nadleni organ po slubenoj dunosti utvruje prestanak prava korienja u
skladu sa odredbama ovog zakona i utvruje pravo svojine u korist jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite. Lica koja su stekla pravo dugoronog zakupa na neizgraenom ostalom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini, u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03, 34/06 i 39/09), a zemljite nisu privela nameni, mogu, na nain propisan st. 2. i 3. ovog lana ostvariti pravo svojine na tom zemljitu, ako su isplatili u celosti iznos zakupnine za period na koji glasi ugovor o zakupu.
lan 105
Lica iji je poloaj odreen zakonom kojim se ureuje sport, kao i udruenja graana, kao nosioci prava korienja na graevinskom zemljitu, ostaju nosioci prava korienja, osim ako se na njih mogu primeniti druge odredbe ovog zakona koje se odnose na prestanak prava korienja ili ponitaj reenja o izuzimanju zemljita, do okonanja postupka privatizacije. Po uplati kupoprodajne cene nakon privatizacije, a na osnovu potvrde Agencije za privatizaciju, moe se izvriti konverzija prava korienja u pravo svojine na tom zemljitu u korist privatizovanog lica, u skladu sa ovim zakonom.
lan 106
Drutvena preduzea kao nosioci prava korienja na graevinskom zemljitu, ostaju nosioci prava korienja, osim ako se na njih mogu primeniti druge odredbe ovog zakona koje se odnose na prestanak prava korienja ili ponitaj reenja o izuzimanju zemljita, do okonanja postupka privatizacije. Po uplati kupoprodajne cene nakon privatizacije, a na osnovu potvrde Agencije za privatizaciju, moe se izvriti konverzija prava korienja u pravo svojine na tom zemljitu u korist privatizovanog preduzea, u skladu sa ovim zakonom.
lan 106a
Na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini na kome su nosioci prava korienja privredna drutva i druga pravna lica na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbij e i bilateralnih meunarodnih ugovora kojima se ureuje sprovoenje Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije ("Slubeni list SRJ - Meunarodni ugovori", broj 6/02), pravo korienja
moe se konvertovati u pravo svojine uz naknadu u skladu sa ovim zakonom, po okonanju propisanog postupka za povraaj imovine.
lan 107
Novana sredstva ostvarena po osnovu konverzije prava korienja u pravo svojine po ovom zakonu uplauju se u iznosu od 50% u poseban fond za restituciju i u iznosu od 50% u budet jedinice lokalne samouprave. Sredstva koja se uplauju u budet jedinice lokalne samouprave koriste se u skladu sa lanom 92. stav 3. ovog zakona. Sredstva koja se uplauju u fond za restituciju ne mogu se koristiti do donoenja zakona kojim se ureuje restitucija. Fond za restituciju osniva se kao budetski fond, u skladu sa zakonom.
lan 108
Vlada propisuje nain odreivanja trine vrednosti graevinskog zemljita i visine naknade po osnovu konverzije prava korienja u pravo svojine uz naknadu, kao i uslove, kriterijume i nain ostvarivanja prava na konverziju prava korienja u pravo svojine uz naknadu. Izuzetno, jedinica lokalne samouprave moe svojim aktom prema urbanistikim zonama utvrditi trinu vrednost graevinskog zemljita na svojoj teritoriji. Do donoenja akta iz stava 2. ovog lana, korisnici zemljita koji imaju pravo na konverziju uz naknadu mogu to pravo ostvariti u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktom iz stava 1. ovog lana.
Reenje kojim se utvruje prestanak prava korienja donosi organ nadlean za imovinskopravne poslove jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Pravnosnano reenje kojim se utvruje prestanak prava korienja objavljuje se u slubenom glasilu nadlene jedinice lokalne samouprave.
lan 109b
Odluku o pokretanju postupka komasacije na odreenom podruju donosi skuptina jedinice lokalne samouprave.
lan 109v
Vlada blie ureuje sluajeve u kojima se vri postupak komasacije, predmet, stranke i organe u postupku urbane komasacije, kriterijume za procenu vrednosti zemljita i za dodelu zemljita, trokove i obveznike plaanja trokova, kao i pravna dejstva urbane komasacije.
V IZGRADNJA OBJEKATA
lan 110
Graenje objekta vri se na osnovu graevinske dozvole i tehnike dokumentacije, pod uslovima i na nain utvren ovim zakonom.
lan 112
Prethodni radovi, u zavisnosti od vrste i karakteristika objekta, obuhvataju: istraivanja i izradu analiza i projekata i drugih strunih materijala; pribavljanje podataka kojima se analiziraju i razrauju inenjerskogeoloki, geotehniki, geodetski, hidroloki, meteoroloki, urbanistiki, tehniki, tehnoloki, ekonomski, energetski, seizmiki, vodoprivredni i saobraajni uslovi; uslove zatite od poara i zatite ivotne sredine, kao i druge uslove od uticaja na gradnju i korienje odreenog objekta.
lan 116
Tehnika dokumentacija za graenje i rekonstrukciju objekta izrauje se kao generalni projekat, idejni projekat, glavni projekat, izvoaki projekat i projekat izvedenog objekta.
Idejni projekat sadri: 1) projektni zadatak potpisan od strane investitora; 2) postojee stanje sa visinskim kotama graevinske parcele, poloajem susednih katastarskih parcela i zgrada i nazivima okolnih ulica; 3) situaciono reenje sa prikazom regulacionih i graevinskih linija; 4) nivelaciono reenje sa prikazom spoljnih dimenzija postojeih i planiranih objekata; 5) tehniki izvetaj, odnosno podatke o mikrolokaciji i funkcionalnim, konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama objekata, opis planirane infrastrukture i njenog prikljuenja na spoljnu mreu, procenu investicionih ulaganja, kao i druge elemente u zavisnosti od vrste objekta; 6) potpis i overu odgovornog projektanta; 7) saglasnost investitora na idejni projekat. Idejni projekat objekta visokogradnje pored elemenata iz stava 1. ovog lana sadri i: 1) osnove i karakteristine preseke objekta, sa prikazanim ukupnim kotama i spratnom visinom; 2) izgled objekta sa prikazanim visinama venca i najvie take krovne konstrukcije; 3) kompozicioni plan sa spratnostima planiranih objekata i nagibima ravni zavrne etae; 4) ostale prikaze u zavisnosti od vrste projekta. Idejni projekat objekta niskogradnje pored potrebnih elemenata iz stava 1. ovog lana sadri i: 1) poduni profil; 2) karakteristine poprene profile; 3) ostale prikaze u zavisnosti od vrste projekta.
Idejni projekat za ureenje slobodnih i zelenih prostora pored potrebnih elemenata iz stava 1. ovog lana sadri i: 1) grafiki prikaz i valorizaciju postojee vegetacije; 2) plan ureenja povrina, sadnje i zelenila; 3) ostale prikaze u zavisnosti od vrste projekta. Situaciono reenje, zavisno od vrste objekta, sadri: 1) duine pojedinih strana graevinske parcele; 2) visinske kote postojeeg zemljita i nivelacije; 3) regulacione i graevinske linije sa prikazom postojeih i planiranih objekata sa spoljnim merama, spratnost planiranog objekta sa prikazom zavrne etae ili krovne konstrukcije sa nagibima ravni; 4) poloaj i brojeve susednih katastarskih parcela i zgrada, kao i naziv ulice.
6) proraun graevinskih konstrukcija, stabilnosti i sigurnosti objekta; 7) reenje temeljenja objekta; 8) podatke potrebnih geodetskih radova u toku izgradnje; 9) tehniko reenje infrastrukture sa nainom prikljuenja i ureenja slobodnih povrina; 10) uslove zatite objekta i susednih objekata; 11) tehniko-tehnoloka i organizaciona reenja za izgradnju objekta; 12) razradu mera za spreavanje ili smanjenje negativnih uticaja na ivotnu sredinu kroz odgovarajui tehnoloki proces; 13) trokove izgradnje i odravanja objekta; 14) druge projekte, elaborate i podatke zavisno od namene objekta. Glavni projekat obavezno sadri i izjavu odgovornog projektanta i vrioca tehnike kontrole, kojom se potvruje da je glavni projekat uraen u skladu sa lokacijskom dozvolom i pravilima struke. Investitor je duan da pribavi saglasnost na tehniku dokumentaciju od organa, odnosno organizacija za prikljuenje objekta na infrastrukturu kada je to propisano posebnim zakonom. Organ, odnosno organizacija iz stava 4. ovog lana duna je da prikljui objekat na infrastrukturu, ako je utvreno da je objekat podoban za upotrebu u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje energetika.
odnosno ekonomskih objekata na selu do 600 m2, za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, sadri naroito: 1) projektni zadatak; 2) tehniki opis radova; 3) predmer i predraun radova; 4) situaciono reenje; 5) osnovu temelja, osnovu tipske i svih atipinih etaa i osnovu krova ili krovne terase u razmeri 1:100; 6) karakteristine podune i poprene preseke objekta u razmeri 1:100; 7) potrebne izglede objekta, detalje i sl.; 8) dokaz konstruktivne nosivosti i stabilnosti objekta; 9) blok emu instalacija sa proraunatim kapacitetima i ucrtanim mestima prikljuaka na javnu infrastrukturu.
lan 121
Glavni projekat za graenje, odnosno rekonstrukciju objekata visokogradnje, za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, naroito sadri: 1) projektni zadatak; 2) tehniki opis radova; 3) predmer i predraun radova; 4) eme stolarije i bravarije i specifikaciju opreme; 5) proraun iz oblasti graevinske fizike (proraun termike i zvune zatite); 6) situaciono reenje;
7) sinhron plan - prikljuci vodova instalacija; 8) osnovu temelja, osnove svih etaa u razmeri 1:50; 9) karakteristine podune i poprene preseke kroz objekat u razmeri 1:50; 10) potrebne izglede objekta u razmeri 1:50; 11) arhitektonske detalje svih bitnih pozicija; 12) tehniki izvetaj o konstrukciji objekta, sa uslovima za projektovanje i izvoenje; 13) proraun konstrukcije sa specifikacijom materijala; 14) grafiku dokumentaciju o konstrukciji objekta; 15) glavni projekat elektrinih instalacija; 16) glavni projekat mainskih instalacija; 17) glavni projekat instalacija vodovoda i kanalizacije. Glavni projekat iz stava 1. ovog lana zavisno od vrste i namene objekta sadri i projekat zatite od poara, odnosno projekat lifta i eskalatora. Sadrina glavnog projekta iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na glavni projekat iz lana 120. ovog zakona.
lan 122
Glavni projekat za graenje objekata niskogradnje, za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, naroito sadri: 1) projektni zadatak; 2) tehniki opis radova; 3) predmer i predraun radova;
1.9. Idejni projekat za graenje objekata i izvoenje radova za koje se ne izdaje graevinska dozvola lan 125
Idejni projekat za graenje objekata i izvoenje radova za koje se u skladu sa ovim zakonom ne izdaje reenje o graevinskoj dozvoli naroito sadri: situaciono reenje; crtee koji odreuju objekat u prostoru (osnove, karakteristine preseke, izglede); namenu objekta; tehniki opis i planiranu investicionu vrednost objekta.
Visinu trokova iz stava 7. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva. Tehniku dokumentaciju moe da izrauje i strano lice pod uslovima reciprociteta i drugim uslovima propisanim u ovom zakonu. Lice iz stava 9. ovog lana moe da izrauje tehniku dokumentaciju ako je na meunarodnom konkursu stekao pravo na izvoenje konkursnog rada u Republici Srbiji i ako je lan inenjerske komore zemlje iji je dravljanin. Ispunjenost uslova iz st. 9. i 10. ovog lana utvruje Inenjerska komora Srbije.
lan 127
U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje je zaposleno u privrednom drutvu, drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je ovlaeno da utvrdi neki od uslova na osnovu koga se izrauje tehnika dokumentacija. U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona. Pravno lice koje obavlja komunalne delatnosti, odnosno delatnosti od opteg interesa moe da izrauje tehniku dokumentaciju za izgradnju objekata koje e koristiti za obavljanje svoje delatnosti, pod uslovima propisanim ovim zakonom. Organizacija koja obavlja delatnost zatite kulturnih dobara moe da izrauje tehniku dokumentaciju za preduzimanje mera tehnike zatite na nepokretnom kulturnom dobru.
radnog iskustva sa strunim rezultatima na izradi tehnike dokumentacije i sa preporukom najmanje dva odgovorna projektanta ili Inenjerske komore. Strunim rezultatima za projektanta, u smislu stava 2. ovog lana, smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju i izradi ili saradnji na izradi najmanje dva projekta. Odgovorni projektant potpisuje tehniku dokumentaciju.
