Zdeslav Karlovac

MONITORING U VORU KURINJE U SKLOPU PROGRAMA UPRAVLJANJA OBORINSKIM VODAMA NA AUTOCESTI RIJEKA ZAGREB MONITORING ON KURINJE JUNCTION AS A PART OF STORMWATER MANAGEMENT PROGRAM ON HIGHWAY RIJEKA ZAGREB
Kljune rijei: autocesta, oneienje, oborinske vode, monitoring, upravljanje Keywords: highway, pollution, runoff, monitoring, management SAETAK
Jedan od osnovnih ciljeva poslovanja Autoceste Rijeka Zagreb d.d. je preventivnim mjerama sprijeiti, odnosno ublaiti negativne utjecaje svoje djelatnosti na okoli i svesti ih na prihvatljivu razinu, te doprinijeti poboljanju stanja okolia. Radi poboljanja mjera zatite okolia, u suradnji s Graevinskim fakultetom iz Rijeke i komunalnim drutvom Vodovod i kanalizacija iz Rijeke pokrenut je program monitoringa koliine i kakvoe oborinskih voda u voru kurinje na rijekoj obilaznici. Ovaj program omoguit e kvalitetnu procjenu oneienosti oborinskih voda sa autoceste koja e se analogijom, uz neznatne izmjene, moi primijeniti na itavo koncesijsko podruje. Transfer znanja i tehnologija, te razmjena iskustava sa svjetskim liderima iz ovog podruja stvorit e kvalitetnu osnovu za unapreenje upravljanja oborinskim vodama i odravanja sustava odvodnje. Steena znanja i usvojene tehnologije iskoristit e se kao osnova za izradu elektronske baze podataka o sustavu odvodnje koja e posluiti za racionalizaciju trokova odravanja sustava odvodnje. Pored toga rukovodstvo tvrtke dobit e kvalitetnu osnovu za donoenje stratekih odluka vezanih za odravanje sustava odvodnje i upravljanje oborinskim vodama.

SUMMARY
One of the main goals of Autocesta Rijeka Zagreb d.d. is to prevent or diminish negative effects of its activities on environment and reduce them on acceptable level and to contribute to environment betterment. Monitoring program of stormwater quantity and quality on kurinje junction was established in cooperation with Faculty of Civil Engineering form Rijeka and communal company Vodovod i kanalizacija form Rijeka to improve environment protection measures. This program will enable a high quality approximation of pollution from stormwater runoff which could, with minor corrections, be applied on whole concession area. Transfer of knowledge and technology and experience exchange with worlds leaders in this area will create a base for upgrade of stormwater management and drainage maintenance. Acquired knowledge and acquired technologies will be used as a base in creating of electronic data base for drainage system. This data base will be used for rationalization of drainage system maintenance expenses. It will also create a good base for top managements strategic decisions on drainage system maintenance and stormwater management.

Zdeslav Karlovac, dipl.ing.geol. Autocesta Rijeka Zagreb, Brae Radi 2, Donja Zdenina, Hrvatska, zkarlovac@arz.hr

1. UVOD Na prometnicama se moe pojaviti oborinska, procjedna ili podzemna voda. Sve navedene pojavne oblike vode treba imati pod stalnom kontrolom radi zatite prometnice od negativnog utjecaja vode na sigurnost prometa i trajnost ceste vodei pri tome rauna o zatiti okolia i hidrolokim prilikama u podruju kojim cesta prolazi. Pouzdana i uinkovita odvodnja prometnica vrlo je vana za sigurnost prometa, te osiguranje stabilnosti ceste. Pravilnim izborom geometrije vozne plohe osigurava se bra odvodnja oborinskih voda sa prometnice, a pravilnim dimenzioniranjem elemenata sustava odvodnje spreava se nakupljanje oborinskih voda na prometnim povrinama i poveava sigurnost prometa. Rjeavanju odvodnje prethode hidroloka mjerenja i istraivanja, a dobro poznavanje hidrologije i hidraulike preduvjet su za optimalna, ekonomina i efikasna rjeenja. Sustav odvodnje i mjere poduzete radi spreavanja tetnog utjecaja vode ine 5 20 % (ak i do 30 %) ukupnih trokova graevinskih radova prilikom izgradnje ceste. Sustav prometnica je potencijalni izvor razliitih vrsta oneienja zraka, tla i voda. Glavni izvori oneienja su vozila, taloenje iz zraka i oborine. Glavnina oneienja sa povrine prometnica zavrava u oborinskim vodama koje predstavljaju najveu opasnost za okoli, a naroito za prijemne vode. U Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske kao jedna od stratekih odrednica postavljen je kontinuirani razvoj procesa upravljanja vodama. Zatitom rezervi pitke vode osiguravaju se dugorone potrebe javne vodoopskrbe za vodom na cjelokupnom podruju Republike Hrvatske. Jedan od osnovnih ciljeva poslovanja Autoceste Rijeka Zagreb d.d. je preventivnim mjerama u gospodarenju i upravljanju autocestom gdje je mogue sprijeiti, odnosno ublaiti negativne utjecaje djelatnosti i svesti ih na prihvatljivu razinu, te doprinijeti poboljanju stanja okolia. U skladu s navedenim Autocesta Rijeka Zagreb d.d. primjenjuje sustav upravljanja okoliem prema normi ISO 14001:2004 koji je s ostalim sustavima upravljanja integriran u jedinstveni sustav upravljanja. Sukladno zahtjevima normi provodi se kontinuirani ciklus provjere i poboljanja programa spreavanja i kontrole oneienja. Radi poboljanja mjera zatite okolia, u suradnji s Graevinskim fakultetom iz Rijeke i komunalnim drutvom Vodovod i kanalizacija iz Rijeke, pokrenut je program monitoringa koliine i kakvoe oborinskih voda u voru kurinje na rijekoj obilaznici. Kako bi se to uspjenije zatitile prijemne vode uz autocestu neophodno je poznavati karakteristike oborinskih voda, odnosno njihovu kvalitetu i kvantitetu da bi se na osnovi tih podataka mogao napraviti kvalitetan i uinkovit program upravljanja oborinskim vodama.

