DJEVOJKE I DALJE BIRAJU ENSKE POSLOVE Mi svi vjerujemo u jednakost, posebno mladi ljudi, ali istraivanja pokazuju da se nije

mnogo toga promijenilo ni u koli ili na poslu, djeaci i dalje radije ue matematiku a djevojice jezike. Vladine kampanje, kao to je ta vas zaustavlja, takoe nemaju uticaja. Istraivanje koje je sprovela KJM (Komisija za jednake mogunosti) pokazuje da djeca i dalje biraju predmete i grade svoje budue karijere na veoma tradicionalnim modelima. Mukarci se esto opredjeljuju za karijere visoke moi u arhitekturi, raunanju ili policiji. (odnosno 86, 84 i 80 odsto radnika), - u profesijama koje dominiraju ve generacijama. Kao to predsjednik KJM (Komisije za jednake mogunosti) Duli Moler kae Zaposlene ene mnogo vie rizikuju, ali obino koncentriu svoju panju na uzak raspon zanimanja, uglavnom na nie plaenom rangu trita rada. Statistika ovo potvruje. U loije plaenim profesijama kao to je medicinska njega, frizerski ili poslovi predavanja u osnovnoj koli, ene zauzimaju 90, 88, i 86 odsto pozicija. Mada ima signala za optimizam. Trenutno, ene poinju da rade u visoko plaenim poslovima. Postoji prava jednakost u sektorima kao to je bankarstvo i osiguranje ovdje ene predstavljaju 52 odsto radne snage, broj zaposlenih ena u pravu rapidno raste u poslednjih nekoliko godina ene ine 37 odsto pravnika, advokata i sudija. ukupnog broja

JEVANELJE PREMA IKEI

Poelo je kao jedan san mladia u ruralnoj vedskoj. Sada je IKEA najvei svjetski prodavac namjetaja na malo sa 283 radnji u 36 zemalja i godinjim obrtom od milijardu eura. Kako oni to rade? Daniel Mok je otiao u veliku radnju da istrai. 1. Prvo, IKEA radnje nisu uopte stvarne prodavnice, u tradicionalnoj radnji vi uete i traite neki odreeni proizvod. U IKEI vi morate da obiete cijelu radnju dok ne stignete do proizvoda koje traite. Ovo je sjajan trik koji e vas natjerati da potroite vie novca 2. U IKEI muterija radi cijeli posao: vi kupujete sa vrlo malo pomoi osoblja, uzimate svoj namjetaj kui i montirate ga sami. Sve ovo podrava niske trokove. To je sjajno u teoriji, ali zar ne mrzite pakovanja namjetaja kod kojih, kada doete kui, otkrijete da vam nekoliko vanih djelova nedostaje? 3. IKEA filozofija je optimistina. Ona vas ohrabruje da preuzmete kontrolu i to je nevjerovatno mudro samo vam je potrebno malo mate. Pomou IKEE vi moete da se izborite sa haosom kod kue. Ima na desetine kofera za knjige, polica i ormaria za viestruku upotrebu, jer sve to morate da imate je dom. Red i klasifikacija su u srcu IKEA ideologije. 4. Sudei po ciframa njihove prodaje, ta ideologija se iri. Malo je domainstava u Evropi koje ovih dana u svojoj kui nemaju neto od IKEE. Na neki nain, to je sjajno: IKEA je uinila da stilski namjetaj bude cjenovno pristupaan. Opasnost je, naravno, to svi nai domovi poinju da lie jedni na druge.

5. Sa pozitivne strane gledano, IKEA je prilino besklasna. Gotovo svako ima dovoljno novca da tu kupuje, i popularna je kod porodica sa jednim roditeljem ili kod samaca. Pa, dok tradicionalne britanske institucije, kao to je Crown (Kruna), Parliament(Parlament), Marks and Spencer