O izvrenoj tehnikoj kontroli sainjava se izvetaj koji potpisuje odgovorni projektant zaposlen u preduzeu koje je izvrilo tehniku kontrolu, a ispravnost glavnog projekta se potvruje na samom projektu. Glavni projekat izraen po propisima drugih zemalja podlee tehnikoj kontroli kojom se proverava usklaenost te dokumentacije sa zakonom i drugim propisima, standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta. Glavni projekat iz stava 8. ovog lana mora biti preveden na srpski jezik.
lan 132
Strunom kontrolom proverava se koncepcija objekta naroito sa stanovita: pogodnosti lokacije u odnosu na vrstu i namenu objekta; uslova graenja objekta u pogledu primene mera zatite ivotne sredine; seizmolokih, geotehnikih, saobraajnih i drugih uslova; obezbeenja energetskih uslova u odnosu na vrstu planiranih energenata; tehnikotehnolokih karakteristika objekta; tehniko-tehnolokih i organizacionih reenja za graenje objekta; savremenosti tehnikih reenja i usklaenosti sa razvojnim programima u toj oblasti, kao i drugih propisanih uslova izgradnje objekta. Reviziona komisija dostavlja investitoru izvetaj sa merama koje se obavezno primenjuju pri izradi glavnog projekta. Rok za dostavljanje izvetaja iz stava 2. ovog lana ne moe biti dui od 60 dana, od dana podnoenja zahteva. Trokove revizije projekta snosi investitor. Visinu trokova iz stava 4. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
VI GRAEVINSKA DOZVOLA
1. Nadlenost za izdavanje graevinske dozvole lan 133
Graevinsku dozvolu za izgradnju objekata izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za izgradnju objekata, i to: 1) visokih brana i akumulacija napunjenih vodom, jalovinom ili pepelom za koje je propisano tehniko osmatranje; 2) nuklearnih objekata i drugih objekata koji slue za proizvodnju nuklearnog goriva, radioizotopa, ozraivanja, uskladitenje radioaktivnih otpadnih materija za naunoistraivake svrhe; 3) objekata za preradu nafte i gasa, meunarodnih i magistralnih produktovoda, gasovoda i naftovoda za transport, gasovoda nazivnog radnog natpritiska preko 16 bara, ukoliko prelaze
najmanje dve optine, skladita nafte, gasa i naftnih derivata kapaciteta preko 500 tona, magistralnih i regionalnih toplodalekovoda, objekata za proizvodnju biodizela; 4) objekata bazne i preraivake hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekata za preradu koe i krzna, objekata za preradu kauuka, objekata za proizvodnju celuloze i papira i objekata za preradu nemetalinih mineralnih sirovina, osim objekata za primarnu preradu ukrasnog i drugog kamena, u skladu sa kapacitetima definisanim u Uredbi o utvrivanju liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i liste projekata za koje se moe zahtevati procena uticaja na ivotnu sredinu; 5) stadiona za 10.000 i vie gledalaca, objekata konstruktivnog raspona 50 i vie metara, objekata visine 50 i vie metara, silosa kapaciteta preko 10.000 m3, objekata kaznenopopravnih ustanova, objekata za slubene potrebe diplomatsko-konzularnih predstavnitava stranih drava, odnosno kancelarija meunarodnih organizacija u Republici Srbiji, ukoliko je to propisano bilateralnim sporazumom, kao i stambenih kompleksa vieporodinog stanovanja kada je investitor Republika Srbija; 6) hidroelektrane i hidroelektrane sa pripadajuom branom snage 10 i vie MW, termoelektrane snage 10 i vie MW i termoelektrane-toplane elektrine snage 10 i vie MW i dalekovoda i trafostanica napona 110 i vie kV; 7) meuregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdevanja i kanalizacije, postrojenja za pripremu vode za pie kapaciteta preko 40 l/s i postrojenja za preiavanje otpadnih voda u naseljima preko 15.000 stanovnika ili kapaciteta 40 l/s; 8) regulacionih radova za zatitu od velikih voda gradskih podruja i ruralnih povrina veih od 300 ha; 9) objekata u granicama nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne batine, objekata u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja sa odreenim granicama katastarskih parcela i objekata u zatienoj okolini kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne batine, objekata u zatienim podrujima u skladu sa aktom o zatiti kulturnih dobara (osim pretvaranja zajednikih prostorija u stan, odnosno poslovni prostor u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne batine), kao i objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zatite
zatienog prirodnog dobra od izuzetnog znaaja (osim porodinih stambenih objekata, poljoprivrednih i ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima), u skladu sa zakonom; 10) postrojenja za tretman neopasnog otpada, spaljivanjem ili hemijskim postupcima, kapaciteta vie od 70 t dnevno; 11) postrojenja za tretman opasnog otpada spaljivanjem, termikim i/ili fizikim, fiziko hemijskim, hemijskim postupcima, kao i centralna skladita i/ili deponije za odlaganje opasnog otpada; 12) aerodroma; 13) putnikih pristanita, luka, pristana i marina; 14) dravnih puteva prvog i drugog reda, putnih objekata i saobraajnih prikljuaka na ove puteve i graninih prelaza; 15) javne eleznike infrastrukture sa prikljucima i metroa; 16) telekomunikacionih objekata, odnosno mrea, sistema ili sredstava koji su meunarodnog i magistralnog znaaja i oni koji se grade na teritoriji dve ili vie optina; 17) hidrograevinskih objekata na plovnim putevima; 18) plovnih kanala i brodskih prevodnica koji nisu u sastavu hidroenergetskog sistema; 19) regionalnih deponija, odnosno deponija za odlaganje neopasnog otpada za podruje nastanjeno sa preko 200.000 stanovnika; 20) objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, kao i elektrana sa kombinovanom proizvodnjom snage 10 i vie MW.
Poverava se autonomnoj pokrajini izdavanje graevinskih dozvola za izgradnju objekata odreenih u lanu 133. ovog zakona koji se u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine. Poverava se jedinicama lokalne samouprave izdavanje graevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu odreeni u lanu 133. ovog zakona.
Za izgradnju ili izvoenje radova na izgradnji objekata za slubene potrebe diplomatskokonzularnih predstavnitava stranih drava, odnosno kancelarija meunarodnih organizacija u Republici Srbiji, ukoliko je to propisano bilateralnim sporazumom, investitor nema obavezu da dostavi dokaz iz stava 1. taka 4) ovog lana, ako postoji reciprocitet sa tom stranom dravom, o emu potvrdu izdaje ministarstvo nadleno za spoljne poslove. Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, osim lica iz l. 103 - 106a ovog zakona, kao nosilac prava korienja na graevinskom zemljitu, moe ostvariti pravo na gradnju novih objekata, odnosno dogradnju postojeih objekata u skladu sa namenom utvrenom planskim dokumentom, radi obavljanja pretene delatnosti u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako pre isteka tog roka izmenom planskog dokumenta nije promenjena namena tog zemljita. Za izgradnju energetskih objekata, uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se i energetska dozvola u skladu sa posebnim zakonom. Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, po prijemu zahteva proverava da li zahtev sadri propisane dokaze i da li je idejni, odnosno glavni projekat uraen u skladu sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli. Ako nadleni organ utvrdi da uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole nije podneta dokumentacija, odnosno dokazi propisani ovim zakonom, obavestie podnosioca zahteva u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva, da u roku od 15 dana od dana prijema obavetenja dostavi nedostajuu dokumentaciju. Po dostavljanju obavetenja nadlenog organa kojim se podnosilac zahteva poziva da dostavi nedostajuu dokumentaciju, ne moe se naknadno traiti dokumentacija koja nije navedena u dostavljenom obavetenju. Ako nadleni organ utvrdi da idejni, odnosno glavni projekat nije uraen u skladu sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli, obavestie investitora o uoenom nedostatku u roku od osam dana od dana prijema zahteva i naloiti mu da, u roku od 30 dana od dana prijema obavetenja, uskladi idejni, odnosno glavni projekat sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli. Ako investitor u ostavljenom roku ne dostavi idejni, odnosno glavni projekat koji je usklaen sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli, nadleni organ e reenjem odbiti zahtev.
Nadleni organ je duan da, kada utvrdi da idejni, odnosno glavni projekat nije uraen u skladu sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli, o tome obavesti Inenjersku komoru Srbije, radi pokretanja postupka pred sudom asti. Za objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se glavni projekat i izvetaj revizione komisije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana, koje donosi nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor.
lan 137
Graevinska dozvola izdaje se za ceo objekat, odnosno za deo objekta, ako taj deo predstavlja tehniku i funkcionalnu celinu. Pripremni radovi se izvode na osnovu graevinske dozvole iz stava 1. ovog lana. Pripremni radovi za objekte iz lana 133. ovog zakona kao i za objekte bruto razvijene graevinske povrine preko 800 m2, mogu se izvoditi i na osnovu posebne graevinske dozvole. Uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole iz stava 3. ovog lana, prilae se reenje o lokacijskoj dozvoli i glavni projekat za izvoenje pripremnih radova. Reenje iz stava 3. ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, u roku od osam dana od dana podnoenja uredne dokumentacije. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a ako je reenje izdalo ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, moe se tubom pokrenuti upravni spor.
lan 138a
Graenju se moe pristupiti na osnovu pravnosnanog reenja o graevinskoj dozvoli i prijavi radova iz lana 148. ovog zakona.
Investitor moe pristupiti graenju i na osnovu konanog reenja o graevinskoj dozvoli i prijavi radova iz lana 148. ovog zakona, na sopstveni rizik i odgovornost. Ako je stranka pokrenula upravni spor, a investitor iz tog razloga ne zapone sa graenjem objekta do pravnosnanosti reenja, investitor ima pravo na naknadu tete i na izgubljenu dobit u skladu sa zakonom, ako se utvrdi da je tuba neosnovana.
Graevinska dozvola prestaje da vai ako se u roku od pet godina od dana pravnosnanosti reenja kojim je izdata graevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola, osim za objekte iz lana 133. ovog zakona i porodine stambene zgrade koje investitor gradi radi reavanja svojih stambenih potreba. Na zahtev investitora, nadleni organ moe doneti reenje kojim se odobrava da pravnosnana graevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi jo dve godine od roka propisanog stavom 3. ovog lana, ako investitor prui dokaz da je stepen zavrenosti objekata preko 80%, odnosno ako se u postupku utvrdi da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom i izvedenim razvodima unutranjih instalacija koje omoguavaju njegovo prikljuenje na spoljnu mreu infrastrukture. Posle isteka roka iz stava 3, odnosno stava 4. ovog lana, investitor plaa na raun Poreske uprave naknadu u visini poreza na imovinu, koji bi se plaao u skladu sa zakonom kojim se ureuje porez na imovinu za ceo objekat, da je isti izgraen u skladu sa graevinskom dozvolom, sve dok se za tu lokaciju ne izda nova graevinska dozvola. Reenje kojim se utvruje prestanak vaenja graevinske dozvole iz stava 3. odnosno stava 4. ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, a po pravnosnanosti to reenje dostavlja Poreskoj upravi na ijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat. Nakon isteka roka vaenja graevinske dozvole, nova graevinska dozvola za istu lokaciju se moe izdati samo na ime drugog investitora, koji u odnosu na investitora ili njegovog kontrolnog lana, ako je investitor privredno drutvo, ne spada u krug povezanih lica u smislu zakona kojim se ureuje poloaj privrednih drutava. Izuzetno od stava 7. ovog lana, nova graevinska dozvola e se izdati na ime lica koja su tokom izgradnje od investitora pod trinim uslovima kupila objekat, odnosno posebne delove objekta, ako ta lica podnesu zahtev za izdavanje graevinske dozvole na njihovo ime.