2. OSNOVNE ZNAAJKE OBORINSKIH VODA Utjecaj autoceste na okoli moe biti hidroloki, fiziki, te ekoloki. Promjenama krajolika i uvoenjem nepropusnih povrina u slivno podruje naruava se prirodni hidroloki ciklus. Sustav odvodnje treba planirati tako da se poremeaji u prirodnom hidrolokom ciklusu smanje na minimum. Takoer je potrebno im manje naruavati prirodne vodotoke i korita. Izgradnjom prometnica se poveavaju nepropusne povrine, oborinama se smanjuje mogunost infiltracije u tlo i evapotranspiracije, te se veina oborina pretvara u oborinske vode. Izgraene nepropusne povrine se projektiraju tako da se oborinske vode to bre uklanjaju sa njih ime se osim poveanja volumena oborinskih voda poveava i vrno optereenje, te uvelike smanjuje vrijeme transporta oborinskih voda do recipijenta kao i vrijeme potrebno za isputanje oborinama nakupljenih voda. Izgradnja u slivnom podruju moe dovesti do slijedeih promjena u hidrologiji: - poveanje vrnog optereenja (2 do 5 puta), - poveanje volumena oborinskih voda, - smanjenje vremena potrebnog da oborinske vode dou u recipijent, - poveanje uestalosti i veliine poplava, - smanjenje toka za vrijeme duih sunih perioda (gubitak baznog toka), - poveanje brzine toka. Slika 1. Tipine promjene u hidraulici kao posljedica izgradnje nepropusnih povrina (Izvor: Bingham i dr., 1993)

Slika 2. Hidrogram podruja prije i nakon izgradnje prometnice (Izvor: Bingham i dr., 1993)

Sve navedene promjene mogu dovesti do poveanja transporta i koncentracije oneiivaa, te veeg oneienja prijemnih voda. Smanjenjem kapaciteta infiltracije i nestankom povrinske vegetacije nestaje bitan mehanizam uklanjanja oneiivaa, te se poveava njihov unos u prijemne vode. Oborinske vode je kao i druge rasprene izvore oneienja teko kontrolirati radi velikog broja i tipova difuznih isputanja. Uspjena kontrola takvih izvora oneienja zahtjeva uinkovito planiranje i donoenje odluka o najboljem iskoritavanju dostupnih resursa. Karakteristike oborina koje utjeu na kakvou oborinskih voda su suni period prije oborina, intenzitet i volumen oborina. Iako oborine uinkovito ispiru oneienja sa povrine ceste i krae razdoblje izmeu oborina rezultira manjim koncentracijama oneiivaa u oborinskim vodama, varijacije u koliini oneienja ovise i o odnoenje krutih estica uzrokovanom turbulencijom zraka, isparavanjem i oksidacijom smanjuje se meusobna ovisnost trajanja sunog perioda i koncentracije oneiivaa. Intenzitet oborina znatno utjee na vrstu i koliinu oneienja u oborinskim vodama jer se mnogi oneiivai veu na estice koje se lake kreu prilikom intenzivnog ispiranja. Zbog toga su najvee koncentracije oneiivaa uglavnom povezane sa prvim dotokom sa ceste (tzv. first flush efekt), naroito u prvih 30-60 minuta dotoka. Volumen oborina nema bitan utjecaj na koliinu oneienja, ali je vaan radi odreivanja ukupnog optereenja oneiivaima. Iako se mnoge krutine i druga oneienja koja se sakupljaju na prometnim povrinama i rigolima brzo isperu, oneienja od vozila i iz atmosfere konstantno se unose u oborinske voda za vrijeme trajanja oborina. Zbog toga su kod veeg volumena oborina koncentracije oneiivaa manje, ali su dotoci oneienja za dugotrajnih oborina vei. Velika varijabilnost u sastavu i koncentracijama oneiivaa u oborinskim vodama posljedica je brojnosti izvora i kompleksnosti utjecaja, te predstavlja veliki izazov u upravljanju oborinskim vodama. Faktori

