Skripta Izvještavanje Finansijsko

Ekonomski fakultet u Sarajevu
Finansijsko izvjetavanje
Materijal za ispit
Senahid Durakovi
09
Sadraj
1. Uvod u finansijsko izvjetavanje ........................................................ 3
2. Uloga raunovodstva u upravljanju preduzea..................................... 5 Upravljanje poslovanjem preduzea ............................................. Informacije kao pretpostavka upravljanja ..................................... 6 8 10 12 15 15 23 26 27 29 32 33 34 36 37
3. Ekonomski i institucionalni okvir fin. izvjetavanja ........................... 4. Raunovodstvo i finansijsko izvjetavanje ........................................... 5. Osnovni odnosi bilansnih pozicija u BS ................................................ Bilans stanja................................. ................................................. Vrste bilansa ....................................... ......................................... Osnovne napomene uz BS u naim uslovima ............................... Bilans uspjeha ............................................................................... Oblik BU ....................................................................................... Napomene uz BU .......................................................................... Razdvajanje trokova na uskladitive i nuskladitive ................... Utvrivanje trokova prodaje u trgovakom preduzeu ............... Utvrivanje fin. rezultata u trgovakom preduzeu ...................... Izvjetaj o zadranoj zaradi ...........................................................
Sadraj i oblik fin. izvjetaja o novanom toku ....................... 37 Osnovni elementi izvjetaja o novanom toku .................................. 38 Konsolidovani finansijski izvjetaj ................................................. 44 Izvjetaj o svim promjenam u vlasnikom kapitalu ..................... 44
2
6. Raunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete FI .................... 47 Objavljivanje raunovodstvenih politika ......................................... 51 52
7. Uticaj ra. politika na fin. poloaj i uspjenost poslovanja ................
Definiranje mjernog modela (Du Puntov sistem pokazatelja)........... 52 Odabir kljunih veliina za analizu uticaja ....................................... 53
Uticaj izbora ra. politika na podruju dug. imovine i amortiz. ........ 54 Uticaj izbora ra. politika na podruju zaliha sirovina i materijala..... 56 Uticaj izbora ra. politika na podruju zaliha proizv. i got. proiz. ..... 58 Uticaj ra. politika na podruju rezervisanja ...................................... 59 Uticaj promjene ra. politika na podruju prihoda i otpisa potra. .... 64
8.Interna revizija privrednh i javnih preduzea u FBiH ......................... 70
1. Uvod u finansijsko izvjetavanje

1.1. Preduzee kao sistem Sistem je mogue opisati kao grupu elemnata, materijalnih i nematerijalnih koji su meusobno povezani i koji komuniciraju sa svrhom ostvarivanja odreenog ili vie ciljeva. Najee sistem ima vie elemenata pa veze meu njima materijalne, energetske ili informacijske, mogu biti direktne ili indirektne preko treih elemenata. Skup elemeata sa svojim svojstvima ini sadraj sistema, a veze meu elementima sistema ine strukturu sistema. Elementi, njihova svojstva i veze meu elemntima omoguavaju ostvarivanje cilja sistema. Uobiajeno se istie da je opi cilj svakog preduzea opstanak. gdje je:
Su sistem S sadraj sistema St struktura i 3
R cilj.
Slika 1.
E5 ULAZ E1
PROCES
E2 E6 E4 E5 IZLAZ
POVRATNA SPREGA ( feedback) Na grafikom prikazu uoava se da se sistem sastoji od etiri komponente, a to su ulaz, proces, izlaz i povratna veza. Povratna veza je izuzetna naajna komponenta sistema jer je ona, zapravo, regulator njegova djelovanja. Povratna veza je kontrolni mehanizam pomou kojeg se nastoji osigurati odgovarajue uklapanje sistema u okruenje. Sistem ima svoje granice i sve ono to se nalazi izvan njih naziva se okolinom sistema. Taj utjecaj vri se razmjenom materije, energije i informacija. Slika 2.
Politiki sistem Proizvod notehniki sistem Privredni sistem pred. Pravni sistem Sociokulturni sistem
Preduzee je oblik samostalne privredne organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost radi zarade, odnosno, stvaranja vika prihoda, povrh trokova proizvodnje ili trokova poslovanja . Pritom je vano istaknuti da je preduzee temeljna jedinica privrednog sistema i najznaajniji podsistem cjeline privrednog sistema. Osim toga, bitno je naznaiti da je privredni sistem podsistem drutvenog sistema i meuzavisan je s ostalim drutvenim podsistemima: politikim, proizvodno- tehnikim, sociokulturnim i pravnim. Za preduzee kao poslovni sistem moe se rei da je to sloen, dinamian, stohastian, otvoren i organizacijski sistem te da pripada sferi drutvenih ili socijalnih sistema. Sloenost znai da se sastoji od vie elemenata, tj. Podsistema. Dinaminost znai da se preduzee neprestano mijenja i razvija jer je, kao to je ve istaknuto, razvoj uvjet opstanka. Stohastinost znai da u poslovanju postoji dosta neizvjesnosti, to oteava upravljanje sistemom. Otvorenost znai da posluje u nekom okruenju i da postoji utjecaj okruenja na sistem i obrnuto. Glavni cilj preduzea prema Marisu (Marris) je maksimizirati stopu uravnoteenog rasta preuzea, a to je mogue maksimiziranjem rasta potranje za proizvodima tog preduzea i maksimiziranjem uveanja kapitala. Max G = Gd = Gc gdje je: G uravnoteena stopa rasta
4
Gd rast potranje za proizodima tog preduzea Gc uveanje kapitala U poslovanju preduzea taj maksimalni uravnoteeni rast ima dva ogranienja. Prvo ogranienje dolazi od upravljakog tima i njegovih vjetina. Drugo, finansijsko ogranienje proizilazi iz elje menadera za postizanjem maksimalne sigurnosti poslovanja. Na temelju tih stavova Marris definira funkcije korisnosti za vlasnike poduzea i za menadment. Funkcija korisnosti za vlasnike zapisana je na sljedei nain: Uo = f(Gc) gdje je Uo korisnost za vlasnike ( owners utulity), Gc stopa uveanja kapitala ( rate of growth of capital). Funkcija korisnosti za menadment zapisana je na sljedei nain: Um = f(Gd) s gdje je Um korisnost za menadere ( managers utility),
Gd stopa rasta potranje za proizvodima preduzea ( a rate of growth of demand for the products of the firm). s mjera sigurnosti poslovanja ( a measure of job security). Mjera sigurnosti poslovanja je finansijsko ogranienje preko kojeg menadment nastoji izbjei rizike i provoditi opreznu finansijsku politiku. To finansijsko ogranienje odreeno je veliinom tri kljuna pokazatelja koji se utvruju na temelju finsnijskih izvjetaja. Radi se o sljedeim pokazateljima: 1. Debt ratio ( vrijednost duga : ukupna imovina), 2. Liquidity ratio ( likvidna imovina : ukupna imovina), 3. Retention ratio ( zadrani profit : ukupni profit). Ponderisani zbroj ta tri pokazatelja utvruje temeljno finansijsko ogranienje koje je potrebno uvaavati u poslovanju preduzea da bi se osigurao razvoj i opstanak preduzea u trinom okruenju. U uvjetima trinog okruenja preduzee mora zadovoljiti oekivanja razliitih interesnih grupa. Osim ve spomenutih vlasnika preduzea te menadmenta, preduzee mora voditi rauna i o interesima radnika, dobavljaa, potroaa, drutva u cjelini, vlade i sl. Slika 3.
MENADERI VLASNICI
DOBAVLJAI
POSLOVANJE PREDUZEA
ZAPOSLENI
VLADA
DRUTVO
POTROAI
Temelji upravljanja u preduzeu (P.Drucker) u savremenim uvjetima nisu se promijenili u odnosu na tradicionalne uvjete privreivanja i pritom kao vane pretpostavke preivljavanja i uspjeha preduzea istie: Likvidnost Produktivnost Trokovi budunosti ( profit povrat na uloeni kapital).
Finansijski nain razmiljanja (Pravilo P. Druckera): ''Finansijska kriza kada nastupi se lijei teko i uz velike muke i zato preduzetnici moraju znati da preduzetnitvo oretpostavlja struno voenje finasijskih poslova.''
2. Uloga raunovodstva u upravljanju preduzea

Tehnikom raunovodstva bave se knjigovoe, a logikom menaderi i ugrauju je u svoj proces tumaenja i upravljaanja poslovanjem. Svaki dobar menader dobro poznaje osnovne raunovodstvene kategorije i logiku raunovodstva. Osnovni koraci u sluaju neuspjeha preduzea: 1. Mijenja se poslovna politika, organizacija i metode upravljanja, 2. Mijenja se menadment, 3. Mijenja se vlasnik, 4. Preduzee se likvidira. Razvoj i opstanak preduzea u trinom okruenju nije osiguran. Svako preduzee snosi rizik za svoje poslovanje. Osnovna sistemska naela svakog preduzea: 1. Naelo autonomije preduzee je samostalno u odreivanju svoje djelatnosti, 2. Naelo da jedino vlasnici uloenog kapitala posredno ili neposredno odluuju, 3. Naelo privreivanja a maksimiziranjem profita, 4. Naelo snoenja rizika za svoje poslovanje na tritu u trinoj konkurenciji. Osnovni kriteriji za prosuivanje o kvalitetu poslovanja preduzea: 1. Sigurnost uloenog kapitala ( sigurnost poslovanja),
6
2. Uspjenost, tj. Efikasnost poslovanja mjerena rentabilnou ( zadovoljavajua stopa povrata uloenog kapitala). Pravilo: Ovi kreiteriji se ne mogu sagledati bez raunovodstvenih informacija i upoznavanja finansijskih izvjetaja.
2.1. Upravljanje poslovanjem preduzea

Upravljanje preduzeem je proces svjesnog usmjeravanja preduzea nekim ciljevima koji su u funkciji opeg cilja, a to je razvoj preduzea preko kojeg se osigurava njegov opstanak u uvjetima trinog okruenja. Ciljevi perduzea se, u pravilu, razmatraju u kotekstu njegove dugorone orijentacije. Meutim, da bi se ti ciljevi mogli ostvariti, potrebno je definirati i zadatke u kraem roku te utvrditi koji su to poeljni rezultati koji omoguavaju ostvarivanje dugoronih ciljeva. Takoer, proces upravlja podrazumijeva i stvaranje organizacijskih pretpostavki za efikasno provoenje odluka , za ostvarivanje predvienih rezultata. Proces upravljanja u preduzeu sastoji se od etiri potprocesa: 1. Planiranje, utvrivanje ciljeva preduzea te rezultata pomou kojih se mogu ostvariti ciljevi, 2. Odluivanje, dio upravljanja koji je orijentiran na krai rok i pomou kojeg se precizno utvruju poeljni rezutati 3. Rukovoenje, pomou kojeg se osigurava efikasnost provedbe odluka i 4. Nadzor nad ostvarivanjem predvienih rezultata i ciljeva. Prema tome, proces upravljanja mogue je zapisati na sljedei nain: U = { P,O,R,N } gdje je U upravljanje, P planiranje, O odluivanje, R rukovoenje, N-nadzor.
Proces upravljanja, praktiki gledano, ostvaruje se sukcesivnim donoenjem poslovnih odluka i kontrolom nad provedbom odluka. ODLUKA = NAMJERA + INFORMACIJE + PROSUIVANJE Osnovni izvor informacija su finansijski izvjetaji. Odluivanje kao proces: Dva naina donoenja odluka: Iracionalan proces, pri emu se odlike donose na temelju intuicije, iskustva ili osjeanja i Racionalan proces, pri emu se odluke donose na temelju egzaktnih injenica, znanja i informacijske podloge.
7
Tri nivoa upravljanja i odluivanja:
1. 2. 3. Strategijski nivo ( najvii nivo, orijentiran na dugi rok, dugoroni ciljevi, openite informacije), Taktiki ( srednji nivo, upravljanje u kraem roku, ee informacije), Opreativni ( najnii nivo, djelovanje u tok odvijanja posovnih operacija, ee informacije).
FINANSIJSKO RAUNOVODSTVO Obavezno po zakonu Formalizirano
MENADERSKO RAUNOVODSTVO Nije obavezno Neformalno
Zasnovano na dokumentacionoj osnovi o prolim Zasnovano na podacima i izvjetajima iz fin. ra., dogaajima ali i na procjenama i svim relev, podacima koji ne mogu biti dokumetovani Istie preciznost inforamacija Ne ukljuuje budue dogaaje Usmjereno na prolost Jednoobrazno Usmjereno prema vanjskim strankama i menader. Periodi izvjetavanja su zakonom propisani Objekat izvjetavanja je preduzee u cjelini Istie brzinu informacije Usmjereno na sadanjost i na budunost Oblikuje se po slobodnom izboru Usmjereno je prije svega prema menaderima i najee nije dostupno vanjskim strankama (dion.) Periodi izvjetavanja su po potrebi Objekat izvjetavanja su svi dijelovi preduzea, razne aktivnosti i sl.
2.2. Informacije kao pretpostavka upravljanja

Inforacija predstavlja ''obraene podatke prezentirane u takvoj formi koji su pogodni za primaoca i koji imaju znaajnu vrijednost u tekuim ili buduim aktivnostima i odlukama''. Znaenje informacija mogue je razmatrati s tri aspekta, i to: 1. Aspekt tehnikog ili sintetikog ( istinita i potpuna informacija), 2. Simbolikog ili semantikog (jasna i razumljiva informacija) i 3. Aspekt pragmatikog ( zadovoljava potrebe korisnika). Osnovni atributi informacija: 1. Tanost, podrazumijeva mjeru podudaranja informacija sa injeninim stanjem,
8
2. Starost, razlika u vremenu od trenutka dogaaja do trenutka kada je informacija dostupna korisniku. 3. Obuhvat, mjeri irinu informacije. 4. Potpunost, zahtijeva da izvjetaj ima sve bitne elemente, ali ponekad se ne insistira na tome jer to moe znatno poveati starost i trokove pripreme informacija. 5. Adekvatnost, zahtijeva da informacija bude takva da se moe upotrijebiti u svrhu za koju je naimjenjena.
6. Preciznost, mjera agregiranosti u izvjetajima i taj stepen agregacije treba biti odreen upravljakom razinom. 7. Uporedivost, pretpostavlja izvjetaje koji se prezentiraju u istim vremenskim intervalima i na isti nain tako da se mogu uporeivati. Koritenje informacije: Prvo pravilo: '' Upotrebom informacija ne gubi vrijednost''. Drugo pravilo: '' Ako nova informacija utie na to da se donese drugaija odluka, vrijednost informacije je razlika izmeu vrijednosti rezultata stare odluke i nove, minus trokovi dobivanja nove iformacije''. Ocjena upravljakog sistema Dobro organiziran upravljaki sistem treba biti sposoban u svakom trenutku dati odgovor na sljedea pitanja: Kakva je informacija potrebna? Kada je informacija potrebna? Ko je treba? Gdje je potrebna? Zato je potrebna? Koliko kota? Uobiajena klasifikacija informacija potrebnih za upravljanje prikazana je na slici 4.:
Slika 4.:
INFORMAC IJE
NEKVANTITATIVNE INFORMACIJE npr. zadovoljstvo potroaa KVANTITATIVNE INFORMACIJE
FINANSIJSKE INFORMACIJE npr. likvidnost, profitabilnost , struktura
NEFINANSIJSKE INFORMACIJE npr. kapacitet, podjela trita
3. Ekonomski i institucionalni okvir finansijskog izvjetavanja

Finansijski izvjetaji kao vrijedan izvor informacija o kompaniji, njenom finansijskom zdravlju i njihovoj boduoj perspektivi 1. Bez pouzdanih informacija investitori ne mogu na pravi nain ocijeniti mogunosti i rizike alternativnih investiranja 2. Ako elite znati vie informacija o kompanijama, njohovom sadanjem finansijskom zdravlju i njohovoj buduoj perspektivi. Najbolji izvor informacija ali ne i jedini je FI. 3. FI se mogu koristiti u vie svrh: kao analitiki alat, kao izvjetajna karta menadmenta, kao signal ranog upozorenja, kao baza za predvianja, kao mjera za procjenu. 4. FI su neophodni za razvoj tanog profila tekuih performanci preduzea kao i njihovih perspektiva. Ekonomski aspekti raunovodstvenih informacija iz FI: Potranja:
10
Investitori potrauju raunovodstvene informacije vezane za mogunosti i rizike preduzea. Ponuda: Preduzea nastoje da poveaju kapital uz najnie mogue trokove pa tako vezano za snabdijevanje korisnika FI sa finanisjkim informacijama koje oni trae Cost benefit Korisnici finansijskih izvjetaja: Dioniari i investitori Menaderi i zaposleni Kreditori i dobavljai Kupci Vlada u regulatorne agencije Uzroci objavljivanja i snabdijevanja finansijskim informacijama: 1. Zahtjevi za snabdjevanje FI od strane kreditora i poreskih organa 2. Zakoni i prpisi komisija i agencija koje reguliu oblik FI kako bi se obezbijedilo objavljivanje minimuma finansijskih informacija 3. Konkurentska preduzea se takmie izmeu sebe u kapitalu, radnoj snazi, output i input tritima. Ova konkurencija podstie menadment preduzea da kreiraju i objavljuju ''dobre vijesti'' putem finansijskih izvjetaja 4. Obezbjeivanjem valjanih ( revidiranih) i dovoljnih finansijskih informacija investitorima (uesnicima na tritu kapitala) preduzee izbjegava trokove koji se mogu desiti u vidu penala, loeg imida ili nepovjerenja u preduzee to moe uzrokovati i vee kamate i loije uslove za sticanje kapitala i konano smanjenje vrijednosti kapitala preduzea 5. Objavljivanja u finanisjkim izvjetajima mogu prenijeti ekonomske benefite sa preduzea vlasnicima i menaderima kroz poveanu vrijednost dionica u njihovum vlasnitvu, odnosno, poveanje kapitala zbog dobre reputacije koju preduzee ima na tritu kapiatala kao pouzdano i sigurno. Trokovi od objavljivanja finansijskih informacija: 1. Trokovi prikupljanja, obrade i distribucije finansijskih informacija 2. Trokovi nepovoljnog uticaja na konkurentnost preduzea 3. Sudski trokovi 4. Politiki trokovi Koristi od informacija iz FI imaju:
11
Profesionalni analitiari Analitiari MD&A ( management discussion and analysis) Kvartalni, polugodinji i godinji FI sa nefinansijskim operativnim podacima i pokazateljima koje koriste menaderi da upravljaju biznisom u preduzeu Menaderske analize finansijskih i nefinansijskih podataka ukljuivo i razloge za promjene u finanisjskim i operativnim podacima zajedno sa kjunim tredndovima i diskusijama prolih efekata datog trenda Sve informacije koje omoguavaju da se identifikuju budue mogunosti i njima konfrontirani rizici u svim poslovima koji se preduzee bavi kao i da omoguuje evaluaciju planova menadmenta.
4. Raunovodstvo i finansijsko izvjetavanje

Stuktura raunovodstva Raunovodstveni proces Raunovodstveno informacioni sistem Tradicionalna struktura raunovodstva: Slika 5.
Raunovodstveno Knjigovodstvo Raunovodst v-ena Raunovods tvena
Raunovodstveno planiranje je posebna vrsta evidencije o buduim dogaajima. Knjigovodstvo je najvaniji dio raunovodstva. Raunovodstvna kontrola brine o ispravnosti i pouzdanosti raunonovodstvenih podataka i informacija proizalih iz procesa planiranja i samog knjigovodstva. Raunovodstvena analiza nadovezuje se na prethodne faze raunovodstvenog obuhvata. Osnovna uloga raunovodstva u preduzeu: Da osigura podatke za voenje ( usmjeravanje) i kontrolu poslovanja ( interni aspekt)
12
Da osigura elemente za zakonom prpisane finansijske izvjetaje ( eksterni aspekt).
Funkcionisanje sistema finansijskog raunovodstva

PODACI OBRADA INFORMACIJ A
Originalna dokumenta Opisi poslovnih promjen Raun kupaca Raun dobavljaa
pravila (propisi) i metode Zakon o raunovodstvu Raunovodstvena naela i standardi Pravila struke Uputstva Ministarstva Strune publikacije
Finansijski izvjetaji Zbirni prikaz rezultata Bilans stanja. BU. Izvjetaj o novanim tokovima, izvj. O promjenama na kapitalu Izvj. o promj. Posl. Polit. Izvj. Za dioniare Specijalni izvjetaji, Menaderski izvjetaji
ekovi Nalozi za plaanje Izvodi iz banke
Dravni organi
Kreditori
Vlasnici
Menaderi
Korisnici finansijskih izvjetaja, interni i eksterni i raunovodstvena funkcija:

RAUNOVODSTVO EKSTERNI KORISNIC: -dioniari -kreditori MENADERSKO -vlada -kupci -analitiari ...
TROKOVNO
FINANSIJSKO
INTERNI KORISNICI
Menadment
13
Pravila (pravni okvir) finansijskog izvjetavanja: ORN ( GAAP), MRS ( IAS). ZAKONI PRAVILNICI ZAKON O RAUNOVODSTVU I REVIZIJI ( sl. novine BiH 42/04, Sl. N,FBiH 32/05) MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARDI, ( Savez raunovoa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH, januar 2006.) KODEKS RAUNOVODSTVENIH NAELA (Sl.N.FBiH 25/98)
Principi FI po GAAP-u raunovodstvena naela i kvalitet finansijskih izvjetaja: 1. Naelo nastanka dogaaja 2. Naelo neogranienog vremena postojanja Kvalitativna obiljeja finansijskih izvjetaja ( okvir MSF a): RAZUMLJIVOST VANOST ZNAAJNOST POUZDANOST NEUTRALNOST OPREZNOST POTPUNOST UPOREDIVOST Prema Zakonu o raunovodstvu pravno lice sainjava i podnosi finansijski izvjetaj: Polugodinje ( za period 1.1. -30.06., odnosno, po stanju na dan 30.06. tekue godine) izuzev za pravna lica koja se smatraju budetima i budetskim korisnicima. Godinji ( za period 01.01. -31.12.., odnosno po stanju na dan 31.12. prethodne godine). Set finansijskih izvjetaja ini: 1. Bilans stanja 2. Bilans uspjeha 3. Izvjetaj gotovinskih tokova
14
4. Izvjetaj u svim promjenama na vlasnikom kapitalu 5. Raunovodstvene politike i zabiljeke uz finansijske izvjetaje.
Bilans stanja koji se naziva i izvjetaj o finansijskom stanju. Predstavlja sistematian pregled imovine kao aktivu te dugova (obaveza) i kapitala kao pasivu u nekom odreenom trenutku. Najee se izrauje za stanja zateena na kraju poslovne godine koja se ne mora poklapati sa kalendarskom godinom. Zakon o raunovodstvu i RS regulie strukturu bilansa stanja. Inae ovaj finansijski izvjetaj spada u najznaajnije izvjetaje i sadri temeljne informacije o finasijskom poloaju preduzea. Bilans uspjeha predstavlja finansijski izvjetaj u kojem se prikazuju tri osnovne vrijednosne pozicije : prihodi, rashodi i neto dobitak (neto gubitak). Njegova je stuktura i oblik regulisa FbiH RS 8 1. Prema ovom RS 8 bruto dobit predstavlja razliku prihoda od prodaje i trokova prodaje uveanog ili umanjenog za iznos usklaivanja vrijednosti zaliha. Kada se od bruto dobiti odbiju trokovi distibucije i administracije dobije se dobit od aktivnosti, a kada se sva dobit uvea za prihode od podrunica, povezanih pravnih lica, prihode od ostalih ulaganja i od finasiranj itd. Te umanji za rashode od otuenja ulaganja i ostalih rashoda dobije se iznos dobiti ili gubitka prije poreza koji se umanji za porez i dobije se neto dobit. Izvjetaj o novanim tokovima stavlja naglasak na promjene kao posljedice odreenih uzroka poveanja ili smanjenja novca u odreenom razdoblju. U tom smislu promjena je nastala onda kada je novac naplaen(priliv) ili kada je novac isplaen (odliv). Izvjetaj dakle prikazuje samo one transakcije koje rezultiraju prilivom i odlivom gotovine. Biljeke uz finansijske izvjetaje razrade i dopune kojima se poblie objanjavaju sadraji i pozicije u pojedinim finansijskim izvjetajima, ne unosimo u ove izvjetaje ve u biljeke. Pomou biljeaka menadment preduzea otkriva uzrono-posljedine veze karakteristine za stanja, kretanja i rezultate iskazane u temeljnim finansijskim izvjetajima. Zabiljeke finansijskih izvjetaja treba da budu sistematski prezentirani. Sve stavke na prvoj strani bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o novanim tokovima treba da upuuju na svaku odgovarajuu informaciju o zabiljekama koja se na njih odnosi. Zabiljeke FI ukljuuju opisane prikaze ili detaljnije ralanjivanje iznosa prikazanih na prvoj strani bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o novanim tokovima. Izvjetaj o promjenama u vlasnikom kapitalu kao i dodatnim informacijama kao to su potencijalne ugovorne obaveze.
5. Osnovni odnosi bilansnih pozicija u BS
DUGUJE = POTRAUJE IMOVINA = IZVORI IMOVINE

1
Za mnoge korisnike Bu je primarni fI, jer prua podatke o profitabilnosti preduzea tokom odreenog vremenskog razdoblja, najee godinu dana.
15
AKTIVA = PASIVI IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL AKTIVA = OBAVEZE + KAPITAL - GUBITAK UKUPNI KAPITAL BEZ GUBITKA = AKTIVA OBAVEZE + GUBITAK KAPITAL GUBITAK = NETO KAPITAL = AKTIVA OBAVEZE NETO KAPITAL = NETO KNJIGOVODSTVENA VRJEDNOST ( net worth)
5.1.
Bilans stanja
Bilans stanja je temeljni finansijski izvjetaj koji daje pregled stanja imovine, obaveza i kapitala na odreeni dan. Slui za utvrivanje finansijskog poloaja preduzea.
B.S je temeljni F.I koji prikazuje finansijski poloaja preduzea i koji slui kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja. To je dakle tabelarni pregled u kome se sistematski prikazuje cjelina stanja imovine, odnosno sredstava, obaveza prema izvorima sredstava i glavnica (kapital) u odreenom vremenskom trenutku. Prema tome, B.S je izraz ekonomsko-finansijskih posljedica dotadanjeg poslovanja pravnog lica, to je istovremeno i potencijal njegovog poslovanja u budunosti. Za B.S moe se jo rei da on predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu, odnosno vlasnikoj pripadnosti te imovine i da taj F.I, kao jednakost aktive i pasive postoji u svakom vremenskom trenutku, bez obzira na to kada se on sastavlja (kao F.I). Tradicionalni oblik sastavljanja b.s je dvostrana raunski uravnoteena tabela, ali se u praksi taj F.I (B.S) najee sainjava u obliku jednostranog pregleda, s tim da se prvo iskazuje aktiva, a u drugo dijelu pasiva. Imovina preduzea se raunovodstvenim rijenikom naziva jo i aktiva, a izvori te imovine pasiva. Na osnovu aktive i pasive, se utvruje imovinskko stanje, odnosno finansijski poloaj preduzea. U razmatranju finansijskog poloaja posebno je bitna struktura imovine, struktura obaveza i kapitala, kao i njihova meusobna povezanost i uslovljenost.Iz tog proizilazi zakljuak da B.S mora dati odgovore na sljedea pitanja: kakva je finansijska snaga preduzea' kakva je likvidnost preduzea? hoe li preduzee moi izmiriti kratkorone obaveze? horizontalna finansijska struktura tj. u kojem je omjeru imovina finansirana iz vlastitih i tuih izvora? poloaja posmatranog preduzea u odnosu na preduzee sline dijelatnosti itd.
Znai da je B.S osnovna podloga za analizu finansijskog poloaja, za identifikaciju slabosti i nedostataka u poslovanju, kao i za predvianje budueg poslovanja. U razmatranju finansijskog poloaja, vanu ulogu imaju veze i meuodnosi koji postoje izmeu struktura imovine, obaveza i kapitala, kao i njihova meusobna povezanost i uslovljenost. Imovina ini ekonomske resurse od kojih preduzee moe ostvariti odreene ekonomske koristi. Ona se u B.S prikazuje prema pojavnom obliku (stvari, prava ili novac) i prema funkciji koju obavlja u procesu poslovanja i sistematizira se u dvije osnovne grupe: kratkotrajna (tekua ili obrtna imovina), 16
- dugotrajna (stalna ili fiksna imovina) Podjela imovine prema navedenim grupama temelji se na zahtjevu da se odredi priblian stepen unovivosti imovine. Kratkotrajna imovina ini onaj dio ukupne imovine za koji se oekuje da e se pretvoriti u novani oblik u periodu kraem od jedne godine. Meutim, pri definisanju kratkotrajne imovine treba ukljuiti i kriterij normalnog trajanja poslovnog procesa kao npr, u brodogradnji, mostogradnji i sl. djelatnostima gdje proizvodni proces traje due od 12mj. U protivnom u tim djelatnostima nebi bilo kratkotrajne imovine. Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine preduzea koji due ostaje vezan u postojeem obliku i koji se postepeno pretvara u novac u toku vie obraunskih razdoblja, tj. u razdoblju duem od godinu dana. Za potrebe poslovnog odluivnja, podjela imovine na kratkotrajnu i dugotraju je nuna, ali nije i dovoljna, pa se ti osnovni oblici dalje sistematiziraju na podoblike, to se vidi iz sljedee eme:
Kratkotrajna imovina
Novac
Potraivanja
Finansijska imovina imovina
Zalihe
AVR
-u blanci, -u blagajni
-od kupca, -od zaposlenih, -od drave, -ostala potraivanja
-dati krat. krediti -kupljeni v.p -dati depoziti i kaucije, -ostala kratk. ulaganja
-sirovine i materijal -proizvodnja, -gotovi proizvodi, -trg. roba
-unaprijed plaeni trok. odgo. pokria por. na dobit -nereal. gubici od vrij. Papira potr. za ulazni PDV
17
Dugotrajna imovina
Materijalna
Nematerijalna
Finansijska
Potraivnaja
-zemljite, -zgrade, -oprema i postrojenja, -alati, poslovni i pogonski inventar, -vozila itd.
-izdaci za istr. I razvoj, -osnivaki izdaci -patenti i licence, -koncesije, -goodwill, -i sl.
-dati krediti, -depoziti i kaucije, -v.p -dugor.depoziti kod banke, -ostala dugor. ulaganja
-prodaja na kredit, -od povezanih preduzea, -ostala potraivnja
18
OBAVEZE
Dugorona potraivanja -dug obaveze prema zajmovima i kreditima od kupaca -dug. obaveze prema dob. za robne kredite -dug. obaveze za izdate vr. papire dug. obaveze za avanse -dug. obaveze po osnovu fin. najmova -lizinga
Dugor. Razgr. I rezervisanja -odloene poreske obaveze -obraun. a nepl. rashodi -unapr. napl. i odgo. prihodi -obraun. rezerv.: za rizike u garantnom roku, za zapo. sudske sporove, otpremnine, penzije, -dug. ob. klas. u grupu sr. za prod.
Kratk. Finans. obaveze -obav. za zajmove obav. za primljene avanse -obav. za kratk. vr. papire -obaveze prema dobavljaima i dr. obaveze -obav. prema zaposlenim, uesnicima u dobiti, porezu na dobit, carine, naknade
PVR
-obraun. trokovi zav. tr. nabavke -neral. gubici od ulaganja u vr. pap. prihodi budueg perioda -obaveze za PDV izlazni porez -kratk. obav. klas. u grupu sa sr. namijnjenim za prodaju, otuenje
KAPITAL
UPISANI VL. KAPITAL -upisani upla. osnovni kapiatal upisani neupl. osnovni kapital -manjinski interesi -dionika premija
REZERVE -revaliriz. rezerve -zakonske rezerve -statutarne rezerve ostale rezerve
Bilans stanja ( balance sheet) grupisan u terminima menaderskog raunovodstva:

19
DOBIT AKUMULIRANA ZADRANA DOBIT: -nerasporeena -koja se uzima od isplate TEKUA DOBIT GUBITAK -akumul. prenes.g. g. tekue god.
VLASTITE DIONICE KOJE DRI PR. LICE -OTKUPLJENE VLASTITE DIONICE -STEENE VLASTITE DIONICE
AKTIVA DUGORONA ILI FIKSNA ( fixed assets) -patenti, licence, koncesije -goodwill -zemljite -graevinski objekti -oprema -dugorona ulaganja -dugorona potraivanj ------------------------------------------------------------TEKUA AKTIVA ( current assets) -novac i novani ekvivalenti -kratkorona ulaganja -kratkorona potraivanja -zalihe ( materijala, nedovr. proizvodnje, gotovih proizvoda i trgovake robe) PASIVA KAPITAL NETO VRIJEDNOST ( net worth) -dioniki kapital ( share capital) -zadrana dobit akumulirana dobit i rezerve (retained earnings) -gubitak ( loss) -------------------------------------------------------------OBAVEZE ( liabilities) -dugorone obaveze ( long trem liabilities) -dugoroni krediti -------------------------------------------------------------TEKUE OBAVEZE ( current liabilities) -obaveze prema dobavljaima -obaveze za izdate akove -obaveze za kratkorone kredite -obaveze prema zaposlenim -obaveze za primljene avanse -obaveze za dividende, poreze ...
Grupisanja aktive sa aspekta menaderskog raunovodtsva:
DUGOTRAJNA ( STALNA) ILI FIKSNA AKTIVA ( fixed assets) -Nematerijalna (Intangible assets) -Materijalna (Tangible assets)
KRATKORONA (TEKUA) AKTIVA ( current assets) -Gotovina ( cash) -Potraivanja ( Receivable) -Zalihe ( Invetories) -Proizv. u toku (Work in process)
Grupisanje pasive sa aspekta menaderskog raunovodstva: KAPITAL (NET WORTH) Osnovni kapital Rezerve Akumulirana dobit OBAVEZE Tekue obaveze ( Current Liabilities)
vlasniki (owners equity) dioniki (share capital) (Retained Earnings) (Zadrana dobit)
20
(LIABILITIES) Dugorone obaveze ( Long Term Liabilities)
Novac je u pravilu tekua ili kratkotrajna imovina, s izuzetkom ako je novac na nekom raunu blokiran due vrijeme, odnosno ako je njegova upoteba ograniena due od 1god. Finansijska imovina u osnovi su plasmani novca na rok krai od jedne godine. I ovdje predstavlja izuzetak kupovima dugoronih v.p (dionica), s tim da u ovom sluaju postoji namjera da se ti dugoroni v.p prodaju u roku koji je krai od godine dana. U kategoriju potraivanja spadaju one pozicije za koje se oekuje da e biti uplaene u toku od 1god. Zalihe predstavljaju materijalni oblik tekue imovine u koju pored navedenog spadaju i avanci za nabavku ove vrste imovine. Pored navedenog u praksi se pojavljuju i kategorije imovine koju nije mogue dosljedno uvrstiti niti u jedan od navedenih oblika. To su plaeni trokovi budueg perioda (plaene najamnine i osiguranja, pretplata za strunu literaturu...) i nedospjela naplata prihoda. Ove kategorije imovine unose se u aktivu B.S kao posebna grupacija imovine. Dugotrajna materijalna imovina je onaj dion imovine koji ima materijalni odnosno fiziki oblik, nasuprot nematerijalnoj stalnoj imovini koja nema materijalni, dodirljivi oblik, ali od koje preduzee oekuje neku ekonomsku korist. Finansijska imovina je onaj vid imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novanih sredstava na rok dui od 1god. Potaivanja u okviru stalne dugotrajne imovine uglavnom se odnosi na potraivanja od kupca za prodatu robu na kredit dui od 1god., te na potraivanja od povezanih pravnih lica. Obaveze i kapital predstavljaju izvore iz kojih je imovina preduzea pribavljena. To su dakle fizika i pravna lica, koja ulau imovinu u preduzee. Drugim rijeima, to su vlasnici preduzea, dobavljai, banke i druge finansijske institucije, graani i sl. Raunovodstvo biljei naine i puteve prilagoavalja imovine, odnosno biljei imovinsko-pravne odnose prema onima ija je imovina. U cilju to realnijeg sagledavanja finansijskog poloaja, odnosno poslovnog odluivanja izvori imovine se klasifikuju prema odreenom kriterijima. Zavisno od toga ko je uloio imovinu u preduzee, izvore imovine dijelimo prema vlasnitvu: vlastit izvori ( kapital ili glavnica), tui izvori ( obaveze ). Prema roku dospjea izvori se dijele na: kratkoroni (kratkorone obaveze), dugoroni (dugorone obaveze), trajni (kapital ili glavnica)
Njihova sistematizacija prema razliitim kriterijima je sljedea:
Kriterij
ZAVISNOST OD FINANSIJSKOG
21
Vrsta VLASNITVO RONOST Kratkoroni OBAVEZE KAPITAL Tui Vlastiti Dugoroni Trajni Nezavisni REZULTATA
Treba istai da naknada za koritenje imovine iz vlastitih izvora (glavnica), zavisi od ostvarenog rezultata. Naime, ako nema dobiti u pravilu se dioniarima ne isplauje dividenda. Nasuprot tome, za koritenje imovine iz tuih izvora (obaveze) mora se platiti kamata bez obzira na to da li je ostvarena dobit ili gubitak. Kratkorone obaveze su one koje se moraju izmiriti u roku koji nije dui od 1god. To su uglavnom obaveze prema dobavljaima, primljeni kratkoroni krediit s rokom otplate kraim od 1god, emitovani kratkkoroni v.p. Iznos i struktura tih obaveza vaan su kriterij u ocjeni i odravanju likvidnosti i voenju finansijske politike. Dugorone obaveze dospjevaju za naplatu u roku duem od jedne godine. To su uglanvom obaveze za primljene dugorone kredite, te obaveze po emitovanim obvezmnicama. Razlika izmeu ukupne imoivne i ukupnih obaveza ini vlasniku glavnicu, odnosno kapital preduzea i to je onaj dio imoivne koji pripada vlasnicima preduzea. Pri tome se ne misli na neku odreenu imovinu, ve upravo na ono to ostaje nakom odbitka (podmirenja). Drugim rijeima, sve to imamo minus sve to dugujemo, jednako je moja neto vrijednost (kapital). Kapital je dakle vlastiti izvor imovine i sa aspekta dospjea trajni izvor. U normalnim uslovima poslovanja, vlanici ne mogu povui svoj ulog, pa se stoga ni ne oekuje odliv sredstava po osnovu vraanja uloga vlasnicima. Ulog traje dok traje i preduzee. Jedino se u uslovima likvidacije ukupna imovina dijeli prema izvoriam, s tim da se prvo podmiruju obaveze prema kratkoronim izvorima, zatim obaveze prema dugoronim izvoriam i na kraju ostaje dio imovine koji pripada vlasnicima. Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju preduzea. Vlasnik moe dodatno ulagati u preduzee i tada se poveava imovina preduzea, kao i obaveza prema vlasniku tj. kapital preduzea. Kapital preduzea e se poveati i u sluaju uspjenog poslovanja tj. zadravanjem odreenih zarada tj. dobiti. Taj dio kapitala posljedica je pozitivnih finansijskih rezulatata i ukoliko se ne raspodijeli vlanicima, ostaje u preduzeu namjenjen novim poslovnim poduhvatima, odnosno razvoju preduzea. Polazei od navedenog, moe se zakljuiti da na poveanje kapitala utiu dodatna ulaganja vlasnika iz zadrane zarade (dobici), a smanjuje ga raspodjela vlasnicima, te ostvareni gubici u poslovanju. POVEANJE dodatno ulaganje zadrana zarada (nerasporeena dobit) SMANJENJE raspodjela vlasnicima ostvareni gubici
Prema tome kapital se sastoji iz dva osnovana dijela, i to od dijela koji je uloen i onog dijela koji je zaraen tokom poslovanja, tj. kapital ine: a) uloeni kapital, b) zaraeni kapital. Pri sastavljanju B.S pojavljuju se dva pitanja koja su vezana uz: 22
1. formalni izgled B.S, 2. strukturu aktive i pasive U formalnom pogledu B.S se moe prezentirati u obliku: 1. jednostranog izvjetaja, 2. dvostranog izvjetaja Ukoliko se prihvati jednostrani izvjetaj, tada se prvo upisujeu pozicije aktive, a ispod pozicije pasive. Kod sistema dvostrukog izvjetaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive, a na desnoj pozicije pasive. Takav nain prezentiranja pogodniji je potrebama analize F.I zbog vee informativen snage. Redosljed unoenja pozicija aktive i pasive, zavisi od odrenih kriterija. U tom smislu, pozicije aktive unose se prema kriteriju likvidnosti (unovivosti), a pozicije pasive prema kriteriju ronosti (dospjelosti). I likvidnost i ronost moe biti opadajua i rastua. Grupisanje pozicija sredstava prema principu likvidnosti vri se prema vremenskom periodu transformacije pojedine bilansne pozicije u likvidni novani oblik. Prema kriteriuju opadaue likvidnosti u bilans se prvo unose obrtna, a zatim stalna sredstva. Redosljed unoenja obrtnih sredstava je: -novana sredstva, -kratkorona potreivanja, -zalihe proizvoda, -proizvodnaja i materijal Dok se kod grupisanja S.S polazi do vijeka trajanja i to od manjeg ka veem. Prema kriteriju rastue likvidnosti pozicije se unose obrnutim redosljedom, prvo najlikvidniji oblici dugotrajne imovine (nematerijalna, materijalna), a zatim kratkorona imovina i to prvo zalihe, a posljednja je pozicija novac. Pozicije pasive unose se prema kriteriju namjene i kriteriju ronosti. Kriterij namjene vezan je uz osnovana pravila finansiranja imovine (kratkorona imovina treba biti finansirana iz kratkoronih izvora i dijela dugoronih, a dugotrajna imovina iz dugoronih i trajnih izvora). Kriterij ronosti (opadajue ili rastue) zahtjeva da se pozicije pasive unose prema roku dospjea. Posebno je vano istaknuti potrebu da postoji usklaenost kriterija unosa aktive i pasive. To znai da ukoliko aktiva poinje sa novcem, tj. kratkotrajnom imovinom, tada pasiva mora poeti sa kratkoronim obavezama i obrnuto.
23
AKTIVA kratkorona imovina dugorona imovina
PASIVA kratkorone obaveze dugorone obaveze kapital
Iz eme je vidljivo da je u aktivi bilansa stanja prikazana imovina, a u pasivi su izvori te imovine, koji se dijele na obaveze prema vlasniku i obaveze prema ostalim korisnicima (kreditorima), pa se i temeljna bilansna ravnotea moe napisati na sljedei nain: AKTIVA = PASIVA IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL
5.1.1. Vrste bilansa