8. Izmena reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli usled promene investitora lan 141
Ako se u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova promeni investitor, novi investitor je duan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao graevinsku dozvolu zahtev za izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli. Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se dokaz o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljitu radi izgradnje objekta, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu radi rekonstrukcije objekta i drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji. Ako se objekat u izgradnji nalazi na graevinskom zemljitu koje je u privatnoj svojini, investitor uz zahtev za upis prava u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima dostavlja ugovor o kupovini graevinskog zemljita i objekta u izgradnji, odnos no drugi pravni osnov sticanja prava svojine na graevinskom zemljitu i objektu u izgradnji, koji je sudski overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim se ureuju porezi na imovinu. Ako se objekat u izgradnji nalazi na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, a nosilac izdate graevinske dozvole je zakupac na tom zemljitu, kao dokaz uz zahtev za upis prava u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima podnosi se ugovor o kupovini objekta u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji, koji je sudski overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim se ureuju porezi na imovinu i ugovor sa jedinicom lokalne samouprave, odnosno preduzeem iz lana 91. ovog zakona o izmeni ugovora o zakupu, a kao dokaz iz stava 2. ovog lana investitor prilae izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom zakupa na svoje ime u teretnom listu. Ako je predmet izdate graevinske dozvole nadziivanje, odnosno pretvaranje zajednikih prostorija u stan ili poslovni prostor, kao dokaz iz stava 2. ovog lana podnosi se ugovor o kupovini objekta u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji, koji je sudski overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim se ureuju porezi na imovinu i ugovor zakljuen sa skuptinom, odnosno savetom zgrade, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako je predmet izdate graevinske dozvole rekonstrukcija postojeeg objekta, kao dokaz iz stava 2. ovog lana podnosi se izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom svojine na objektu za koji je izdata graevinska dozvola o rekonstrukciji. Kao dokaz iz stava 2. ovog lana moe se podneti i pravnosnano reenje o nasleivanju, kao i reenje o statusnoj promeni privrednog drutva iz koga se na nesporan nain moe utvrditi pravni kontinuitet podnosioca. Zahtev za izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli, moe se podneti dok traje graenje objekta. Reenje o izmeni reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli izdaje se u roku od osam dana od dana podnoenja urednog zahteva i sadri podatke o izmeni u pogledu imena, odnosno naziva investitora, dok u ostalim delovima ostaje nepromenjeno. Na osnovu reenja iz stava 9. ovog lana, nadleni organ je duan da na glavnom projektu upie i peatom organa overi nastalu promenu. Reenje iz stava 9. ovog lana dostavlja se ranijem i novom investitoru i graevinskoj inspekciji. Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a ako je donosilac reenja Ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, tubom se moe pokrenuti upravni spor. Odredba ovog lana koja se odnosi na izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli usled promene investitora shodno se primenjuje i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu reenja o graevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije vaeih zakona kojima je ureivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim reenjem zapoeta izgradnja objekta.
9. Izmena reenja o graevinskoj dozvoli usled promena u toku graenja lan 142
Ako u toku izgradnje, nastanu izmene u odnosu na izdatu graevinsku dozvolu i glavni projekat, investitor je duan da obustavi gradnju i da podnese zahtev za izmenu graevinske dozvole. Izmenom u smislu stava 1. ovog lana smatra se svako odstupanje od poloaja, dimenzija, namena i oblika objekta utvrenih u graevinskoj dozvoli i glavnom projektu. Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se novi glavni projekat sa nastalim izmenama u toku graenja. Ako organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa vaeim planskim dokumentom, donee reenje o izmeni graevinske dozvole u roku od 15 dana od dana prijema uredne dokumentacije. Odredba ovog lana koja se odnosi na izmenu reenja o graevinskoj dozvoli usled promena u toku graenja shodno e se primenjivati i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta potvrenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), kao i na izmenu reenja o graevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije vaeih zakona kojima je ureivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim reenjem zapoeta izgradnja objekta.
10. Posebni sluajevi graenja, odnosno izvoenja radova bez pribavljene graevinske dozvole lan 143
Graenju objekta, odnosno izvoenju pojedinih radova moe se pristupiti i bez prethodno pribavljene graevinske dozvole, ako se objekat gradi neposredno pred nastupanje ili za vreme elementarnih nepogoda, kao i radi otklanjanja tetnih posledica od tih nepogoda, neposredno posle njihovog nastupanja, u sluaju havarije na energetskim objektima ili telekomunikacionim sistemima, kao i u sluaju rata ili neposredne ratne opasnosti. U sluaju havarije na energetskim objektima i telekomunikacionim sistemima, vlasnik objekta, odnosno sistema ima obavezu da odmah obavesti organ nadlean za poslove graevinske inspekcije o nastaloj havariji.
Objekat iz stava 1. ovog lana moe ostati kao stalni, ako investitor pribavi graevinsku dozvolu, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona, u roku od jedne godine od dana prestanka opasnosti koje su prouzrokovale njegovo graenje, odnosno izvoenje radova. Ako investitor ne pribavi graevinsku dozvolu za objekat iz stava 1. ovog lana u propisanom roku, duan je da takav objekat ukloni u roku koji odredi organ nadlean za poslove graevinske inspekcije, a koji ne moe biti dui od 30 dana.
11. Izgradnja objekata i izvoenje radova za koje se ne izdaje graevinska dozvola lan 144
Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadlenog organa za gradnju, odnosno akt za izvoenje radova jesu: radovi na tekuem odraavanju objekta ili stana; postavljanje iane ili drvene ograde; graenje objekata protivg radne odbrane; graenje jednostavnih objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagraen glavni objekat, a koji se izvode na nain da ne ometaju redovno korienje susednih objekata (vrtna senila do 15 m2 osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci povrine do 12 m2 i dubine do 1 m, nadstrenice osnove do 10 m2, deja igralita, dvorini kamini povrine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima irine 2,5-3 m, solarni kolektori i sl.); stone jame do 20 m2 u osnovi; grobnice i spomenici na groblju; peake staze, ploe za obavetavanje povrine do 6 m2 i druga oprema u zatienim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog drutva, javnog preduzea, odnosno drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosai antena sa antenama na postojeim zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti baznih stanica na odgovarajuim nosaima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili instaliraju na kablovima i mreama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija koji se postavljaju ili instaliraju u postojeu linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija kablovsku kanalizaciju; kontejneri za smetaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i ureaja, mikrorovovi za optike i druge kablove, tipski ormani za unutranju i spoljanju montau za smetaj opreme elektronske komunikacije i sl.; stubii katodne zatite za eline cevovode i stanice katodne zatite, oznake kilometrae, oznake skretanja i zatitne lule na ukrtanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
lan 145
Graenje objekata iz lana 2. ta. 24) i 24a) ovog zakona, izvoenje radova na investicionom odravanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno distributivnih mrea komunalne infrastrukture u okviru postojee regulacije ulica, kao i ureenje saobraajnica u okviru postojee regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena namene objekta bez izvoenja graevinskih radova, promena namene uz izvoenje graevinskih radova, izvoenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutranjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojei objekat, postavljanje antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mree, pojedinani elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo niskonaponske elektrodistributivne mree koji obuhvata 10 kV ili 20 kV vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kV ili 20/04 kV i deo elektrodistributivne mree od transformatorske stanice 10/04 kV ili 20/04 kV do mesta prikljuka na objektu kupca (1 kV), 10 kV i 20 kV razvodna postrojenja, manje crpne stanice i manji ski liftovi, prikljuci na izgraenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mreu; kompresorske jedinice za gas, ureaji za isporuku gasa, solarni kolektori i solarne elije, tipski toplovodni prikljuci, graenje zidanih ograda, vre se na osnovu reenja kojim se odobrava izvoenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole. Uz zahtev za izdavanje reenja iz stava 1. ovog lana podnosi se: 1) dokaz o pravu svojine u skladu sa lanom 135. ovog zakona; 2) idejni projekat, odnosno glavni projekat, odnosno tehniki opis i popis radova za izvoenje radova na investicionom odravanju; 3) informacija o lokaciji za izgradnju pomonih objekata, garaa, ekonomskih objek ata, zidanih ograda, trafo stanica 10/04 kV ili 20/04 kV, antenskih stubova i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mree; 4) dokaz o ureenju odnosa u pogledu plaanja naknade za ureivanje graevinskog zemljita za izgradnju garaa, ostava i drugih slinih objekata, kao i za promenu namene bez izvoenja radova.
Na tehniku dokumentaciju iz stava 2. taka 2) ovog lana za izgradnju vodova i prikljuaka do izgraene mree komunalne infrastrukture, pribavlja se saglasnost javnog komunalnog preduzea, odnosno privrednog drutva kome je povereno obavljanje komunalne delatnosti. Za radove iz stava 1. ovog lana na objektima od kulturno-istorijskog znaaja i objektima za koje se pre obnove (restauracije, konzervacije, revitalizacije) ili adaptacije, moraju izdati konzervatorski uslovi u skladu sa odredbama posebnog zakona, podnosi se i saglasnost organa, odnosno organizacije nadlene za poslove zatite kulturnih dobara na idejni, odnosno glavni projekat. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, po zahtevima za izdavanje reenja kojim se odobrava izvoenje radova na objektima iz lana 2. ta. 24) i 24a) ovog zakona, kao i za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zatite zatienog prirodnog dobra od izuzetnog znaaja, kao i za izvoenje radova na investicionom odravanju, adaptaciji i sanaciji u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne batine, reava nadleni organ jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat. Nadleni organ odbie reenjem zahtev ako je za radove navedene u zahtevu potrebno izdavanje graevinske dozvole, u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva. Nadleni organ donosi reenje kojim se odobrava izvoenje radova, odnosno promena namene u roku od osam dana od dana podnoenja urednog zahteva. Na reenja iz st. 5. i 6. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja reenja. Po zavretku izgradnje, odnosno izvoenju radova, za objekte iz stava 1. ovog lana, po zahtevu investitora, nadleni organ moe izdati upotrebnu dozvolu. Pravnosnano reenje iz stava 6. ovog lana, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvoenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni objekat, odnosno izvoenje radova izdata i
upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnano reenje iz stava 6. ovog lana i pravnosnano reenje o upotrebnoj dozvoli.
lan 146
Postavljanje i uklanjanje manjih montanih objekata privremenog karaktera na povrinama javne namene (kiosci, letnje i zimske bate, tezge i drugi pokretni mobilijar), spomenika i spomen obeleja na povrinama javne namene, balon hala sportske namene, nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu i ploveih postrojenja na vodnom zemljitu, obezbeuje i ureuje jedinica lokalne samouprave.
VII GRAENJE
Graenje objekata, odnosno izvoenje radova moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za graenje objekata, odnosno za izvoenje radova (u daljem tekstu: izvoa radova). Graenje objekta, odnosno izvoenje radova iz lana 133. stav 2. ovog zakona moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za graenje te vrste objekata, odnosno za izvoenje te vrste radova, koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog izvoaa radova i odgovarajue strune rezultate. Odgovarajue strune rezultate, u smislu stava 2. ovog lana, ima privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je izgradilo ili uestvovalo u graenju te vrste i namene objekata, odnosno te vrste radova. Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva, na predlog strune komisije koju obrazuje. Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova iz stava 4. ovog lana, snosi podnosilac zahteva za utvrivanje uslova. Visinu trokova iz stava 5. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
Licencu za odgovornog izvoaa radova moe da stekne lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena ili sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena odgovarajue struke, odnosno smera, poloenim strunim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena, odnosno pet godina radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena, sa strunim rezultatima na graenju objekata. Strunim rezultatima na graenju objekta u smislu stava 3. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju graenjem ili saradnji na graenju najmanje dva objekta. Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave moe rukovoditi i lice koje ima zavrene specijalistike strukovne studije, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom. Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, spratnosti PO+P+4+PK ija ukupna povrina ne prelazi 2.000 m2 bruto povrine, objekata manje sloenih graevinskih konstrukcija raspona do 12 metara, lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica, unutranjih instalacija vodovoda i kanalizacije, grejanja i klimatizacije, i elektroinstalacije, unutranjih gasnih instalacija, kao i izvoenje pojedinih graevinskozanatskih i instalaterskih radova i radova na unutranjem ureenju objekata i ureenju terena, moe rukovoditi i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom. Graenjem stambenih i pomonih objekata za svoje potrebe i potrebe lanova porodinog domainstva, kao i izvoenjem pojedinih graevinskih zanatskih i instalacijskih radova i radova na unutranjem ureenju objekata i ureenju terena, moe da rukovodi lice sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena odgovarajue struke, odnosno smera ili srednjom kolskom spremom odgovarajue struke i poloenim strunim ispitom.