koji utjeu na varijabilnost sastava i koncentracije oneiivaa ukljuuju: veliina dreniranog podruja, odnosno ukupna koliina oborinskih voda, karakteristike sustava odvodnje, upotreba okolnog zemljita i povrinski pokrov, koliina i intenzitet oborine, te trajanje sunog perioda izmeu oborina, prisutnost izvora oneienja, brzina uklanjanja ili nakupljanja oneiivaa. Tip prometne povrine takoer moe utjecati na kakvou oborinskih voda. Koncentracije oneienja u oborinskim vodama takoer ovise i o tome jesu li oneienja u otopljenom ili partikularnom obliku. Veliki dio tekih metala, ulja, masti, ukupnog organskog ugljika vee se na krute estice i njihove su koncentracije vee kod manjih frakcija. Veliina krutih estica vrlo je bitna za njihov transport, a time i transport oneienja vezanih na njih. Preko 50% tekih metala povezano je na manje fr akcije (<43m) na koje se uglavnom veu i najvei dio poliaromatskih ugljikovodika i ukupnog organskog ugljika i koje poveavaju kemijsku potronju kisika. Ove frakcije su suspendirane u oborinskim vodama, pa je suspendirana tvar daleko znaajniji prijenosnik ovih oneiivaa od praine. Pored toga hranjive tvari, organski fosfor i organsko olovo najee se pojavljuju u otopljenom stanju. Za kontrolu i spreavanje oneienja okolia oborinskim vodama sa cestovnih povrina koriste se najbolji postupci upravljanja (NPU) koji su definirani kao odabrane metode, mjere i prakse za ostvarenje ciljeva kontrole ovih rasprenih izvora oneienja (Jakobsen i dr., 2010). Oneienost oborinskih voda obino se izraava prosjenom koncentracijom po dogaaju ( Event Mean Concentartion, EMC) ili prinosom (Yield, Y). Prosjena koncentracija po dogaaju se dobiva tako da se ukupna masa oneiivaa podijeli sa ukupnim volumenom oborinske vode i obino se izraava u miligramima po litri (mg/l), a prinos je masa oneiivaa koja se s odreene povrine ispusti u recipijent kroz odreeni period i najee se izraava u kilogramima po hektaru godinje (kg/ha-god) (Shaver i dr, 2007). Za odreivanje znaaja utjecaja na okoli potrebno je poznavati sve prije navedene procese koji se naruavaju izgradnjom i koritenjem autoceste, te posljedine promjene. Kada su odreene vrste oneiivaa i optereenje istima za svaki pojedini segment sustava odvodnje, potrebno je poznavati i kemijska svojstva oneiivaa i naine pronosa u oborinskim vodama. Radi odreivanja potrebne razine kontrole takoer je neophodno poznavati i uspjenost sustava odvodnje u uklanjanju oneiivaa iz oborinskih voda. Tek kada su poznati svi navedeni parametri moe se odrediti znaaj utjecaja oneiivaa i potrebna razina kontrole.

3. SITUACIJA NA RIJEKOJ OBILAZNICI Sustav odvodnje prometnice se sastoji od unutarnje i vanjske odvodnje. Unutarnja odvodnja obuhvaa kolnik i razdjelni pojas, povrine usjeka i zasjeka, a u odreenim sluajevima i nasipe i uske pojaseve terena do granice eksproprijacije i uobiajeno se sastoji od graevina za prihvat oborinske vode, otvorenih i/ili zatvorenih sakupljaa koji oborine odvode do zatitnih graevina za proiavanje prije isputanja u recipijent. Izgled unutarnje odvodnje ovisi o zahtjevima iz Vodopravnih uvjeta i karakteristikama lokacije. Vanjska odvodnja obuhvaa odvodnju oborinskih voda sa podslivova uz trasu ceste kojoj je izgradnja ceste postala prepreka u nesmetanom otjecanju. Na kakvou oborinskih voda uvelike utjee unutarnja odvodnja, odnosno zatitne graevine za proiavanje. Pravilno pozicioniranje, dimenzioniranje i odravanje presudni su za njihovu uinkovitost jer u suprotnom mogu postati izvori oneienja. Generalno gledajui oborinske vode sa urbanih autocesta s velikim prosjenim dnevnim godinjim prometom (PGDP< 30000) imaju vie koncentracije oneiivaa od autocesta sa manjim prosjenim dnevnim prometom iako nije utvrena neposredna korelacija izmeu prosjenog dnevnog prometa i koncentracije veine oneiivaa. Bez obzira na to prosjeni dnevni promet je jedan od utjecajnijih faktora u odreivanju sastava i koncentracije oneiivaa. Trasa obilaznice grada Rijeke prolazi kroz krko podruje za koje je karakteristian brzi prelazak povrinskih tokova u podzemlje, a zbog obino tankog ili nepostojeeg povrinskog pokrova autopurifikacija voda filtracijom kroz tlo je vrlo mala ili je nema. Voda se kroz krko podzemlje kree vrlo brzo, te se oneiivai koji uu u podzemlje mogu prenositi na velike udaljenosti u vrlo kratkom vremenu. Zbog toga su krki vodonosnici vrlo osjetljivi na oneienja. Krka podruja su izgraena od karbonatnih stijena koje voda otapa i tako utjee na njihovu stabilnost i trajnost. Osnovni cilj svakog projekta u krkom terenu trebao bi biti da se to je manje mogue narui prirodna hidroloka ravnotea, odnosno postojei odnosi evapotranspiracije, infiltracije i povrinskog otjecanja, te da se prilikom izgradnje objekata uzmu u obzir sve posebnosti kra. Razumijevanje prirodnih i antropogenih procesa u kru je vrlo znaajno prilikom projektiranja sustava odvodnje i upravljanja oborinskim vodama jer zbog zahvata u kru i bilo kakvog poremeaja u toku povrinskih i podzemnih voda moe doi do naruavanja postojee ravnotee, destabilizacije povrine terena, razvoja vrtaa ili klizita, te pogoranja kakvoe voda u kru. Rijeka obilaznica svojom trasom prolazi kroz slivno podruje izvora u gradu Rijeci koji su najvea i najvrednija drenana cjelina u Primorsko goranskoj upaniji. Trasa rijeke obilaznice prolazi neposredno iznad izvora Zvir i njegove I zatitne tone, zonom djelominog ogranienja, te II i III zonom sanitarne zatite izvorita. Temeljne znaajke ovog sliva, kao i svih krkih slivova, su prostrane zone prikupljanja vode u planinskim podrujima vrlo bogatim oborinama, kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima s vodonepropusnim barijerama ili pod uspornim djelovanjem mora, te velika osjetljivost na oneienja. Kvalitetna zatita od negativnih utjecaja oborinskih voda sa obilaznice je neophodna. Slika 3. Zone sanitarne zatite izvorita pitke vode