Zavisno od forme vremena ili razloga sastavljanja razlikujemo nekliko vrsta bilansa. U praksi se susreu: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. poetni bilans koji se satavlja prilikom osnivanja drutva tj na poetku poslovanja preduzea zakljuni bilans sastavljaju na kraju godine ona preduzea koja posluju dui vremenski period (vie godina) probni bilans sastavlja se radi kontrole odnosno provjere ispravnosti provedenih knjienja. U pravilu se sastavlja jednom mjeseno (po potrebi i ee), a obavezno se sastavlja prije sastavljanja i prezentacije bilo kojeg od navedenih bilansa konsolidovani bilans sastavlja se na nivou sloenih preduzea. Cilj mu je da prikae sistem sloenih preduzea kao jedne cjeline s toga je prilikom izrade konsolidovanog bilansa potrebno iskljuiti interne finansijske tokove (potraivanja i obaveze) unutar sistema odnosno izmeu povezanih preduzea. zbirni bilans takoer se sastavlja na nivou sloenih preduzea s tom razlikom da se ovs+dje ne prebijaju meusobni odnosi ve se jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz bilansa preduzea koja ulaze u krug sloenih sistema. diobeni bilans se sastsvlja prilikom razdvajanja preduzea na dva ili vie zasebnih preduzea. fuzijski bilans nastaje u suprotnom sluaju kada se dva ili vie pojedinanih preduzea integriu u jedno novo preduzee. Nastaje kao zbir bilansa integrisanih preduzea. sanacijski bilans sastavlja se radi sanacije (ozdravljenja) preduzea. Slui kao osnova utvrivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjeavanje. likvidavijski bilans
24
Pojednostavljena shema osnovnih elemenata Bilansa stanja ( horizontalni prikaz): AKTIVA ( IMOVINA) PASIVA ( IZVORI IMOVINE) ( KAPITAL + OBAVEZE) SREDSTVA: 0 1 2 STALNA I TEKUA ZALIHE GOTOVINA, KRATKORONA I POTRAIVANJA I ULAGANJA 5 OBAVEZE: DUGORONE I KRATKORONE ------------------------------------------------------------4 KAPITAL ( NETO KAPITAL)
-------------------------------------------------------------72 ( GUBITAK VEI OD KAPITALA)
Pojednostavljena shema osnovnih elemenata Bilansa stanja ( vertikalni prikaz): AKTIVA TEKUA SREDSTVA ------------------------------------------------------------------------------------DUGORONA SREDSTVA ------------------------------------------UKUPNA AKTIVA PASIVA TUI IZVORI ( OBAVEZE: kratkorone, dugor.) ------------------------------------------VLASTITI IZVORI ( KAPITAL) UKUPNA PASIVA
25
Osnovne promjene u Bilansu stanja: Poveanje aktive i pasive za isti iznos Smanjenje aktive i pasive za isti iznos Promjene u strukturi aktive bez promjena u pasivi Promjene u strukturi pasive bez promjene u aktivi
Njemaki teoretiar Pape sistematizirao je sve poslovne dogaaje u etiri osnovna tipa koji iscrpljuju sve mogue kombinacije kretanja sredstava. Ta kretanja ili temeljne bilansne promjene nalaze se na sljedeim relacijama: 1. Iz vanjskog svijeta u preduzea 2. Iz preduzea u vanjski svijet 3. Unutar samog preduzea 4. U vanjskom svijetu
Preduzee AKTIVA
Okruenje PASIVA
+ + KONCENTRINA -
CENTRIPETALNA
+ + PERIFERIJSKA
CENTRIFUGALNA
Promjene nastale na relaciji vanjski svijet preduzee nazivaju se centripetalnim kretanjima. Za posljednicu imaju poveanje aktive i poveanje pasive, odnosno, promjenu i njihove vrijednosti i strukture. To je promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ( primjer.: nabava sirovina od dobavljaa). Centrifugalna kretanja suprotnog su predznaka i kreu iz preduzea u okruenje. Dovode do smanjenja aktive i pasive, tj. Do promjene i vrijednosti i strukture, odnosno, promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ( primjer.: plaena obaveza prema dobavljau).
26
Koncentrina kretanja odvijaju se unutar preduzea. Promjene se dogaaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode do poveanja jednog oblika imovine uz istovremeno smanjenje nekog drugog oblika imovine ( primjer.: naplaeno potraivanje od kupaca). Periferijska kretanja dogaaju se u okruenju preduzea, ali se raflaktiraju na stanje u samom preduzeu. To kretanje ima za posljedicu samo promjenu strukture pasive, dakle promjenu samo u kvalitativnom smislu ( primjer.: banka je umjesto nas platila naem dobavljau). Nabedeni sluajevi tipini su knjogovodstveni dogaaji koji mogu doprinijeti razumijevanju sistema dvojnog knjogovodstva. U poslovanju preduzea ponekad se javljaju i odreene specifinosti, koje su neizbjene kod tako velike mase i esto velike sloenosti poslovnih transakcija kojima se mijenjaju njraznovrsniji oblici aktive i pasive kao i prihoda i rashoda.
5.1.2. Osnovne napomene uz BS u naim uslovima

U BS se ne unose korekcioni rauni ( IV i rauni odstupanja), jer se pozicije stalnih sredstava iskazuju po sadanjoj vrijednosti, a zalihe po troku sticanja ili netoprodajne vrijednosti. U BS se takoe ne unose rauni nivelacije cijena zaliha kao to su rauni 122, 123, 137, 138, jer se zalihe u prodavnici u BS iskazuju po troku sticanja ili netoprodajnoj vrijednosti kako bi BS u svojoj aktivi bio fer prezentacija sredstava po vriednosti oekivane koristi. Saldo goodwilla (014) treba umanjiti od zbira grupe 01, jer predstavlja korekciju u toku pribavljanja imovine kao to je prikazano pod cifrom 103 AOP-a. Ono to je bitno za BS jeste injenica da se u njega unose salda navedenih konta ili grupa, a ne ukupan promet dugovne ili potrane strane rauna. Promet rauna (njihove dugovne i potrane strane) kao njihova salda i rauni salda nula se nalaze u glavnoj knjizi. Kao dokaz porijekla salda ili razlozi ne postojanja odreenog rauna u BS kao to su rauni iji je saldo nula na dan sainjavanja bilansa. U pasivi BS se nalaze rauni: -kapital i rezeve -obaveze Posebno treba naglasiti vanost redoslijeda unosa pozicija u bilansnu emu. U tom smislu prvo se unose sredstva (stalna i tekua) kao aktiva, a potom rauni kapitala i rezervi tj. rauni klase 4 koji se unose kao salda nakon provedenih knjienja rezultata BU i rasporeda rezultata sve do rauna 401-Upisani i uplaeni vlastiti kapital. Raun 401 se dobije po sistemu bilansne ravnotee rauna klase 4 kada se od vijednosti kapitala i rezervi oduzmu rezerve na grupi 42 i 43, a potom koriguju za iznos salda grupe 41,44,45,46 i 47. Posebno treba obratiti panju na saldo rauna 400 koji moe imati neuplaenog kapitala i ovaj raun treba iskljuiti sistemom oduzimanja iz dejstva na raun 401-Vlastiti kapital (kao osnovni kapital drutva) . Nakon unosa rauna kapitala i rezervi unose se rauni obaveza (dugorone i kratkorone). Posebno treba obratiti panju na poziciju u aktivi koja nosi naziv gubitak iznad visine kapitala (raun grupe 72) koji podrazumijeva da je akumulirani gubitak vei vei od zbira rauna klase 4 pa se razlika prenosi u aktivu kao raun 72. time se rauni klase 4 u BS ne popunjavaju, jer im je vrijednost jedanka nuli. Takav bilans u pasivi ima samo raune kloase 5-Obaveze. To praktino znai da je vrijednost dionice i potencijalne dionice (kojoj podrku daju odreeni rauni klase 4 jednaka nuli. Tada drutvo (privredni subjekt) postaje vlasnitvo povjerilaca tj. vlasnika klase obaveza kao nor. Radnika za neisplaenih im plata, banaka zbog ne plaenih kredita, dobavljaa zbog neizmirenih obaveza, dravi zbog neplaenih poreza itd.
27
U toj situaciji povjerioci odluuju o sudbini (o likvidsciji ili nastavku poslovanja) pravnog lica. O svemu ovome nakon usvajanja izvjetaja i provedene revizije neophodno je izvjestiti komisiju za vriednosne papire, registar vrijednosnih papira i sud kod koga je registrovano pravno lice.
5.2.
Bilans uspjeha
Uspjenost poslovanja se definie kao sposobnost realizacije odreenih ciljeva koji mogu biti razliiti. Najei cilj je profitabilnost poslovanja, je li to ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvjetaja koji se zove raun dobiti i gubitka (BU). Za razliku od BS koji prikazuje finansijski poloaj u odreenom trenutku BU prikazuje aktivnosti preduzea u odreenom vremenskom periodu . Osnovni element ovog izvjetaja jesu prihodi, rashodi i njihova razlika koja moe biti dobit ili gubitak . Obavljanje poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini preduzea pri emu dolazi do transformacije jednog oblika imovine u drugi. Novac pribavljenj kod izvora ulae se u nabavku sirovina i materijala, sirovine se ulau u proces proizvodnje iz kojeg izlaze gotovi proizvodi koji se dalje prodaju i za koje se dobija novac. Dakle, stalno dolazi do transformacije novca u materijalni oblik i obrnuto materijalni oblik u novac. Raunovodstvo upravo prati ta ulaganja poslovne procese kao i rezultate odnosno uinke koji iz njih proizilaze. U vezi sa odvijanjem poslovnih procesa odnosno u vezi sa sa promjenama na imovini nastaju i prihodi rashodi. Prema MRS prihodi su poveanje ekonomske koristi tokom obraunskog perioda u obliku priliva ili poveanja glavnice, ali se to ne odnosi na uplate od strane vlasnika dok je rashod suprotna kategorija i znai smanjenje ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja sredstava to ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u vezi sa raspodjelom glavnice vlasnicima. Iz ovoga proizilazi da prihodi nastaju kao posljedica poveanja imovine ili smanjenja obaveza. Rashodi su posljedica smanjenja imovine ili poveanja obaveze. Nastanak prihoda i rashoda: Kategorija Imovina Obaveza Prihodi Poveanje Smanjenje Rashodi Smanjenje Poveanje
Ovdje je posebno vano napomenuti da se ovdje ne radi o bio kojem poveanju ili smanjenju imovine ili obaveza ve samo o o onome dijelu koji utie na poveanje ili smanjenje glavnice odnosno kapitala. Naime, promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda ve posredstvom njihovew razlike koja se iskazuje kao zarada (dobit) ili gubitak. Potrebno je napomenuti da je najvei dio prihoda i rashoda vezan uz proces realizacije odnosno prodaje, a sam proces prodaje ima svoje prihodnu i rashodnu stranu pri emu vrijednost prihoda ini prodajna vrijednost, a vrijednost rashoda trokovi nastali prilikom sticanja te imovine. Ako je preduzee ostvario vie nego to je uloilo tada je ostvaren pozitivsn finansijski rezultat ili dobit ili obrnuto. Dakle, prihod minus rashodi jednako je finansijski rezultat pri emu vai slijedee: Prihodi > Rashodi Dobit Rashodi > Prihodi Gubitak
28
Iz ovoga se moe zakljuiti da promjene vezane za poslovanje mogu itekako uveati ili smanjiti neto vrijednost preduzea. Ukoiko preduzee stalno ostvaruje odreene zarade ono uveava svoju imovinu do visine vriednsoti ostvarenih zarada. Te promjene manifestuju se u ostvarenom finansijskom rezultatu odnosnu u visini neto dobiti. Neto dobit pripada preduzeu i u pravilu se dijeli na dva dijela: na dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloeni kapital na dio koji se zadrava u preduzeu tj. na zadranu dobit,
S obzirom da prihodi i rashodi predstavljaju temeljne komponente FI BU to je potrebno kazati par reenica o prihodima i rashodima i njihovoj komparaciji sa primicima i izdacima. Naime, prihodi i rashodi su obraunska kategorija i razlikuju se od primitaka i izdatak novca. Prema MRS koji posebno istiu pretpostavke nastanka dogaaja prihodi i rashodi se utvruju prema nastanku dogaaja tj. prikazuju se onda kada su zaraeni tj. kada su nastali ( a ne kad je novac stvarno primljen ili uplaen) i unose se u FI perioda na koji se odnose. To znai da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kada su stvarno nastali tj. kad je roba prodata ili usluga izvrena i kada su zadovoljeni jo neki minimalni uslovi. Prihodi se, dakle, priznaju i kadasu mogui (naelo opreznosti). Uz prihode i rashode esto se vezuju i neki drugi termini koji su slini iako nemaju isto znaenje. To su primici i izdaci. Pojam primitaka vezan je uz primitke novca. Naime, primitak novca moe uslijediti iz raznih razloga npr. vlasnik je uloio dodatna novana sredstva, dunik nam je vratio ranije datu pozajmicu, primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita ili po povratku sa slubenog puta radnik je vratio vie primljeni iznos novca itd. Sve su to primici, prilivi novca, ali nisu prihod. Temeljna odrednica prihoda jeste poveanje imovine ili smanjenje obaveza, ali u onom dijelu koji ima uticaj na poveanje rezultata glavnice preduzea. Najvaniji uslov za nastanak prihoda jeste stvarna prodaja proizvoda, robe ili usloga. Na temelju te prodaje slijedi novana naknada iz ega proizilazi da prvo da prvo nastaje prihod te nakon toga prihod novca. Isto vrijedi i za rashode odnosno izdatke. Izdaci se prije svega odnose na razliite izdatke, isplate novca. Kao posljedica tih isplata javlja se smanjenje novanih sredstava to ne mora nuno dovesti nastanka rashoda npr. kupovina dionica nekog preduzea ili posuivanje novca predstavlja izdatke novca, ali ne maju za posljedicu nastanak rashoda. U stvarnosti postoje sluajevi da: 1. izdatak prethodi rashodu 2. rashod prethodi izdatku U sluaju kada preduzee nabavlja nove sirovine javlja se izdatak novca to se u knjigama evidentira kao smanjenje novca i poveanje zaliha sirovina. Rashod e nastati tek onda kada se sirovine utroe u proizvodnom procesu i kada postanu sastavni dio gotovog proizvoda odnosno tanije reeno rashod nastaje tek onda kada se proizvodi prodaju kupcu. U obraunskom smislu rashodi se utvruju prilikom prodaje gotovih proizvoda dok je izdatak novca nastao ranije prilikom kupovine sirovina. U ovom sluaju izdatak prethodi rashodu. Ponekad preduzea sama i unaprijed obraunavaju neke trokove koji su vezani uz poslovanje kao to su trokovi garancije za
29
prodate proizvode. U tom sluaju jo nema izdataka novca dok je troak odnosno rashod u obraunskom smislu nastao.
5.2.1. Oblik bilansa uspjeha