postaju manje popularne, ima mnogo pokazatelja da e IKEA nastaviti da jaa. Zabrana buke zvona na vjetar Jednom ovjeku je bilo nareeno da pomjeri zvono na vjetar iz njegovog vrta nakon istrage koja je kotala vie od 1000 funti. Dejvid Bavington je bio okiran to je primio pismo u kojem se tvrdi da je zvono bilo dosadno. Reeno mu je da ga pomjeri ili da se suoi sa pravnom radnjom. Da ironija bude vea, g. Bavington 57 i njegova ena su kupili zvono da bi stvorili mir u vrtu doma vrijednog 300.000 funti. Umjesto toga, ono je prouzrokovalo dvomjesenu pravnu borbu sa lokalnim vijeem koje je potroilo 1.000 funti piui pisma, telefonirajui i aljui dva policajca da sluaju zvono zbog albe da je zveckalo isuvie glasno. Ali ef ivotne okoline za vijee je rekao da je njegova dunost bila da istrai svaku albu. To kota puno novca, ali to je na posao. Ljudi su postali zabrinuti zbog buke ili bilo ega to upada u njihove ivote od njihovih susjeda. Kominica iz pakla u zatvoru Osamdesetjednogodinja ena je bila zatvorena est mjeseci zbog toga to je ivote svojih koija uinila apsoulutnom mizerijom. Doroti Evans je bila osuena zbog uznemiravanja nakon godina i godina fizikog i verbalnog zlostavljanja. Lista albi ukljuuje i optubu da je jednu susjedu optuila da je prostitutka, pokuavajui da je istisne sa puta u njenom autu, udarajui je sa tapom i govorei njenoj etrnaestogodinjoj kerki da je vjetica i da e ubiti njenog psa. Za tinejderku se kae da se toliko plai gospoe Evans da sada nosi krst oko vrata zbog zatite.

Sudija je uzeo u obzir godine gospoe Evans, ali je objasnio da ne postoji izgovor za nesreu koju je izazvala. Uprkos vaim godinama i vaim ogranienjima, vi ste namjerno, za period od 10 godina nainili pakao od ivota vaih komija, kazao je. Bolivud injenice Bolivud je termin koji se koristi za filmove indijske industrije smjetene u Mumbaiju, bivi Bombaj, u Indiji (Bombaj + Holivud= Bolivud). To je jedna od najveih filmskih produkcija u svijetu i najvea u pogledu broja filmova koji se proizvode. Na svome vrhuncu, Bolivud je proizvodio 800 filmova godinje, vie nego duplo od dugometranih filmova koji su se proizvodili u cijelim Sjedinjenim Dravama. Bolivud filmovi su vie nego prosta zabava. Filmovi su uvijek tri do etiri sata duge ljubavne prie sa dosta akcije (mada bez ljubljenja, seksualnog kontakta ili krvoprolia) i uvijek imaju srene zavretke. U stvari, 95 odsto Bolivud filmova ukljuuje sledee elemente: heroja, heroinu, porodine probleme, bar jedan brak, scene borbe, spasavanja, dobro protiv zla i to je najvanije, na desetine pjesama i plesova. etrdeset miliona Indijaca ide u bioskop svakog dana i plaaju oko 1-3 dolara da vide film, a to je jednako prosjenoj dnevnoj plati Indijca. Oni sjede u dinovskim auditorijumima, za hiljade ljudi. U Bombaju (Mumbaju) sada ima preko 250 bioskopa. Vodea zvijezda u bolivudskom filmu moe da primi 40 procenata od 2 miliona dolara budeta za tipini Masala film. Velika zvijezda SADa moe samo da dobije djeli filmskog budeta Holivuda ali sama produkcija filma moe kotati 50 miliona dolara! Boli zvijedzde mogu da budu pod velikom potranjom i da rade po 10 filmova istovremeno. Fotografije Bolivudskih zvijezda krase prozore domova i radnji irom zemlje i konstatnto su u senzacionalistikoj tampi, tema ogovaranja