Prva faza izgradnje obilaznice grada Rijeke sjeverni kolnik zavrena je pred 20-ak godina u duini od oko 9,5 kilometara od vora Orehovica do vora Diraje. Odvodnja oborinskih voda projektirana je tijekom 1986. godine u skladu s tadanjom regulativom i propisima. Iako je prvobitna projektna dokumentacija obuhvaala oba kolnika (sjeverni i juni), te je za nju izdana graevinska dozvola, za dogradnju junog kolnika bilo je potrebno izraditi nove projekte u sklopu kojih su ugraene i odreene promjene i dopune sustava odvodnje, a sve radi usklaenja sa stanjem na terenu i primjene aktualnih propisa vezanih za odvodnju oborinskih voda s prometnica (HRN preuzeta iz standarda U.C4.020). Prema prvobitnom projektu odvodnje, a u skladu s ondanjom regulativom i propisima koriten je podatak o mjerodavnom intenzitetu oborina od 160 l/s/ha i na osnovi tog podatka je dimenzionirana odvodnja. Prema sadanjoj regulativi i propisima za projektiranje prometnice tog ranga mjerodavni intenzitet oborina je gotovo tri puta vei jer se koristi 5-godinji povratni period kojem se treba dodati i dotok od 100 l/s u sluaju incidentne situacije (havarije cisterne), a za analizirane dionice 15-minutni intenzitet 5-godinjeg povratnog perioda prema rezultatima provedene novelacije ITP krivulje iznosi 310 l/s/ha, te se odvodnja treba dimenzionirati na ukupno 410 l/s/ha.

Sustav odvodnje obilaznice grada Rijeke je sukladno konfiguraciji i elementima trase prometnice podijeljen na 8 manjih podsustava (Rjeina, Kozala, 1. Maj, Mihaeva Draga, kurinje, Podmurvica, Krnjevo, Diraje) od kojih jedino podsustav Diraje nije prikljuen na postojei, ve se iz njega oborinske vode nakon separatora uputaju u podzemlje sustavom infiltracijskih bunara. Poto je od zavretka prve faze izgradnje obilaznice grada Rijeke dolo do intenzivne izgradnje gradskog podruja sa obje strane trase obilaznice, te je sukladno tome izgraeno i niz novih prikljuaka na gradski sustav odvodnje, na pojedinim lokacijama sustav odvodnje vie ne moe prihvaati dotoke, te kod oborina dolazi do hidraulikih preoptereenja, plavljenja, izbacivanja poklopaca okana odvodnih kanala i slinih nepovoljnih situacija. Navedeno je naroito izraeno na odvodnim kolektorima iza separatora podsustava Krnjevo, Podmurvica i Rjeina.