1) pre poetka radova potpie glavni projekat; 2) reenjem odredi odgovornog izvoaa radova na gradilitu; 3) odgovornom izvoau radova obezbedi ugovor o graenju i dokumentaciju na osnovu koje se gradi objekat; 4) obezbedi preventivne mere za bezbedan i zdrav rad, u skladu sa zakonom. Izvoa radova podnosi organu koji je izdao graevinsku dozvolu, kao i optinskoj upravi na ijoj se teritoriji gradi objekat, izjavu o zavretku izrade temelja. Izvoa uz izjavu o zavretku izrade temelja prilae geodetski snimak izgraenih temelja, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova. Nadleni organ, u roku od tri dana od dana prijema izjave iz stava 2. ovog lana, vri kontrolu usaglaenosti izgraenih temelja i o tome izdaje pismenu potvrdu. Ako nadleni organ po izvrenoj kontroli utvrdi da postoji odstupanje geodetskog snimka izgraenih temelja u odnosu na glavni projekat, odmah e obavestiti graevinskog inspektora o ovoj injenici, sa nalogom da se zapoeti radovi obustave do usaglaavanja izgradnje temelja sa glavnim projektom. Izvoa radova pismeno upozorava investitora, a po potrebi i organ koji vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona, o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i nastupanju nepredvienih okolnosti koje su od uticaja na izvoenje radova i primenu tehnike dokumentacije (promena tehnikih propisa, standarda i normi kvaliteta posle izvrene tehnike kontrole, pojava arheolokih nalazita, aktiviranje klizita, pojava podzemnih voda i sl.). Odgovorni izvoa radova duan je da: 1) izvodi radove prema dokumentaciji na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno glavnom projektu, u skladu sa propisima, standardima, ukljuujui standarde pristupanosti tehnikim normativima i standardu kvaliteta koji vae za pojedine vrste radova, instalacija i opreme;
2) organizuje gradilite na nain kojim e obezbediti pristup lokaciji, obezbeenje nesmetanog odvijanja saobraaja, zatitu okoline za vreme trajanja graenja; 3) obezbeuje sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilitu i okoline (susednih objekata i saobraajnica); 4) obezbeuje dokaz o kvalitetu izvrenih radova, odnosno ugraenog materijala, instalacija i opreme; 5) vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije; 6) obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u toku graenja; 7) obezbeuje objekte i okolinu u sluaju prekida radova; 8) na gradilitu obezbedi ugovor o graenju, reenje o odreivanju odgovornog izvoaa radova na gradilitu i glavni projekat, odnosno dokumentaciju na osnovu koje se objekat gradi.
U vrenju strunog nadzora na objektu ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je izvoa radova na tom objektu, lica koja vre inspekcijski nadzor, kao i lica koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole u organu nadlenom za izdavanje graevinske dozvole.
lice kome se poveri vrenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova. Tehniki pregled objekta za koje je graevinsku dozvolu izdala jedinica lokalne samouprave, vri komisija koju obrazuje organ nadlean za poslove graevinarstva jedinice lokalne samouprave ili privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice kome se poveri vrenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova. Tehniki pregled objekta obezbeuje investitor, u skladu sa ovim zakonom. Trokove tehnikog pregleda snosi investitor.
lan 156
U vrenju tehnikog pregleda moe da uestvuje lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog projektanta, odnosno odgovornog izvoaa radova za tu vrstu objekata. U vrenju tehnikog pregleda, za objekte za koje je raena studija uticaja na ivotnu sredinu, mora da uestvuje lice koje je struno iz oblasti koja je predmet studija, a koje ima steeno visoko obrazovanje odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske studije, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina. U vrenju tehnikog pregleda ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u preduzeu, odnosno drugom pravnom licu koje je izradilo tehniku dokumentaciju ili je bilo izvoa radova kod investitora, lica koja su uestvovala u izradi tehnike dokumentacije i studije uticaja na ivotnu sredinu, ili u izvoenju radova kod investitora, lica koja su vrila struni nadzor, lica koja vre inspekcijski nadzor kao i lica koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole u organu nadlenom za izdavanje graevinske dozvole. Ne moe se vriti tehniki pregled objekta ili njegovog dela, ni odobriti upotreba ako je objekat, odnosno njegov deo, izgraen bez graevinske dozvole i glavnog projekta.
Ako se, radi utvrivanja podobnosti objekta za upotrebu, moraju vriti prethodna ispitivanja i provera instalacija, ureaja, postrojenja, stabilnosti ili bezbednosti objekta, ureaja i postrojenja za zatitu ivotne sredine, ureaja za zatitu od poara ili druga ispitivanja, ili ako je to predvieno tehnikom dokumentacijom, komisija za tehniki pregled, odnosno preduzee ili drugo pravno lice kome je povereno vrenje tehnikog pregleda moe da predloi nadlenom organu da odobri putanje objekta u probni rad, pod uslovom da utvrdi da su za to ispunjeni uslovi. Reenjem o odobravanju putanja objekta u probni rad utvruje se vreme trajanja probnog rada koje ne moe biti due od jedne godine, kao i obaveza investitora da prati rezultate probnog rada i da po isteku probnog rada nadlenom organu dostavi podatke o njegovim rezultatima. Komisija za tehniki pregled, odnosno preduzee ili drugo pravno lice kome je povereno vrenje tehnikog pregleda, u toku probnog rada objekta proverava ispunjenost uslova za izdavanje upotrebne dozvole i po isteku roka probnog rada svoj izvetaj dostavlja organu nadlenom za izdavanje upotrebne dozvole.
izvedenih radova, odnosno ugraenog materijala, instalacija i opreme, izdat od strane ovlaenih organizacija; izvreno geodetsko snimanje objekta i ako su ispunjeni drugi propisani uslovi. Upotrebna dozvola sadri i garantni rok za objekat i pojedine vrste radova utvrene posebnim propisom. Organ iz stava 2. ovog lana odbie reenjem zahtev za izdavanje upotrebne dozvole ako investitor nije uklonio objekte izgraene u okviru pripremnih radova. Upotrebna dozvola se dostavlja investitoru i nadlenom graevinskom inspektoru. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja. Na reenje iz stava 2. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja. Izuzetno, objekat se moe koristiti i bez izdate upotrebne dozvole, ako u roku od 90 dana od dana formiranja komisije za tehniki pregled objekta, nadleni organ nije izdao upotrebnu dozvolu, niti je reenjem odbio izdavanje upotrebne dozvole.
lan 160
Objekat koji se gradi, odnosno ije je graenje zavreno bez graevinske dozvole, ne moe biti prikljuen na elektroenergetsku, gasovodnu, telekomunikacionu ili mreu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju.
obavljanju poslova u tim oblastima, organizovanja u pruanju usluga u navedenim oblastima, kao i radi ostvarivanja drugih ciljeva. lanovi Komore su inenjeri arhitektonske, graevinske, mainske, elektrotehnike, saobraajne, tehnoloke i inenjeri drugih tehnikih struka, kao i diplomirani prostorni planeri, kojima je izdata licenca iz lana 162. ovog zakona.
lan 164
Komora obavlja sledee poslove: 1) utvruje profesionalna prava i dunosti i etike norme ponaanja lanova u obavljanju poslova izrade planskih dokumenata, projektovanja i izvoenja radova; 2) utvruje ispunjenost uslova za izdavanje licence za odgovornog planera, odgovornog urbanistu, odgovornog projektanta i odgovornog izvoaa radova u skladu sa odredbama ovog zakona; 3) proverava usklaenost izdatih licenci po propisima drugih zemalja; 4) vodi evidenciju lica iz take 2. ovog lana; 5) organizuje sudove asti za utvrivanje povreda profesionalnih standarda i normativa (profesionalne odgovornosti), kao i za izricanje mera za te povrede; 6) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Organizacija i nain obavljanja poslova iz stava 1. ovog lana blie se ureuje statutom i optim aktima Komore. Sastav, nain izbora i razreenja sudija suda asti, postupak i nain rada blie propisuje ministar nadlean za poslove graevinarstva. Na statut i opte akte Komore saglasnost daje ministarstvo nadleno za p oslove urbanizma i graevinarstva, uz pribavljeno miljenje pokrajinskog sekretarijata nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva.
lan 165
Organi Komore su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik. Komora je organizovana po matinim sekcijama za odgovorne prostorne planere, urbaniste, projektante i odgovorne izvoae radova. Radom matine sekcije upravlja izvrni odbor sekcije. Upravni odbor ine predsednik, potpredsednik, tri predstavnika ministarstva nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva i predsednici izvrnih odbora matinih sekcija. Sastav, delokrug i nain izbora organa iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana utvruje se Statutom Komore.
lan 166
Komora stie sredstva za rad od lanarine, naknade za utvrivanje ispunjenosti uslova za odgovorne urbaniste, projektante, odgovorne izvoae radova, kao i odgovorne planere, donacija, sponzorstva, poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom. Komora utvruje visinu lanarine i naknade za izdavanje licence iz stava 1. ovog lana, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra nadlenog za poslove graevinarstva. Nadzor nad zakonitou rada Komore vri ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva.
XI UKLANJANJE OBJEKATA
lan 167
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove graevinarstva odobrie reenjem, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, za koji utvrdi da je usled dotrajalosti ili veih oteenja ugroena njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraaja. Reenje iz stava 1. ovog lana moe se izvriti ako su prethodno reena pitanja smetaja korisnika objekta, osim u sluaju kada se uklanjanje objekta odobrava na zahtev vlasnika koji taj objekat koristi.
alba na reenje o uklanjanju objekta ne zadrava izvrenje reenja. Skuptina jedinice lokalne samouprave ureuje i obezbeuje uslove i mere koje je potrebno sprovesti i obezbediti u toku uklanjanja objekta koji predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraaja.
lan 168
Uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, osim u sluaju izvrenja inspekcijskog reenja, moe se pristupiti samo na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela. Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi se: 1) glavni projekat ruenja u tri primerka; 2) dokaz o svojini na objektu 3) posebni uslovi, ako se radi o objektu ijim ruenjem bi bio ugroen javni interes (zatita postojee komunalne i druge infrastrukture, zatita kulturnog dobra, zatita ivotne sredine i sl.). Dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela izdaje se reenjem u roku od 15 dana od dana dostavljanja uredne dokumentacije. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Na reenje iz stava 3. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja.
lan 169
Ako nadleni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraaja moe otkloniti i rekonstrukcijom
objekta, odnosno njegovog dela, o tome obavetava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u skladu sa zakonom. Reenjem kojim se odobrava rekonstrukcija objekta u smislu stava 1. ovog lana utvruje se rok u kome se radovi na rekonstrukciji moraju zavriti. Ako se rekonstrukcija objekta ne zavri u utvrenom roku nadleni organ e naloiti, odnosno odobrie reenjem, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela.
lan 170
Uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za graenje objekata, odnosno za izvoenje radova. Uklanjanjem objekta iz stava 1. ovog lana rukovodi odgovorni izvoa radova. Po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, mora se izvriti ureenje zemljita i odvoz graevinskog otpada, u skladu sa posebnim propisima.
Trokovi izvrenja inspekcijskog reenja padaju na teret izvrenika. Ako izvrenik sam ne sprovede izvrenje reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, reenje e se izvriti preko privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica ili preduzetnika, u skladu sa ovim zakonom, na teret izvrenika. Trokovi izvrenja inspekcijskog reenja padaju na teret budeta nadlenog organa, do naplate od izvrenika. Na zahtev organizacione jedinice iz stava 2. ovog lana, nadlena policijska uprava e, u skladu sa zakonom, pruiti policijsku pomo radi omoguavanja sprovoenja reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela. Slubeno lice zaposleno u organizacionoj jedinici iz stava 2. ovog lana, po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela sainjava zapisnik o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, koji se dostavlja i organu nadlenom za poslove katastra nepokretnosti.