Sastavljane izvjetaja koji govori o uspjenosti poslovanja zavisi od odredaba postojee regulative. Isto ako BS, BU se moe prikazati u obliku jednostranog ili dvostranog rauna. Zbog vee iskazne moi uobiajeno se u svijetu, a i kod nas koristi jednostrani raun. Zbog vee iskazne moi uobiajeno u svijetu, a i kod nas koristi jednostrani raun. Takav stupnjevit oblik omoguuje segmentiranje prihoda i rashoda odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti. Tako se uobiajeno dobit (gubitak) iskazuje posebno kao: - dobit iz redovnog poslovanja - dobit od finansiranja - dobit iz vanrednih aktivnosti Usluna preduzea BU prikazuju u dosta pojednostavljenom obliku. Za to preduzee neto dobit predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda, ali trgovako preduzea budui da ona kupuju i prodaju zalihe zahtjevaju sloeniji BU. Naime, BU trgovakog preduzea ima 4 glavna dijela: 1. neto prodaju 2. nabavna vrijednost prodate robe 3. operativne rashode 4. porez na dobit. Postoje i podzbirovi za 1. bruto dobit 2. dobit prije oporezivanja (plaanja poreza na dobit) 3. neto dobit osnovna razlika izmeu BU trgovakih preduzea i preduzea koje se bavi uslunom djelatnou je u tome to trgovac mora izraunati bruto dobit prije odbijanja operativnih rashoda i poreza na dobit. Komponente BU uslunih i trgovakih preduzea kao i BU trgovakih preduzea vidi se iz sljedeih pregleda: BU trgovakih preduzea BU uslunih preduzea
Neto prodaja -Nabavna vrijednost Bruto dobit -Operativni rashodi (trokovi redovnog poslovanja) Dobit prije plaanja poreza na dobit -Porez na dobit
Prihodi - Rashodi * Neto dobit
*ukljuuje i porez na dobit
30
Neto dobit U cilju boljeg razumjevanja BU trgovakog preduzea potrebno je pojasniti neke znaajnije komponente i to se odnosi na sledee: Neto prodaja je pri vaan dio BU trgovakog preduzea. Sastoji se od bruto novanih primitaka, od prodaje robe umanjenih za povrat robe ili ispravke umanjenja faktora zbog oteenja ili loeg kvaliteta robe ili bilo kakve dozvoljene popuste. Bruto prodaja se sastoji od ukupne gotovinske prodaje i ukupne prodaje na kredit u toku datod raunovodstvenog perioda, ak i ako gotovina nee biti naplaena do sljedeeg Neto dobit je ono to preostane nakon to se od bruto dobiti odbiju operativni rashodi i porez na dobit. On je bitno mjerilo uspjenosti poslovanja preduzea jer predstavlja iznos poslovne zarade koja se obraunava dioniarima. To je iznos koji se prenosi na zadranu zaradu iz svih aktivnosti koje tokom godine generiu dobit. I uprava i investitori esto koriste neto dobit kao pokazatelj uspjenosti poslovanja nekog preduzea u proteklom ra periodu. Ostale komponente BU kao to su operativna dobit, dobit prije poreza kao i porez na dobit neemo posebno objanjavati jer nisu sloene kategorije i lako se mogu identifikovati. Iz prikazanog BS i BU moe se nauiti povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obavezama. U tom smislu imovina=obaveze + kapital ili imovina=obaveze + uloeni kapital + zaraeni kapital ili imovina= obaveze + uloeni kapital + prihodi rashodi. Ovaj raunovodstveni model moe se modificirano zapisati i u slrdeem obliku: Imovina + rashodi = obaveze + uloeni kapital + prihodi . Prihodi su prema tome mjera poveanja zarade a rashodi mjera njenog smanjenja. Povezanost imovine, obaveza i kapitala s prihodima i rashodima.
Iz svih navedenih konstatacija i prikaza mogue je zakljuiti sljedee : prihodi i rashodi prikazuju promjene na imovini i obavezama u odreenom vremenskom periodu te promjene su vezane uz poveanja (smanjenje) neto imovine tj. kapitala izraz poveanje (smanjenje) neto imovine finansijski je rezultat (dobitak ili gubitak) fin. rezultat je spona izmeu BS iBU realnost fin rezultata zavisi od relanosti procjene pozicija BS nerealnost fin rezultata automatski podrazumjeva BS
31
Raunovodstveni standardi i propisani obrazac Bilansa uspjeha iskazuje postupak utvrivanja poslovnog rezultata po segmentima i to: BRUTO DOBIT ( ILI GUBITAK) DOBIT (GUBITAK) od operativnih aktivnosti kao razlika prihoda od prodaje i trokova za prodato Koji se utvruje umanjivanjem bruto dobiti za iznos trokova ditrib,, uprave i administr. i dr. operativnih rashoda Dobit od operativnih aktivnosti uveana za prihode od ulaganja, finansiranja, prodaje stalne imovine i ostale, a umanjene za rashode od ulaganja, finansiranja, prodaje stalne imovine i ostale Koji se utvruje posebno na posbnom obrascu (porezni bilans) na kome se vri usklaivanje dobiti prije poreza i to tako da se ona uveava za iznose rashoda koji se ne priznaju u poreskom bilansu, a umanjuje za iznose prihoda u kojim su ve obraunati porezi i usklauje za razliku u transfernim cijenama i kamatama na tritu i izmeu povezanih lica, odnosno umanjuje za oslobaanja predviena Zakonom o porezu na dobit. Tako utvrena osnovica (ako je ima) mnoi se sa 10 % i dobija iznos poreza na dobit. Dobit nakon oporezivanja
DOBIT (GUBITAK) prije poreza
POREZ NA DOBIT
NETO DOBIT ZA OBRAUNSKI PERIOD
NETO DOBIT se moe rasporediti ulagaima ili u nominiranu dobit (kapital), onosno rezerve ili nominiranu (akumuliranu) dobit. GUBITAK se pokriva iz kapitala ili kao nepokriven prenosi u narednu godinu u kojoj se mora pokriti, ako kapital nije dovoljan radi se o gubitku iznad visine kapitala.
BILANS USPJEHA ( INCOME STATEMENT OR PROFT AND LOSS ACCOUNT) GRUPISAN U TERMINIMA MENADERSKOG RAUNOVODSTVA:
PRIHOD ( Sales) TROKOVI ZA PRODANO ( Cost of goods sold) BRUTO DOBIT (Gross profit or gross margin TROKOVI UPRAVE I PRODAJE ( Administrative and general expenses) OSTALI PRIHODI ( Other revenues) 32
OSTALI RASHODI ( other expenses) OPERATIVNA DOBIT ( Operating profit) RASHODI FINANSIRANJA ( Interest) DOBIT PRIJE POREZA ( Profit before tax) POREZ ( Tax) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA ( Profit after tax) GUBITAK ( Loss)
Specifinosti BU u proizvodnoj djelatnosti i njegovo prilagoavanje u oblik menaderskog izvjetaja Uskladitivi ( trokovi zalih) i neuskladitivi trokovi ( trokovi perioda)
BS -zalihe direktnog materijala -zalihe nedovrene proizvodnje -zalihe gotovih proizvoda (Trokovi i uskladitivi trokovi koji su sadrani u zalihama gotovih proizvoda) Neuskladitivih trokova -Nema u BS
BU Uskladitivi trokovi koji su postali rashodi (Trokovi prodatih proizvoda) Neuskladitivi trokovi rashodi perioda (Trokovi uprave i prodaje)
5.2.2. Napomene uz BU
Fin obraun prihoda i rashoda u skladu sa ra periodima iskazuje se u svojim saldima kroz formu fin rezultata u BU. Samo ostvareni prihodi predstavljaju kategorije prihoda u BU to je karakteristino i za vrijednost rashoda. Za razliku od dosadanje prakse fin rezultat se neiskazuje viestepenim obraunom kroz formu rezultat: bruto dobit (gubitak) dobit ili gubitak od aktivnosti dobit ili gubitak prije poreza dobit ili gubitak poslije poreza dobit ili gubitak od vanrednih stavki neto dobit ili gubitak za period.
33
Pojedini dijelovi obrauna fin rezultata mogu biti negativni a da konaan rezultat bude pozitivan i obrnuto ili da poreski bilans pokae razliito stanje od rezultata BU. treba napomenuti da se BU sastavlja prije BS te da se rezultati dobiti poreskih obaveza, gubitka i slino trebaju implementirati u sainjavanju poetnog bilansa za naredni period. Ako se razlikuju informacijeBU i poreskog bilansakonano se trebaju uskladiti i implementirati rezultatiu poreskog bilansa ali samo u domenu obaveza to e dovesti do promjene vrijednosti kapitala u konanom obraunu. Da bismo u potpunosti ispotovali zahtjev ovog obrasca , potrebno je detaljno se upoznati sa MRS 8 i MRS 18, te zahtjevima kodeksa ra naela. Paragraf 103-109 (koji govore o prihodima i rashodima te njihovom priznavnavanju).
5.3.
Razdvajanje trokova na uskladitive i neuskladitive i njihov odnos sa BS i BU u proizvodnom preduzeu

BS BU
USKLADITIVI TROKOVI
Nabavka direktnog Materijala Direktni rad OTP
Zalihe dir. materijala
PRIHOD
Kad se prodaja dogodi MINUS

TR. ZA PRODANO
Zalihe nedovr. proiz
Zalihe got. proizvoda
= BRUTO DOBIT MINUS

Trokovi uprave i pr.
NEUSKLADITIVI TROKOVI
NEMA IH U BILANSU STANJA
= OPERATIVNI DOBITAK
Prenos proitvodnih trokova i trokova perioda na teret BU: TROKOVI NASTALI U 2006.
PROIZVODNI TROK. TROKOVI PERIODA
Gotovi proizvodi neprodani 2006
Gotovi proizvodi prodani 2006
BU 2006 CK prodatih proizv. + operativni trokovi
BS 31.12.2006 zalihe gotovih proizvoda
Gotovi proizvodi prodani 2006
BU 2007 CK prodatih proizvoda
34
Razdvajanje trokova na uskladitive i neuskladitive i njihov odnos sa BS i BU u trgovakom preduzeu: BS BU

PRIHOD
USKLADITIVI TROKOVI
Nabavka robe
Zalihe robe
Kad se prodaja dogodi
MINUS
TR. ZA PRODANO
= BRUTO DOBIT MINUS NEUSKLADITIVI TROKOVI = OPERATIVNI DOBITAK NEMA IH U BILANSU STANJA
Trokovi uprave i pr.
5.4.
Utvrivanje trokova prodaje u trgovakom preduzeu
5.4.1. Veletrgovina
Zalihe robe se vode po veleprodajnoj cijeni bez PDV-a: Nabavka i ulaz na skladite: TNR ......................................... imovina (BS) + RUC ...................................... obraunska kategorija Roba u veleprodaji Na skladitu .............................. obraunska kategorija
35
PRODAJA ROBE: ILI Zalihe robe se vode po veleprodajnoj cijeni sa PDV-om: Nabavka i ulaz u skladite: TNR .................................................... IMOVINA (BS) +RUC ................................................. obraunska kategorija FAKTURA Roba u veleprodaji Na skladitu ........................................ obraunska kategorija
+ PDV ................................................. obraunska kategorija VPC ..................................................... obraunska kategorija Roba u veleprodaji: Na skladitu ......................................... obraunska kategorija - PDV ................................................... obraunska kategorija TROAK PRODATE ROBE = TNR ......................RASHOD (BU)
+ PDV ................................................. obraunska ketgorija VPC .................................................... obraunska ketgorija
PRODAJA: VPC ............................................... obraunska kategorija -RUC.................................................obraunska kategorija -PDV ............................................... obraunska kategorija TROAK PRODATE ROBE = TNR ..............RASHOD ( BU)
5.4.2. Maloprodaja
Nabavka i ulaz u prodavnicu: TNR ..................................................... imovina (BS) + RUC ................................................. obraunska kategorija
36
+PDV .................................................. obraunska kategorija MPC .................................................... obraunska kategorija
Prodaja: MPC ................................................... -RUC .................................................. -PDV .................................................. Troak prodate robe = TNR ............... obraunska kategorija obraunska kategorija obraunska kategorija RASHOD (BU)
5.5.

Utvrivanje finansijskog rezultata u trgovakom preduzeu
PRIHODI OD PRODATE ROBE (VPC-PDV ILI MPC-PDV) -TROKOVI PRODATE ROBE (TNR) BRUTO DOBIT -TROKOVI PRODAJE I OSTALI NEUSKLADITIVI TROKOVI DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -POREZ NA DOBIT (DOBIT POSLIJE POREZA) = NETO DOBIT
Utvrivanje finansijskog rezultata u trgovakom preduzeu menaderski pristup: PRIHODI OD PRODATE ROBE (VPC-PDV ILI MPC-PDV) -TROKOVI PRODATE ROBE (TNR) BRUTO DOBIT OD PRODAJE ROBE -TROKOVI PRODAJE I OSTALI OPTI TROKOVI OPERATIVNA DOBIT -TROKOVI FINANSIRANJA
37
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -POREZ NA DOBIT DOBIT POSLIJE POREZA = NETO DOBIT
5.6.
Izvjetaj o zadranoj zaradi
Dobit ini dio vlasnike glavnice odnosno kapitala preduzea. Formira se iz ostvarene dobiti i predstavlja dio dobiti koju preduzea zadrava za unapreenje svog poslovanja (razvoja). Prema tome, ovaj izvjetaj pokazuje politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadrava) se u preduzeu. U naim uslovima zadrana zarada ili dobit predstavlja poziciju nerasporeene kumulirane dobiti. Iznos dobiti poveava se poveanjem ostvarene dobiti a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi. To jest: Zadrana dobit na kraju perioda = zadrana dobit na poetku + neto dobit dividende Polazei od ovog modela izvjetaj o zadranoj zaradi(dobiti) ima za cilj podrobno prikazati promjene na raunu kapitala. Sastavlja se za odreeno obraunsko razdoblje najee za 1 godinu tj za isti period kao i ostali fin izvjetaji. Izvjetaj o dobiti jednostavnog je oblika, sadri malo informacija ali su one vrlo znaajne i praktino slue nadzornom (upravnom) odboru za voenje politike dividendi. Izvjetaj se moe prikazati:
5.7.
Sadraj i oblik finansijskih izvjetaja o novanom toku
Svako preduzee u svom poslovanju eli ostvariti 2 kljuna cilja i to: 1. poslovati profitabilno 2. ostati solventan (likvidan) Poslovati profitabilno znai poveavati iznos vlasnike glavnice kroz poslovne aktivnosti preduzea to drugim rijeima znai ostvariti zadovoljavajui povrat na uloeni vlasniki kapital. Ostati solventan (likvidan) znai biti sposoban platiti svoje dugove i obaveze preduzea kako one dospjevaju. Meutim, sposobnost preduzea da ostane solventno neukljuuje samo procjenu likvidnih sredstava na datom BS. Koliko je novo preduzee primilo novca tokom godine? Koji su izvori ovih novanih primitaka?
38
Koliki su izdaci svake godine iz poslovnih aktivnosti, a koliki iz ulagakih i finansijskih aktivnosti? Da bi odgovorila na ova pitanja, preduzea pripremaju trei glavni fin izvjetaj koji prikazuje izvore i upotrebu likvidnih sredstava tokom raunovodstvenog perioda . Kao to je poznato novac je vaan faktor u poslovanjupreduzea,. Za novac se kupuju sirovine, oprema, podmiruju se obaveze, za novac se prodaju gotovi proizvodi, roba i sve se vrti oko novca. Stoga nije ni udo da vlasnike preduzea pa i ostale korisnike zanima odakle sve u preduzee stie novac i u koje svrhe se troi. Iz tih razloga potrebno je sastavljati izvjetaj koji govori o izvorima i upotrebi novca i koji omoguava utvrivanje vika raspoloivih ili ak nedostatnih stvari. Upravo izvjetaj o novanom toku daje takve informacije i u interakciji s ostalim izvjetajima daje pravu sliku ''zdravstvenog stanja'' preduzea. Nisu rijetki sluajevi da preduzee u BU iskazuju uspjeno poslovanje s dobitkom a da defakto imaju problema s podmirivanjem tekuih obaveza. Zato je tako? Odgovor prije svega treba potraiti u evidentiranju osnovnih elemenata BU a to su prihodi i rashodi. Prihodi rashodi su obraunske kategorije, evidentiraju se prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja a to znai da se evidentiraju onda kad su nastali ( onda kad su zaraeni a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca). Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca. Postoji vremenski nesklad izmeu prihoda i primitak i rashoda i izdataka. Osim toga postoji i primici i izdaci novca koji uopte ne utiu na visinu prihoda i rashoda kao to je npr posuivanje novca. Razumjevanje tih razlika izmeu primitaka i izdataka i prihoda i rashoda kljuno je i to razumjevanje izvjetaja o novanom toku.
5.7.1. Osnovni elementi izvjetaja o novanom toku

Ve smo konstatovali da izvj o novanom toku prua podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici tj istom novanom toku. Prema tom osnovni elementi izvjetaja o novanim tokovima su primici i izdaci novca koji se selektiraju i u izvjetaju prikazuju kao dio poslovne, investicijske i finansijske aktivnosti. Osnovni pojmovi koji su vezani za izvj o nov tokovima : - Novac na blagajni i na raunima u banci - Novani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo konvertuju u novac - Novani tokovi su prilivi i odlivi novca i novanih ekvivalenata - Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzea i druge aktivnosti koje odreuju dobit preduzea osim investicijskih i finansijskih aktivnosti - Investicijske aktivnosti vezane su uz sticanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu ukljuena u novane ekvivalente - Finansijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvataju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza.
39
Radi lakeg razumjevanja izvjetaja u nastavku e biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene na novcu i od kojih zavisi njegova veliina. Ralanivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obaveza i kapitala) dolazi se do osnovnih parametara od kojih zavisi iznos novca i promjene na novcu. Ako poemo od osnovne bilansne jednaine: IMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA=PASIVA i njezinim daljnjnem analitikim prikazivanjem uz upotrebu sledeih simbola I=imovina; O=obaveze;K=kapital;KI'=kratkorona imovina;N=novac;KI=kratkorona imovina bez novca, dobijamo: I=O+K KI+DI=O+K N+KI'+DI=O+K Ako promjene na tim kategorijama oznaimo sa D tada vai i ova jednakost: DN+DKI'+DDI=DO+DK Promjene na novcu posljedica su poveanja (+) ili smanjenja (-) na sledeim kategorijama: DN=DO+DK-DKI'-DDI Uzimajui da poveanje (primici) novca nastaju po osnovu poveanja obaveza i kapitala odnosno smanjenja ostale nnenovane imovine i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca. Ovo je posebno vano ukoliko se izvjetaj sastavlja po indirektnoj metodi. imovina ; tj.
DI=dugorona
PRILIVI IMOVINE - poveanje obaveza - poveanje kapitala - smanjenje nenovane imovine
ODLIVI IMOVINE - smanjenje obaveza - smanjenje kapitala - poveanje nenovane imovine
Izvjetaj o novanim tokovima i BU BU PRIHODI RASHODI DOBIT CASH FLOW PRIMICI -IZDACI =GOTOVINA (NOVAC) 40
> = <
Metode sastavljanja izvjetaja o novanim tokovima: Direktna metoda (objavljivanje bruto primitaka i izdataka po grupama aktivnosti i objavljivanje neto iznosa kao njihove razlike + novac i novani ekvivalenti na poetku godine = novac i novani ekvivalenti na kraju godine) Indirektna metoda (dobit poslije poreza usklauje se za neto nenovane vrijednosti po aktivnostima, dodaje se novac i novani ekvivalenti na poetku godine = novac i novani ekvivalenti na kraju godine).
Parcijalni bilans preduzea X sastojao se od sljedeih podataka: Bilans stanja 31.12.2003 Potraivanja od kupaca Zalihe Unaprijed plaena najamnina Zalihe potronog materijala Obaveze prema dobavljaima Obaveze za reije 5.000 2.000 7.000 1.000 1.500 2.000 31.12.2004 7.000 4.000 3.000 3.000 2.000 1.400
BU sadri sljedee: Neto dobit Rashod za amortizaciju Dobitak od prodaje zemljita Amortizaciona premija na obveznice Amortizacija goodwilla 2.000 400 900 500 200
Neto novani tok od poslovnih aktivnosti za 2004 izraunava se na slijedei nain:

41
Neto dobit +Rashodi za amortizaciju -Dobitak od prodaje zemljita -Amortizaciona premija na obveznice +Amortizacija goodwilla -Poveanje potraivanja od kupaca -Poveanje zaliha +Smanjenje unaprijed plaene najamnine -Poveanje zaliha potronog materijala -Smanjenje obaveza za reiju +Poveanje obaveza prema dobavljaima Neto novanmi aktivnosti tok od poslovnih 2.000 400 (900) (500) (200) (2.000) (2.000) 4.000 (2.000) (600) 500 (900)
Ovo je bio izvjetaj o novanim tokovima po indirektnoj metodi. Primjer Preduzee K ima sljedee bilansne podatke (2003 i 2004) 31.12.2003 Novana sredstva Potraivanja od kupaca Roba Strojevi Akumulirana amortizacija Dugorona ulaganja Ukupno imovina Obaveze dobavljaima Obaveze za rashode prema 11.500 13.000 19.000 17.000 -11.500 14.000 63.000 9.000 3.000 31.12.2004 18.000 17.500 16.000 19.000 -12.000 13.000 71.500 12.000 2.000
42
Izdata dugorona mjenica Redovne dionice Ukupno obaveze
15.000 17.000 63.000
14.000 19.000 71.500
Nja raunu dobiti i gubitka nalaze se sljedei podaci: Prihod od prodaje Nabavna vrijednost prodate robe Bruto dobit Opti rashodi Rashodi za amortizaciju Neto dobit 69.000 -47.000 22.000 -11.000 - 500 10.500
Dodatni podaci : -novane dividende 5.000
-dugorona ulaganja prodata su po knjigovodstveno vrijednosti
Pripremite izvjetaj o novanim tokovima koristei se direktnom metodom
Rjeenje Preduzee K Izvjetaj o novanim tokovima za 2004 godinu Novana sredstva od poslovnih aktivnosti Novani primitak od kupaca Isplata robe Novana sredstva plaena za rashode Neto novani tok od poslovnih aktivnosti 64.500 -41.000 -12.000 11.500
Novani tok od investicijskih aktivnosti

43
Kupovina stroja Prodaja dugoronog ulaganja Neto novani tok od investcijskih aktivnosti -2.000 1.000 -1.000
Novana sredstva od finansijskih aktivnosti Plaanje izdatih mjenica Plaanje dionica Isplata novanih dividendi Neto novani tok od finansijskih aktivnosti Neto promjena novanih sredstava Poetna vriednost novca i novanih ekvivalenata Konani saldo Objanjenje novanih sredstava aktivnosti Potraivanja od kupaca 13.000 69.000 Roba 19.000 X 47.000 -1.000 2.000 -5.000 -4.000 6.500 11.500 18.000
17.500
16.000
13.000+69.000-X=17.000 X= 64.500
19.000+X-47.000-16.000 X = 44.000
Obaveze prema dobavljaima X 9.000 44.000 12.000
Obaveze za rashode X 3.000 11.000 2.000