Slika 4. Trasa Rijeke obilaznice s podsustavima odvodnje i separatorima

Trenutno se na rijekoj obilaznici u skladu sa zakonskim obavezama i zahtjevima iz Vodopravnih dozvola provodi monitoring kakvoe oborinskih voda na izlasku iz separatora i sastava mulja iz separatora, a proveden je i monitoring oneienja tla uz autocestu i utjecaja prometa na vegetaciju, no ti podaci nisu iskoriteni za odreivanje optereenja oneiivaima. U sklopu monitoringa oborinskih voda na voru kurinje, a sukladno zahtjevima norme ISO 14001:2004 i kontinuiranim ciklusom provjere i poboljanja mjera zatite okolia dobiveni podaci o koliini i kakvoi oborinskih voda iskoristit e se za procjenu optereenja oneiivaima na itavoj Rijekoj obilaznici. 4. ODVODNJA NA VORU KURINJE vor kurinje je izveden sa svim prikljunim rampama tako da je prilagoen sjevernom kolniku. Kolektori odvodnje oborinskih voda izvedeni su tako da su kod izgradnje junog kolnika ostali u funkciji bez izvoenja veih dodatnih radova. Jedino su odreeni postojei slivnici sjevernog kolnika ili djelomino rueni ili dograivani i usklaeni sa kotama projektiranog kolnika, a dio kolektora do separatora kurinje je zamijenjen sa veim profilom cijevi. Odvodnja oborinskih voda predmetnog vora projektirana je tijekom 1986. godine, prema tadnjoj regulativi i propisima, sa koritenjem mjerodavnog intenziteta od 160 l/sec/ha. Prema dananjim propisima, za projektiranje prometnice takvog ranga, potrebno je koristiti vei godinji povratni period, to npr. za mjerodavno vrijeme trajanja oborina od 15 minuta daje intenzitet od 310 l/s/ha za 5 godinji povratni period emu treba dodati i dotok od 100 l/s u sluaju incidentne situacije (havarije cisterne) ime se ukupni kapacitet sustava odvodnje poveao na 410 l/s/ha. Dogradnja junog kolnika u podruju vora kurinje, izvedena je u skladu s projektima koji su bili izraeni prije dvadesetak godina, u kojima je definirana trasa i svi objekti. Isto tako, odvodnja oborinskih voda izvedena je u skladu sa projektnom dokumentacijom za koju je dobivena graevinska dozvola, odnosno u skladu s projektima: - Graevinski projekt odvodnje vora kurinje, elaborat br. 86-368, lipanj 1986. god. - Graevinski projekt odvodnje vora kurinje izmjena, elaborat br. 86-368 / I, studeni 1987. god. - Glavni graevinski projekt odvodnje, Dionica Orehovica Diraje, broj projekta 05-570/V, 2007. god. Projekt odvodnje izraen je u skladu sa zahtjevanim mjerama zatite ovog podruja. Kako je trasa ceste poloena kroz vodozatina podruja, odvo dnja oborinskih voda sa pripadajuih povrina ceste rijeena je zatvorenim, nepropusnim sustavom odvodnje i proiavanjem na separatoru prije uputanja u kurinjski potok. Prilikom dimenzioniranja sustava koriten je povratni period od 5 godina i 15 -minutni mjerodavni intenzitet oborina koji se rauna po izrazu i = 1105.884 t 0.469 .

U projektu odvodnje vora KURINJE, pr. br. 86 -368 od lipnja 1986. godine, oborinski kolektori dimenzionirani su na koliine oborinskih voda sa sjevernog i junog kolnika. Raun je proveden po tadanjim propisima. Meutim, nakon izrauna koliina oborinskih voda prema dananjim propisima, a uz uvjet da se ne diraju postojei kolektori ispod postojeih prometnih povrina, izvedeni su novi kolektori koji e prihvatiti zagaene oborinske vode sa junog kolnika. Prilikom izvedbe junog kolnika posebna panja posveena je poprenim prijelazima postojeih kolektora preko junog kolnika kako ne bi dolo do njihovog oteenja. Novi kolektori (A, B i C) izvedeni su ispod junog rigola junog kolnika, te su na njih spojeni slivnici junog kolnika. Na kolektor A je spojen i oborinski kolektor tunela kurinje II. Kolektor A i kolektor B su spojeni na postojee okno oborinskog KANALA IV, koji je rekonstruiran. Isto tako na postojeem kanalu V u duini od 80 m zamijenjen je postojei 400 u 500 mm, kao i ulaz u separator kurinje, sa postojeeg 600 mm u 800 mm, u duini od 5 m. Na kolektor C spojen je i oborinski kolektor tunela kurinje I. Kolektor C prikljuen je na okno 5 postojeeg oborinskog KANALA I. Sve zagaene oborinske vode spajaju se na postojei separator kurinje koji moe primiti dodatne koliine zagaenih oborinskih voda junog kolnika, a iz separatora proiene vode odvode se u kurinjski potok. Slika 5. Shema odvodnje u voru kurinje

5. MONITORING OBORINSKIH VORU KURINJE

VODA

NA

Pouzdana i uinkovita odvodnja prometnica vrlo je vana za sigurnost prometa, te osiguranje stabilnosti ceste. Oborinske vode treba imati pod stalnom kontrolom radi zatite prometnice od negativnog utjecaja vode na sigurnost prometa i trajnost ceste vodei pri tome rauna o zatiti okolia i hidrolokim prilikama u podruju kojim cesta prolazi. Pravilno dimenzioniranje i odravanje sustava odvodnje neophodno je za njegovu funkcionalnost. Samo takav