XII NADZOR
1. Inspekcijski nadzor lan 172
Nadzor nad izvravanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vri ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva. Inspekcijski nadzor vri nadleno ministarstvo preko inspektora u okviru delokruga utvrenog zakonom. Autonomnoj pokrajini poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma na teritoriji autonomne pokrajine i nad izgradnjom objekata za koje izdaje graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona. Optini, gradu i gradu Beogradu, poverava se vrenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom objekata za koje izdaju graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona.
Gradu Beogradu poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma, na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800 m 2 bruto razvijene graevinske povrine. Poslove urbanistikog inspektora moe da obavlja diplomirani inenjer arhitekture - master, odnosno diplomirani inenjer arhitekture ili diplomirani graevinski inenjer - master, odnosno diplomirani graevinski inenjer, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom. Poslove graevinskog inspektora moe da obavlja diplomirani inenjer graevinarstva master, odnosno diplomirani inenjer graevinarstva ili diplomirani inenjer arhitekture master, odnosno diplomirani inenjer arhitekture, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom. Poslove inspekcijskog nadzora koji su ovim zakonom povereni optini moe da obavlja i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena graevinske ili arhitektonske struke, odnosno lice koje ima viu kolsku spremu arhitektonske ili graevinske struke, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, poloen struni ispit i koje ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
4) je glavni projekat, na osnovu koga je izdata graevinska dozvola, izraen u skladu sa lokacijskom dozvolom, odnosno planskim dokumentom; 5) se promene stanja u prostoru vre u skladu s ovim zakonom i propisima donetim na osnovu zakona, odnosno da li se promene stanja u prostoru vre u skladu sa pravilima i standardima struke; 6) je privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno javno preduzee ili druga organizacija koje utvruje posebne uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, dostavilo potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta, odnosno lokacijske dozvole u propisanim rokovima. Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje izrauje prostorne i urbanistike planove ili obavlja druge poslove odreene ovim zakonom, privredno drutvo, odnosno drugo pravno ili fiziko lice koje vri promene u prostoru, kao i nadlena optinska, odnosno gradska, odnosno uprava grada Beograda, duni su da urbanistikom inspektoru omogue potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju.
5) da obavesti nadleni organ, odnosno nadlenog inspektora i da preduzme druge mere na koje je ovlaen, ako utvrdi da se promene stanja u prostoru ne vre u skladu sa ovim zakonom i propisom donetim na osnovu zakona; 6) da obavesti organ nadlean za donoenje planskog dokumenta i da predloi ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma pokretanje postupka za ocenu zakonitosti planskog dokumenta, ako utvrdi da planski dokument nije donet u skladu sa zakonom ili da postupak po kojem je donet nije sproveden na nain propisan zakonom; 7) da bez odlaganja obavesti ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma, ako utvrdi da organ nadlean za donoenje planskog dokumenta nije u propisanom roku doneo planski dokument; 8) da preduzme mere protiv privrednog drutva ili drugog pravnog lica, ako u propisanom roku ne dostave potrebne podatke neophodne za prikljuak na tehniku i drugu infrastrukturu; 9) da preduzima i druge mere, u skladu sa zakonom. U sluaju iz stava 1. taka 1. ovog lana, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik moe da nastavi sa izradom planskog dokumenta kad otkloni utvrene nepravilnosti i o tome pismeno obavesti inspektora koji je doneo reenje o zabrani izrade tog planskog dokumenta, a inspektor utvrdi da su nepravilnosti otklonjene. Kad urbanistiki inspektor utvrdi da je planski dokument donet suprotno odredbama ovog zakona, predloie ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma da donese reenje o zabrani primene planskog dokumenta do njegovog usklaivanja sa zakonom i o tome obavestiti organ nadlean za njegovo donoenje. Ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma donee reenje iz stava 3. ovog lana u roku od 15 dana od dana podnoenja predloga urbanistikog inspektora.
Graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora ima pravo i dunost da proverava da li: 1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje gradi objekat, odnosno lice koje vri struni nadzor, odnosno lica koja obavljaju pojedine poslove na projektovanju ili graenju objekata, ispunjavaju propisane uslove; 2) je za objekat koji se gradi, odnosno za izvoenje radova izdata graevinska dozvola i podneta prijava o poetku graenja; 3) je investitor zakljuio ugovor o graenju, u skladu sa ovim zakonom; 4) se objekat gradi prema tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato reenje o prijavi radova iz lana 145. ovog zakona; 5) je gradilite obeleeno na propisan nain; 6) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju odgovaraju zakonu i propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta; 7) je izvoa radova preduzeo mere za bezbednost objekta, susednih objekata, saobraaja, okoline i zatitu ivotne sredine; 8) na objektu koji se gradi ili je izgraen postoje nedostaci koji ugroavaju bezbednost njegovog korienja i okoline; 9) izvoa radova vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije na propisani nain; 10) se u toku graenja i korienja objekta vre propisana osmatranja i odravanja objekta; 11) je tehniki pregled izvren u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona; 12) je za objekat koji se koristi izdata upotrebna dozvola; 13) se objekat koristi za namenu za koju je izdata graevinska, odnosno upotrebna dozvola;
14) obavlja i druge poslove utvrene zakonom ili propisom donetim na osnovu zakona. Graevinski inspektor je ovlaen da vri nadzor nad korienjem objekata i da preduzima mere ako utvrdi da se korienjem objekta dovode u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost okoline, ugroava ivotna sredina i ako se nenamenskim korienjem utie na stabilnost i sigurnost objekta. U vrenju inspekcijskog nadzora, graevinski inspektor je ovlaen da ue na gradilite i objekte u izgradnji, da trai isprave u cilju identifikacije lica, da uzima izjave od odgovornih lica, fotografie ili saini video snimak gradilita ili objekta, kao i da preduzima druge radnje vezane za inspekcijski nadzor, u cilju utvrivanja injeninog stanja. Graevinski inspektor je duan da prua strunu pomo u vrenju poverenih poslova u oblasti inspekcijskog nadzora i da daje struna objanjenja i miljenja, kao i da neposredno uestvuje u vrenju inspekcijskog nadzora kad je to neophodno.
4) naloi reenjem obustavu radova i odredi rok koji ne moe biti dui od 30 dana za pribavljanje graevinske dozvole, ako utvrdi da je za radove koji se izvode na osnovu reenja iz lana 145. ovog zakona potrebno pribaviti graevinsku dozvolu, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi graevinsku dozvolu, da naloi reenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela; 5) naloi reenjem obustavu radova i odredi rok koji ne moe biti dui od 30 dana za pribavljanje, odnosno izmenu graevinske dozvole, ako izgraeni temelji nisu usklaeni sa glavnim projektom, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi graevinsku dozvolu, da naloi reenjem uklanjanje izgraenih temelja; 6) naloi reenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela ako je nastavljeno graenje, odnosno izvoenje radova i posle donoenja reenja o obustavi radova; 7) naloi reenjem uklanjanje privremenog objekta iz lana 147. ovog zakona protekom propisanog roka; 8) naloi reenjem investitoru, odnosno vlasniku objekta zabranu daljeg uklanjanja objekta, odnosno njegovog dela, ako se objekat ili njegov deo uklanja bez reenja o dozvoli uklanjanja objekta, odnosno njegovog dela; 9) naloi reenjem obustavu radova, ako investitor nije reenjem odredio struni nadzor, u skladu sa ovim zakonom; 10) naredi sprovoenje drugih mera, u skladu sa ovim zakonom. Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela odnosi se i na delove objekta koji nisu opisani u reenju o ruenju, a nastali su nakon sastavljanja zabelebe i ine jednu graevinsku celinu.
lan 177
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da: 1) se u toku graenja ne preduzimaju mere za bezbednost objekta, saobraaja, okoline i zatitu ivotne sredine, naredie reenjem investitoru, odnosno izvoau radova mere za otklanjanje uoenih nedostataka, rok njihovog izvrenja, kao i obustavu daljeg izvoenja
radova dok se ove mere ne sprovedu, pod pretnjom prinudnog izvrenja na teret investitora, odnosno izvoaa radova; 2) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju ne odgovaraju zakonu i propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta, obustavie reenjem dalje izvoenje radova dok se ne otklone utvreni nedostaci; 3) gradilite nije obeleeno na propisan nain, odnosno pribavljena pismena potvrda o usaglaenosti izgraenih temelja sa glavnim projektom, naloie reenjem obustavu radova i odredie rok za otklanjanje nedostataka, koji ne moe biti dui od tri dana; Reenje iz stava 1. ovog lana moe se doneti i usmenim izricanjem na licu mesta, uz obavezu inspektora da pismeni otpravak izradi u roku koji ne moe biti dui od pet dana. Rok za izvrenje i rok za albu poinju da teku od dana donoenja usmenog reenja.
lan 178
Ako graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da: 1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, odnosno lice kome je povereno vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ne ispunjava propisane uslove, zabranie reenjem dalje izvoenje radova do ispunjenja uslova; 2) na objektu koji se gradi ili koji je izgraen postoje nedostaci koji predstavljaju neposrednu opasnost po stabilnost, odnosno bezbednost objekta i njegove okoline i ivot i zdravlje ljudi, zabranie reenjem korienje objekta ili njegovog dela dok se ne otklone utvreni nedostaci; 3) se objekat za koji je izdata graevinska dozvola koristi bez upotrebne dozvole, naredie investitoru pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, a ako je investitor ne pribavi u utvrenom roku donee reenje o zabrani korienja objekta; 4) se objekat za koji je izdata graevinska i upotrebna dozvola koristi za namenu koja nije utvrena graevinskom i upotrebnom dozvolom, naloie pribavljanje graevinske dozvole, odnosno reenja iz lana 145. ovog zakona u roku od 30 dana, a ako investitor ne pribavi
graevinsku dozvolu, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona u ostavljenom roku, donee reenje o zabrani korienja objekta; 5) se korienjem objekta dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost susednih objekata, bezbednost okoline ili ugroava ivotna sredina, naloie izvoenje potrebnih radova, odnosno zabraniti korienje objekta, odnosno dela objekta; 6) objekat za koji je izdata graevinska dozvola, koji nije zavren u roku sadranom u prijavi poetka graenja objekta, odnosno izvoenja radova, naredie reenjem investitoru da u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova, a ako investitor ne zavri objekat u ostavljenom roku, podnee prijavu za uinjeni prekraaj, odnosno privredni prestup.
lan 179
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se u toku graenja, odnosno korienja objekta ne vri propisano osmatranje, odnosno odravanje objekta, naredie reenjem investitoru i izvoau radova, odnosno korisniku objekta da uoene nepravilnosti otkloni.
lan 180
Graevinski, odnosno urbanistiki inspektor duan je da na zahtev Inenjersk e komore Srbije dostavi reenje koje u vrenju inspekcijskog nadzora donosi na osnovu ovog zakona.
lan 181
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat gradi, odnosno izvode pripremni radovi bez graevinske dozvole, pored mera propisanih ovim zakonom, naredie reenjem bez odlaganja i zatvaranje gradilita. Reenje iz stava 1. ovog lana izvrno je danom donoenja. Mera iz stava 1. ovog lana sprovodi se stavljanjem slubenog znaka "zatvoreno gradilite", peaenjem graevinskih maina i pribijanjem kopije reenja iz stava 1. ovog lana na vidnom mestu.