i drugih skandala. Bilo kako bilo, mnogi filmovi se proizvode u Indiji a samo 10 odsto njih profitiraju i samo oni pravi postaju hitovi to nije sluaj u Holivudu. Primarni cilj Bolivuda je bjekstvo od stvarnosti i to je dobro odraen recept. Ustvari, glavna razlika izmeu dva giganta je u tome to bolivudski filmovi ni ne namjeravaju da prikau realnost, ve istu fantaziju naravno u tome i treba da bude sutina bisokopa. JEDNOSTAVNO PRESTANITE S TIM Kada idete u teretanu ili na tranje da li ikad zastanete da razmislite odakle potie vaa trenerka ili patike? Ne? Pa vrijeme je da razmislite. Moete biti veoma iznenaeni. Nike je jedna od najveih, najpopularnijih i profitabilnih kompanija u svijetu. Kompanija plaa ogromnu sumu od 16 miliona dolara godinje brazilskom nacionalnom fudbalskom timu. Ali, stvarnost, za mnoge radnike koji prave Nike obuu i odjeu je jadna. Oni primaju robovske plate, prijeti im se nasiljem ukoliko organizuju sindikate, i esto se suoavaju sa zdravstvenim i bezbjedonosnim problemima. Ima vie od 700 fabrika koje proizvode Nike obuu i odjeu. U 2001, 40 odsto Nike obue je bilo napravljeno u Kini, 31 odsto u Indoneziji i po 13 odsto u Tajlandu i Vijetnamu Radnici moraju da proizvedu izmeu 1300 i 2000 pari patika u danu u jednoj jedinoj fabrici znoja, zavisei od zahtjeva Prosjeno, radnici u ovim fabrikama znoja rade izmeu 60-80 sati sedmino, esto 11 sati u stalnim smjenama. Njima se esto prijeti ukoliko odbiju prekovremeni rad U prosjeku, radnici zarade 2 dolara dnevno toliko malo da su oni esto primorani da ive blizu fabrika i daleko od njihovih familija, esto u uansim uslovima 1997, Njujork Tajms je izvjetavao da su radnici u sekcijama za lijepljenje, u fabrikama koje imaju ugovor sa Nike kompanijom, u Vijetanmu, bili izloeni toksinom gasu toluenu

Kako moete da doprinesete? Preuzmite akciju! Protestvujte kod svog lokalnog dobavljaa obue ili u radnjama. Piite protestna pisma Nike kompaniji. Pokuajte, gdje god je to mogue, da kupite odjeu koja se proizvodi lokalno

Podrite nas! Sa jednostavnom donacijom Oxfam-u, vi ne pomaete samo borbi protiv eksploatacije radnika u fabrikama znoja, ve doprinosite veoma dobrom razlogu

Poslednja lekcija-nema naslova na fotografiji U istonoj Africi komentar ti izgleda debelo je laskanje a u nekim krajevima Nigerije, mlade alju u kue debljanja prije dana vjenanja. Ali za ene Zapada, koje se bore da izgube na teini, Nigerijci se grubo ale. Mada razlike u miljenjima ta je lijepo postoje, enama irom svijeta se predstavlja uniformisani standard ljepote. Ovo je bazirano na zapadnjakim miljenjima, ali bilo da ste u Ujedinjenom Kraljevstvu, Tajvanu ili Indiji, modni magazini sve vie izgledaju slino. Nedavna istraivanja omoguavaju dokaz da SAD I zapadnjaki mediji imaju globalni utcaj na standarde ljepote. Jedna takva studijaukazuje na utiaj amerike televizije na adolescentne ostrva Pacifika Fidi, gdje se pokazalo da je dolo do poremeaja usljed dijeta I ishrane. Akini Koniata, kenisjki model, kae da ovo takoe ima uticaj na mlade djevojke Afrike. Dok Afrikanci vie vole krupnije ene nego na Zapadu, to vie mladih djevojaka gleda TV Zapada I modu, vie su zabrinute sa tim da budu mrave. To je tema koja me brine Izgleda da percepcija savrenog oblika tijela zavisi djelimino I od ekonomskih prilika Krupne ene su bile privlanije sa tim to izgledaju punako jer je to znailo da su bogate i da imaju dovoljno da jedu. Blijeda koa je znaila da ne morate da radite vani. Ovih dana, osunano vitko tijelo je najpoeljnije jer ono indicira mnogo novca i slobodnog vremena.

Modna i industrija ljepota odslikava ideju da oni forsiraju ideal ene svuda.Mania Dirsi, urednik popularnog indijskog modnog magazina, kae da mada postoji sve vea fascinacija sa zapadnjakim standardima ljepote u svijetu koji se razvija, lokalna tradicija se ne zaboravlja. Kad se djevojka Indije udaje, ona eli da izgleda tradicionalno. Lokalni standradi ljepote su jednako poeljni i vani