sustav odvodnje osigurava brzo uklanjanje voda sa prometnih povrina i omoguuje kvalitetnu zatitu okolia. Za uinkovito upravljanje oborinskim vodama neophodno je odreivanje koliine i kvalitete oborinskih voda. Radi toga je Autocesta Rijeka Zagreb d.d. potpisala Sporazum o suradnji s Graevinskim fakultetom u Rijeci, te komunalnim drutvom Vodovod i kanalizacija iz Rijeke kojim je definirana suradnja u okviru meunarodnog projekta Sistemi za odvoenje kinih voda kao dio urbane i prometne infrastrukture ( Pluvial Water Drainage System in Complex Urban Area ). Za potrebe navedenog projekta je na Rijekoj obilaznici u voru kurinje uspostavljeno probno polje za ispitivanje koliine i kvalitete oborinskih voda. Transfer znanja i tehnologija, te razmjena iskustava sa svjetskim liderima iz ovog podruja stvorit e kvalitetnu osnovu za unapreenje upravljanja oborinskim vodama i odravanja sustava odvodnje. Rijeka obilaznica je odabrana jer odgovara zahtjevima meunarodnog projekta poto njena trasa prometnice prolazi kroz urbano podruje, a na itavoj dionici je izveden zatvoreni, nepropusni sustav odvodnje oborinskih voda. Lokacija u voru kurinje je odabrana jer se svi potrebni radovi mogu izvoditi bez utjecaja na sigurnost odvijanja prometa. Pravilnikom o odravanju i zatiti javnih cesta (NN, br 100/96) poblie se ureuju vrste, opseg i rokovi izvoenja radova redovnog i izvanrednog odravanja javnih cesta, te kontrola i nadzor nad izvoenjem tih radova. Glavnina oneienja sa povrine prometnica zavrava u oborinskim vodama koje predstavljaju najveu opasnost za okoli, a naroito za prijemne vode. Oborinske vode je, kao i druge rasprene izvore oneienja, teko kontrolirati radi velikog broja i tipova difuznih isputanja. Uspjena kontrola takvih izvora oneienja zahtjeva uinkovito planiranje i donoenje odluka o najboljem iskoritavanju dostupnih resursa, te zbog toga treba osmisliti, izraditi i sprovesti kvalitetan program upravljanja oborinskim vodama. Program upravljanja oborinskim vodama treba sadravati kontinuirani ciklus provjere i poboljanja u 4 faze: - utvrivanje postojeeg stanja analiza postojeih podataka o sustavu odvodnje, upravljanju oborinskim vodama, slivnom podruju i izvorima vode u podruju utjecaja, te sakupljanja dodatnih podataka potrebnih za ispunjavanje ''rupa'' u dostupnim podacima, - kvantificiranje oborinskih voda, utvrivanje izvora, koliina i uinaka oneiivaa terenski rad, koritenje procjena i modela za odreivanje optereenja oneiivaima, znaaja utjecaja i potrebna razina kontrole, - procjena alternativa odreivanje optimalnog omjera postupaka prevencije i obrade pri rjeavanju problema od interesa,

- razvoj i primjena programa definiranje izabranog sustava prevencije i obrade za rjeavanje problema oneienja, te razvoj plana primjene definirane prakse. Za potrebe monitoringa oborinskih voda na voru kurinje provedena je analiza postojeih podataka radi utvrivanja postojeeg stanja. U voru kurinje preko separatora klase II i ukupne zapremine 84 m3 u postojei gradski sustav mjeovite odvodnje isputaju se tehnoloke otpadne vode od pranja tunela kurinje I i II, te potencijalno oneiene oborinske vode s prometnih povrina. Navedene vode se nakupljaju na ukupnoj povrini od 29.630 m2 od ega se 15.840 m2 odnosi na tunele, a 13.790 m2 na cestu. Tijekom izvoenja radova dopune na puni profil i po zavretku istih 2008. i 2009. godine u 4 navrata proveden je monitoring oborinskih voda na ulasku/izlasku iz separatora. Pored toga po zavretku radova na izgradnji punog profila obilaznice je oien separator prilikom ega je izveden i monitoring kvalitete mulja iz separatora. Kako su tvari u oborinskim vodama obino prisutne u niskim koncentracijama glavni je problem kod analiza sposobnost detektiranja i mjerenja unutar zadanih granica tonosti. Vrlo je vano da se uz rezultate analize navedu i svi podaci o postupcima rukovanja s uzorcima, koritenim metodama analiza, granicama detekcije, te programu osiguranja i kontrole kvalitete. Prilikom uzimanja uzoraka oborinskih voda takoer je vrlo bitno detaljno zabiljeiti uvjete u kojima je izvoeno uzorkovanje jer su ti podaci radi karakteristika oborinskih voda esto neprocjenjivi kasnije pri interpretaciji rezultata analiza, pa je tako potrebno zabiljeiti: 1. datum i vrijeme uzorkovanja, 2. tko je izvodio uzrokovanje, 3. vremenske uvjete i uvjete toka prije i za vrijeme uzorkovanja, 4. broj i vrstu uzetih uzoraka, 5. rezultate kalibracije za terenske instrumente, 6. terenska mjerenja, 7. fotodokumentacija, 8. odstupanja od procedure uzorkovanja, 9. neuobiajene pojave (npr, boja vode i zamuenost, prisutnost filma ulja, mirisa i slino). Analizom postojeih podataka analiza oborinskih voda i mulja iz separatora uoeno je da provedene analize ne sadre navedene podatke kljune za utvrivanje oneienosti oborinskih voda zbog ega iz dostupnih podataka nije mogue procijeniti ni koliinu ni oneienost oborinskih voda, odnosno prosjenu koncentraciju po dogaaju (Event Mean Concentartion, EMC) ili prinos (Yield, Y). Kako je osnova za upravljanje oborinskim vodama upravo poznavanje koliine i kvalitete oborinskih voda jasno je da dostupni podaci ne omoguuju kvalitetno donoenje odluka vezanih za upravljanje oborinskim vodama.