44
9.000+44.000-X=12.000 X = 41.000
3.000+11.000-X=2.000 X=12.000
5.8.
Konsolidovani finansijski izvjetaj
Pod kosolidacijom FI podrazumijeva se spajanje izvjetaja matice preduzea. Svrha konsolidovanih FI bazira se primarno na potrebama korisnika konsolidiranih izvjetaja,a to su dioniari i vjerovnici preduzea (matice). Oni su zainteresirani za rezultate poslovanja kao i za finansijsku situaciju preduzea . Ovi izvjetaji (konsolidovani) potrebni su i radi fer prezentacije situacije te da bi jedno preduzee udrueno u matricu imalo direktnu kontolu nad drugim preduzeem. Matica je ono preduzee koje ima vie od 50% vlasnitva (vie od 50% dionica s pravom glasa). Raunovodstvena naela se primjenjuju prilikom sastavljanja konsolidovanih FI. Kosolidovani FI pripremaju se onda kada su dva ili vie preduzea povezana poslovnim vezama u preduzeu matice te djeluju kao jedinstven ekonomski subjekt. Svako preduzee zadrava svoju raunovodstvenu evidenciju, sastavlja svoje temeljne FI. Preduzee matica sastavlja i prezentira korisnicima konsolidovane Fi.pored dioniara i dugoronih vjerovnika korisnici konsoidovanih FI su jo i mgmt matinog preduzea te ostali korisnici. Ipak, te izvjetaje najvie koriste oni koji su dugorono zainteresovani za matino preduzee. To su postojei i potencijalni dioniari matinog preduzea.Svaki dioniar bilo da se radi o fizikome ili pravnom licu zainteresovano je za one prihode koji pripadaju matrici po osnovu udjela u vlasnitvu organizacionog dijela.Dugoroni vjerovnici,prije svega banke takoe su zainteresirane za poslovne rezultate povezanih u matricu kojima su odobreni ili od kojih su kupljene obveznice.Za razliku od dugoronih vjerovnika kratkoroni vjerovnici matinog preduzea vie su zainteresirani za temeljne izvjetaje matice nego za konsolidirane izvjetaje.Razlog za to je vei interes kratkoronih vjerovnika za tekuom solventnou u odnosu na dugoronu profitabilnost matice. Mgmt matice uz dioniarsku maticu ima najvei interes kako za tekuim informacijama konsolidovanih FI tako i za pojedinim izvjetajima preduzea povezanim u matricu koje ine konsolidovani izvjetaj.Da bi mgmt matice mogao uticati ili vriti kontrolu poslovanja i finansijske politike povezanih preduzea mora imati izvjetaje o rezultatu i finansijskoj situaciji za proteklo raunovodstveno razdoblje.Mgmt matice jedino sagledavanjem fin.rezultata,fin.situacije i novanog toka svih povezanih preduzea.Moe vriti kontrolu na nivou grupe.Rezultati konsolidiranih FI jesu ujedno osnova i za zakljuivanje ili ne zakljuivanje novih ugovora s mgmt matice.U korisnike informacija konsolidiranih FI svakako treba spomenuti i finansijske analitiare bez ijih je rezutata danas nezamislivo djelovanje finansijskog trita, javnost (preko javnog objavljivanja FI ili preko rezultata finansijskog analitiara) koju ine potencijalni investitioro i vjerovnici zainteresirani za FI.
5.9.
Izvjetaj o svim promjenama u vlasnikom kapitalu
Ovaj izvjetaj se sastoji iz dva dijela : - podaci o dioniarskom kapitalu i - podaci o promjenama u kapitalu
45
U prvom dijelu izvjetaja tretirane su iskljuivo dionice (redovne i povlatene) i to kroz period od dvije godine kako bi se mogle registrovati promjene u dionikom kapitalu. Prezentirani su podaci o broju eksternih dionica na odreeni dan, zati izdate dionice,opozvane dionice, steene vlastite dionice itd. Na osnovu podataka iz prvog dijela izvjestaja i ostalih kompanija koje opredjeljuju visinu kapitala pravnog lica sastavlja se obrazac o promjenama u kapitalu koji ia sljkedei oblik i strukturu: Kod izrade drugogo dijela izvjetaja potrebno je pridravati se paragrafa 137 do 145 Kodeksa RN koji se odnose na sljedee sadraje: - Paragraf 137 prilikom pripremanja svojih FI veina pravnih lica usvaja finansijski koncept kapitala prema kojem je kapital za neto sredstva ili vlastiti kapital. Prema fizikom konceptu kapitala kao to je poslovna sposobnost kapitala se smatra proizvodnom sposobnou baziran npr. na jedinici proizvoda na dan - Paragraf 138 izbor odgovarajueg koncepta kapitala od strane pravnog lica treba se zasnivati na potrebama korisnika njegovih FI. Stoga bi finansijski koncept kapitala trebao biti usvojen ako korisnici FI ponajprije brinu o odravanju nominalno uloenog kapitala ili o kupovnoj moi uloenog kapitala. Meutim, ako korisnici vode glavnu brigu o poslovnoj sposobnosti pravnog lica treba upotrijebiti fiziki koncept kapitala. - Paragraf 139 iz koncepta kapitala u paragrafu 138 proizilaze sljedei koncepti ouvanja kapitala: a) ouvanje finansijskog kapitala po ovom knceptu dobit je zaraena samo ako finansijski ili novani iznos neto sredstva na kraju perioda premauje finansijski (ili novani) iznos neto sredstva na poetku perioda nakon iskljuenja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda . Ouvanje finansijskog kapitala moe biti izmjereno ili u nominalnim novanim jedinicama ili jedinicama konstantne kupovne moi. b) ouvanje fizikog kapitala - po ovom konceptu dobit je zaraena samo kao fizika proizvodna sposobnost (ili poslovna sposobnost) pravnog lica ( ili resursa ili fondova potrebnih da se postigne ta sposobnost) ako na kraju perioda premauje fiziku proizvodnu sposobnost na poetku perioda poslije iskljuivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda. - Paragraf 141 koncept fizikog ouvanja kapitala zahtijeva usvajanje tekuih trokova kao osnove za vrednovanje. Izbor osnove prema ovom konceptu zavisi od vrsta finansijskog kapitala koji pravno lice nastoji zadrati - Paragraf 142 - glavna razlika izmeu dva koncepta ouvanja kapitala jest postupak prema uincima promjena cijena sredstava i obaveza pravnog lica. Openito reeno pravno lice je odralo svoj kapital ako ima jednake koliine kapitala na kraju perioda kao to ga je imalo na poetku perioda. Iznos preko zahtijeva za ouvanje kapitala jeste dobit. - Paragraf 143 - prema konceptu ouvanja finansijskog kapitala gdje je kapital definisan pojmovima nominalnih novanih jedinica dobit predstavlja porast nominalnog novanog kapitala tokom tog perioda stoga poveanje cijena sredstava koja se die tokom perioda, koja se uobiajeno nazivaju dobici od dranja jesu konceptualno dobit. Meutim, oni ne moraju biti priznati kao takvi sve dok se sredstva ne otue u transakciji razmjene. Kada se koncept ouvanja finansijskog kapitala definie pojmovima jedinica stalne kupovne moi dobit predstavlja poveanje uloene kupovne moi tokom perioda. Tako se samo onaj dio poveanja cijena smatra za dobit. Ostatak porasta se samtra korekcijom ouvanja kapitala.
46
- Paragraf 144 prema konceptu ouvanja fizikog kapitala kada se kapital definie pojmovima fizike proizvodne sposobnosti. Dobit predstavlja poveanje toga kapitala tokom perioda. Sve promjene cijena koje utiu na sredstva i obaveze smatraju se promjenama u mjerenju fizike proizvodne sposobnosti pravnog lica te se stoga one samtraju usklaivanjima ouvanja kapitala koje je dio vlastitiog kapitala, a ne dobiti. - Paragraf 145 izbor osnove vrednovanja i koncepta ouvanja kapitala odreuje i raunovodstveni model koji e se koristiit u pripremanju FI. Razliiti ra. modeli pokazuju razliite stepene relevantnosti i pouzdanosti te kao i na drugim podrujima mgmt-a mora traiti ravnoteu izmeu relevantnosti i pouzdanosti. Ovaj kodeks primjenjiv je na niz ra. modela i osigurava smjernice i reperenzentaciju FI raenih po izabranom modelu
Raunovodstvene politike i napomene ini sastavni dio izvjetaja o promjenama u kapitalu. Zbog specifinosti nvedenog izvjetaja u odnosu na izvjetaj koj ise izrauje za preduzea navode se neki karakteristini dogaaji koji utiu na visinu kapitala osiguravajuih drutava: - Rezervacije teta (u konkretnom sluaju znaajnu stavku predstavljaju predratne tete koje su ukupnu visinu kapitala drutva umanjile za skoro 50%) predstavljaju iznos koji ima za cilj da pokrie ukupnih trokova isplate teta koje su nastale usljed dogaaja koji su se desili do datuma bilansa stanja ukljuujui tete koje su nastale,ali nisu prijavljene i trokovi likvidacije umanjene za iznose koji su plaeni za te tete. Iznos je zasnovan na procjenama te tako iako uprava drutva smatra da je iznos adekvatan konana obaveza moe biti manja ili vea od toga iznosa. U skladu sa poslovnom praksom osiguravajua drutva usklaena procjena i razlika izmeu procijenjenih i naknadno plaenih iznosa se knjie prilikom nastanka ovih promjena. - Rezerve sigurnosti formiraju se izdvajanjem najmanje 1/3 od ostvarene dobiti izraza po godinjem obraunu.ako se dobit ne koristi za pokrie gubitka iz prethodnih godina, ako se rezerve sigurnosti formiraju najmanje u visini polovine ostvarene prosjene premije osiguranja u posljednje dvije godine ne postoji obaveza novog izdvajanja stoga to su vee rezerve sigurnosti osiguravajue drutvo je stabilnije i na tritu konkurentnije.
Izraunavanje osnovice za porez na dobit: Osnovica poreza na dobit = Osnovica za porez na dobit iz BS (BU) + uveanja -umanjenja Osnovica poreza na dobit (OPD) Porez na dobit = OPD x 0.3
47
Zabiljeke uz finansijske izvjetaje: Bolje razumijevanje FI U zabiljekama se prikazuju: Metode procjene bilansnih pozicija Eventualna odstupanja od postvljenih metoda i razlozi tih odstupanja Kvantifikacija prouzroenih efekata datih odstupanja ako ih ima Pregled obaveza sa rokom dospijea duim od od 5 godina Prosjean broj zaposlenih Broj, nominalna vrijrdnost dionica izdatih po vrstama Pregled najznaajnijih dioniara Znaajne potencijalne obaveze ili potraivanja (vanbilansna evidencija) I sve druge koje se ne vide direktno, iz osnovnih elemenata FI ali su neophodne za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja
6. Raunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete finansijskih izvjetaja

Sam pojam raunovodstvenih politika (accounting policies) pojavio se u SAD-u pedesetih godina. Strukovne organizacije koje djeluju na tom podruju doprinose razvoju i promociji raunovodstvene profesije a jedna od njih je i Odbor ra raunovodstvene standarde (FASB Financial Accounting Standards Bord) te Odbor za raunovodstvena naela (APB Accountig Principles Board) prema kojem su rainovodstvene politike ''specifina naela i metode koje menadment izabrao u cilju realnog prikazivanja finasijskog poloaja, promjena finsnijskog poloaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s opeprihvaenim raunovodstvenim politikama''. Raunovodstvene politike (MRS 1) su skup koncepcija, modela, pravila i konvencija usvojenih od strane menademnta u posupku sainjavanja i prezentiranja finansijskih izvjetaja . One odraavaju sutinu raunovodstva kao jezika poslovnog odluivanja. Prema FBiH RS 1, ''menadment treba odabrati i primijeniti raunovodstvene politike pravne osobe, tako da su finansijska izvjee u skladu sa svim zahtjevima Kodeksa raunovodstvenih naela i svakog standarda koji se primjenjuje.'' Gdje ne posoje posebni zahttjevi, menadment bi trebao razviti politike: Relevantne u odnosu na potrebe korisnika u pogledu donoenja odluka
48
Pouzdane u smislu da: 1. Pokazuju istinit i fer pregled rezultata i finansijske situacije pravne osobe; 2. Odraavaju ekonomsku bit dogaaja i transakcije, a ne samo njihovu pravnu formu Neutralna i nepristrasna Potpune u svim znaajnim aspektima.
Karakteristike raunovodstvenih politika: 1. Izbor izmeu odreenih raunovodstvenih alternativa, jer primjena razliitih alternativa daje razliite rezultate 2. Da je cilj takvog izbora u to realnijem prikazivanju finansijskog poloaja i uspjeha poslovanja 3. Da izbor takve raunovodstvene alterantive vri menadment 4. Da su podloga za taj izbor raunovodstvena naela detaljnije razraena u raunovodstvenim standardima. Sam izbor i primjena raunovodstvenih politika zavisi i od ciljeva ire poslovne politike. Stoga je raunovodstvene politike potrebno razmatrati i u kontekstu poslovne politike i upravljanja preduzeem. U kontekstu upravljanja uobiajeno se istiu tri razine upravljanja: Strategijska ili najvia razina upravljanja Taktika ili srednja razina i Operativna ili najnia razina.
Upravljanje preduzeem viesloan je proces koji u sebi primarno sadri postavljanje ciljeva. U kontekstu definiranja glavnih ciljeva preuzea govorimo o poslovnoj politici. Raunovodstvena politika mora se podrediti postavljenim ciljevima politike preduzea, u okviru poslovne politike preuzea. Prema tome raunovodstvene politike predstavljaju sastavni dio poslovnih politika. One doprinose ostvarivnanju ciljeva poslovnog subjekta zato se odluivanje o primjeni raunovodstvenih politika nemoe ostaviti raunovoi kao iskljuivo njegova obaveza. Po najpoljnijem prijedlogu ra.politike u okviru upravljakog sistema raspravlja i gl.menad. vodei rauna o sljedeem: - da menadment preduzea pri izradi FI i za svoju vlastitu upotrebu primjenjuje MRS: - sastavljanje i prezentiranje FI za korisnike iz okruenja privrednog subjekta treba biti takoe sa MRS-om - odluku o raun.politikama koje e se primjenjivati kod odreenog subjekta donosi njegov menadment u pravilu Primjena ra.politike pri sastavljanju i prezentiranju FI objavljuje se u godinjem obraunu, najee u biljekama. Sistemski posmatrano poslovna politika je sistem a ra.politike podsistemi poslovne politike kao sistema. Upravljanje
49
Poslovna politika Raunovodstvena politika Iz eme je vidljivo da se raunovodstvene politike nalaze u funkciji odnosno da su one instrument ostvarivanja poslovne politike preduzea. ema takoer prikazuje odnos ra. I poslovne politike te njihovo mjesto u cjelokupnom procesu upravljanja. Postoji brojnost razliitih raunovodstvenih politika koje odabire menadment preduzea dok prijedloge za to sastavljaju ra.radnici. Raunovodstvene politike se dosljedno primjenjuju iz jednog obraunskog perioda u drugi uvaavajui aspekte ra.politika koji u sutini predstavljaju osnovne teze od kojih se polazi prije postupka oblikovanja odluke o ra.politike kao i njene promjene. Potrebno je jasno definisati ciljeve ije se ostvarivanje moe grfiki prikazati: ODLUKA AKCIJA REZULTATI CILJ Uobiajeno se kvaliteta FI primatra samo s formalnog stajalita, pa se u tom kontekstu govori o prednostima i nedostacima odreenih bilansnih shema. Meutim, kvalitet finansijskih izvjetaja treba razmatrati i s materijalnog stajalita. Kljuni faktor kvalitete jesu raunovodstvene politike.
Faktori kvalitete FI
FORMALNI
-bilansne sheme
MATERIJALN I politike -raunov.
Raunovodstvene politike imaju vano mjesto u procesu obrade podataka, pripreme informacije, tj. temeljnih FI.
Raunov. politike
PODACI
PROCES OBRADE
INFORMACIJE
Uticaj raunovodstvenih politika na iskazivanje vrijednosti pozicija FI: 1. udjel odreene pozicije u ukupnoj strukturi BU ili BS 2. osnovnih obiljeja izabrane metode 3. obuhvaenog posmatranog vremenskog perioda 4. ostalih faktora Podruja primjene raunovodstvenih politika prema MRS 1: OPE -politika konsolidiranja
50
-konvertiranje inozemnih valuta -opa politika vrednovanja -dogaaji nastali nakon datuma bilansa -najmovi, kupovine na otplatu -porezi -trajni ugovori -franize SREDSTVA -potraivanja -zalihe -Sredstva koja podlijeu obavezi amortizacije i amortizacija -usjevi, zemljita koja su u posjedu za razvoj -ulaganja u podrunice, pridruene kompanije i sl. -istraivanje i razvoj -patenti i zatitni znaci -goodwill OBAVEZE I REZERVISANJA -garancije -obaveze i nepredvieni dogaaji -trokovi mirovnog osiguranja -otpremnine i naknade otputenim radnicima DOBICI I GUBICI -metode priznavanja prihoda -odravanje, popravci i poboljanja -dobici i gubici kod otuenja nekretnina -raunovodstveni tretman rezervi Odgovornost za izbor i primjenu raunovodstvenih politika: Odgovornost za njihov izbor i primjenu se moe posmatrati na dvije razine:
51
1. Na razini preduzea 2. Na razini drave Jednom usvojenu raunovodstvenu politiku potrebno je dosljedno primjenjivati. Iznimno, promjena moe uslijediti u odreenim sluajevima, a to su: a) Ako to zahtijeva zakon b) Ako to zahtijeva tijelo koje donosi raunovodstvene standarde c) Ako bi takva izmjena imala za posljedicu realnije iskazivanje pozicija FI
6.1.
Objavljivanje raunovodstvenih politika
Osnovni elementi finansijskih izvjetaja daju iznos i naziv neke stavke, ali ne govore nita o tome kako se do te stavke dolo, koji je raunovodstveni postupak primijenjen itd.. svaku vaniju poziciju je potrebno dodatno objasniti u izvjetaju iji oblik i sadraj nisu propisani zakonom, a koji nosi naziv: ''Raunovodstvene politike i zabiljeke uz finansijske izvjetaje'' . Prema FASB ovim standardima i APB miljenjima, potrebno je objaviti ona naela i metode koje se odnose na priznavanje prihoda i alokaciju trokova imovine na sadanje i budua razdiblja. Drugim rijeima, potrebno je objaviti: Naela konsolidacije, Metode amortizacije, Metode vrednovanja zaliha, Raunovodstveni tretman trokova istraivanja i ravoja, Nain prevoanja tranih valuta, Priznavanje prihoda po osnovu franiza i najmova Priznavanje prohoda kod dugoronih ugovora o izgradnji itd..
Prema MRS 1 i MRS 8, navodi se da ''finansijski izvjetaji trebaju sadravati jasno i precizno objavljivanje svih znaajnih raunovodstvenih politika koje su se primjenjivale.'' Raunovodstvene politike se uobiajeno objavljuju u obliku biljeki, pri emu najape prva biljeka obrauje primijenjene znaajne ra. politike. Prema FBiH RS 1, potrebno je objaviti one RP ija e objava biti od pomoi korisnicima FI u razumijevanju naina na koji su transakcije i dogaaji odrazili na izvjetajni stepen uspjenosti i finansijsko stanje preduzea.
52
7. Uticaj raunovodstvenih politika na finansijski poloaj i uspjenost poslovanja preduzea