Jedan primerak izvrnog reenja kojim se nareuje zatvaranje gradilita, graevinski inspektor dostavlja nadlenoj policijskoj upravi, koja e po potrebi pruiti policijsku pomo radi omoguavanja sprovoenja izvrenja tog reenja.
lan 182
Kad graevinski inspektor, u vrenju inspekcijskog nadzora, utvrdi da je investitor nepoznat, reenje, odnosno zakljuak o dozvoli izvrenja dostavlja se pribijanjem na oglasnu tablu nadlenog organa i pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava, to se konstatuje zabelekom inspektora o vremenu i mestu dostave na reenju, odnosno zakljuku o dozvoli izvrenja. Zabeleka iz stava 1. ovog lana sadri sve relevantne podatke o danu, mestu i vrsti objekta kao i o imenu investitora ili izvoaa radova ukoliko je ono poznato, a ukoliko nije postupak e se voditi protiv nepoznatog lica. Naknadnim identifikovanjem investitora ili izvoaa radova ili promenom investitora ili izvoaa radova, postupak iz stava 1. ovog lana se ne prekida niti se produavaju rokovi odreeni u tom postupku. Reenje, odnosno zakljuak iz stava 1. ovog lana smatra se uredno dostavljenim danom pribijanja na oglasnu tablu nadlenog organa i pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava.
lan 183
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, graevinski inspektor donosi u sluajevima propisanim ovim zakonom. Reenjem iz stava 1. ovog lana odreuje se rok u kome je investitor duan ukloniti objekat ili njegov deo. Reenjem iz stava 1. ovog lana graevinski inspektor odreuje da li je pre uklanjanja objekta, odnosno dela objekta potrebno uraditi projekat ruenja, kao i nain izvrenja putem druge osobe u sluaju da investitor to sam nije uinio u roku odreenom reenjem o uklanjanju. Izuzetno, graevinski inspektor, u sluajevima iz stava 1. ovog lana nee doneti reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela (potporni zidovi, pretvaranje tavanskog prostora
u stambeni, otvaranje portala na fasadi i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili susedne objekte ili sam objekat, ve e investitoru reenjem naloiti vraanje u prvobitno stanje, u skladu sa ovim zakonom.
lan 184
Na reenje urbanistikog, odnosno graevinskog inspektora moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana prijema reenja. Na reenje urbanistikog, odnosno graevinskog inspektora alba se izjavljuje Vladi, preko ministarstva nadlenog za poslove urbanizma. Na reenje urbanistikog inspektora autonomne pokrajine alba se izjavljuje nadlenom izvrnom organu autonomne pokrajine, preko organa nadlenog za poslove urbanizma autonomne pokrajine. Na reenje urbanistikog inspektora grada Beograda alba se izjavljuje nadlenom izvrnom organu grada Beograda. Na reenje jedinice lokalne samouprave doneto u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata alba se izjavljuje ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva. Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja donetog u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji autonomne pokrajine. Gradu Beogradu poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja gradske optine, donetog u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji grada Beograda, u skladu sa ovim zakonom. alba izjavljena na reenje iz stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje reenja.
Legalizacija, u smislu ovog zakona, jeste naknadno izdavanje graevinske i upotrebne dozvole za objekat, odnosno delove objekta izgraene ili rekonstruisane bez graevinske dozvole. Graevinska dozvola iz stava 1. ovog lana izdae se za sve objekte izgraene, odnosno rekonstruisane ili dograene bez graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju do dana stupanja na snagu ovog zakona. Graevinska dozvola moe se izdati, u smislu ovog lana, i za objekte izgraene na osnovu graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta na kojima je prilikom izvoenja radova odstupljeno od izdate graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta. Upotrebna dozvola izdae se i za objekte izgraene na osnovu graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta, kod kojih postoji odstupanje od tehnike dokumentacije na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno od odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta, ako ispunjavaju i druge uslove za korienje, a koriste se bez upotrebne dozvole. Kad organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole utvrdi da objekat koji se koristi, odnosno objekat ija je izgradnja zavrena bez graevinske dozvole, odnosno bez odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta ispunjava propisane uslove za graenje i korienje, graevinsku i upotrebnu dozvolu moe izdati jednim reenjem. Naknada za ureivanje graevinskog zemljita u postupcima legalizacije za porodine stambene objekte i stanove u stambenim zgradama ija je neto korisna povrina do 100 m 2 umanjuje se za 99% za svakih 25 m2 po lanu porodinog domainstva, a za sledeih 100 m2 neto korisne povrine u istom objektu, naknada se umanjuje za 60%, osim za objekte izgraene u ekstra i prvoj urbanistikoj zoni u skladu sa optim aktom jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi objekat koji je predmet legalizacije ureuje iznos naknade iz stava 6. ovog lana. Pravo na umanjenje iz stava 6. ovog lana ima lice koje je izgradnjom ili kupovinom porodinog stambenog objekta ili stana u stambenoj zgradi trajno reavalo svoje stambeno
pitanje, odnosno ako on ili lanovi njegovog domainstva nemaju drugu nepokretnost na teritoriji jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi objekat koji je predmet legalizacije, a za koji je podnet zahtev za legalizaciju u skladu sa ovim zakonom. Naknada za ureivanje graevinskog zemljita sa umanjenjem iz stava 6. ovog lana moe se platiti u jednakim mesenim ratama na period koji ne moe biti dui od 20 godina. Pravo na umanjenje naknade za ureivanje graevinskog zemljita imaju vlasnici porodinih stambenih objekata i stanova u stambenim zgradama u iznosu od 60% na prvih 100 m 2 objekta koji je predmet legalizacije, osim za objekte izgraene u ekstra i prvoj zoni izgraenosti u skladu sa optim aktom jedinice lokalne samouprave. Pravo na umanjenje propisano st. 6. i 10. ovog lana mogu ostvariti lica koja sa jedinicom lokalne samouprave zakljue ugovor o ureivanju meusobnih odnosa u pogledu naknade za ureivanje graevinskog zemljita ili ugovor o ureivanju meusobnih odnosa u pogledu pribavljanja propisane dokumentacije do 30. juna 2012. godine. Dokumentaciju propisanu ovim zakonom u postupcima legalizacije, na osnovu pismenog ovlaenja vlasnika moe obezbediti i jedinica lokalne samouprave. Ugovor o ureivanju meusobnih odnosa u pogledu pribavljanja propisane dokumentacije zakljuuje se izmeu jedinice lokalne samouprave i vlasnika, a blie uslove u vezi sadrine ugovora, trokova i naina plaanja ureuje jedinica lokalne samouprave optim aktom koji donosi u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kriterijume za umanjenje naknade za ureivanje graevinskog zemljita u postupcima legalizacije, posebno za objekte izgraene iz sredstava budeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, odnosno sredstava pravnih lica iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i uslove i nain legalizacije utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Jedinica lokalne samouprave moe da propie da deo naknade za ureivanje graevinskog zemljita koju vlasnik objekta nije platio za izgradnju linijske komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, javni put) do dobijanja graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju, plati po izgradnji iste, odnosno pre prikljuenja objekta vlasnika na linijsku komunalnu infrastrukturu.
lan 186
Postupak legalizacije pokree se po zahtevu vlasnika bespravno izgraenog objekta, odnosno njegovog dela. Zahtev za legalizaciju podnosi se u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Vlasnici bespravno izgraenih objekata, odnosno delova objekta, koji su podneli prijavu za legalizaciju po ranije vaeem zakonu u propisanim rokovima, nemaju obavezu podnoenja zahteva u smislu stava 1. ovog lana, ve se ta prijava smatra zahtevom u smislu ovog zakona.
lan 187
Za objekte izgraene, odnosno rekonstruisane ili dograene bez graevinske dozvole ne moe se naknadno izdati graevinska dozvola ako je objekat: 1) izgraen, odnosno rekonstruisan na zemljitu nepovoljnom za graenje (klizita, movarno tlo i sl.); 2) izgraen, odnosno rekonstruisan od materijala koji ne obezbeuje trajnost i sigurnost objekta; 3) izgraen na povrinama javne namene, odnosno na zemljitu planiranom za ureenje ili izgradnju objekata javne namene ili povrina javne namene za koje se, u skladu sa odredbama posebnog zakona, utvruje javni interes; 4) izgraen, odnosno rekonstruisan u I stepenu zatite prirodnog dobra, odnosno izgraen, rekonstruisan ili dograen u zoni zatite kulturnog dobra od izuzetnog znaaja i zoni zatite kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne batine, odnosno ako su izvedeni radovi na rekonstrukciji ili dogradnji kulturnog dobra, bez prethodno pribavljenog miljenja organa, odnosno organizacije koja se bavi poslovima zatite nepokretnih kulturnih dobara; ta. 5)-7) (brisane)
Izuzetno od odredbe stava 1. taka 3) ovog lana nadleni organ e naknadno izdati graevinsku i upotrebnu dozvolu ako je objekat izgraen na zelenoj povrini (osim objekata izgraenih na postojeim, odnosno planiranim parkovskim povrinama) ili ako je objekat izgraen u zatitnom pojasu magistralnog ili regionalnog puta, ako organ, posebna organizacija, javno preduzee ili neko drugo pravno lice kao upravlja javnog dobra, u skladu sa posebnim zakonom, da saglasnost za legalizaciju predmetnog objekta, osim za linijske infrastrukturne objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine ili ako je taj objekat u funkciji javne namene. Objekti izgraeni, odnosno rekonstruisani ili dograeni bez graevinske dozvole u II stepenu zatite prirodnog dobra, mogu biti predmet legalizacije ako su izgraeni pre donoenja akta o stavljanju tog prirodnog dobra pod zatitu ili su izgraeni iz sredstava budeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, odnosno sredstava pravnih lica iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave. Objekti izgraeni, odnosno rekonstruisani ili dograeni bez graevinske dozvole u III stepenu zatite prirodnog dobra, mogu biti predmet legalizacije ako su izgraeni pre donoenja akta o stavljanju tog prirodnog dobra pod zatitu ili su izgraeni u skladu sa vrednostima, potencijalima i kapacitetima zatienog prostora, u skladu sa principima odrivog razvoja, o emu dokaz od nadlenog organa, odnosno organizacije koja se bavi poslovima zatite prirodnog dobra pribavlja organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole u postupku legalizacije. Kada se kao dokaz u postupku legalizacije prilae zapisnik o izvrenom vetaenju o tehnikoj ispravnosti i ispunjenosti uslova za upotrebu objekta ili projekat izvedenog objekta koji ne sadri sve potrebne projekte instalacija, ne pribavlja se saglasnost u pogledu mera zatite od poara, a nadleni organ konstatuje u dispozitivu reenja da, s obzirom na minimalnu tehniku dokumentaciju koja se prilae uz zahtev, Republika Srbija ne garantuje za stabilnost i sigurnost objekta. Odredba stava 5. ovog lana ne primenjuje se na objekte iz lana 133. stav 1. ta. 2), 3), 4), 5), 10) i 11) ovog zakona, kao i na industrijske objekte u kojima se proizvode, prerauju i distribuiraju eksplozivne materije, opasne materije i zapaljive tenosti i gasovi.
lan 188
Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za porodine stambene objekte do 300 m2 bruto razvijene graevinske povrine, podnosi se dokaz o pravu svojine, zakupa ili korienja na graevinskom zemljitu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu ili stanu, fotografije objekta i tehniki izvetaj o stanju objekta sa geodetskim snimkom koji sadri snimak objekta koji je predmet legalizacije, bruto razvijenu graevinsku povrinu u osnovi objekta, spratnost (po potrebi i specifikaciju posebnih fizikih delova po etaama), kao i dokaz o uplati administrativne takse. Tehniki izvetaj iz stava 1. ovog lana moe da izrauje i preduzetnik koji ispunjava uslove za odgovornog projektanta ili odgovornog izvoaa radova, u skladu sa odredbama ovog zakona. Dokumentaciju iz stava 1. ovog lana moe, na osnovu pismenog ovlaenja vlasnika obezbediti i jedinica lokalne samouprave, u skladu sa lanom 185. ovog zakona.
lan 189
Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za stambene objekte sa vie stanova, stambeno-poslovne objekte, poslovne i proizvodne objekte podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, fotografije objekta i zapisnik o izvrenom vetaenju o ispunjenosti uslova za upotrebu objekta, sa specifikacijom posebnih fizikih delova, koji sadri geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom graevinskom povrinom, izraen od strane privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova i dokaz o uplati administrativne takse. Zahtev iz stava 1. ovog lana moe podneti i svaki vlasnik posebnog fizikog dela objekta. Reenje iz stava 1. ovog lana izdaje se za objekat, sa obaveznom specifikacijom posebnih fizikih delova tog objekta. Vlasnici posebnih fizikih delova u objektu za koje je izdato reenje iz stava 1. ovog lana, mogu ostvariti pravo upisa svojine na tim posebnim fizikim delovima u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.