Iako nije utvrena direktna veza izmeu prometa i koncentracije oneiivaa u oborinskim vodama, dosadanjim istraivanjima utvreno je da koncentracija oneiivaa u oborinskim vodama moe porasti 3 -5 puta na prometnicama na kojima prosjeni godinji dnevni promet (PGDP) prelazi 30000 vozila u odnosu na prometnice s manjim PGDP-om. Iz podataka o prometu utvreno je da je PGDP na obilaznici u 2010. i 2011. godini bio je oko 23.000 vozila. Na voru kurinje je provedeno aerofotogrametrijsko snimanje, na temelju kojeg je izraena podloga u vidu 3d toaka, 3d prikaza modela podruja, te digitalnog ortofoto zapisa. Areofotogrametrijsko snimanje je proveo GEOTIM d.o.o pomou daljinski navoenog oktokoptera AscTec Falcon koji na sebi ima ugraen GPS ureaj za odreivanje pozicije. Iz snimaka je izraen digitalni model terena (DTM) pomou programskog paketa Bentley Power GEOPAK, u kojem je na osnovu niza 3d toaka izraena triangulacija terena. Na osnovu DTM-a izraena je karta s fiktivnim linijama toka vode, koja je kasnije posluila za definiranje podslivova slivnih povrina koje pripadaju svakom pojedinom slivniku. Hidroloko hidrauliki model je izraen u programskom paketu Bentley CivilStorm, koji slui za proraun i izradu modela svih elemenata oborinske odvodnje, od analize oborina, otjecanja, zahvaanja oborinske vode te teenja u cijevima pod tlaka ili sa slobodnim vodnim licem. U slivu podsustava kurinje oborinske vode slijevaju se na separator iz tri podsliva. Kako bi se utvrdilo stanje sustava odvodnje u podruju vora kurinje, komunalno drutvo Vodovod i kanalizacija je nakon ienja kompletnog sustava odvodnje izvelo CCTV inspekciju radi detektiranja svih oteenja i nepravilnosti na elementima sustava. Provedenom inspekcijom utvren je vei broj manjih oteenja na elementima sustava odvodnje, te je utvreno da je prilikom izgradnje junog kolnika, vjerojatno zbog ispiranja mijealica, dolo do taloenja cementnog mlijeka u odvodnim cijevima prije samog ulaska u separator, pa je predviena zamjena odvodnih cijevi u duini od cca 15 radi djelominog zaepljenja. U skladu s potrebama programa monitoringa oborinskih voda izvest e se i iskop dijela odvodnje radi izrade okana na kojima e se izvoditi uzorkovanje oborinskih voda. Prilikom izvoenja monitoringa planira se uzimanje uzoraka iz sva tri podsliva zasebno, uzoraka prije ulaska u separator u kojem e biti objedinjene vode iz sva tri podsliva, te uzoraka nakon proiavanja oborinskih voda na izlasku iz separatora. Radi toga e se izvesti nova okna, te prema pravilima Norme HRN ISO 4359:2005 (Mjerenje protoka tekuine u otvorenim kanalima pravokutna, trapezna i U oblikovana suenja toka) za mjerna mjesta, dio cijevi prije i poslije venturi kanala e se kalibrirati da se izbjegnu dodatni iskopi i zamjene cijevi. Unutar svakog okna izvesti ce se kineta pravokutnog U oblika, te e se na jednom dijelu izvesti trapezno suenje, tj. venturi kanal.

Slika 6. Zona iskopa s oznaenim mjestima zamjene cijevi i okana za uzorkovanje

Elementi koji e biti obuhvaeni analizama definirat e se nakon preliminarnih analiza. Preliminarnim analizama biti e obuhvaen iroki spektar oneiivaa, te e se utvrdit koje bi sve elemente trebalo obuhvatiti analizama. Sve e analize obuhvaati osnovne parametre osim fekalnih koliformnih bakterija. Tablica 3. Osnovni parametri prilikom monitoringa oborinskih voda
Konvencionalni parametri Ukupne suspendirane krutine Ukupne otopljene krutine Bioloka potronja kisika (BPK) Kemijska potronja kisika (KPK) Ukupna tvrdoa Fekalne koliformne bakterije Ulja i masti Ukupni aromatski ugljikovodici pH Temperatura Kloridi Hranjive tvari Ukupni duik po Kjeldahlu (TKN-N) Duik u amonijaku (NH3-N) Duik nitrati + nitriti (NO2-N + NO3-N) Ukupni fosfor Orto-fosfati Teki metali (ukupni i otopljeni) Kadmij (Cd) Bakar (Cu) Olovo (Pb) Cink (Zn)

Prije poetka uzorkovanja potrebno je izraditi hidrogram podruja, te utvrditi vezu intenziteta oborina i protoka kako bi se definirali vremenski periodi uzorkovanja. Uzorkovanje e se izvoditi automatskim uzorkivaem Liquiport 2010 CSP 44 (Endress+Hauser) koji e se povezati s mjeraem protoka i uzimati uzo rke ovisno o protoku kako bi se uzorkovanjem obuhvatio i prvi dotok koji je najoptereeniji oneiivaima i naknadni dotok u kojem koncentracija oneiivaa s