Hoe li uticaj poslovne politike na finansijski poloaj preuzea biti znaajan ili ne, zavisi od vie faktora, a prvenstveno od: 1. Udjela odreene pozicije u ukupnoj strukturi imovone, obaveza, prihoda ili rashoda 2. Osnovnih obiljeja izabrane metode posmatrane u oportunitetu sa neizabranom metodom 3. Obuhvaenog vremenskog razdoblja 4. Ostalih faktora
Znaajne ra. politike na podruju
Dugotrajna im. i
Zaliha
Rezervisanja
Prihoda i otpisa
7.1.
Definiranje mjernog modela za razmatranje uticaja promjene raunovodstvenih politika
Za dokazivanje teza o uticaju ra. politika na finansijski poloaj i uspjenost poslovanja nuno je definisati polazni model, polazne podatke te pretpostavke i ogranienja razmatranja. Polazni model bit e temeljen na Du Puntovu sistemu pokazatelja. Du Puntov sistem pokazatelja spada u grupu deduktivnih sistema pokazatelja i koristi se prvenstveno za potrebe analize, a samim time i za potrebe planiranja, tj. upravljanja poslovanjem i razvojem preduzea. Glavni pokazatelj koji odraava temeljni cilj poslovanja preduzea jest rentabilnost ukupne imovine bez obzira na to je li ta imovina pribavljena iz vlastitih ili tuih izvora. Iz rentabilnosti izvode se zahtjevi koje treba zadovoljiti na odreenim niim nivoima poslovanja. Zbog toga Du Puntov sistem ima
53
oblik piramide. Ovaj sistem pokazatelja prikazuje veze izmeu faktora koji utiu na rentabilnost ukupno angairanog kapitala, te omoguava i delegiranje odgovornosti za ostvarivanje rentabilnosti ukupnog angairanog kapitala na nie upravljake razine u preduzeu. Dakle, Du Puntov sistem pokazatelja objedinjuje inforamacije koje proizilaze iz dva temeljna finansijska izvjetaja, bilansa stanja i bilansa uspjeha. Takav sistem pokazatelja omoguava da se razmotri kako e promjena bilo kojeg elementa obuhvaenog u sistemu utjecati na promjenu rentabilnosti ukupne imovine (kapitala). Da bi se zanemario utjecaj poreznog optereenja, za dokazivanje teza o utjecaju ra. politika na uspjenost poslovanja i finansijski poloaj koristit e se Du Puntov sistem pokazatelja temeljen na bruto rentabilnost ukupne imovine (Rib). Bruto rentabilnost imovine determinirana je bruto marom profita (MPb) te koeficijentom obrta ukupne imovine (KO).
Iz navedenih obrazaca vidljivo je da je bruto rentabilnost imovine umnoak bruto mare profita i koeficijenta obrta ukupne imovine, tj.:
Bruto rentabilnost imovine
Bruto mara profita
Koef. Obrta imovine
Dobit prije poreza +
Prihodi
Prihodi
Imovina
7.2.
Odabir kljunih veliina za analizu uticaja promjena poslovnih politika
Najea podruja:
54
1. Dugotrajne imovine i obrauna amortuzacije 2. Zalihe 3. Dugorona razgranienja 4. Priznavanje prihoda 5. Otpis potraivanja Treba imati u vidu i vremensku dimenziju primjene poslovnih politika. U tom kontekstu potrebno je dodatno definirati vrijeme koje podrazumijeva takva dimenzija promatranja. Treba napomenuti da kratkorona i dugorona vremenska dimenzija nisu iskljuivo determinirane brojem godina ve su odreene osnovnim obiljejima neke bilansne pozicije, odnosno, njenom dinamikom promjena. Pri tome kratkorona dimenzija razmatra jedan dio promjena neke pozicije, dok dugorona uzima u obzir ukupne promjene.
7.3.
Uticaj izbora raunovodstvenih politika na podruju dugotrajne imovine i amortizacije
Podlogu i ishodite izbora raunovodstvenih politika u naim uvjetima nalazimo u Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Na podruje dugotrajne imovine posbno se odnose MRS 4 Raunovodstvo amortizacije, MRS 9 Trokovi istraivanja i razvoja i MRS 16 Nekretnine postrojenja i oprema. Standardima je odreeno koji su raunovodstveni postupci na podruju dugotrajne imovine poeljni, a koji su alternativno doputeni, kako utvrditi knjigovodstvenu vrijednost prilikom nabave (poetnog priznavanja), kako tretirati naknadne izdatke, kako obraunavati amortizaciju, kako tretirati naknadna povlaenja i otuenja ove vrste imovine itd. Izbor mjerenja nakon poetnog priznavanja ( raunovodstvene politike) : 1. Metod nabavne vrijednosti (nabavna vrijednost umanjena za ukupnu akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od smanjenja) ili 2. Metod revalorizacije (fer vrijednost na dan revalorizacije smanjenu za ukupnu naknadnu akumuliranu amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke od smanjenja. NAPOMENA: Procjenu fer vrijednosti vre procjenitalji) Metode amortizacije: a) Linearna proporcionalna metoda b) Progresivna (nije navedena u MRS-u 16) c) Degresivna d) Funkcionalna e) Kombinovana
55
NAPOMENA: Poslovna politika u domenu izbora metoda amortizacije. Objavljivanja: Osnovne mjere koritenja kod utvrivanja bruto knjigovodstvene vrijednosti Koritene metode amortizacije Vijek upotrebe ili koritene stope amortizacije Bruto knjigovodstvene vrijednosti i akumuliranu amortizaciju (zajedno sa akumuliranim gubicima od smanjenja) na poetku i na kraju perioda Usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju perioda
Usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju perioda:
Poveanja Sredstva ukljuena za prodaju i ostala otuenja Sticanja putem poslovnih kombinacija Poveanja i smanjenja nastala kao rezultat ravalorizacije, gubitke koji su priznati ili poniteni direktno u kapitalu Gubitke od smanjenja sredstava priznati u BU Gubitke od smanjenja poniteni u BU Amortizaciju Neto kursne razlike kod prevoenja FI s domae na stranu valutu Ostale promjene Postojanje i iznos ogranienja vlasnitva te SS koja su data kao jemstvo Iznos izdataka priznatih u knjig. vrij. tokom izgradnje sredstva Iznos ugovorene obaveze za nabavku SS Iznose naknada od treih strana za stavke nekretnina koje su bile smanjene, izgubljene, darovane ili se ne koriste, a koje su ukljuene u dobit ili gubitak
Objavljivanja po MRS -8: 1. Amortizaciju u toku razdoblja

56
2. Akumuliranu amortizaciju na kraju perioda 3. Prirodu i efekte promjene raunovodstvenih procjena koje utiu na tekue razdoblje ili se oekuje da e uticati na naredno razdoblje. Promjene u procjenama: Ostatka vrijednosti Trokova demontae, premjetanja i objavljivanja SS Vijek upotrebe i Metode amortizacije
Uticaj metoda amortizacije na stopu rentabilnosti imovine: BRI DEGRESIVNA PROPORCIONALNA PROGRESIVNA
GODINE Ukupan zakljuak: U posmatranom obraunskom razdoblju, ukupna masa finansijskog rezultata i prosjena stopa bruto rentabilnosti imovine jednaka je bez obzira na primijenjenu metodu obrauna amortizacije Primjenom proporcionalne metode amortizacije u svih 6 godina ostvaruje se isti rezultat Kod progresivne metode amortizacije s protekom vremena uspjenost mjerena bruto rentabilnou imovine se smanjuje, a kod progresivne se poveava Promjene u stopi bruto rentabilnosti imovine iskljuivo zavise od promjene stope bruto profitne mare, jer je iznos koeficijenta obrta uvijek isti Uspjenost poslovanja razmatrana u kraem razdoblju do godine danabitno zavisi od metode obrauna amortizacije U duem razdoblju preko godine dana do kraja korisnog vijeka upotrebe SS, uspjenost poslovanja uopte ne zavisi od metode obrauna amortizacije, jer su prosjeni rezultati za vijek upotrebe sredstva isti po svim metodama obrauna amortizacije.
57
7.4. Uticaj izbora raunovodstvenih polika na podruju zaliha sirovina i materijala i na donoenje poslovnih odluka
Prema MRS -2 Zalihe, to je onaj dio materijalne imovine (sredstva) koji je: a) Namijenjen prodaji u redovnom toku poslovanja b) U procesu proizvodnje namijenjen prodaji c) U obliku materijala ili dijelova zaliha koje se troe u proizvodnom procesu ili pruanju usluga. Zalihe se kao i ostali oblici materijalne imovine trebaju vrednovati po troku sticanja(nabavnoj vrijednosti) ili neto prodajnoj vrijednosti ovisno od toga koja je vrijednost nia. Dakle, temeljno pravilo je da se zalihe vrednuju po troku nabave. No, ukoliko se dogodi da su zalihe oteene ili su zastarjele, njihova vrijenost se smanjuje a samim tim i iznos naknade koji se moe dobiti njihobom prodajom. To znai da treba pristupiti korekciji, odnosno, vrijednosnom usklaivanju zaliha. Pod neto prodajnom vrijednou, prema paragrafu 6 MRS 2, podrazumijevamo ''procijenjenu prodajnu cijenu tokom redovnog poslovanja umanjena za procijenjene trokove dovrenja i procijenjene trokove neophodne da se obavi prodaja... To je neto iznos koji preduzee oekuje da e ostvariti od prodaje zaliha u redovnom toku poslovanja...'' Usklaivanje, odnosno otpis vri se stavku po stavku ili zajedno za srodne vrste zaliha. Otpisivanjem zaliha smanjuje se njihova vrijednost, a za iznos otpisa poveavaju se trokovi razdoblja, odnosno rashodi u bilansu uspjeha. MRS om 2 predvieno je da se trokovi zaliha, tj. vrijednost izlaza trebaju utvrditi metodom: FIFO Prosjenom ponderisanom cijenom Metodom specifine identifikacije
Cijena kotanja zaliha gotovih proizvoda: Diraktni materijal + Troak konverzije: Neposredni rad Fiksni i varijabilni opti trokovi proizvodnje koji su nastali u pretvaranju materijala u gotove proizvode.
NAPOMENA:
58
Trokovi se iskljuuju iz cijene kotanja zaliha, proznaju se kao rashodi razdoblja u kojem su nastali, su neuobiajeni iznos otpadnog materijala, nepotrebnog rada, trokova skladitenja, osim ako su ti trokovi neophodni u proizvodnom procesu radi dalje faze proizvodnje, opti trokovi administracije koji ne doprinose dovoenju zaliha u sadanje stanje i na sadanju lokaciju i trokovi prodaje.
Priznavanje zaliha u rashode: Nabavna vrijednost zaliha ili cijena kotanja zaliha utvruje se primjenom metode: FIFO prvi ulaz prvi izlaz Metode ponderisanog prosjenog troka.
Raunovodstvenim politikama nije mogue stvoriti poslovni rezultat. Raunovodstvenim politikama omoguava se, zavisno od zahtjeva menadmenta, da se ukupna masa trokova rasporedi u toku vijeka trajanja imovine po dinamici koja odgovara ukupnoj poslovnoj politici preduzea. Drugaije reeno, raunovodstvenim politikama ne stvara se poslovni razultat ve je izborom razliitih metoda poslovni rezultat mogue seliti iz jednog obraunskog perioda u drugi. Zbog toga je u kraem razdoblju utjecaj ra. politika na iskazanu uspjenost poslovanja znatan (a samim tim i na finansijski poloaj), dok dugorono taj utjecaj ne postoji.
7.5.
Raunovodstvene politike na podruju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda
Raunovodstveni tretman zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda determiniran je odredbama MRS a 2 Zalihe i u njemu se nalaze osnovna polazita izbora raunovodstvenih politika. Prema MRS -u 2 zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda trebaju se procjenjivati po troku nabave. Troak nabave u sluaju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ine trokovi kupovine, trokovi konverzije i ostali trokovi koji su neposredno vezani uz sticanje ove vrste zaliha. Trokove kupovine uglavnom ini fakturna vrijednost uveana za zavisne trokove nabave sirovina i materijala, a trokovi konverzije obuhvataju direktne trokove kao to je direktni rad radnika u pogonu te dio opih trokova proizvodnje. Najei proizvodni trokovi jesu trokovi amortizacije i odravanja proizvodnih pogona i opreme, trokovi administracije pogona i neki drugi indiraktni trokovi koji ovise o obimu proizvodnje, kao to su indirektni materijal i indirektni rad. Na menadmentu je da utvrdi koji trokovi ine trokove konverzije a koji trokove razdoblja. Svi ostali trokovi jesu trokovi razdoblja i nadoknauju se iz ukupnog prihoda u periodu kad su nastali. Ostali trokovi se obavezno iskljuuju iz vrijednosti zaliha i priznaju se kao rashod perioda u kojem su nastali. To su:
59
Opi administrativni trokovi Trokovi prodaje Trokovi kamata Prekomjerni iznos otpadaka Trokovi skladitenja i sl. Trokovi kamata su rashod perioda, osim u sluajevima kapitalizacije predvienim MRS om 23 Trokovi posudbe. Nije svejedno kako e neki nastali troak biti evidencijski obraen. Trokovi perioda su istovremeno i rashodi i nadoknauju se iz prihoda u istom obraunskom periodu u kojem su i nastali, to znai da odmah smanjuju finansijski rezultat. I trokovi zaliha postati rashod perioda i ui u obraun, ali ne odmah ve nakon to se proizvodi preozvedu i prodaju, dakle nakon odreenog razdoblja. Prema tome, zavisno os primijenjene ra politike, iznos nekog troka moe biti prikazan kao imovinska pozicija u BS ili kao rashod u BU gdje odmah i direktno utie na smanjenje finansijskog rezultata. Raspored trokova: Ukupno trokovi Rasp. tro. na zalihe BS Proizvodnja Zalihe GP BU Tro. u prod. proizv.
Rasp. tro. na tr. razdoblja
Tr. razdoblja
esto se, kad se eli sakriti gubitak poslovanja, nastoji to veu vrijednost trokova zadrati u vrijednosti zaliha i obrnuto, to je manja vrijednost zaliha, to je vei iznos trokova prenesen u rashode. Uz iste prihode u tom e sluaju dobit biti manja, to znai manju maru profita i manju stopu rentabilnosti itd. Kratkorono posmatrano, ra. politike mogu i na ovom podruju biti vano sredstvo ostvarivanja ciljeva poslovne politike, a dugorono gledano, moe se potvrditi injenica da je sv imovina potencijalni rashod, samo je pitanja vremena kada e kao rashod biti priznata.
7.6.
Uticaj promjene raunovodstvenih politika na podruju rezervisanja
Rezervisanje je obaveza kojoj nije izvjestan rok dospijea kao ni iznos takve obaveze . Rezervisanje je svota troka koji tereti sadanji BU zbog nastalog dogaaja koji e prouzrokovati izdatke u iduim
60
razdobljima i nemoe se odrediti sa potpunom tanou nego je treba procijeniti. Prema MRS u 37 Rezervisanja, potencijelne obaveze i potencijelna sredstva, to je mogunost zloupotrebe i nerealnog iskazivanja razultata i stanja preduzea. MRS 37 je stupio na snagu 1. Oktobra 1999. godine. Veim iznosom predvienim za rezervisanje pojedinih trokova smanjuje se dobit tekueg obraunskog perioda, a manjim se iznosom ostvaruju suprotni efekti. Kratkorono gledano to je pozicija koja snano utie na visinu dobiti obraunskog razdoblja, zato to troak postoji odmah, u trnutku evidencije, a izdatak e uslijediti kasnije. Ta mogunost moe stoga biti snaan instrument porezne politike preduzea. Meutim, gladano u duem roku, ipak se radi samo o odgoenim dobicima, a samim time i o odgoenim porezima.
Definicije (MRS 37): Obaveza je sadanja obaveza preduzea koja proizilazi iz prolih dogaaja, za ije izmirenje se oekuje da e dovesti do odliva resursa koje sadre ekonomske koristi iz preduzea. Potencijalna obaveza je mogua obaveza koja proistie iz prolih dogaaja, a ije e postojanje biti potvreno jedino nastupanjem ili nenastupanjem jednog ili vie neizvjesnih buduih dogaaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom preduzea. Potencijalno sredstvo je mogue sredstvo koje proistie iz prolih dogaaja i ije e postojanje biti potvreno jedino nastupanjem ili nenastupanjem jednog ili vie neizvjesnih buduih dogaaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom preduzea. Priznavanje: Rezervisanje se priznaje kada: a) Preduzee ima sadanju obavezu (zakonsku ili uzvedenu) koja je nastala kao rezultat prolog dogaaja; b) Je vjerovatno da e odliv resursa koji sadre ekonomske koristi biti potreban za izmirenje obaveza; i c) Iznos obaveze moe da se pouzdano procijeni. Ukoliko svi uslovi nisu ispunjeni rezervisanje se ne priznaje! Mjerenje: Iznos koji je priznat kao rezervisanje treba predstavljati najbolju procjenu izdataka koji je potreban za izmirenje sadanje obaveze na dan bilansa stanja. Promjene u rezervisanjima: Rezervisanja se ispituju na dan svakog bilansa stanja i koriguju tako da odraavaju najbolju sadanju procjenu. Ako vie nije vjerovatno da e odliv resursa koji predstavljaju ekonomske koristi biti potreban za izmirenje obaveze, rezervisanje se ukida.
61
Odreenim vrstama rezervisanja bave se i Standardi o: Ugovorima o izgradnji (MRS 11 Ugovori o izgradnji); Porez na dobit (MRS 12 Porez na dobit); Lizingu (MRS 17 Lizing); Primanja zaposlenih (MRS 19 Primanja zaposlenih); MRS 10 Dogaaji nakon datuma bilanse; MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreaka.
MRS 12 Porez na dobit: Potencijalne obaveze i potencijalna sredstva mogu nastati, npr. iz nerijeenih sporova sa poreskim organima. Trokovi rezervisanja za rizike i trokove su porezno nepriznati rashodi, osim u sluajevima: 1. Rezervisanja za otpremine (obavezna za sva pravna lica) 2. Rezervisanja za trokove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava 3. Rezervisanja za trokove u garantnom roku 4. Rezervisanja za potencijalne gubitke po zapoetim sudskim sporovima
MRS 10 Dogaaji nakon datuma bilanse: Standard se primjenjuje za raunovodstveno obuhvatanje i objavljivanje dogaaja koji nastaju nakon datuma bilansa stanja. Korektivni dogaaji nakon datuma bilanse: Preduzee vri ispravku iznosa koje je ve priznalo svojim finansijskim izvjetajima. Primjeri korektivnih dogaaja: odluka po osnovu sudske parnice donijeta nakon datuma bilanse, koja samo potvruje da je preduzee imalo sadanju obavezu na datum bilanse, zahtijeva od preduzea da prilagodi rezervisanje koje je ve priznato ili da prizna rezervisanje, umjesto da samo objavi potencijalnu obavezu. MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreaka: Objavljivanje od znaaja za objanjenje rezultata preduzea u nekom periodu, priroda i iznos tih stavki se objavljuje posebno. Npr., restruktuiranje aktivnosti preduzea i ukidanje svih rezervisanja za trokove restruktuiranja. Restruktuiranje je program koji planira i kontrolie menadment i koji mijenja: obim polsovanja i nain na koji se poslovanje vodi. MRS 11 Ugovori o izgradnji:
62
Preduzee objavljuje sve potencijalne obaveze i sredstva u skladu sa MRS-om 37 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva, a vezano za date garancije za dobro izvrenje posla ili neki drugi oblik garancija. Potencijalne obaveze i potencijalna sredstva mogu da proisteknu iz pozicija kao to su trokovi po osnovu garancije, potraivanja, penali ili mogui gubici.
MRS 19 Primanja zaposlenih: Na osnovu MRS 37 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna serdstva, od preduzea se zahtijeva da prizna ili da objavi podatke u vezi sa izvijesnim potencijalnim obavezama. U kontekstu plana vie poslodavaca, potencijalna obaveza moe da nstane zbog npr.: Aktuarskih gubitaka, koji se odnose na druga preduzea koja uestvuju u tom planu, zato to svako preduzee koje uestvuje u planu vie poslodavaca uestvuje i u aktuarskim rizicima svih drugih preduzea koja uestvuju u tom planu; ili Svake obaveze, koja je predviena uslovima plana, finansiranja svakog manjka u planu, ukoliko druga preduzea prestanu u njemu da uestvuju.
Rezervisanja se mogu vriti za sljedee rizike i obaveze: 1. Za rizike datih garancija POVRATA prodatih proizvoda u garantnom roku 2. Za rizike datih garancija ZAMJENE prodatih proizvoda u garantnom roku 3. Za trokove servisiranje i opravke proizvoda u garantnom roku 4. Za rizike i trokove zadranih iznosa (kaucija i depozita) za dobro i blagovremeno izvrenje posla 5. Za obaveze po osnovu supsidijarne odgovornosti 6. Rezervisanja po sudskim sporovima za naknadu tete 7. Za eventualne trokove sporova sa zaposlenim u preduzeu 8. Rezervisanje na ime trokova investicionog odravanja 9. Rezervisanja obnavljanja zemljita i uma 10. Ostala rezervisanja po osnovu trokova i obaveza
Rezervisanje (knjienje): Trokovi 1 Razgranienja Prihod
63
Obaveze 2 Trokovi
Tri sluaja kod rezervisanja: Poetno rezervisanje >;=;< Stvarni trokovi
''>'' nedovoljnost rezervisanja (potcijenili smo stvarne rizike i obaveze) ''='' OK ''<'' precijenili smo rezervisanje
Korekcije knjienja: Sluaj ''>'': Prihod Rezervisanje
Negativna posljedica nerealne procjene rezervisanja moe se posmatrati sa dva aspekta: a) Aspekt poreza na dobit b) Aspekt PDV a Precijenjenost trokova rezervisanja i sluaj odgode finansijskog rezultata: 1. Aspekt PDV a:
Vei trokovi (nerealno)
Vea cijena kotanja
Vei izlazni PDV
Vea MPC
Vea razlika izlaznog i ulaznog PDV -a
Slaba konkurentnos t
2. Aspekt poreza na dobit
Vei trokovi (nerealno)
Manja osnova za porez na
Vei prihod u budunosti
Vea MPC
64
Kratkorono U dugom roku
Odlaemo porez na dobit za budunost
Vei porez na dobit
Potcijenjenost trokova i rezervisanja: Obezbjeuje se manja osnovica za porez na dobit i PDV a (kratkorono) ali PROBLEM je neusklaenost novanih tokova i obraunatih trokova u cijeni kotanja uinka, to se, kao konana posljedica manifestuje kao smanjenje likvidnosti. Dugorona rezervisanja stvaraju se za neizvjesne trokove koji mogu uslijediti kasnije, a odnose se na sadanje uinke kao i na gubitke kod nesigurnih poslova. Cilj je iskazivanje to realnijeg obrauna. Dugoronim rezervisanjima menadment preduzea moe provoditi takvu politiku kojom direktno utie na visinu trokova, a samim time i na visinu dobiti pojedinih obraunskih razdoblja. Podlogu za donoenje odluke o rezervisanju trokova i rizika nalazimo u MRS ovima i temeljnim raun. naelima. Iako se nijedan MRS eksplicitno ne bavi digoronim rezervisanjima, u odredbama veine njih nalazimo ovu mogunost ( MRS 10, MRS 11, MRS 18 itd.) Dugorona vremenska dimenzija rezervisanja odreena je brojem godina na koji se takvo rezervisanje odnosi. Naime, po isteku roka, dugorono rezervisanje mora biti neutralizirano. Neutralizacija se vri prihodovanjem za iznos stvarno nastalog troka (sve do raspoloivog rezervisanog iznosa). Ukoliko u predvienom roku ne nastanu stvarni trokovi, iznos rezervisanja se mora takoer neutralizirati. U tom sluaju dugorona rezervisanja nisu nita drugo nego instrument smanjenja dobiti (porezne osnovice) tekueg perioda, odnosno, instrument odgode priznavanja dobiti za budue razdoblje. Rezervisanja se pojavljuju u uslovima neizvjesnosti, nesigurnosti i rizinosti poslovanja. Cilj sa stanovita poslovne politike je zatita od negativnih posljedica i rizika. Cilj sa stanovita MRS a je objektivnije, realnije i tanije izvjetavanje.
7.7.
Uticaj promjene raunovodstvenih politika na podruju priznavanja prihoda i otpisa potraivanja
Prihodi su poveanje ekonomskih koristi, nastaju kao posljedica poveanja imovine ili smanjenja obaveza, i to u onom dijelu koji kao krajnji rezultat ima promjenu, tj. poveanje pozicije kapitala. Za priznavanje prihoda potrebno je definisati:
65
Kako mjeriti prihode? Kada ih priznavati u izvjetaju o dobiti? Prihode je potrebno mjeriti po fer vrijednosti primljenih naknada ili potraivanja , a fer vrijednost je iznos za koji neka imovina moe biti razmijenjena ili obaveza podmirena, izmeu voljnog, dobro obavijetenog kupca i prodavca. Priznavanje prihoda temelji se na osnovnoj ra. pretpostavci nastanka dogaaja (MRS 1) prema kojoj se prihodi i rashodi priznaju onda kada su zaraeni, a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novaca. Dakle, prihodi se priznaju kada je vjerovatno da e budue ekonomske koristi priticati u preduzee i kada se te koristi mogu pouzdano mjeriti. Zato u priznavanju prihoda vanu ulogu ima naelo opreznosti koje zahtijeva da se rashodi priznaju i onda kada su mogui, a prihodi samo kada su sigurni. U MSFI za priznavanje prihoda koriste se etiri izraza: Prihodi (Revenue) prihodi od prodaje, provizije, kamate, dividende itd... Dobici (Gains) proistekle izprodaje dugotrajne imovine, nerealizovane gubitke Finance income dohodak, dobitak isl. Ostali prihodi (Other income)
Vrste prihoda prema MSFI
PRIHOD (REVENUE)
FINANS. PRIHODI
DOBICI (GAINS)
OSTALI PRIHODI
MRS
MRS
MRS
MRS
MRS
MRS
Prihodi a) prodaja proizvoda b) pruanje usluga c) kamate,
Prihodi s temelja ugovor ao izgradn ji
Fin. Prihod od finans. najma i prihod iz operativ
Prihodi od dravni h potpora
Dobit od prodaj e iz fin. najma
Prihod od pozitivni h kursnih razlika
MRS 16 MRS 38 *Prihod i od prodaje dug. imovin e *prihod i od prodaje
MRS
Prihod od udjela u dobitku po metodi udjela
MRS 18 Prihodi
MRS 21 Uticaj kurseva stranih valuta
66
MRS 11 Ug. o izgradnji MRS 16 Postrojenja, oprema MRS 17 Najmovi MRS 20 Dr. potpore MRS -28 Ulaganje u pridruena drutva MRS 38Nematerijalna imovina MSFI 15 Dugorona imovina MRS 39 Finansijski instrument
Raunovodstvene politike na podruju redovnih prihoda naroito su regulirane MRS om 18 Prihodi. Prema odredbama tog standarda prihodi su poveanja ekonomskih koristi u toku nekog odreenog obraunskog perioda, koja proizilaze iz redovnih aktivnosti i koja dovode do poveanja dobiti (kapitala). Prihodi trebaju obuhvatiti samo ona poveanja (primitke) ekonomskih koristi koje preduzee primi ili koje e biti primljene na vlastiti raun. Pri tome treba iskljuiti iznose naplaene u ime treih osoba, kao to su razliite vrste poreza koje ne poveavaju kapital preduzea nego su obaveza prema dravi. Takoer, u zastupnikim poslovima prihod treba priznati samo za iznos provizije, a ne za bruto priliv novca, potraivanja ili neke druge naknade.
Razmatranje u kratkom periodu: prema MRS u 18 Prihode od prodaje proizvoda treba priznati kada: 1. Preduzee je prenijelo znaajan dio rizika i koristi od vlasnitva nad proizvodima 2. Preduzee ne zadrava ni trajno pravo upravljanja proizvodima niti stvarnu kontrolu nad prodanim proizvodima 3. Iznos prihoda moe se pouzdano utvrditi 4. Vjerovatno je da e ekonomske koristi priticati u preduzee 5. Trokove koji su nastali ili e nastati mogu se pouzdano utvrditi Prihod se ne smije priznati kada: 1. Preduzee zadrava obavezu za nezadovoljavajue izvrenje koje nije pokriveno uobiajenim garancijama 2. Kada je nastanak prihoda od odreene uvjetovan kupevim ostvarenjem prihoda od prodaje proizvoda 3. Kupac ima pravo odustati od kupovine zbog razloga navedenih u ugovoru 4. Kada su proizvodi prodani uz obavezu instaliranja i kada je postavljanje vaan dio ugovora koji jo nije izvren Ukoliko preduzee zadri samo beznaajan rizik vlasnitva, prihod se priznaje. U takvim sluajevima prihod se moe priznati u trenutku prodaje uz uvjet da prodavac moe procijeniti budue povrate i da prizna obavezu uz takve povrate. Prometom dobara prema Zakonu o PDV u smatra se:
67
1) Prenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu temeljem odluke dravnog tijela 2) Isporuka dobara po ugovoru temeljem kojeg se plaa provizija pri prodaji ili kupovini dobra 3) Isporuka dobara temeljem ugovora o iznajmljivanju na odreeno vrijeme temeljem ugovora 4) Prenos prava raspolaganja na novosagraenim gra. objektima 5) Prenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlatene osobe 6) Upotreba dobara poreskog obveznika u neposlovne svrhe 7) Razmjena dobara za druga dobra ili usluge Prihodi od pruanja usluga (MRS 18) se priznaju onda kada je uskuga izvrena. Ako su usluge do kraja obraunskog perioda obavljene djelomino, prihod se priznaje prema stepenu dovrenosti, ako su ispunjeni uslovi iz iz MRS a 18. Ishod transakcije se moe pouzdano priznati ako: a) Se iznos prihoda moe pouzdano izmjeriti b) Vjerovatno je da e ekonomske koristi priticati u preduzee c) Stepen dovrenosti transakcije na dan bilansa se moe pouzdano izmjeriti Prema Zakonu o PDV u (lan 17), u sluaju ako su izdani rauni, porezna obaveza nastaje bez obzira na to u kojem su dijelu ili jesu li isporuke obavljene ili nisu. Prihodi koji nastaju koritenjem imovine od strane drugih subjekata: kamate, tantijemi i dividende (MRS 18): Ovi prihodi se priznaju kada (MRS 18, taka 29): Je vjerovatno da e ekonomske koristi povezane s transakcijom priticati u preduzee Kada se iznos prihoda moe pouzdano izmjeriti Prihodi od kamate se priznaju s primjenom efektivne kamatne stope. Oni se mogu priznati kako kamate dospijevaju u skladu s ispostavljenim raunom za kamate. Prihodi na osnovi ugovora o izgradnji, priznavanje oekivanih gubitaka i prihodi od promjene raunovodstvene procjene: Prema MRS u 11 prihodi ugovora trebaju obuhvatiti poetni iznos prihoda dogovorenih ugovorom. Kada je iznos ugovora o izgradnji mogue pouzdano procijeniti prihodi od ugovora i trokovi ugovora o izgradnji trebaju se priznati kao prihod, odnosno rashod prema stepenu dovrenosti ugovorenih aktivnosti na dan bilansa. Kada iznos iz ugovora nije mogue procijeniti prihodi se priznaju samo do iznosa nastalih trokova iz ugovora za koje je vjerovatno da e se nadoknaditi. Trokovi ugovora se priznaju kao rashod perioda u kojem su nastali.
68
Kada je vjerovatno da e ukupni trokovi ugovora biti vei od ukupnih prihoda ugovora, oekivani gubitak treba priznati kao rashod. Kad su ranije priznati oekivani gubici
METODA STEPENA DOVRENOSTI PROMJENA RAUN. PROCJENE PRIHOD OD PROMJENE RAUN. PROCJENE
Budui poslovni gubici ne mogu se priznati kao rezervisanja, ali tetni ugovori PRIZNAJU SE I MJERE KAO REZERVISANJA (MRS 37) Trebali bi biti POREZNO PRIZNATI
RASHOD OD PROMJENE RAUN. PROCJENE
Prihodi od dravnih potpora i dravne pomoi (MRS 20):