Odredbe ovog lana ne primenjuju se na objekte iz lana 133. stav 1. ta. 2), 3), 4), 10) i 11) ovog zakona. Uz zahtev za za naknadno izdavanje graevinske dozvole za objekte iz stava 5. ovog lana podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, projekat izvedenog objekta izraen u skladu sa ovim zakonom, i dokaz o uplati administrativne takse.
lan 190
Uz zahtev za naknadno izdavanje reenja o prijavi radova za izgradnju pomonog objekta podnosi se dokaz o pravu svojine, zakupa, odnosno korienja na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, fotografije i skica objekta, sa naznakom povrine i podacima o materijalu od koga je izgraen.
lan 191
Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za objekte izgraene iz sredstava budeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, odnosno sredstava pravnih lica iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave podnosi se zapisnik o izvrenom vetaenju o tehnikoj ispravnosti i ispunjenosti uslova za upotrebu objekta, sa specifikacijom posebnih fizikih delova, koji sadri geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom graevinskom povrinom u osnovi objekta, izraen od strane privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova. Ako se objekti iz stava 1. ovog lana ne koriste za potrebe, ili nisu u funkciji ostvarivanja nadlenosti dravnih organa i organizacija i organa teritorijalne ili lokalne samouprave, odnosno delatnosti javnog preduzea, odnosno drugog pravnog lica iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, pored dokaza navedenih u stavu 1. ovog lana, podnosi se i dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na postupak legalizacije objekata, kao i dokaz o ureivanju meusobnih odnosa sa organom, odnosno organizacijom koja ureuje graevinsko zemljite.
Graevinsku dozvolu iz stava 1. ovog lana izdaje organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole. Izdata graevinska dozvola objavljuje se na oglasnoj tabli nadlenog organa. Na reenje kojim se izdaje graevinska dozvola iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od sedam dana od dana javnog oglaavanja, a ako je reenje izdalo nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, moe se tubom pokrenuti upravni spor.
lan 192
Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za radove na izgradnji objekta za koji je izdato odobrenje za izgradnju po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona, a kojim je odstupljeno od izdatog odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta, podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, projekat izvedenog objekta izraen u skladu sa ovim zakonom i dokaz o uplati administrativne takse.
lan 193
Pored dokaza koji su propisani u l. 188. i 189. ovog zakona, kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na graevinskom zemljitu smatra se i: 1) za objekat izgraen na graevinskom zemljitu u svojini drugog lica - pravnosnana sudska odluka kojom je utvreno pravo svojine na zemljitu, koju vlasnik pribavi u skladu sa propisima o svojinskim odnosima; 2) za objekat izgraen na graevinskom zemljitu - ugovor o prenosu prava korienja, odnosno kupovini zemljita, koji je zakljuen izmeu tadanjeg korisnika zemljita i podnosioca zahteva i koji je overen kod nadlenog suda, kao i svi drugi pravni poslovi na osnovu kojih je podnosilac stekao pravo dravine na zemljitu; ugovor o kupovini objekta ili kupovini objekta u izgradnji izmeu vlasnika, odnosno korisnika zemljita i podnosioca zahteva, koji je overen kod nadlenog suda; ugovor o suinvestiranju izgradnje objekta zakljuen izmeu vlasnika, odnosno korisnika zemljita i podnosioca zahteva, koji je overen kod nadlenog suda; ugovor o otkupu stana u objektu koji je izgraen na zemljitu koje je u javnoj svojini, kao i svi drugi pravni poslovi na osnovu kojih se na nesumnjiv nain moe utvrditi pravni kontinuitet prometa zemljita, objekta, odnosno posebnog dela objekta;
pravnosnano reenje o nasleivanju; pravnosnano reenje o statusnoj promeni privrednog drutva iz koga se na nesporan nain moe utvrditi pravni kontinuitet podnosioca zahteva. Ako se kao dokaz iz stava 1. ovog lana prilae ugovor o prenosu prava korienja koji je zakljuen izmeu tadanjeg korisnika zemljita i podnosioca zahteva koji nije sudski overen, po zahtevu podnosioca zahteva, organ nadlean za imovinsko-pravne poslove na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite donosi reenje o prestanku prava korienja dotadanjeg korisnika i utvruje pravo korienja u korist podnosioca zahteva, a po pravnosnanosti tog reenja, organ nadlean za legalizaciju objekata ga prihvata kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljitu. Kada je predmet legalizacije objekat sagraen na graevinskom zemljitu koje je u susvojini, odnosno sukorienju vie lica, pored dokaza o reenom imovinsko-pravnom osnovu podnosioca zahteva, dostavlja se i pismena saglasnost svih suvlasnika, odnosno sukorisnika na graevinskom zemljitu, koja je sudski overena. Smatrae se da je suvlasnik, odnosno sukorisnik na predmetnom zemljitu dao saglasnost za legalizaciju, ako je znao ili mogao znati za izgradnju predmetnog objekta, odnosno za izvoenje radova, ali se u vreme izgradnje tome nije protivio.
lan 194
Organ nadlean za naknadno izdavanje graevinske dozvole utvruje da li je uz zahtev podneta sva propisana dokumentacija, odnosno svi dokazi propisani ovim zakonom. Vlasnici bespravno izgraenih objekata koji su podneli prijave u skladu sa ranije vaeim zakonom, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, dostavljaju dokaze propisane ovim zakonom za legalizaciju. Ako je u postupku podnet projekat izvedenog objekta, ne podnosi se tehniki izvetaj iz l. 188. ovog zakona, odnosno zapisnik iz l. 189. i 191. ovog zakona. Ako uz zahtev nisu podneti svi dokazi propisani ovim zakonom za legalizaciju, nadleni organ je duan da zatrai dopunu dokumentacije, u roku koji ne moe biti dui od 60 dana. Ako u ostavljenom roku podnosilac ne izvri dopunu dokumentacije, organ uprave e zahtev odbaciti zakljukom.
Protiv zakljuka iz stava 4. ovog lana je dozvoljena alba, a ako je po zahtevu reavalo ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, moe se tubom pokrenuti upravni spor. Pravnosnaan zakljuak iz stava 4. ovog lana dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji.
lan 195
Kada nadleni organ utvrdi da je uz zahtev podneta sva propisana dokumentacija i dokazi, pristupa odluivanju o mogunostima legalizacije, u skladu sa ovim zakonom. Ako nadleni organ utvrdi da ne postoji mogunost legalizacije, reenjem e odbiti zahtev. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja, a ako je reenje donelo nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, moe se tubom pokrenuti upravni spor. Po pravnosnanosti, reenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji. Ako nadleni organ utvrdi da postoji mogunost legalizacije, obavetava podnosioca zahteva da u roku od 60 dana dostavi dokaz o ureivanju meusobnih odnosa sa organom, odnosno organizacijom koja ureuje graevinsko zemljite. Po dostavljanju dokaza iz stava 5. ovog lana, nadleni organ u roku od 15 dana izdaje graevinsku i upotrebnu dozvolu jednim reenjem. Pravnosnano reenje iz stava 6. ovog lana predstavlja osnov za upis prava svojine u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Organ nadlean za upis prava svojine u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, prilikom upisa objekta stavlja zabelebu da je pravo svojine na objektu utvreno na osnovu graevinske i upotrebne dozvole izdate u postupku legalizacije, te da, s obzirom na minimalnu tehniku dokumentaciju koja je propisana, Republika Srbija ne garantuje za stabilnost i sigurnost objekta.
Ako u propisanom roku podnosilac zahteva ne dostavi dokaz o ureivanju meusobnih odnosa sa organom, odnosno organizacijom koja ureuje graevinsko zemljite, nadleni organ e zakljukom odbaciti zahtev. Protiv zakljuka iz stava 9. ovog lana je dozvoljena alba, a ako je po zahtevu reavalo ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, moe se tubom pokrenuti upravni spor. Pravnosnaan zakljuak iz stava 9. ovog lana dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji.
lan 196
Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisuje blie kriterijume iz lana 187. ovog zakona, nain izrade i sadrinu tehnike dokumentacije propisane za postupak legalizacije, projekta izvedenog objekta, kao i sadrinu i nain izdavanja graevinske i upotrebne dozvole za objekte koji su predmet legalizacije.
lan 197
Ruenje objekata, koji su izgraeni, odnosno rekonstruisani ili dograeni bez graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju do dana stupanja na snagu ovog zakona, nee se izvravati niti e se za te objekte donositi reenje o uklanjanju do pravnosnano okonanog postupka legalizacije. Graevinski inspektor e doneti bez odlaganja reenje o uklanjanju objekta ako reenje o ruenju nije doneto i ako utvrdi da se objekat gradi ili je njegovo graenje zavreno bez graevinske dozvole posle stupanja na snagu ovog zakona.
lan 198
Pravnosnanim okonanjem postupka kojim se odbacuje ili odbija zahtev za legalizaciju, stiu se uslovi za uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela. Pravnosnani akt iz stava 1. ovog lana nadleni organ bez odlaganja dostavlja graevinskoj inspekciji.
Graevinski inspektor je duan da odmah po dobijanju akta iz stava 1. ovog lana donese reenje o uklanjanju objekta, odnosno dela objekta, u skladu sa odredbama ovog zakona, ako takvo reenje ve nije doneto.
lan 199
Objekat za koji je podnet zahtev za legalizaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, a koji je izgraen do 11. septembra 2009. godine, moe privremeno do pravnosnano okonanog postupka legalizacije, biti prikljuen na elektroenergetsku, gasnu i mreu elektronskih komunikacija ili mreu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju. Ako objekat iz stava 1. ovog lana ne bude legalizovan u skladu sa ovim zakonom, graevinski inspektor je duan da bez odlaganja, po dobijanju akta iz lana 198. stav 1. ovog zakona, primerak tog akta dostavi javnom komunalnom preduzeu ili privrednom drutvu koje je privremeno prikljuilo objekat na svoju mreu, odnosno infrastrukturu. Javno komunalno preduzee ili privredno drutvo duno je da po prijemu akta iz stava 2. ovog lana, bez odlaganja, iskljui objekat sa mree odnosno infrastrukture na koju je privremeno prikljuen u skladu sa stavom 1. ovog lana.
lan 200
Jedinice lokalne samouprave su dune da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, dostave ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva spisak svih objekata izgraenih, odnosno rekonstruisanih ili dograenih bez graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nisu porueni na osnovu zakona koji prestaje da vai danom stupanja na snagu ovog zakona. Spisak objekata iz stava 1. ovog lana sadri: datum izgradnje, odnosno rekonstrukcije ili dogradnje objekta, namenu objekta, povrinu, ime vlasnika objekta, kao i podatke o donetom reenju o ruenju.