vremenom opada. Podaci dobiveni monitoringom posluit e i za kalibriranje digitalnog modela terena (DTM). Osim monitoringa kvalitete i koliine oborinskih voda provodit e se i monitoring kvalitete zraka, te monitoring taloenja iz atmosfere u sunom periodu na povrini prometnice. Kvaliteta zraka kontrolirat e se pomou ureaja Airpointer Base unit 4D (Recordum) koji mjeri koliine O3, CO, SO2, NOx i PM 10 (Particulate Matter estice 10 mikrona). Monitoring taloenja iz atmosfere u sunom periodu na povrini prometnice provodit e se na poljima veliine 1,0x1,0 metar ''mokrim usisavanjem'' i ''ispiranjem''. Predvieno je da program monitoringa traje najmanje tri godine, a svi navedeni aspekti monitoringa osigurat e dovoljnu koliinu znanstveno relevantnih podataka za utvrivanje kvalitete i koliine oborinskih voda u voru kurinje. Iz dobivenih rezultata analogijom e se izvesti procjena optereenja oneiivaima za cijelu rijeku obilaznicu. 6. ZAKLJUAK Funkcionalan sustav odvodnje prometnica vrlo je vaan za sigurnost prometa, te osiguranje stabilnosti ceste i zatitu okolia od negativnih utjecaja oborinskih voda kao najznaajnijeg izvora oneienja s prometnice. Poddimenzioniranost, oteenja i zaepljenja sustava odvodnje ozbiljno naruavaju njegovu uinkovitost i predstavljaju ozbiljnu pretnju sigurnosti prometa, stabilnosti ceste i ouvanju okolia. Jedan od osnovnih ciljeva poslovanja Autoceste Rijeka Zagreb d.d. je preventivnim mjerama u gospodarenju i upravljanju autocestom gdje je mogue sprijeiti, odnosno ublaiti negativne utjecaje svoje djelatnosti i svesti ih na prihvatljivu razinu, te doprinijeti poboljanju stanja okolia. U skladu s navedenim Autocesta Rijeka Zagreb d.d. primjenjuje sustav upravljanja okoliem prema normi ISO 14001:2004 koji je s ostalim sustavima upravljanja integriran u jedinstveni sustav upravljanja. Sukladno zahtjevima normi provodi se kontinuirani ciklus provjere i poboljanja programa spreavanja i kontrole oneienja. Radi poboljanja mjera zatite okolia, u suradnji s Graevinskim fakultetom iz Rijeke i komunalnim drutvom Vodovod i kanalizacija iz Rijeke, pokrenut je program monitoringa koliine i kakvoe oborinskih voda u voru kurinje na rijekoj obilaznici u sklopu meunarodnog projekta Sistemi za odvoenje kinih voda kao dio urbane i prometne infrastrukture. Rezultati monitoringa u voru kurinje iskoristit e se za procjenu optereenja oneienjem na cijeloj rijekoj obilaznici. Transfer znanja i tehnologija, te razmjena iskustava sa svjetskim liderima iz ovog podruja stvorit e kvalitetnu osnovu za unapreenje upravljanja oborinskim vodama i odravanja sustava odvodnje. Poto rijeka obilaznica prolazi kroz sliv izvora u gradu Rijeci, te neposredno iznad izvora Zvir, jednog od najvanijih izvora pitke vode u Primorsko goranskoj upaniji neophodno je osigurati to kvalitetniju zatitu tako vanog resursa kao to je pitka

voda. Kvalitetna zatita nema alternative pogotovo u krkom podruju koje je vrlo osjetljivo na sve oblike oneienja. Steena znanja i usvojene tehnologije kroz sudjelovanje u ovom projektu iskoristit e se kao temelj za izradu elektronske baze podataka o sustavu odvodnje na autocesti Rijeka Zagreb. Uspostavom takve baze za kompletno koncesijsko podruje omoguit e se racionalizacija trokova odravanja sustava odvodnje i kvalitetnije upravljanje oborinskim vodama. Pored toga rukovodstvo tvrtke dobit e kvalitetnu osnovu za donoenje stratekih odluka vezanih za odravanje sustava odvodnje i upravljanje oborinskim vodama. Zatitom rezervi pitke vode osiguravaju se dugorone potrebe javne vodoopsrbe za vodom. Kako u krkom podruju kojim prolazi autocesta Rijeka Zagreb ne postoji alternativa krkim vodonosnicima kada je vodoopskrba u pitanju, kvalitetno upravljanje oborinskim vodama, kao glavnim izvorom oneienja sa autoceste, nema alternative i obaveza je Autoceste Rijeka Zagreb d.d. to se i navodi u osnovnim ciljevima poslovanja. Literatura : 1. Bingham D., Boucher W. & Boucher P. (1993) : Urban Runoff Pollution Prevention and Control Planning. U.S. Environment Protection Agency, Cincinnati, OH 2. Jakobsen H.T., Vollertsen J. & Nielsen H.A. (2010) : Urban and Highway Stromwater Pollution. CRC Press. Taylor & Francis Group, Boca Ratoon, FL 3. Rijekaprojekt (1986) : Odvodnja vora kurinje, graevinski projekt, broj projekta 86-368, Rijeka nepublicirano 4. Rijekaprojekt (1986) : Odvodnja vora kurinje izmjena, graevinski projekt, broj projekta 86-368/I, Rijeka nepublicirano 5. Rijekaprojekt vodogradnja (2007) : Zaobilaznica Rijeke, Dionica Orehovica Diraje, glavni graevinski projekt odvodnje, broj projekta 05 570/V/IR, Rijeka, nepublicirano 6. Shaver H.E., Horner, R.R., Skupien J.J. & Livingston E.H. (2007) : Fundamentals of Urban Runoff Management: Technical and Institutional Issues. U.S. Environmental Protection Agency. Terrene Institute, Washington, D.C.