Priznavanje prihoda od dravnih potpora prema MRS 20
Prihodi koji se odgaaju i priznaju u iduim periodima u visini pokria trokova za koje je potpora data
Prihodi se priznaju odmah u sluajevima kada su potpore date na nadoknadu rashoda ili gubitaka koji su ve
Prihodi od dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda (GAINS): Smatraju se dobicima koji udovoljavaju definiciji prihoda koji se priznaju kao prihodi. Nastaju ako je aktivni konto monetarne stavke proknjien u glavnoj knjizi u nioj svoti od svote koja se dobije po srednjem kursu na dan podmirenja. Prihod od kursnih razlika priznaje se u periodu u kojem te razlike nastaju (MRS 21). Vanredne stavke prihoda i rashoda vie se ne prikazuju posebno u bilansu uspjeha biljekama (osnove za zakljuke): ''Odbor je odluio eliminisati koncept vanrednih stavki iz MRS a 8 i zabraniti prezentiranje stavki prihoda i rashoda kao vanrenih stavki u bilansu uspjeha i u biljekama. U skladu sa Standardom nema stavki prihoda i rashoda koje bi se prikazivale kao da nastaju izvan redovnih aktivnosti poslovnog subjekta''. Zahtijeva se odvojeno prikazivanje znaajnih stavki prihoda i rashoda. Okolnosti koje stvaraju uslove za odvojeno objavljivanje stavki prihoda i rashoda ukljuuju: Ispravka vrijednosti zaliha do neto utrive vrijednosti
69
Rastrukturirane aktivnosti subjekata i ponitavanje rezervisanja zatrokove restrukturiranja Otuenje stavki nekretnina, postrojenja i opreme Otuenje ullaganja Prekinuto poslovanje Ostala ponitavanja rezervisanja Razmatranje u duem razdoblju Obuhvata vremenski interval od poetne evidencije do vremena sueljavanja i ukljuivanja u raune dobiti ili gubitka. Dui vremenski period odnosi se na odgoene prihode. Raunovodstvenim politikama na podruju priznavanja prihoda nije mogue stvoriti fin. razultat ve je mogue samo seliti taj fin razulatat. Raunovodstvene politike na podruju otpisa potraivanja: Potraivanja su nematerijalni oblik imovine, odreeno pravo koje proizilazi iz poslovnih odnosa i tie se budueg priliva novca. To je pravo to ga vjerovnik stie prema duniku po osnovi prodaje uinka (proizvoda ili usluga) ili plasmana sredstva. Zavisno od roka dospijea potraivanja se mogu pojaviti kao sastavni dio dugotrajne ili kratkotrajne imovine. Prema zakonu o raunovodstvu potraivanja nastaju kao: Potraivanja od povezanih preduzee Potraivanja od kupaca Potraivanja za vie plaene svote po osnovu dobiti Potraivanjaod zaposlenih Potraivanja od drave Ostala potraivanja
Potraivanje se javlja u momentu realizacije ugovornih odredbi i to je u pravilu in isporuke ili trenutak izvrenja usluge. Vrijednost potraivanja odreena je utvrenom (dogovorenom) prodajnom vrijednou proizvoda ili usluga. Moe se rei da je iznos potraivanja potencijalni novac koji je neophodan za nesmetano odvijanje poslovnog procesa. Nedostatak zdravog novca problem je mnogih preduzea. Zato se i bilasnima vrijednosti potraivanja ''vuku'' iz perioda u period. Potraivanje se smatra sumnjivim ve nakon isteka ugovornog roka naplate, bilo zbog nemogunosti plaanja ili osporavaja plaanja. Potraivanja koja se ne mogu naplatiti po redovnoj proceduri naplauju se sudskim putem, ili u skladu sa novim ugovorom ili dogovorom dva poslovna partnera. U skladu sa naelom opreznosti, takva potraivanja se ve u postupku ili sporu mogu ispraviti na teret ostalih rashoda u onom iznosu za koji se oekuje da nee biti naplaen.
70
Potraivanje je imovinska est, a imovina je resurs koji kontrolie preduzee kao rezultat prolih dogaaja i iz kojeg se oekuje priliv buduih ekonomskih koristi . Ako se ne moe oekivati ekonomska korist slijedi otpis (vrijednosno usklaenje). Vrijednosno usklaenje je postupak kojim se iskazana vrijednost neke bilansne pozicije svodi na svoju realnu vrijednost. Uticaj vrijednosnog usklaivanja na finansijski poloaj i uspjenost poslovanja:
OBAVEZE IMOVINA KAPITAL
= iznos vrijednosti usklaenja Kao to se vidi iz prethodne slike, za iznos vrijednosnog usklaenja smanjuje se vrijednost bilansa, tj. vrijednost imovine kao i vrijednost dobiti (kapitala). to je vea vrijednost iznosa odreenog za otpis, to e finansijski rezultat, a samim time i finansijski poloaj biti nepoviljniji. Dakle, raunovodstvene politike na podruju potraivanja, napose vrijednosnog usklaenje, nisu iskljuivo vezane uz mogunost izbora odreenih raunovodstvenih metoda i postupaka, ve uz realnost iskazanih potraivanja. Vrijednosno usklaenje ne smije biti instrument namjernog smanjenja finansijskog rezultata, a time i izbjegavanja poreske obaveze. Odluku o otpisu donosi organ upravljanja, na prijedlog raunovodstvene slube. Prema MRS u 18, taka 18: Ako nesigurnost nastane radi naplate iznosa koji je ve ukljuen u prihod, nenaplaeni iznos ili iznos koji uzrokuje vjerovatnoe naplate priznaje se kao rashod, a ne ispravlja se prihod koji je izvorno priznat.
8. Interna revizija privrednih i javnih preduzea u FBiH 8.1. Veza interne kontrole i revizije
Kritiko ispitivanje i ocjena funkcionisanja interne kontrole (raunovodstvene, neraunovodstvene i administrativne) Interna revizija: ''Neovisna funkcija procjenjivanja formirana unutar preduzea koja procjenjuje i ispituje njene aktivnosti kao servis organizacije ija je svrha pomo lanovima organizacije, ukljuujui upravu i razne odbore u djelotvornom ispunjavanju njihivih odgovornosti. Obezbjeuje upravi analize, procjene, preporuke, savjete i informacije u vezi sa aktivnostima organizacije sa ciljem promovisanja djelotvornih kontrola uz razumne trokove.
71
Osnovne karakteristike interne revizije: IR provode zaposleni u preduzeu ije se poslovanje ocjenjuje Neovisna funkcija ispitivanja, prosuivanja i ocjenjivanja bez ikakvih ogranienja i restrikcija na miljenje IR Sve aktivnosti preduzea su djelokrug rada IR IR je podrka i pomo menadmentu i upravi preduzea IR je savjetodavna a ne linijska funkcija preduzea Zadatak IR i razlika IR i ER: Zadataka IR je da istrauje, ispituje i ocjenjuje sistem IK i njihovu efikasnost u djelovanju poslovnog sistema; da izvjetava o svojim nalazima i da predlae rjeenja menadmenta. Interna revizija ispituje organizaciju i funkcionisanje raunovodstvenog sistema i pripadajue IK; vjerodostojnost finansijskih i operativnih informacija; ocjenjuje ekonominost, efikasnost i efektivnost poslovnih operacija i kontrola, primjenu politika, planova i procedura i provodi posebne provjere. ER: vri reviziju FI Nova oekivanja IR: Neovisno i objektivno osiguranje ostvarenja dodane vrijednosti s bamjerom poboljanja poslovanja organizacije. Pomae organizaciji u ispunjavanju njenih ciljeva sistematinim i na disciplini zasnovanim pristupom procjenjivanja djelotvornosti upravljanja rizicima organizacije, kontrole i korporativnog upravljanja. Postupak provoenja IR: 1. Planiranje IR 2. Ispitivanje i ocjena poslovanja (prikupljanje i kompletiranje dokaza) 3. Izvjetavanje o rezultatima ispitivanja 4. Praenje ostvarenih rezultata Zakonski okvir za internu reviziju u BiH (FBiH): Zakon o raunovodstvu i reviziji BiH MRS i MSR Zakon o privrednim drutvima Zakon o javnim preduzeima
72
Zakon o bankama Zakon o budetu Uloga Svjetske Banke i EK
Pravilnik o radu odjela za internu reviziju: Na osnovu lana 63. Zakona o budetima u FBiH (Slubene novine Federacije BiH broj 16/06) i lana .... Statuta (naziv budetskog korisnika) Rukovodilac budetskog korisnika, na prijedlog direktora Odjela za internu reviziju, uz prethodno pribavljeno miljenje Ureda za reviziju FBiH donosi PRAVILNIK O RADU ODJELA ZA INTERNU REVIZIJU OPTE ODREDBE Pravilnikom o radu Odjela ta Internu reviziju (dalje u tekstu; Pravilnik) ureuje se djelokrug i organizacija rada, ovlatenja, odgovornosti, standardi i metodologija rada Odjela za Internu reviziju ( u daljem tekstu: Odjel) kao i ostala primanja od znaaja za njegov rad i funkcionisanje. Odjel je samostalni organizacijski dio u xxxxxxxxxxxx (budetskom (u daljem tekstu xxxxxxxxxxx), formiran u skladu sa Zakonom o budetima u FBiH (lan br. 63 stav 4 i 5). Odjel, neovisno i objektivno, utvruje efikasnost i ostvarivanje cjelovitih zadataka i funkcija budetskih korisnika, upozorava na nepravilnosti i na neusklaenost sa zakonskim i drugim propisima kojima se utvruje njihovo poslovanje, te predlae mjere za otklanjanje nepravilnosti i unapreenje poslovanja budetskih korisnika. Odjela, putem direktora Odjela, podnosi izvjetaje. Vrste izvjetavanja: Vanjsko izvjetavanje (zakonodavcu, javnosti, meunarodnim org., investitorima...) Unutranje izvjetavanje za potrebe predstavnika vlasti, rukovodioca budetskog korisnika...
Djelokrug rada:
73
a) Odjel provodi internu reviziju kod budetsko korisnika, daje struna miljenja i ima savjetodavnu ulogu u cilju poboljanja poslovanja budetskog korisnika. b) Odjel procjenjuje sisteme, procese i sistem internih kontrola na temelju upravljanja rizicima c) Provodi interne revizije u skladu s najboljom strunom praksom, Meunarodnim standardima i kodeksom internih revizora d) Testira, analizira i ocjenjuje sve poslovne funkcije iz nalenosti budetskog korisnika e) Provodi pojedinane interne revizije i daje preporuke Upravi uinkovitosti i djelotvornosti sistema f) Izrauje strateke i operativne planove revizije g) Obavlja posebne revizije na zahtjev Uprave ili prema ukazanoj potrebi h) Izrauje izvjetaje obavljenih internih revizija, koje podnosi xxxxxxxxxxxxxx i) Prati provoenje preporuka navedenih u izvjetajima iz prethodno obavljenih revizija j) Izrauje godinje i polugodinje izvjetaje o radu Odjela i dostavlja ih xxxxxxxxxxx k) Izrauje mjesene izvjetaje o javnim nabavkama i dostavlja ih xxxxxxxxxxxxxx l) Prati i predlae staknu edukaciju internih revizora u skladu s Meunarodnim standardima interne revizije m) Procjenjuje praenje provedbe perporuka Ureda za reviziju i eksternih revizora. u svrhu postizanja vee
Djelokrug rada Odjela interne revizije obuhvata: Reviziju podudarnosti, kojom se utvruje usklaenost poslovanja s zakonima, standardima, pravilima, procedurama i politikama, usvojenim od strane organa upravljanja budetskog korisnika. Reviziju poslovanja, kojom se vri sistemski uvid u cjelokupne aktivnosti ili samo dio aktivnosti s aspekta uspjenosti koritenja resursa, sa svrhom da se procijeni poslovanje, utvrde podruja koja se trebaju poboljati, te daju odreene preporuke. Odjel vri i procjenu adekvatnosti pokazatelja uspjenosti poslovanja, koji se koriste u budetskom korisniku, kao i uvid da li se aktivnosti obavljaju u skladu sa usvojenim planom poslovanja, odnosno, da li se ispunjavaju planski ciljevi. Reviziju finansijskih izvjetaja, kojom se utvruje jesu li sveukupni finansijski izvjetaji budetskog korisnika sainjeni u skladu sa odgovarajuim propisima, kao i planiranim programskim rezultatima izvrenja budeta. Standardi i kodeksi interne kontrole:
74
Odjel obavlja internu reviziju u skladu s Meunarodnim standardima interne revizije, standardima internog revidiranja te kodeksom strukovne etike internog revizora. Kodeksi profesionalne etike internih revizora koji odreuju revizorovu profesionalnu odgovornost su: nezavisnost, integritet, objektivnost, profesionalna kompetentnost i duna panja, povjerljivost, profesionalno ponaanje. U cilju utvrivanja procedura za provoenje interne revizije direktor Odjela izrauje Prirunik za provoenje interne revizije. Metodologija rada Odjela interne revizije Odjel obavlja revizije u skladu sa: Stratekim planom rada interne revizije Operativnim planom rada interne revizije Godinjom studijom rizika Planom ministarstva finansija
Strateki plan Odjela interne revizije Strateki plan interne revizije izrauje se za razdoblje due od godinu dana, obino za poetak preporuka npr. dvogodinje ili trogodinje razdoblje, a temelji se na procjeni rizika i usklauje se po ukazanoj potrebi svake godine. Operativni plan interne revizije Izrauje se i usvaja na temelju Stratekog plana rada interne revizije. To je planski dokument koji utvruje plan revizije koji e se obaviti na godinjem nivou. Planovi odjela i studije rizika Na osnovu usvojenog Operativnog plana interne revizije direktor Odjela za svaki mjesec utvruje Radni plan Odjela. Strateki i Operativni plan interne revizije predlae direktor Odjela. Planom se moraju uzeti u obzir prioriteti u procjeni rizika. Godinja studija rizika treba sadrati pojedinosti u pogledu rizinih podruja revizije kao i prijedlog mjera za budua smanjenja utvrenih rizika. Strateki plan, Operativni plan i Godinju studiju rizika, na prijedlog direktora Odjela, odobrava, odnosno, usvaja Odbor za reviziju. Revizijski proces ukljuuje: Utvrivanje i procjenjivanje sistema,
75
Testiranje funkcionisanja sistema internih kontrola i Ocjenu nalaza interne revizije.
Aktivnosti utvrivanja i procjenjivanja sistema obavljaju se u svrhu razumijevanja podruja revizije. Testiranjem se utvruje funkcionalnost i adekvatnost sistema internih kontrola. Ocjenom nalaza dobivaju se informacije bitne za donoenje strunog miljenja o sistemu internih kontrola i za davanje preporuka, s ciljem ostvarenja vee efikasnosti i u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom. Zaposlenici Odjela, u svom radu, formiraju radnu dokumentaciju u skladu sa Meunarodnim standardima interne revizije. Odjel izrauje nacrt revizijskog izvjetaja s opisom utvrenih propusta i daje preporuke za poboljanje sistema internih kontrola. Nacrt revizorskog izvjetaja, o izvrenoj reviziji u okviru sektora, dostavlja se Upravi budetskog korisnika i direktorima sektora, u cilju davanja izjanjenja o revizorovim komentarima i zapaanjima. Izjanjenje, odnosno, odgovor Uprave na nacrt izvjetaja treba dostaviti direktoru Odjela u roku od 5 radnih dana od dana primitka nacrta izvjetaja. Ovaj odgovor e biti ukljuen u konaan izvjetaj koji direktor Odjela dostavlja Odboru za reviziju. Osoblje provodi i naknadne revizije kako bi se osiguralo da su preporuke implementirane.
Organizaciona struktura Odjela Direktor Odjela, ef Odjela i Interni revozor(i).
Broj izvrioca i kvalifikacionu strunost zaposlenika Odjela utvruje se Odlukom direktora Odjela, shodno Stratekom i Operativnim planovima revizije, i ista je utvrena Pravilnikom o radu budetskog korisnika. Nezavisnost Meunarodni standardi interne revizije i kodeks profesionalne etike internih revizora zahtijevaju od zaposlenika Odjela objektivan pristup prilikom obavljanja revizije. Zaposlenici Odjela su u svom radu nezavisni i nemaju odgovornost nad operacijama koje su predmet revizijskog ispitivanja, osim davanja prijedloga Upravi budetskog korisnika za rjeavanje uoenih propusta. Za osiguranje objektivnosti i nepristojnost Odjela, interni revizori nee uestvovati u uspostavljanju sistema i procedura, niti biti ukljueni u bilo koju drugu aktivnost za koju bi se mogla traiti njihova analiza. Interni revizori imaju KONSULTATIVNU ulogu u odreivanju i davanju preporuka o metodama i standardima kontrole koje treba ukljuiti. Pristup
76
Radi obavljanja revizije, zaposlenici Odjela imaju pravo pristupa svim informacijama, evidencijama, dokumentaciji, raunima, statistikim evidencijama, korespodenciji i drugim dokumentima budetskog korisnika. Zaposlenici budetskog korisnika su duni saraivati sa zaposlenicima Odjela i na njihov zahtjev obezbijediti potrebnu dokumentaciju i nformacije. Ovlatenja i odgovornosti Direktor Odjela je odgovoran za izradu, predlaganje i realizaciju Stratekog plana, Opreativnih planova i Godinje studije rizika. Interna revizija ima posebnu ulogu u prevenciju prevara i ispitivanju moguih prevara. Odgovornost Uprave je da osigura da su kontrole uspostavljene radi prevencije i otkrivanja prevara a samo posojanje Odjela ne garantuje da se prevara nee pojaviti ili se nije pojavila. Odjel treba da uzme u obzir mogunost zloupotrebe slubene dunosti i da nastoji da otkrije propuste u sistemu internih kontrola koje bi mogle dovesti do zloupotrebe slubene dunosti. ef Odjela i interni revizor odgovorni su za provoenje planiranih revizija i za svoj rad neposredno su odgovorni direktoru Odjela. Odjel moe na zahtjev Odbora za reviziju vriti i posebne neplanirane revizije.
Saradnja sa upravom i eksternim revizorima Uprava budetskog korisnika je duna da osigura punu podrku funkciji interne revizije s ciljem osiguranja efikasnog i uspjenost provoenja planova rada interne revizije. Radi postizanja efikasnosti eksterne revizije, Odjel sarauje s eksternim revizorima i to Uredom za reviziju Budeta Federacije Bosne i Hercegovine i revizorskim kuama angaovanim u svojstvu eksternih revizora (komercijalni revizor). Eksternim revizorima Odjel priua raspoloive informacije koje im mogu biti od koristi za pravilnu procjenu revizorskih rizika i prilagoavanje svog budueg rada. Eksterni revizori imaju pravo pristupa radnoj dokumentaciji interne revizije i izvjetajima interne revizije.
8.2.