Ministar propisuje blie: 1) energetska svojstva i nain izraunavanja toplotnih svojstava objekata visokogradnje, energetske zahteve za nove i postojee objekte, kao i uslove, sadrinu i nain izdavanja sertifikata (lan 4); 2) tehnike standarde pristupanosti (lan 5); 3) tehnike propise o kvalitetu graevinskih proizvoda (lan 6); 4) uslove, nain voenja i pristupa, kao i sadrinu registra investitora (lan 8); 5) sadrinu, nain i postupak izrade planskih dokumenata (l. 34, 46, 49. i 50); 6) uslove i kriterijume za su/finansiranje izrade planskih dokumenata (lan 39); 7) sadrinu i nain voenja i odravanja Centralnog registra planskih dokumenata i lokalnog informacionog sistema planskih dokumenata (l. 43. i 45); 8) sadrinu informacije o lokaciji i lokacijske dozvole (l. 53. i 55); 9) nain javne prezentacije urbanistikog projekta (lan 63); 10) sadrinu i nain donoenja programa ureivanja graevinskog zemljita, kao i kriterijume za odreivanje naknade za ureivanje graevinskog zemljita (l. 90. i 93); 11) sadrinu i nain izdavanja graevinske dozvole (l. 136. i 137); 12) nain, postupak i sadrinu podataka za utvrivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence za izradu tehnike dokumentacije i licence za graenje objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kao i uslove za oduzimanje tih licenci (l. 126. i 150); 13) sadrinu i nain vrenja kontrole tehnike dokumentacije (l. 129. i 131); 14) sadrinu i obim prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti, sadrinu i nain pripreme tehnike dokumentacije (l. 111. i 116);
15) metodologiju i proceduru realizacije projekata od znaaja za Republiku Srbiju (l. 111115); 16) izgled, sadrinu i mesto postavljanja gradiline table (lan 149); 17) sadrinu i nain voenja knjige inspekcije, graevinskog dnevnika i graevinske knjige (lan 152); 18) sadrinu i nain voenja strunog nadzora (lan 153); 19) sadrinu i nain vrenja tehnikog pregleda, izdavanja upotrebne dozvole, osmatranja tla i objekta u toku graenja i upotrebe i minimalne garantne rokove za pojedine vrste objekata, odnosno radova (l. 154. i 158); 20) uslove, program i nain polaganja strunog ispita u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja, izrade tehnike dokumentacije i graenja (lan 161); 21) uslove i postupak izdavanja i oduzimanja licence za odgovornog urbanistu, projektanta i izvoaa radova, kao i za odgovornog planera (lan 162); 22) sadrinu projekta ruenja (lan 168); 23) obrazac i sadrinu legitimacije urbanistikog i graevinskog inspektora, kao i vrstu opreme koju koristi inspektor; 24) postupak donoenja i sadrinu programa uklanjanja objekata (lan 171); 25) izgled i sadrinu slubenog znaka, kao i postupak zatvaranja gradilita (lan 181); 26) opta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (lan 31); 27) uslovi i normativi za projektovanje stambenih zgrada i stanova (lan 120); 28) nain i postupak za raspisivanje i sprovoenje urbanistiko-arhitektonskog konkursa (lan 64).
XV KAZNENE ODREDBE
1. Privredni prestupi
lan 202
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice, koje je investitor, ako: 1) izradu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koja ne ispunjava propisane uslove (lan 126); 2) kontrolu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koje ne ispunjava propisane uslove (lan 129); 3) ne obezbedi vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta (lan 153); 4) nastavi sa izvoenjem radova i posle donoenja reenja o njihovoj obustavi (lan 176); 5) ne zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova u ostavljenom roku (lan 178). Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, koje je investitor, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara. Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 203
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice koje gradi objekat, ako: 1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje se objekat gradi (lan 110); 2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona; 3) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (lan 176). Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje gradi, odnosno izvodi radove, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 204
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice koje je ovlaeno da utvruje posebne uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, ako u propisanom roku ne dostavi potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta, odnosno lokacijske dozvole (l. 46. i 54). Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, koje je ovlaeno da utvruje posebne uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, ako u propisanom roku ne dostavi potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta, odnosno lokacijske dozvole, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara (l. 46. i 54). Prijavu za privredni prestup iz stava 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno nosilac izrade plana, a ako je osniva tog pravnog lica jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, odnosno Republika Srbija, obavetava osnivaa o podnetoj prijavi za privredni prestup.
lan 204a
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice kada trai saglasnost na tehniku dokumentaciju ako to nije predvieno posebnim zakonom, odnosno kada ne prikljui objekat na infrastrukturu, ako je utvreno da je objekat podoban za upotrebu, u skladu sa ovim zakonom (lan 119. st. 4. i 5). Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom ili drugom pravnom licu, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara. Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, ako ne omogui urbanistikom ili graevinskom inspektoru vrenje nadzora u skladu sa ovim zakonom (l. 173. i 175). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno nosilac izrade plana, a ako je osniva tog pravnog lica jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, odnosno Republika Srbija, obavetava osnivaa o podnetoj prijavi za prekraj.
lan 206
Novanom kaznom od 300.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice koje je investitor objekta ako ne obezbedi pristup objektu osobama sa invaliditetom u skladu sa standardima pristupanosti (lan 5). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni urbanistiki inspektor.
lan 207
Novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice koje izrauje dokumente prostornog i urbanistikog planiranja ili obavlja druge poslove odreene ovim zakonom, ako ne omogui urbanistikom ili graevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju (l. 173. i 175). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni urbanistiki, odnosno graevinski inspektor.
lan 208
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, odnosno druga organizacija, odnosno drugo pravno lice koje gradi objekat, ako: 1) ne odredi lice koje rukovodi graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ili ako odredi lice koje za to ne ispunjava propisane uslove (l. 151. i 152); 2) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 3); 3) pismeno ne upozori investitora ili lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona na nedostatke u tehnikoj dokumentaciji (lan 152. stav 6); 4) ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu ili ne obezbedi knjigu inspekcije (lan 152. stav 7. taka 5). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje gradi objekat, novanom kaznom od 500 do 50.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 209
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako: 1) ne dostavi u propisanom roku potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta (lan 46); 2) ne izda informaciju o lokaciji, lokacijsku dozvolu, graevinsku dozvolu, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (l. 53, 56, 136. i 158); 3) ne organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta (lan 63); 4) ne dostavi zahtev graevinskoj inspekciji za uklanjanje objekta za koji je izdata privremena graevinska dozvola (lan 147);
5) ne saini program i ne sprovede izvrenje uklanjanja objekta (lan 171); 6) ne omogui urbanistikom odnosno graevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju (l. 173. i 175); 7) ne preduzme propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora (l. 173. i 175); 8) ne dostavi u propisanom roku podatke o objektima izgraenim bez graevinske dozvole (lan 200). Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
lan 210
Novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako: 1) izda lokacijsku dozvolu protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (lan 54); 2) izda graevinsku dozvolu protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (l. 135. i 136); 3) izda upotrebnu dozvolu protivno propisima (lan 158). Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
lan 211
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj nadleni inspektor koji u sluajevima iz l. 174, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i 198. ovog zakona ne donese reenje, odnosno ne izda naredbu u primerenom roku, koji ne moe biti dui od sedam dana od dana saznanja za uinjeni prekraj. Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
lan 212
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj lice koje je osnovalo radnju, a obavlja delatnost izrade tehnike dokumentacije i izvoenja radova protivno odredbama ovog zakona (lan 126). Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj fiziko lice koje je investitor ako ne zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova u ostavljenom roku (lan 178).
lan 214
Privredna drutva i druga pravna lica koja obavljaju poslove za koje su ovim zakonom propisani posebni uslovi, duna su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana njegovog stupanja na snagu. Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona poloila struni ispit kojim je izvrena provera strune osposobljenosti za rad na poslovima odreenim ovim zakonom po propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog polaganja, kao i lica kojima je tim propisima priznato pravo vrenja odreenih poslova, ispunjavaju uslove za vrenje tih poslova i prema odredbama ovog zakona ako ispunjavaju i ostale propisane uslove.
lan 215
Optina, odnosno grad donee prostorni plan u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Optina, grad i grad Beograd donee plan generalne regulacije, odnosno planove generalne regulacije za sedite jedinice lokalne samouprave u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Optina, grad i grad Beograd donee planove generalne regulacije za ostala naselja, koji su predvieni za donoenje prostornim planom jedinice lokalne samouprave, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do stupanja na snagu planskih dokumenata iz st. 1, 2. i 3. ovog lana primenjivae se postojei prostorni i urbanistiki planovi. Informacija o lokaciji i lokacijska dozvola izdavae se na osnovu postojeih prostornih i urbanistikih planova do dana stupanja na snagu planskih dokumenata iz st. 1, 2. i 3. ovog lana. Postupak izrade i donoenja prostornog, odnosno urbanistikog plana zapoet pre stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po odredbama ovog zakona, osim za prostorne, odnosno urbanistike planove za koje je obavljen javni uvid koji e se okonati po propisima po kojima su zapoeti.
lan 216
Jedinice lokalne samouprave koje nisu donele prostorni plan optine do dana stupanja na snagu ovog zakona, donee odluku o izradi prostornog plana jedinice lokalne samouprave u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Prostorni plan optine, koji je donet do dana stupanja na snagu ovog zakona uskladie se sa odredbama ovog zakona, u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a odluku o usklaivanju prostornog plana sa odredbama ovog zakona jedinica lokalne samouprave donee u u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Grad Beograd e u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, doneti odluku o izradi planova iz lana 20. stav 3. ovog zakona, a u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donee, u skladu sa ovim zakonom, prostorne planove sa elementima prostornog plana jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima manje od 30.000 stanovnika donee odluku o izradi plana generalne regulacije za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne samouprave, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Stupanjem na snagu plana generalne regulacije prestaju da vae generalni planovi, planovi detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije. Jedinice lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima vie od 30.000 stanovnika, donee u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, odluku o usklaivanju generalnog plana sa odredbama ovog zakona koje se odnose na generalni urbanistiki plan i odluku o izradi planova generalne regulacije u skladu sa ovim zakonom, na celom graevinskom podruju naseljenog mesta. Stupanjem na snagu planova generalne regulacije, prestaju da vae odredbe generalnog plana, planovi detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije. Planovi detaljne regulacije, odnosno planovi generalne regulacije za pojedinana naseljena mesta koja nisu sedite jedinice lokalne samouprave, ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona koje se odnose na plan generalne regulacije. Planovi opteg ureenja, doneti po Zakonu o planiranju i izgradnji, usklauju se sa odredbama ovog zakona koje se odnose na ematski prikaz ureenja naseljenih mesta za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog plana. Donoenjem prostornog plana jedinice lokalne samouprave usklaeni plan opteg ureenja postaje sastavni deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave kao ematski prikaz ureenja naseljenog mesta.
lan 217
Do stupanja na snagu planskih dokumenata predvienih ovim zakonom, za izgradnju telekomunikacionih objekata, za koje se po ovom zakonu izdaje graevinska dozvola, na podruju za koje nije donet urbanistiki plan ili urbanistikim planom nije predviena izgradnja te vrste objekata, lokacijska dozvola se izdaje u skladu sa uslovima organa, odnosno organizacija nadlenih za poslove telekomunikacija, na osnovu godinjih planova razvoja telekomunikacionih mrea na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa zakonom.
lan 218
Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinanim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 219
(Brisan)
lan 220
Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na imovinu.
lan 221
Odredba lana 4. stav 2. ovog zakona primenjivae se od dana stupanja na snagu propisa koji donosi ministar nadlean za poslove graevinarstva, kojim se blie propisuju uslovi, sadrina i nain izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima objekta, u skladu sa ovim zakonom.
lan 222
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06).
Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja iz ovog zakona, primenjivae se podzakonski akti doneti na osnovu zakona koji prestaje da vai danom stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
lan 223
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 88[s1]
Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona. Postupci za prestanak prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini zapoeti u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), koji nisu okonani do 11. septembra 2009. godine, nastavie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu tog zakona. Pravnosnano reenje o odobrenju za izgradnju, izdato u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), moe se po zahtevu investitora ukinuti, ako je po pravnosnanosti tog reenja izmenjen planski dokument na osnovu koga se moe izdati graevinska dozvola za izgradnju objekta vee povrine od objekta ija je izgradnja odobrena reenjem ije se ukidanje trai. Reenje kojim se ukida reenje iz stava 3. ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
lan 89[s1]
Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na imovinu, a najkasnije do 31. decembra 2013. godine. Do isteka roka iz stava 1. ovog lana jedinica lokalne samouprave propisuje blie kriterijume, merila, visinu, nain i rokove plaanja naknade za korienje graevinskog zemljita, a moe ih propisati uzimajui u obzir i namenu korienja objekta. Lica koja imaju bespravno sagraene objekte za koje nije podnet zahtev za legalizaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, lica kojima je pravnosnano okonan postupak legalizacije donoenjem akta kojim se odbacuje ili odbija zahtev za legalizaciju, kao i lica koja nisu zakljuila ugovor iz lana 185. Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka i 64/10 - US) do ruenja bespravno sagraenog objekta plaaju naknadu za korienje graevinskog zemljita propisanu aktom jedinice lokalne samouprave u trostrukom iznosu.
lan 90[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 2[s2]
Nosilac prava korienja iz lana 103. stav 1. Zakona moe ostvariti pravo na gradnju novih objekata, odnosno dogradnju i rekonstrukciju postojeih objekata u skladu sa namenom zemljita utvrenom vaeim planskim dokumentom u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, bez dostavljanja dokaza o izvrenoj konverziji zemljita u skladu sa Zakonom.
lan 3[s2]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".