Kodeks profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju
Opte odredbe Naela kodeksa profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju Pravila kodeksa profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju Zavrne odredbe
Donosi ga direktor Odjela IR.

77
Naela kodeksa i pravila profesionalne etike zaposlenika Odjela za internu reviziju: 1. Potenje 2. Neovisnost 3. Strunost 4. Objektivnost 5. Povjerljivost 6. Izbjegavanje sukoba
8.3.
Studija rizika za period_____________
Definicija rizika Rizik je izloenost mogunosti da se desi neto to e imati uticaj na sposobnost J.P. da efikasno i efektivno postie zacrtane ciljeve. Rizik se sastoji od dva elementa: 1. Uestalost mogunosti da se neto desi 2. Ozbiljnost ili uticaj njegovih posljedica Odjel za internu reviziju u odnosu na funkciju interne revizije, posebne aktivnosti usmjerava prema rizicima vezanim za sisteme interne kontrole u Preduzeu pomou kojih se ostvaruje usklaenost sa odredbama odgovaraluih propisa i procedura. Procjena rizika ta se uzima u obzir prilikom procjene rizika? ta moe krenuti kako ne treba? Kakva je vjerovatnoa da to krene kako ne treba? Koje su mogue posljedice ukoliko to krene kako ne treba? Na koga e se to odraziti? Moe li se rizik svesti na najmanju mjeru ili kontrolisati? Koje su prednosti u odnosu na trokove smanjenja rizika? Procjena rizika moe se kratati u odreenom rasponu npr: brojanom iznosu od 1 do 8. Procjenu vre zaposlenici Odjela za internu reviziju i Uprava preduzea da bi se dolo do konanog profila procjene rizika. Npr.: 1 nizak nivo rizika 4 srednji nivo rizika
78
6 visok nivo rizika Uloga procjene rizika Odreivanje prioriteta za potencijalne revizije u narenoj godini. Odluka o tome koje e se revizijske procedure dalje analizirati zavisit e od toga da li e provedena interna revizija donijeti novi kvalitet u poslovanju preduzea time to e izvriti reviziju. Procjena opretaivnog rizika, koja se koristi kao osnova za Operativni plan rada Odjela za internu reviziju, vri se na osnovu procjene operativnog rizika razraenih u Planu poslovanju Preduzea za dati period. Utvrivanje rizika najvanije je za kasniji razvoj odrivog sistema naddziranja i kontrolisanja operativnog rizika. Djelotvorno utvrivanje rizika uzima u obzir i unutarnje inioce (kao to su struktura, priroda aktivnosti, kvaliteta ljudskih potencijala i organizacijske promjene preduzea) i vanjske inioce (kao to su promjene u sektoru saobraaja i tehnoloki napredak) koji mogu negativno uticati na ostvarenje ciljeva preduzea. Procijeniti svoju osjetljivost na te rizike. Bolje razumije svoj profil rizika i da najbolje usmjerava svoje resurse za upravljanje rizikom. Neki alati za utvrivanje i procjenjivanje rizika su: Samoprocjenjivanje ili procjenjivanje rizika Razvrstavanje rizika Mjerenje Detaljne informacije o faktorima koje treba razmotriti u svakoj rizinoj oblasti su: Zakonske odredbe Efikasnost interne kotrole Veliina i materijalitet Karakteristike sistema Vrijeme proteklo od posljednje revizije Organizaciona promjena Uticaj na strateke/operativne ciljeve 8 kritian nivo rizika
Samoprocjenjivanje ili procjenjivanje rizika

79
Preduzee procjenjuje svoje operacije i aktivnosti s obzirom na potencijalne osjetljivosti na rizik. Ovaj se proces provodi iznutra i esto ukljuuje kontrolne mehanizme za utvrivanje jakih i slabih strana uticaja na rizik Razvrstavanje rizika U ovom se procesu razliite poslovne jedinice (sektori), organizacijske funkcije ili poslovni tokovi razvrstavaju prema vrsti rizika. Ovaj zadatak moe otkriti podruja slabosti i pomoi Upravi preduzea u odreivanju prioriteta daljnjih aktivnostiPokazatelji rizika Pokazatelji rizika su statistiki i finansijski podaci koji mogu dati uvid u rizinu poziciju preduzea. Ovi se pokazatelji obino redovno preispituju kako bi Upravu upozorili na promjene koje mogu biti indikativne za probleme povezane s rizikom. Mjerenje Djelotvoran proces nadziranja kljuan je za adekvatno upravljanje operativnim rizikom. Aktivnosti redovnog nadziranja mogu rezultirati brzim otkrivanjem i ispravljanjem nedostataka u politikama, procesima i postupcima upravljanja operativnim rizikom. Brzo otkrivanje tih nedostataka i bavljenje njima moe znaajno smanjiti potencijalnu uestalost ili ozbiljnost pojave gubitaka.
Izvjetaji o operativnom riziku Osim nadziranja sluajeva operativnog gubitka, Uprava preduzea treba utvrditi koji e pokazatelji dovoljno rano upozoriti na poveani rizik od nastanka buduih gubitaka. Ti pokazatelji trebaju biti usmjereni prema naprijed, a mogu odraavati potencijalne izvore operativnog rizika. Rezultati tih nadzornih aktivnosti uprave trebaju biti sadrani u redovnim izvjetajima Odboru za reviziju kao i rezultati preispitivanja potivanja pravila koja je proveo Odjel za internu reviziju. Izvjetaji o operativnom riziku trebaju sadravati unutarnje finansijske i operativne podatke te podatke o potivanju pravila, kao i informacije o vanjskom tritu koje se odnose na dogaaje i uslove koji su relevantni za donoenje odluka. Izvjetaji trebaju nedvosmisleno upozoravati na podruja u kojima su utvreni problemi te potaknuti pravovremene korektivne mjere u vezi sa nerijeenim pitanjima.
8.4.
Strateki plan odjela intrene revizije
Sadraj plana: Uvod Ciljevi Stratekog plana Izrada Stratekog plana

80
Sastavljanje Stratekog plana Strateki plan rada Odjela za internu reviziju za period
Uvod Strateki plan Odjela za internu reviziju (u daljem tekstu: Strateki plan) predstavlja skup glavnih i pojedinanih ciljeva koje postavlja direktor Odjela za internu reviziju (u daljem tekstu: Odjel), nakon konsultacija sa zaposlenicima Odjela. Na osnovu ovog plana vri se se neprestano unapreivanje Programa rada odjela. Strateki plan treba da se, gdje god je to mogue, vee za trogodinji plan poslovanja J.P.. Meunarodni aerodrom ''Sarajevo'' d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Preduzee) i time doprinese ostvarivanju njegovih sveukupnih ciljeva. Ciljevi Stratekog plana Unapreenje Programa rada Odjela za svaku oblast koja je predmet revizije; Razumijevanje strateki promjenljivog okruenja u kojem Preduzee djeluje Izrada Stratekog plana Direktor Odjela odgovoran je za izradu, donoenje i razvoj Stratekog plana. Ovaj plana se pravi tako to se obrauje viegodinje razdoblje sa kratkoronim kontrolnim takama pomou kojih se moe mjeriti odvijanje aktivnosti a time i omoguiti napredak. Revizije ovog plana vri se barem jednom godinje a kao rezultat tih revizija pokreu se i izvraavaju taktike inicijative. Svake godine treba vriti ocjenu glavnih i pojedinanih ciljeva i tekuih inicijativa. Strateki plan prezentira se Odboru za reviziju Preduzea radi davanja saglasnosti. Saglasnost Odbora za reviziju takoer je potrebna u sluaju eventualnih izmjena plana. Sastavljanje Stratekog plana Sastavljaje Stratekog plana primarna je dunost direktora Odjela a zaposlenici Odjela se u to ukljuuju putem niza sastanaka na temelju analize. U sreditu Stratekog plana je potreba da se doe do poboljanja Programa interne revizije fokusiranjem na: Najbolju praksu profesionalni standardi, osiguranje kvaliteta, sistemsko vrednovanje i mjerila za ocjenu efikasnosti Reviziju na osnovu rizika program revizije za prepoznavanje i ublaavanje rizika, gdje se najvea panja usmjerava na rizina podruja Strateke isnhronizacije planovi Odjela sinhroniziraju se sa Planom poslovanja Preduzea Usavravanje zaposlenih Strateki plan treba da povede rauna i o ciljanom profesionalnom usavravanju soblja Odjela Programski razvoj treba predvidjeti odgovarajue resurse za razvoj Programa revizije kako bi oni ispravno usmjerili i koristili odgovarajue tehnike
81
Sveobuhvatnost programa u ciklusima duem od __________ godina, revizija treba da obuhvati sve aspekte aktivnosti Preduzea koje je mogue podvrgnuti reviziji.
Pregled i ocjena rizika(prepoznati rizici i prethodno iskustvo) Rizik okruenja Rizik konkurencije Rizik neobavijetenosti o elji kupaca Rizik senzitivnosti Rizik oekivanjam dioniara Rizik dostupnosti kapitala Regulatorni rizik/drava/politika Procesni rizici Rizici informacija za donoenje odluka
82

Skripta Izvještavanje Finansijsko

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Izvještavanje Finansijsko

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ekonomski fakultet u Sarajevu

7. Uticaj ra. politika na fin. poloaj i uspjenost poslovanja ................

8.Interna revizija privrednh i javnih preduzea u FBiH ......................... 70

1. Uvod u finansijsko izvjetavanje

2. Uloga raunovodstva u upravljanju preduzea

2.1. Upravljanje poslovanjem preduzea

Tri nivoa upravljanja i odluivanja:

FINANSIJSKO RAUNOVODSTVO Obavezno po zakonu Formalizirano

MENADERSKO RAUNOVODSTVO Nije obavezno Neformalno

2.2. Informacije kao pretpostavka upravljanja

FINANSIJSKE INFORMACIJE npr. likvidnost, profitabilnost , struktura

NEFINANSIJSKE INFORMACIJE npr. kapacitet, podjela trita

3. Ekonomski i institucionalni okvir finansijskog izvjetavanja

4. Raunovodstvo i finansijsko izvjetavanje

Funkcionisanje sistema finansijskog raunovodstva

Originalna dokumenta Opisi poslovnih promjen Raun kupaca Raun dobavljaa

ekovi Nalozi za plaanje Izvodi iz banke

Korisnici finansijskih izvjetaja, interni i eksterni i raunovodstvena funkcija:

5. Osnovni odnosi bilansnih pozicija u BS

DUGUJE = POTRAUJE IMOVINA = IZVORI IMOVINE

Finansijska imovina imovina

-od kupca, -od zaposlenih, -od drave, -ostala potraivanja

-sirovine i materijal -proizvodnja, -gotovi proizvodi, -trg. roba

-prodaja na kredit, -od povezanih preduzea, -ostala potraivnja

REZERVE -revaliriz. rezerve -zakonske rezerve -statutarne rezerve ostale rezerve

Bilans stanja ( balance sheet) grupisan u terminima menaderskog raunovodstva:

Grupisanja aktive sa aspekta menaderskog raunovodtsva:

Njihova sistematizacija prema razliitim kriterijima je sljedea:

AKTIVA kratkorona imovina dugorona imovina

PASIVA kratkorone obaveze dugorone obaveze kapital

5.1.1. Vrste bilansa

-------------------------------------------------------------72 ( GUBITAK VEI OD KAPITALA)

5.1.2. Osnovne napomene uz BS u naim uslovima

5.2.1. Oblik bilansa uspjeha

Prihodi - Rashodi * Neto dobit

*ukljuuje i porez na dobit

DOBIT (GUBITAK) prije poreza

NETO DOBIT ZA OBRAUNSKI PERIOD

Razdvajanje trokova na uskladitive i neuskladitive i njihov odnos sa BS i BU u proizvodnom preduzeu

Nabavka direktnog Materijala Direktni rad OTP

Zalihe dir. materijala

Kad se prodaja dogodi MINUS

Zalihe nedovr. proiz

Zalihe got. proizvoda

= BRUTO DOBIT MINUS

NEMA IH U BILANSU STANJA

Gotovi proizvodi neprodani 2006

Gotovi proizvodi prodani 2006

BU 2006 CK prodatih proizv. + operativni trokovi

BS 31.12.2006 zalihe gotovih proizvoda

Gotovi proizvodi prodani 2006

BU 2007 CK prodatih proizvoda

Razdvajanje trokova na uskladitive i neuskladitive i njihov odnos sa BS i BU u trgovakom preduzeu: BS BU

Kad se prodaja dogodi

Utvrivanje trokova prodaje u trgovakom preduzeu

+ PDV ................................................. obraunska ketgorija VPC .................................................... obraunska ketgorija

Utvrivanje finansijskog rezultata u trgovakom preduzeu

Izvjetaj o zadranoj zaradi

Sadraj i oblik finansijskih izvjetaja o novanom toku

5.7.1. Osnovni elementi izvjetaja o novanom toku

PRILIVI IMOVINE - poveanje obaveza - poveanje kapitala - smanjenje nenovane imovine

ODLIVI IMOVINE - smanjenje obaveza - smanjenje kapitala - poveanje nenovane imovine

Neto novani tok od poslovnih aktivnosti za 2004 izraunava se na slijedei nain:

MRS 16 MRS 38 Prihod i od prodaje dug. imovin e prihod i od prodaje